Predgovor Glava wena Glava CREINAKAYWNS Glava ARN Glava AhuUne . Pojam funkcije .. . Neizmjerno male i neizmjerno velike velitine .. . Neprekinutost funkcija ........... . Derivacije funkcija koje nisu eksplicitno zadane . . Primjena derivacija y geometriji i mehanici . Derivacije viseg reda . , Diferencijali: prvog i viseg reda |. Teoremi srednje vrijednosti . . Taylorova formula .. . . L'Hospital-Bernoullijevo pravilo 2a neodredene oblike » Ekstremi funkcije jednog argumenta . Smjer konkavnosti. Tatke infleksije . Asimptote . Konstrukeija grafova funkcija prema karakterist . Diferencijal, luka. Zakrivijenost. SADRZAJ I. Uvod u analizu Grafovi elementarnih funkcija . Limesi ...... I Deriviranje funkcija .. Neposredno izratunavanje derivacija . Tabliéno deriviranje IIL. Ekstremi funkcija i primjene derivacija u geometriji IV. Neodredeni integral . Neposredno integriranje . . Metoda supstitucije . Parcijalna integracija . | Jednostavniji integrali s kvadratnim trinomom . Integriranje racionalnih funkcija a ul 16 22 33 36 43 43 47 58 62 67 72 76 77 79 83 83 ot 92 95 105 105 112 116 17 1218 SADRZAT . Integriranje nekih iracionalnih funkcija ............... . Integriranje trigonometrijskih funkcija . Integriranje hiperbolnih funkcija . Primjena trigonometrijskih i hiperbolnih supstitucija na odredivanje integrala oblika fre, ax®fbx-fc) dx, gdje je R racionalna funk- cija. 10. Integriranje raznih transcendentnih funkeija . Il. Primjena redukcionih formula . 12, Integriranje ‘raznih funkcija . ean s Glava V. Odredeni integral 1. Odredeni integral kao limes sume ...... 2. Tzragunavanje odredenih integrala pomocu neodredenih . 3. Nepravi integrali .. vee wees 4. Zamjena varijable u odredenom integralu 5. 6. 7 8. Parcijalna integracija Teorem o srednjoj vri jednosti . Povr8ine ravninskih likova Duljina luka krivulje ..... 9. Volumeni tijela . 10. Pove8ina rotacione plohe 11. Momenti. Teii8ta. Guldinovi teoremi 12, Primjena odredenih integrala na rjeSavanje zadataka iz fi Glava VI. Funkeije vise varijabli .......0.0....ccccce sree eeee es 1. Osnovni pojmovi 2. Neprekinutost . 3. Parcijalne derivacije 4. Totalni diferencijal funkcije .. 5, Deriviranje slo%enih funkcija 6. Derivacija u zadanom smjeru i gradijer nt funk #Derivacije i diferencijali vigeg reda.. 8. Integriranje totalnih diferencijala 9. Deriviranje implicitno zadanih funkcija . 10. Zamjena varijabli 11. Tangencijalna ravnina i normala na , plohu | 12. Taylorova formula za funkcije vige varijabli 13. Ekstremi funkcija vie varijabli 14, Zadaci za odredivanje najvecih i najmanjih vrijednosti funkcija 15. Singularne tatke ravninskih krivulja 125 128 133 134 136 194a 7 : SADR2AT | 16. 17. 18. 19, 20. —l Ovojnica . Duljina luka prostorne krivulje . Vektorska funkcija skalarnog argumenta . Popratni trobrid prostorne krivulje Zakrivljenost i torzija prostorne krivulje Glava VIL. ViSestruki i krivuljni integrali I 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8 9. 