Matrice traga nula | math.

Vol. 26

math.e
Hrvatski matematiki elektroniki asopis

Matrice traga nula

komutator

linearna algebra

Marijana Koul i Rajna Raji

marijana55@gmail.com , rajna.rajic@rgn.hr
Rudarsko-geoloko-naftni fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Pierottijeva
6, Zagreb
Saetak
U ovom radu dajemo prikaz osnovnih rezultata o
kompleksnim kvadratnim matricama iji trag je jednak nuli.
Takoer karakteriziramo hermitske matrice traga nula i
dajemo ocjene za njihove norme.

1 Uvod
Neka je

gdje su
vektora

unitaran prostor snabdjeven skalarnim produktom

Euklidska norma
definira se kao

Oznaimo s
algebru svih kompleksnih kvadratnih matrica reda
Poznato je da se algebra
preko standardne ortonormirane
baze
prostora
poistovjeuje s algebrom
svih
linearnih operatora koji djeluju na
Vektore prostora
shvaamo
kao jednostupane matrice.
Trag matrice
u oznaci
zbroj njezinih dijagonalnih elemenata

definira se kao

Pokazuje se da je trag matrice jednak zbroju njezinih svojstvenih

vrijednosti.
Preslikavanje
je linearan funkcional na prostoru
tj. vrijedi

Matrice traga nula | math.e

Vol. 26

za sve
kvadratne matrice

i sve
Takoer, za kompleksne
istoga reda vrijedi

gdje smo s
oznaili transponiranu, a s
adjungiranu matricu
matrice . Prostor
je unitaran uz skalarni produkt definiran s

Ovako definiran skalarni produkt

skalarnom produktu na
.

je

ekvivalentan

U daljnjem emo hermitski dio kvadratne matrice

euklidskom
tj. matricu

po analogiji s kompleksnim brojevima oznaavati s

Prema tome,

Oznaku

koristit emo za dijagonalnu matricu reda

s elementima na glavnoj
dijagonali
Sa
oznaavat emo spektar kvadratne
matrice
Pozitivan drugi korijen pozitivno semidefinitne matrice
koristei spektralni raun. Neka je
spektralni rastav matrice
dijagonalnu matricu

uvodimo
gdje je
Definiramo

Tada je pozitivno semidefinitna matrica

jedinstveno pozitivno semidefinitno rjeenje jednadbe

koje
nazivamo pozitivan drugi korijen matrice . Apsolutnom vrijednou
matrice
, u oznaci
, nazivamo pozitivan drugi korijen matrice
. Dakle,
. Pokazuje se da za svaku kompleksnu
kvadratnu matricu
reda
postoji unitarna matrica
reda
takva
da je
. Ovaj se rastav naziva polarni rastav matrice
(v.
Teorem 3.7 iz [24]).
U ovom radu dat emo pregled osnovnih rezultata o kvadratnim
matricama iji trag je jednak nuli. Pokazat emo da je
matrica
traga nula ako i samo ako je
komutator dviju matrica. Takoer,
svaka je matrica traga nula unitarno slina matrici ija se dijagonala
sastoji od samih nula. Posebno emo prouiti hermitske matrice traga
nula; okarakterizirati ih, te dati ocjene za operatorsku normu
takvih matrica.
lanak se temelji na diplomskom radu [18], koji se pak temelji na
rezultatima koji se mogu nai u [1, 7, 8, 11, 15, 16, 24].

2 Karakterizacije matrica traga nula

Budui da je trag linearan funkcional na vektorskom prostoru
to je skup svih kvadratnih matrica reda
iji je trag jednak nuli
potprostor prostora
Naime, ako su
te ako je
tada je

Matrice traga nula | math.e

za sve

Vol. 26

Izraunat emo dimenziju tog potprostora.

