MAINSKI MATERIJALI

1.Koje materijale nazivamo mainski materijali?

Materijali koji imaju najiru primjenu u mainstvu nazivaju se mainski materijali (npr.metali,
legure, nemetali itd.).
2.Kako se dijele mainski materijali?
Podjela mainskih materijala:
*metali i legure
*nemetali
*voda,gorivo,mazivo
3.Nabrojati osnovne osobine mainskih materijala.
a)fizike osobine(toplotna provodljivost, elektrina provodljivost, taka topljenje, struktura,
magnetizam, boja...)
b)hemijske osobine(otpornost na koroziju, afinitet prema drugim elementima)
c)tehnoloke osobine(zavarljivost, kovnost, livljivost...)
d)mehanike osobine(vrstoa, tvrdoa, ilavost...)
4.Objasniti pojmove kristalografija, kristalizacija i kristalna reetka.
Kristalografija je nauka o kristalnom stanju. Prouava spoljanji oblik kristala i njihovu
unutranju grau.
Kristalizacija je prijelaz tene ili gasne faze u vrstu, i to pravilnim trodimenzionalnim
rasporeivanjem materijalnih estica u kristalnu reetku.
Kristalna reetka je elementarni dio kristalne grae materije.
5.Kakvu strukturu imaju metali?
Metali imaju kristalnu strukturu.
Veina metala kristalie se po kubnoj reetki, a samo nekoliko po heksagonalnoj reetki.
Razlikuju se:
obina (prosta) kubna reetka,
povrinski centrirana kubna reetka,
prostorno centrirana kubna reetka i
gusto pakovana heksagonalna reetka .

6.Objasniti legure eljeza.

Legure eljeza su:
a)elik,
b)liveno gvoe.
elik je legura eljeza i ugljika koja sadri manje od 2,14% ugljenika.
Liveno eljezo je legura eljeza i ugljika koja sadri vie od 2,14% ugljenika.
7.ta dobijamo u visokoj pei?
Iz visoke pei izlazi:
-

rastopljen metal bijelo sirovo gvoe i sivo sirovo gvoe

grotleni plinovi

troska

Bijelo sirovo eljezo namijenjeno je za preradu u elik.

Sivo sirovo eljezo koristi se za izradu odlivaka u livnicama gvoa.
8.Kako se dobija elik?
Preradom bijelog sirovog eljeza.Poznati postupci su:
-Besemerov
-Tomasov
-Simensov (SM)
-LD postupak
-elektro...
9.Kako se dobija liveno eljezo?
Liveno eljezo se dobija pretapanjem gredica sivog sirovog eljeza (uz dodatak starog
gvoa) u kupolnoj pei, plamenoj pei i sve ee u elektrinim lunim ili indukcionim
peima.
10.Nabrojati vrste livenog eljeza.
Vrste livenog eljeza:
-sivi liv
-modificirani liv

-nodularni liv
-bijeli liv
-tvrdi liv
-temperovani liv
-legirani liv
11.Objasniti sivi liv.
Naziv sivi liv potie od tamnog izgleda prelomljenog odlivka. Od ukupne koliine ugljenika u
sivom livu, najvie - 0.8% C vezano je u obliku karbida eljeza (cementit-Fe3C sadran u
perlitu), a preostala ko Metalna osnova livenog eljeza moe biti perlitna, perlitno-feritna i
feritna . U pozitivne osobine sivog liva spadaju: relativno jevtina proizvodnja, dobra livkost,
dobra mainska obradivost odlivaka i otpornost na troenje. To je i razlog to se odlivci od
sivog liva koriste za blokove motora, klipne prstenove (karike).
12.Objasniti sastav elika.
Pored ugljika koji ulazi u sastav elika tu su jo i drugi mnogobrojni elementi.U prvom redu
to su silicij, mangan, fosfor, sumpor, azot (duik) i neki nemetalni ukljuci koji mogu biti
sulfidne, oksidne i silikatne prirode. Osim toga u sastav elika ulaze i vrlo male koliine
bakra, nikla, kroma, kiseonika, aluminija, vodonika i sl. Ovi elementi direktno utiu na
kvalitet proizvoda kao i njihova koliina i raspodjela . Hemijski elementi koji se javljaju u
eliku mogu se svrstati u pratee, skrivene, sluajne i legirajue .
13.Kako se dijele elici?
Prema sadraju fosfora i sumpora, kao i prema istoi, elici su podjeljeni u tri kvalitetne
grupe :
obini elik
kvalitetni elik i
plemeniti elik
Prema hemijskom sastavu: ugljenini i legirani.
Prema namjeni: konstrukcioni, alatni i specijalni.
Prema nainu proizvodnje elike dijelimo shodno postupku dobijanja, a to su:
a) Simens-Martenov elik
b) Konvertorski elik
c) LD elik

d) Elektro elik
14.Nabrojati zone u visokoj pei.
Zone u visokoj pei:

Zona predgrijavanja (rudi se odstranjuje vlaga i sumpor)

Zona redukcije (rudi se oduzima kisik pomou ugljika iz koksa)

Zona naugljenisanja (spajanje sa ugljikom)

Zona topljenja (stvaranje troske i njeno odvajanje od sirovog eljeza)

15.Objasniti eljezo.
eljezo je dosta rasprostranjeno u zemljinoj kori (4.7%) uglavnom u stijenama, ilovai, glini,
ali u malim koncentracijama, pa ne dolazi u obzir da se odatle eksploatie.Hemijski simbol
eljeza je Fe.
Elementarno eljezo nalazi se u prirodi veoma rijetko; u sitnim zrncima kod nekih stijena, kao
meteorsko, tj. dolo iz svemira. Tehniki isto eljezo se ne koristi kao materijal.
eljezo je najvanija komponenta legura eljeza. Rude iz kojih se dobijaju eljezni materijali
su: magnetit sa oko 65-70% Fe, hematit sa oko 30-50% Fe, limonit sa oko 60% Fe, siderit sa
oko 45-50% Fe i pirit.