10. i. 12. Glava VIII. Redovi Dvostruki integral u pravokutnim koordinatama Zamjena varijabli u dvostrukom integralu Izraéunavanje povrdina likova Izraéunavanje volumena tijela Tzratunavanje povrsina ploha.. . : Primjene dvostrukog integrala u mehanici .... Trostruki integrali Nepravi integrali ovisni o parametru. “Neprav videstruki integrali Krivuljni integrali Plogni integrali .. . . Formula Ostrogradskog-Gaussa Elementi teorije polja .. 1, Redovi brojeva ............... 2. 3. 4. Redovi funkcija Taylorov red Fourierovi redovi Glava IX. Diferencijalne jednadzbe 1 2. 3. 4. 5, 6. 7. 8. L 9 0. Provjera rjeSenja. Sastavijanje Aiferencsjatoi jednad2bi porodica kri- vulja, Pogetni uvjeti focete es Diferencijaine jednadZbe prvog reda. Diferencijalne jednadabe prvog reda sa separiranim varijablama, Or- togonalne trajektorije Homogene diferencijalne jednadzbe prvog reda we Linearne diferencijalne jednadabe prvog reda. Bernoullijeva jednadzba Egzaktne diferencijalne jednadzbe, Eulerov muliplikator Diferencijalne jednadzbe prvog reda koje nisu rijegene s obzirom na derivaciju : bows Lagrangeova i Clairautova jednadzba Razne diferencijalne jednadZbe prvog reda Diferencijalne jednadzbe viseg reda .... . 11. Linearne diferencijalne jednadzbe 231 238 241 241 246 249 250 252 253 261 311 314 316 319 320 323 325 328 329 334 33810 SADRZAT 12. Linearne diferencijalne jednadZbe drugog reda s konstantnim koefi- cijentima a 13, Linearne diferencijalne jednadabe vigega od drugog reda s konstant- nim koeficijentima . : 14, Bulerova jednadiba love eene es 15, Sistemi diferencijalnih jednadabi |... sss. ss. 16. Integriranje diferencijalnih jediadzbi pomocu redova p potencija 17. Zadaci za Fourierovu metodu Glava X. Priblizni ratun 1, Ragunanje s priblidnim vrijednostima 2. Interpolacija funkcija ....... 3. Odredivanje realnih korijena jednad2bi 4, Numeriéko integriranje funkeija 5 6. Numeritka integracija obinih diferencijalnih jednad3bi Pribligno izraéunavanje Fourierovih koeficijenata ........ Odgovori Prilozi I. Gréki alfabet II. Neke konstante IIL, Reciprotne vrijednosti, potencije, Korijeni, logaritmi IV. Trigonometrijske funkcije . V. Eksponencijalne, hiperbolne i trigonomettijske funkcije VI. Neke krivulje 340 345 346 347 350 352 355 355 359 363 368 371 378 381GLAVA I UVOD U ANALIZU 1. Pojam funkcije 1°. Realni brojevi. Racionalne i iracionalne brojeve nazivamo realnim — brojevima. Pod apsolutnom urijednosti realnog broja a podrazumijevamo nenegativni broj |al,odreden uvjetima |a| =a kada je a 20, i lal = —a, kada je a<0. Za bilo koje realne brojeve a i 6 vrijedi nejednadtba la +b] <|a| +15}. 2°, Definicija funkeije. Ako svako} vrijednosti*) varijable x koja pripada _nekom skupu E, odgovara jedna i samo jedna konaéna vrijednost velitine y, tada y nazivamo (jednoznaé- nom) funkcijom od x, ili zgvisnom varijablom, definiranom na skupu £3 x nazivamo argumentom, ili nezavisnom varijablom. Cinjenicu da je y funkcija od x ukratko izrazavamo zapisom y= f(x) ili y = F (e) itd. Ako svakoj vrijednosti x koja pripada nekom skupu £, odgovara jedna ili nekoliko vrijed- nosti varijable y, tada y nazivamo viieznacnom funkcijom od x, definiranom na skupu E. U daljnjem éemo pod rijedju sfunkcija« razumijevati samo jednoznagne funkcije, ako ne bude izrigito drukéije reéeno. 