Propozicija 1. Vektorski potprostor

svih kompleksnih
kvadratnih matrica reda
iji je trag jednak nuli ima dimenziju
Dokaz.. Oznaimo s
matrice reda
iji je
-ti element jednak jedan, dok su svi ostali elementi nule. Neka je
Tada
su
matrice
,
i matrice
elementi
prostora
matrica

jer je

Lako se provjeri da je ovih

linearno
nezavisno.
Nadalje,
svaka
se
matrica
iji je trag jednak nuli moe prikazati kao

ekvivalentno s

je

Zakljuujemo da

to se i tvrdilo.

Primjer 2. Nilpotentna matrica, tj. matrica

takva da je

za neki
je primjer matrice traga nula, budui da su
sve njezine svojstvene vrijednosti jednake nuli.
Primjer 3. Jedina pozitivno semidefinitna matrica traga nula je
nul-matrica. Zaista, ako je trag pozitivno semidefinitne matrice
jednak nuli, tada su sve njezine svojstvene vrijednosti jednake nuli.
Prema tome, takva je matrica unitarno slina nul-matrici, dakle i
sama je nul-matrica. tovie, ako je
umnoak dviju
pozitivno semidefinitnih matrica
pri emu je
tada je
Naime, kako je
i
za
neke matrice
(v. Teorem 7.3 iz [24]), to vrijedi

Ako

je

slijedi
pozitivno semidefinitna. Stoga je

jer

je matrica
odakle pak

dobivamo
Napomenimo da je umnoak dviju hermitskih (odnosno pozitivno
semidefinitnih) matrica hermitska (odnosno pozitivno semidefinitna)
matrica ako i samo ako te matrice komutiraju (v. Korolar 10 iz [19]).
Inae, prouavanje umnoka hermitske i pozitivno semidefinitne
matrice je netrivijalno pitanje ([14, 21, 23]).
Definicija 4. Komutator kompleksnih kvadratnih matrica
u oznaci
je matrica koju definiramo

i
reda
formulom

Kako je
komutatori su primjer matrica iji je trag
jednak nuli. Moemo se zapitati opisuje li to svojstvo u potpunosti
komutatore, odnosno je li svaka matrica traga nula komutator dviju
matrica. Uoimo najprije da je odgovor potvrdan za dijagonalnu
matricu
traga nula, budui da je jedan mogui
izbor matrica
i
takvih da je
dan s

Matrice traga nula | math.e

gdje su
Promotrimo sada matricu
traga nula, takvu da je
Izaberimo zatim matricu
gdje su
proizvoljni, ali meusobno razliiti kompleksni
brojevi. Neka je
gdje je

a
su proizvoljni kompleksni brojevi. Lako se provjeri
da je
-ti element matrice
jednak
pa
je prema tome
Time smo pokazali da je matrica iji
su svi dijagonalni elementi jednaki nuli komutator dviju matrica.
Primijetimo da je svojstvo "biti komutator" invarijanta slinosti.
Naime, ako je
za neke matrice
tada je

za svaku regularnu matricu

Odavde slijedi da je i svaka
matrica
koja je slina matrici ija se dijagonala sastoji od samih
nula takoer komutator dviju matrica.
Kao primjer matrica traga nula naveli smo nilpotentne matrice. Prema
teoremu o Schurovoj dekompoziciji (teorem 3.3 iz [24]) svaka je
nilptotentna matrica unitarno slina matrici ija se dijagonala sastoji
od samih nula, pa su stoga nilpotentne matrice komutatori dviju
matrica. Pokazat emo sada da ovaj rezultat vrijedi i openito,
odnosno da je svaka matrica traga nula unitarno slina matrici iji su
svi dijagonalni elementi jednaki nuli. Dokaz ove tvrdnje je
netrivijalan, a temelji se na svojstvu konveksnosti numerike
slike matrice.
Numerika slika, ili kako se jo naziva polje vrijednosti, matrice
definira se kao skup

Vol. 26

Matrice traga nula | math.e

Vol. 26

Skup

je kompaktan, jer je slika neprekidne funkcije

definirane na jedininoj sferi
koja
je kompaktan skup. Takoer, za svaki
postoji jedinini
vektor
za
koji
je
odakle
slijedi
Prema tome, numerika slika
matrice sadri njezin spektar. Kao to smo ve napomenuli, jedno od
osnovnih svojstava numerike slike matrice, koje je dovelo do mnogih
interesantnih posljedica i korisnih primjena, je njezina konveksnost
([13, 22]). Vie rezultata o numerikoj slici matrice zainteresirani
itatelj moe nai u [15].
Konveksnom kombinacijom elemenata
prostora nazivamo svaki vektor oblika

nekog vektorskog

pri emu je
za
i
Konveksan
skup sadri svaku konveksnu kombinaciju svojih elemenata
(propozicija 11, str. 37 iz [19]). Kako je
konveksan, te
zakljuujemo da skup
sadri sve konveksne
kombinacije svojstvenih vrijednosti matrice
Upravo na tom
svojstvu zasniva se dokaz sljedee tvrdnje o karakterizaciji matrica
traga nula.
Teorem 5.
ekvivalentne:

Za

sljedee

tvrdnje

su

meusobno

(a)

(b)
je komutator dviju matrica;
(c)
postoji unitarna matrica
elementi matrice
jednaki nuli.
Dokaz.. Tvrdnje (b)

(a) i (c)

takva da su svi dijagonalni

(a) su oite.

(a) (c) Tvrdnju da postoji unitarna matrica

takva da
su svi dijagonalni elementi matrice
jednaki nuli, dokazujemo
indukcijom po redu matrice
Jasno je da tvrdnja vrijedi za
Prepostavimo sada da tvrdnja vrijedi za sve matrice reda
je
Prema pretpostavci je

Neka

tj.
je konveksna kombinacija svojstvenih vrijednosti matrice
pa
stoga
Tada postoji
takav da je
Neka je
unitarna matrica iji je prvi stupac
vektor
dakle
Tada vrijedi

pa je

gdje su

Kako je

Matrice traga nula | math.e

Vol. 26

prema pretpostavci indukcije postoji unitarna matrica

takva da su svi dijagonalni elementi od
Definiramo
gdje je

jednaki nuli.

unitarna matrica. Tada je

matrica iji su svi dijagonalni elementi jednaki nuli.

(a) (b) Pokazali smo da (a) povlai (c), a iz prijanjih razmatranja
jasno je da tada vrijedi i tvrdnja (b).
Napomena 6. Pokazali smo da za matricu
iji su svi dijagonalni
elementi jednaki nuli postoje matrice
i
, pri emu je
dijagonalna, pa stoga i normalna matrica, takve da je
tovie, za svojstvene vrijednosti matrice
moemo izabrati bilo
koje meusobno razliite kompleksne brojeve. Prema prethodnom
teoremu svaka je matrica
traga nula unitarno slina matrici ija se
dijagonala sastoji od samih nula. Odavde zakljuujemo da za svaku
matricu
traga nula postoji rastav
gdje za
moemo
izabrati normalnu matricu s proizvoljnim meusobno razliitim
svojstvenim vrijednostima.
Kao oitu posljedicu
sljedei rezultat.

propozicije

teorema

Korolar 7. Skup svih komutatora dviju matrica reda

potprostor od
dimenzije

3 Karakterizacije
traga nula

navodimo
je vektorski

hermitskih

matrica

Vanu klasu unutar komutatora ine samokomutatori, tj. hermitske

matrice oblika
gdje je
Ako je
onda je

samokomutator i

unitarna matrica,

pa je
takoer samokomutator. Dakle, biti samokomutator je
invarijanta unitarne slinosti.
Ako je
samokomutator, onda je
Pokazat emo da je
svaka hermitska matrica, iji je trag jednak nuli, samokomutator.

Matrice traga nula | math.e

Vol. 26

Teorem 8. Za hermitsku matricu

meusobno ekvivalentne:

sljedee tvrdnje su

(a)

(b)
je samokomutator.
Dokaz.. Tvrdnja (b)
(a)

(a) je oita.