3°. Podrudgje definicije funkeije. Sve vrijednosti x, za koje je zadana funkcija de- finirana, nazivamo podrugjem definicije te funkcije. U jednostavnim sluéajevima podrutje definicije funkcije jest: ili odsjecak (zatvoreni in- terval, segment) a, b}, tj. skup realnih brojeva x, koji zadovoljavaju nejednadzbu a 0, 1, ako je [x>1. Na taj natin, podrutje definicije funkeije je unija dvaju intervata: moce

2; d) [x— 1] <[e+l] 4. Izraéunajte f(—1), £, f(s Ss Bs Fs ako je f(x) = —6x?+11x—6. 5. Izraéunajte f (0), i{-4} f(—», i{-+] L, ako je fe) = VI F(x) 6. Neka je f (x) = arccos (Ig x). Taratunaes{ FM), £10). 4 7, Funkcija f(x) je linearna. Nadite ovu funkciju ako je f(—1)=—2 i 8. Nadite cijelu racionalnu funkeiju f(x) 0 napigite pomoéu jedne formule, koristeéi se oznakom apsolutne vrijednosti *) Ig x—logiex, oznaguje dekadski logaritam broja x.POJAM FUNKCIJE 13 Odredite podrugja definicije funkeija: 1. 13, wt. y= J24x-x?. 15. 16. 18. 20. 22. 23. 24", 25. 26. ayaVeel; b)yaVedi 1% ys a) y= Vx?—2; b) y= xVx7-2, yeVeow. 17. 2 y aig et? 19. x+l - x y = aresin 2) ai. Sin 2x: > ( 10 Neka je f(x) = 2xt—3x3—Sx*4-6x—10. Iztatunajte . 1 2) = LO 4f(-9] 1 4) => UO)-F-¥)] Funkciju f(x) definiranu u simetrignom podrugu ~/0), i ako brojevi x1) Xa) x3 Gne aritmeticku progresiju, da brojevi f(x), f (x2) if (x) dine geometrijsku progresiju.. Neka je 14 fo) =le—. Pokadite da je FO+h(Q) = (222 ne \ Neka ye eG) =e an") i o(x) ~te-«. Pokadite da je (x+y) =O) F¥ OQ) YC) Wty) = eR)YO)+9(V) HO)37. 38. 39. 40. 41, 42. 43. POJAM FUNKCISE 15 Izratunajte f(—1), f (0), f(1), ako je sey =f | arctg x za O0, odredite inverznu funkeiju Zadane funkcije napisite u obliku lanca jednakosti u kojem svaka karika sa~ drdi jednostavnu elementarnu funkciju (potenciju, eksponencijalnu, trigo- nometrijsku itd.) a) y =Qx-5)!9; ) ya letss b) y = 20; 4) y =arcsin(3"*"). Slozene funkcije, zadane lancem jednakosti, napigite uobliku jedne jednakosti: 2 y=sinx; a) y= b) y=arctgu, wave, v=Igx; 9 -(2" ako je u<0, d= 10." ako je u>0: Napigite u eksplicitnom obliku funkcije y koje su zadane jednadzbama: wax?-1. a) x?—arccos y = 7; b) 10*+10" = 10; oc) x+lyl = 2y. Odredite’ i podrugja definicije zadanih implicitnih funkeija.16 uvoD U ANALIZU 1 2. Grafovi elementarnih funkcija Grafove funkcija_y = Mj Gy is Bdie je ¥i =F (Xd) G izratunavanje preporuéamo sluzi () Konstruiramo tako da naginimo dovoljno gustu mre%u taéaka 0, 1, 2,...)) i te tatke spojimo linijom, koja njima prolazi. Za se logaritamskim ragunalom. Slika 3, Konsirukciju grafova olakSava poznavanje grafova osnovnih elementarnih fukcija (vidi prilog VI). Polazeéi od grafa y=S), () pomocu jednostavnih geometrijskih konstrukeija dobivamo ove grafove funkeija: 1 f(x) zrcaljenje grafa na osi OX; 2 m=f(-) arcaljenje grafa I’ na osi OY; 3.y3=f(e—a) graf P, pomaknut u smjeru osi OX za velidinu as 4 +f (x) graf I’, pomaknut u smjeru osi OY za velitinu 5 (slika 3). Primjer. Konstruirajmo graf funkci Slika 4, Konstruirajte grafove linearnih funkcija (pravci): 44. yakx, ako je k=0, 1, 2,2 GRAFOVI ELEMENTARNIH FUNKCIJA 7 45, y=x+b, ako je b=0, 1, 2, -1, -2. 