(b) Kako je
hermitska matrica, to postoji unitarna matrica
tako da je
gdje su
te
Stavimo
Budui da je
za

vrijedi

Neka je

Tada je

tj.
je
samokomutator.
takoer samokomutator.
U nastavku emo dati jo
hermitskih matrica traga nula.

Stoga

neke

Teorem 9. Za hermitsku matricu

meusobno ekvivalentne:

je

interesantne

karakterizacije

sljedee tvrdnje su

(a)

(b)
gdje je
unitarna matrica;

matrica i

pozitivno

semidefinitna

(c)
gdje je
Dokaz.. Tvrdnja (b)
(a)

(b)

Prema

nilpotentna matrica.
(a) je oita.

teoremu
Neka je

postoji
tako
polarni rastav matrice

je
pa je
pozitivno semidefinitna matrica.
(c)

(a) Kako je

vrijedi

gdje je

da je
Tada

Matrice traga nula | math.e

Vol. 26

(a) (c) Kako je

to je, prema teoremu 5,
gdje je
unitarna matrica, a
(hermitska)
matrica s nulama na glavnoj dijagonali. Matrica
moe se zapisati
kao zbroj
pri emu je
gornja trokutasta
matrica s nulama na glavnoj dijagonali, pa je prema tome
nilpotenta matrica. Tada je
nilpotentna matrica, te
vrijedi

4 Ocjene za norme samokomutatora

Na
uvodi se matrina (operatorska) norma inducirana
euklidskom normom na

Ovako definirana matrina norma je submultiplikativna, tj.

te unitarno invarijantna, tj.

za sve unitarne matrice

Ako je matrica

Takoer vrijedi

normalna, onda je

U ovoj toki dat emo gornju i donju ocjenu za matrine norme

samokomutatora.
Uoimo,
za
samokomutator
vrijedi ocjena

Meutim, ovaj pristup ne daje nam dobru gornju ocjenu. Fong [8] je
dokazao da se konstanta
u gornjoj ocjeni moe zamijeniti
konstantom
Teorem 10. Ako je
Dokaz.. Kako je matrica
postoji jedinini vektor
jedinini vektor takav da

onda je
hermitska, to prema teorem 8.8 iz [24]
takav da
ili postoji
U prvom sluaju imamo

dok je u drugom sluaju

Time je teorem dokazan.

Za donju ocjenu norme samokomutatora koristit emo nejednakost
(1)
koja

vrijedi

za

svake

dvije

pozitivno

semidefinitne

matrice

Matrice traga nula | math.e

Vol. 26

a iji se dokaz moe pronai u [17].

Teorem

Dokaz..
matrice

11.

Neka je
i

Ako

je

onda

je

polarni rastav matrice

Budui da su
pozitivno semidefinitne, prema (1) vrijedi

Odavde slijedi

to se i tvrdilo.
Napomena 12.

(a) Primijetimo da za normalnu matricu

imamo
pa teorem 11 kae da vrijedi

to je dobro poznata injenica (v. vidi str. 178 iz

[11]).
(b) Ocjene dane teoremima 10 i 11 su otre. Zaista, za nilpotentnu
matricu
iji je indeks nilpotentnosti dva, postiu se jednakosti

5 Generalizacije
Pojam traga ne moe se openito definirati za operatore koji djeluju
na beskonano-dimenzionalnim prostorima. Ipak, prirodno se zapitati
mogu li se rezultati o karakterizaciji komutatora i samokomutatora
generalizirati i za takve operatore. Puno je zanimljivih radova
napisano na tu temu (v. [2, 3, 4, 5, 6, 9, 10, 12, 20]). Jedna od
znaajnih karakterizacija komutatora moe se nai u [4, 12], gdje je
pokazano da je ogranien linearan operator
koji djeluje na
beskonano-dimenzionalnom Hilbertovom prostoru
komutator
dvaju operatora ako i samo ako
nije kompaktna perturbacija
(razliitog od nule) skalarnog operatora, tj. ako
nije oblika
gdje je
kompaktan operator na
a
jedinini
operator na
(Ogranien linearan operator
na Hilbertovom
prostoru
je kompaktan ako i samo ako za svaki ogranien niz
u
niz
u
ima konvergentan podniz.) Takoer su vane
karakterizacije
komutatora
na
beskonano-dimenzionalnom
Hilbertovom prostoru dobivene u terminima njegove esencijalne
numerike slike, odnosno nul-dijagonalnih operatora ([2, 5, 6, 20]).