46. y = 1,5x+2. Konstruirajte grafove cijelih racionalnih funkcija 2. stupnja (parabole): 47. y= ax’, ako je a=1, 2, > =1, -2,0. 48. y= 49. y =(x—X9)*, ako je x) =0, 1, 2, -1. Phe, ako je c=0, 1,2, -1 50. y=yot(x-1)?, ako je yp =0, 1,2, -L: Bit, y=ax?+bx+e, ako je. !)a=1, b=-2, c=3; 2)a=~2, b=6, c=0. 52.0 y= 2+x—x?, Odredite sjecista te parabole s osi OX. Konstruirajte grafove cijelih racionalnih funkcija viseg stupnja: 53", y =x? (kubna parabola). 54, 2+(x-1)%. 85. y= xP—3x42. 56. y= x*, 57. yp = 2x? xt Konstruirajte grafove razlomijenih linearnih funkcija (hiperbole): “ 1 58°, y=, 59. x-2 60. =—. , x+2 BI. y=yot—™, a gor, y 283 3x42 _., Konstruirajte grafove razlomijenih racionalnih funkcija: 63. y=x at, 64. x 66. (»Versieraw Marije Agnesi). 2 Demidovié: Zadact18 uvop U ANALIZU (Newtonova serpentina). 70. (Newtonov troaubac), Konstruirajte grafove iracionalnih funkcija: nt y= Vx 72. af 73*, y= /x? (Neilova parabola). 74. y=+xVx (semikubria parabola). +3 ps 5 75*. (elipsa). 76. (hiperbola) 71. fx 78%, y= 2x) Gog (Dioklowa cisoida). 7% Konstruirajte grafove trigonometrijskih funkcija: 80". y =sinx 81", y =cosx. 82*, y =tgx. 83", y =cigx. 84%. y =secx. 85. y = cosec x 1 86. y=Asinx, ako je A=1, 10, — -2. . , i 87°, y= sinnx, ako je m= 1, 2, 3, > . . n 3x x 88. y = sin(e—9), ako je @=0, 5 Sm — 89". y = Ssin(2x—3). 90%. yp =asinx+bcosx, ako jea=6. b= —8.2 GRAFOVI ELEMENTARNIH FUNKCIJA 19 91. y =sinx+cosx. 92", y = cos? x. 93°, y=x+sinx 94", y = xsinx 95. y=tg?x. 96. y=1—2cosx. 97. y= sing sin 3s. 98. Ym 6083-4 > 6052x, 99°, y = cos 100, y = +vsinx. Konstruirajte grafove eksponencijalnih i logaritamskih funkcija: 101. y ako je a =2, os e(@=2,718..)*). 102%, y =log,x, ako je a= 10, 2, 103*. y = shx, gdje je shx = ye ne"). 104". y = chx, gdje je chx -+ (+e74) shx * y=th thx =—— 105*. y =thx, gdje’ je thx che 108. 107". (krivulja vjerojatnosti) = tex? 108. 109. y = Igx”. 110. 11. y = Ig(Igx). I 1 U2 y= 13. y =Ig— Igx x 114. g(x). 115. y = log, (1+). 116, y = Ig (cos x). M7 y = 27¥sinx. Konstruirajte grafove ciklometrijskih funkcija: 118". arcsin x 119*, y = arccos x. 120*. arcte x. 421%. y = arcetgx. *) O broju é detaljnije vidieti na str. 23.20 UVOD U ANALIZU L . 1 422. y = aresin + 123, y = arccos x 124, y = x-+arcetgx. Konstruirajte grafove ovih funkcija: 125. y =|xl. 126, y= Feo tad. 127. a) y= xxl; b) y = logy; Ix. 128. a) y=sinx+lsinx|; b) y = sinx—[sinx|. 129. ( za \x|<1; 2 — za |x|>1. [xl 130. a) y = [x], b) y= x — [a], gdje je [x] riajvece cijelo broja x, tj. najvedi cijeli broj, manji ili jednak x. ‘ Konstruirajte grafove funkcija u sistemu polarnih koordinata (r, 9) (r >0) : 131. r=1 (Aruénica). 132", + (Arhimedova spirala). 133*. r = 6° (logaritamska spirala)- 134%, r= (hiperbolna spirala). g 135, r= 2cos @ (kruznica). 136. r=—!— (pravac). sing 137, r= seo (parabola). 138*. 7 = 10sin 3@ (rudas trilatice). 139%, r =a(l4+cos@) (a>0) (kardioida). 140*. 7? = a? cos 2p (a>0) (lemniskata). Konstruirajte grafove funkcija koje su zadane parametarski: 141*, x=, y=t? (semikubna parabola). 142°, x =10cost, y=sint — (elipsa). 143*. x = 10cos?t, y= 10sin?t — (aseroida). 144*, x = a(cost+tsint), y= a(sint—tcost) (evolventa kruznice). ar at? sas, x = y= (Descartesov list) 1+t 1+t2 GRAFOVI ELEMENTARNIH FUNKCISA 21 146. x= = y= Tea (polukrugnica) 147, x= 25427, y=%=2"' (grana hiperbole). 148, x = 2c0s?s, y=2sin?1 (edsjecak pravca). 149, x=1-7, yer 150. x = a(2cost—cos 24), y=a(2sint—sin2s (hardioida). Konstruirajte grafove funkcija kojé su zadane implicitno. 1514, x74y?=25 — (Rrudnica). 152, xy= 12 (hiperbola). yy 153%. y?=2x (parabola). 154, ~-4” = 1 (elipsa). (6% ). i006 (elip: 2 2 2 155, y? = x?(100-x?). 156%. x3 4y? =a (asiroida) 157%, x+y = 10lgy. 158. x? = cosy. 159. Jag = e615 loearitamska spirala). 160*. x? + y?—3xy =0 (Descarteson list). 161, Sastavite formulu za prijelaz od Celzijeve (C) skale na skalu Fahrenheita (F), ako znamo, da 0 °C odgovara 32 °F i 100 °C da odgovara 212 °F. Konstruirajte graf dobivene funkcije. 162, U trokutu, kojemu je baza c= 10 i visina h = 6, upisan je pravokutnik (sl. 5). Treba izraziti povrsinu y toga pravokutnika kao funkeiju njegove baze x. Konstruirajte graf te funkcije i nadite njenu najvecu vrijednost. A Slika’s. Slika 6. 163. Trokut ABC ima stranice BC = ai AC = b te promjenljivi kut x ACB = x (sl. 6). Terazite y povriina A ABC kao funkciju,od x. Konstruirajte graf ove funkcije i nadite njenu najvecu vrijednost,22 UVOD U ANALIZU 1 164. Grafitki rijeSite ove jednadzbe: a) 2x?-5x42=0; b) x8 +x-1 ©) Igx=0,1x; d) 107% =x; e) x=140,5sinx; f) cigx=x (O0 postoji takav broj N= N (e), da je \x—alN. Primjer 1. Pokazimo da je an+ tim a wae +d Rieienje, Tvorimo diferenciju nti | 1 ntl a Ociieniv8i wu difereneiju po apsolutno} vrijednosti imat éemo an | 1 . @ n+l nets > ako je n>t-1=Nne@. Prema tome, za svaki pozitivni broj ¢ postoji takav broj N= —~1 da.zan>WN vrijedi nt nejednadabe (2). Slijedi, da je broj 2 limes niza xq— = Ec e > Yj. ispravna je formula (1).3 LIMESI 23 2°. Limes funkeije. Kazemo, da funkcija f(x) +A kada x-ra (A i a su. brojevi), ili da je lim f (x) = A, ako za svaki «>0 postoji takav §=5(e)>0, da je If(x)— Al N(). Dogovorno piemo limf(x) = «0, Bo znati, da je [f(x)1>E za 0<|x—a|<8 (E), gdie je E po volji odabran pozitivan broj. 3°. Jednostrani limesi. Ako j¢ xa, tada dogovorno pitemo x--a—0; analogno, ako je x>a i x-ra, pilemo to ovako: x-ra-+0. Brojeve f(a—0) = lim f(x) i f(a+0)= lim f(x) se-6 sneto nazivamo lijevi limes funkcije f (x) u tatki a i desmi limes funkcije f (x) u tatki a (ako ti brojevi po- stoje). Za postojanje limesa funkcije f(x) kada x-+a nuzno je i dovoljno da vrijedi jednakost Sf(a—0) = f(a+0). Ako postoji lim f,(x) i lim f, (x), tada viijede ovi teoremi i) lim (fi; ()+fr(0)] = lim, (x) + limf (9); 2) lim [f, 0) «fr ()] = limf, (%) = lim f, (9); 3) lim [fi 3 f2(9)] = lim (x): timp (x) (limf, (x) #0). Cesto primjenjujemo ove limese. tin( 14-1) =lim(l +0) =e =2,71828... xne x o40 Primjer 2. Tzragunajmo desni i lijevi limes funkeije - 1 f(x) = arctg — x za x40. Riefenje, Imamo: S(+0) = lim (sso xoto F(=0) = lien (+t) -= x0 x 2 Limes funkcije f(x) kada x0 u tom sluéaju, ofigledno, ne postoji,24 UVoD U ANALIZU 1 166. Dokadite da je limes niza 1, ale 4 ae kada n— co jednak nuli. N Za koje ée vrijednosti n biti zadovoljena nejednadzba (€ je po volji odabran pozitivni broj)? Teraéunajte n ako je: a)e = 0,1; b)e=0,01; c) e = 0,001. 