Matrice traga nula | math.e

Bibliografija
[1]
A. A. Albert, B. Muckenhoupt, On matrices of trace zero, Michigan

Math. J. 4 (1957), 13.

[2]
J. H. Anderson, Derivations, commutators, and the essential numerical

range, Thesis, Indiana University, 1971.

[3]
J. H. Anderson, J. G. Stampfli, Commutators and compressions, Israel
J. Math. 10 (1971), 433441.

[4]
A. Brown, C. Pearcy, Structure of commutators of operators, Ann. of
Math. 82 (1965), 112127.
[5]
P. Fan, On the diagonal of an operator, Trans. Amer. Math. Soc. 283
(1) (1984), 239251.
[6]
P. Fan, C.-K. Fong, Which operators are the self-commutators of
compact operators?, Proc. Amer. Math. Soc. 80 (1) (1980), 5860.
[7]
P. A. Fillmore, C. K. Fong, A. R. Sourour, Real parts of quasi-nilpotent

operators, Proc. Edinb. Math. Soc. 22 (1979), 263269.

[8]
C. K. Fong, Norm estimates related to self-commutators, Linear

Algebra Appl. 74 (1986), 151156.

[9]
R. Halmos, Commutators of operators, Amer. J. Math. 74
(1952), 237240.
P.

[10]
P. R. Halmos, Commutators of operators II, Amer. J. Math. 76
(1954), 191198.

[11]
P. R. Halmos, Finite-Dimensional Vector Spaces, Springer-Verlag, New

York, 1974.
[12]
P. R. Halmos, A glimpse into Hilbert space, Lectures on Modern

Mathematics, Vol. I, Wiley, New York, 1963.

[13]
F. Hausdorff, Das Wertvorrat einer Bilinearform, Math. Zeit. 3
(1919), 314316.
[14]
Y. Hong, R. A. Horn, The Jordan canonical form of a product of a
Hermitian and a positive semidefinite matrix, Linear Algebra Appl. 147
(1991), 373386.
[15]
R. A. Horn, C. R. Johnson, Topics in Matrix Analysis, Cambridge

University Press, Cambridge, 1991.

10

Vol. 26

Matrice traga nula | math.e

11

Vol. 26

[16]
F. Kittaneh, Commutator inequalities associated with the polar
decomposition, Proc. Amer. Math. Soc. 130 (5) (2001), 12791283.
[17]
F. Kittaneh, Norm inequalities for certain operator sums, J. Funct.
Anal. 143 (1997), 337348.
[18]
M. Koul, Hermitske matrice, diplomski rad, PMF-Matematiki odsjek,
Sveuilite u Zagrebu, 2013.
[19]
S. Kurepa, Funkcionalna analiza. Elementi teorije operatora, kolska
knjiga, Zagreb, 1990.
[20]
H. Radjavi, Structure of
(1966), 1926.

, J. Math. Mech. 16 (1)

[21]
W. Rehder, On the product of self-adjoint operators, Internat. J.
Math. & Math. Sci. 5 (4) (1982), 813816.
[22]
O. Toeplitz, Das algebraische Analogon zu einem Satze von Fejr,
Math. Zeit. 2 (1918), 187197.
[23]
P. Y. Wu, Products of positive semidefinite matrices, Linear Algebra

Appl. 111 (1988), 5361.

[24]
F. Zhang, Mathrix Theory. Basic Results and Techniques, 2nd edition,
Springer-Verlag, New York, 2011.

ISSN 1334-6083
2009 HMD