167. Dokadite da je limes niza + wat2..) n+l x, kada noo jednak 1. Za koje ée vrijednosti n>N biti zadovoljena nejed- nadba Ix,—I]**?, 196, fim” (at Dx+a, wixt—ax$3 ee ee? 3s 197. lim t MS * 198. moh Izrazi, koji sadr2e iracionalnosti, dovode se testo u racionalni oblik uvodenjem nove varijable, Primjer 4. Nadimo ” tim S12 oI x00 Virx—! Riegenje. Ako stavimo l+x=y, dobivamo T+x=1 a1 P+ytil 3 tig VEN ig AoE BALE 3 x0 Viet ly yoy i . : Jim STENT oP Vet mi DF3 LIMESL 27 Drugi natin odredivanja limesa iracionanlog izraza je taj da iracionalnost sprebacimo iz brojnika u nazivnik ili obrnuto iz nazivnika u brojnik, Primjer 5. . x-a I 1 1 (a>0). im 274 = tim —+_-— a>0p. sea (x—a)(Ve+Va) =a Vx+Vo 2Ve 203, 204, tim=*. 8x2 .- 3-J5+x 205, 206. lim xt -V5—x 207, tim ViteoVI-s 208, im eth mo _ 2 — 208, 210. 2546 xt +256 Pa 4x43 au. tim (/x+a-Vx). 212, lim [Vx(x-+a)—x]. te ite 213. tim (f/x? —Sx+6—x). 214. lim x(Vx?+1-x). ste sete 215. tim (x +9/1—x3), Pri ratunanju limesa éesto se Koristimo formulom sinx lim— = 1 x70 X i pretpostavijamo kao poznatoda su lim sin x=sina i lim cos x=cos a. Primjer 6. -s)=t sas. 246, a) tim 3%; by tim SX, 247, tim BBX, wi x mo x zo x 218. tim S8* 219, Lim S22 x-0 sin2x x= sin 3mx 220, tion (nsin®) 224. tim 128% man nox oo, im SEIN 923, tim 2X =884, xe X-@ xa Xa28 UVOD U ANALIZU 1 224, tim “SEE 228, lim M+ Hsin x area x42 imo A 226, tim X= 00S 227. a) limxsin4 war l-tgx x0 OX * l x b) limxsin 228, tim(1—x) te, ex rt 2 1=sin* . t 2 229, lim etg2ncte( = — 230, lim. x0 2 xen EX 2oosx 4 , 239, fim £087 —COS Mx x—3x Ts : mo 233, jimi82—SN 4 234, lim SSX mo x ; m0 x 235, Tim 82k 2 2 236. - ro sin3x r eat sinnx mm cos tim 2=Si82x > 238. tim —7_ x0 x+sin3x a xet da we i-veosx mm Vi tsine—ViRsine 239. lim=—Y 240. x0 OX " x Pri odredivanju limesa oblike lim [eG]? = ) treba imati u vidu ovo: 1) ako egristicaju konatni limesi lime (=A i lim ¥ (x) = # 1 i lim g()= Lee onda pronalazimo limes (3) neposrednos 3) ako je lim » (x)= 1 ilim’ ¢() = 0 onda stavijamo (x) =1-+a(x), gdje a (2)-»0 kada xa i prema tome ~ a Jim sGoov ts) lim (0¢3)= 192) im (Uta peyowe — xt ae ; gdje je e= 2,718... Neperov broj. Primjer 7. Nadimo lim x029 LIMEST Rjetenje. Ovdie je sin 2x) ti ye i lim += 15 sso x x0 i prema tome in 2x\t + = lin ¢ =2=2, sols} Primjer 8. Nadimo Riefenje. Imamo Prema tome je 4ye otra) Primjer 9. Yzrazunajmo Rjekenje. Imamo lim pate) ere x-1)* tim (, ) tog | 1 sae letd) xe ey, at = lim {Gr} OFF tert gt, x00 x41) se opéim postupkom, moZemo nati limes jednostavnije: U zadanom primjeru, ne slux 1) 1yoept (1-2) tim | (1-2) : x) xvod e im (Sa “(seth tim 14-2)" x x30 UVvOD U ANALIZU 1 Opéenito je korisno upamtiti da je lim (14 xe x 2a, tim (242) - x-0\3-x, ax sing oo (lyri = 243, lim 5) . 244, Ss) . ete \x xs0\x? 3x42, ty g\P . 245. im @ ay 246. tin(1- 2) : zoe (2x? +1 , § ne n ‘ A / : 5 : 247. tim 142) : 248. lim (3) : xew\ xX 7 sow \ xt] a? 5 . 249. lim fe :) p 250. tim (14-2) aco \x43 no n 4 ae 251, lim (1+sinx)*. 252**. a) lim (cos x)*; 0 m0 1 b) im (cos x)" x0 Pri izragunavanju niZe navedenih limesa korisno je znati, ukoliko egzistira i pozitivan limt f(x), da je lim [In f(x)] =In [lim f(x). Primjer 10. Doka2imo da je inn 6 ro Rjetenje. Imaro ! 1 In +4) x tim OF _ iy (incl +9)" ] =Ioflim (1 +x)" ]=Ine= 1. woe Pa x0 Formulom (*) éesto se koristimo pri rjeSavanju zadataka. timn ICL 10x)" 253, lim [In(2x-+1)~In(x+2)] 254, ne nox 255. lim (4m ite). 256. lim x[In(x+1)—Inx]. x0 \X 1-x, xote 257. lim OS) 258*, tim — x0 x xno xX259*. lim. x0 x 261. lim x70 Xx 263. a) lim 22%, x70 LIMESI 31 260*. lim n(&/a—1) (a>0). Izragunajte ove’ jednostrane limese: 264, a) lim — 265. a) lim thx; 266. a) lim ——; wot l+e™ 267. a) tim nite), 2x 268. a) tim Sat 269. a) lim xol. rei=o |x—T] 270. a) lim ; eo2-0 x2 Konstruirajte grafove funkcija: 271°*. y = lim (cos**x). 262. lim — so sinx (vidi br. 103 i 104). x b) lim —~— sotoJx? 4] b) lim thx, gdje je thx ste b) lim ——. x40 Ite* \ fe by tim Inte) wte x |sin x| b) lim 3 td b) tim 22h, xai¢0 [x—l] b) lim —*_. ato x—2 272, y= lim —— (x0). nwo l+x” 274. y = lim (arctgnx). 273, y = lim /x? +07 a0 275. y=lim Yi+x" (x>0). 276. Pretvorite u obitan razlomak -zadani mjeSoviti periodski razlomak a =0,13555..., razmatrajuéi ga kao limes konaénog razlomka.32 277. 278, 279. 280. 281. 282. 283. 284, 285. UVvOD U ANALIZU 1 Sto se deSava s korijenima kvadratne jednadzbe ax? +bxt+o=0, ako koeficijent a tezi k nuli, a koeficijenti 6 i c su konstantni, pri éemu je bA0? Izragunajte limes unutarnjeg kuta pravilnog n-terokuta kada n> oo. Nadite limes opsega pravilnih n-terokuta upisanih krudnici polumjera R i njoj opisanih, kada n-> oo. Izracunajte limes zbroja ordinata krivulje =e *cosnx, u tatkama x = 0,1, 2,..., 7”, kada n->co Izraéunajte limes zbroja povréina. kvadrata konstruiranih na ordinatama krivulje yaoi kao bazama, gdje je x = 1, 2, 3, .... m, uz uvjet da noo. Izraéunajte limes kada n > co duljine lomijene linije MyM, ... M,. upisane u Jogaritamsku spiralu r=e%, ako vrhovi te linije imaju polarne kutove 8 mn =0, m=2,..., %=%. Po PL 2 ® 2 aaseeesss : Slika 7. Slika 8. ° Odsjetak AB = a (sl. 7) podijeljen je nan jednakih dijelova, a na svakom od tih dijelova kao bazi konstruiran je istokratni trokut s Kutovima uz bazu jed- nakim « = 45°. Pokadite, da se limes duljine dobivene lomljene linije raz! kuje od duljine odsjetka AB bez obzira na to 8to se u limesu lomljena linija ngeometrijski stapa s odsjetkom AB«. Tatka C, raspolavija odsjetak AB = I; tatka C, raspolavija odsjeéak AC,; tatka Cy raspolavija odsjetak C,C,, taka C, raspolavija odsjetak C,C; itd. Odredite graniéni poloZaj tatke C, kada n> co. Kateta @ pravokutnog trokuta razdijeljena je na n jednakih dijelova, a na dobivenim odsjeécima konstruirani su upisani pravokutnici (sl. 8). Odredite limes povr8ine dobivenog stepenastog lika, ako +00.4 NEIZMJERNO MALE I NEIZMJERNO VELIKE VELICINE 33 286. Izracunajte konstante h i b iz jednadZbe / 344 tim (ke 44) 0 (a) xa \ xP +1 Objasnite geometrijski smisao jednadzbe (1). 287+, Neki kemijski proces tako tete da je prirast koligine materije u svakom vre- menskom razmaku zz beskonaénog niza vremenskih razmaka (ir, (i++ I)=) (i= = 0, 1, 2, ...) proporcionalan koligini materije u potetku tog vremenskog razmaka i velitini vremenskog razmaka. Pretpostavivéi da je u poterku koligina materije bila Oy, odredite kolitinu materije QC, nakon vremena 1, ako se koligina materije povecava svaki n-ti dio vremena + =! n Tzratunajte.O, = lim 4, Neizmjerno male i neizmjerno velike veligine 1°. Neizmjerno male veliéine. Ako je lim x(x) = 0, 45. ako je |a (x)|a, u brojniku i naziyniku razlomka mozemo oduzimati ili, prib- Tajati neizmjerno male veligine vi8ih redova, tako odabrane da velidine koje ostaju budu ckvivalentne prijadnjim. Primjer 1. yee jeii slim =~ lim li = aso IN(+2x) x0 2x 2 2°. Neizmjerno velike veligine. Ako za po volji odabrani veliki broj N_ postoji takav 5(N), da je za O<|x—a|<5(N) zadovoljena nejednadzba YG@)I>N, funkcijy f(x) nazivamo neiamjerno velikom velitinom kada xa. ‘Analogno se definira neizmjerno velika veligina f(x) kada x--c0. Sliéno tomu kako je udinjeno 2a neizmjerno male veligine, uvodi s¢ pojam neizmjerno velikih velitina razliditih redova. 288. Dokazite da je funkcija sinx f= x neizmjerno mala veligina kada x00. Za koje je vrijednosti x zadovoljena nejednadzba el 1. Za koje vrijednosti x vrijedi nejed- nadzba @)iN, ako je N’ po volji odabran pozitivni broj? Izraéunajte 5, ako je: a) N = 10; b) N = 1005 c) N = 1000.4 NEIZMJERNO MALE I NEIZMJERNO VELIKE VELICINI 35 291. Odredite red veliéine: a) oplogja kugle, b) volumena kugle, ako je polumjer kugle r neizmjerno mala velitina I-og reda. Kakvi de biti redovi velitine polumjera kugle i volumena kugle u odnosu na oplogje te kugle? 292. Neka sredi8nji kut « kruznog isjetka ABO (sl. 9) polumjera R tezi k nuli. Odredite redove neizmjerno malih veligina, u odnosu na neizmjerno mali a: a) tetive AB; b) visine CD trokuta ABD; _c) povrSine trokuta ABD. 293. Odredite za x0, red velitine u odnosu na x funkcija: 2x a) 3 lex by Vet es 0) Yet Ves d) L—-cos x; ©) tgx-sin x. Stika 9. 294, Dokazite da je duljina neizmjerno maiog luka krudnice konstantnog polum- jera ekvivalentna duljini tetive. 295, Jesu li ekvivalentni neizmjerno mali odsjecak i neizmjerno mala polukruz- nica, konstruirana na tom odsjetku kao promjeru? Upotrebom teorema o kvocijentu dviju neizmjerno malih veli¢ina izraéunajte: 296, lim 1P3¥ "SNS aresit ero (em x’) 297. lim — xo In(1—x) 298, tim 2X 299, tim S0S¥ 6082 veilox x0 1—cosx . x oe 300, Dokadite da su, kada x0, velitine > i \T+x-1 medusobno ekvi- valentne. Sluzeci se tim rezultatom pokazite da pri malom |x| vrijedi prib- liza jednadzba Vital ( Primijenom formule (1) odredite priblizno: a) V1,06; ) Jo97; o) Vi0; a) 120 i usporedite dobivene vrijednosti s podacima iz tablice.36 uvoD U ANALIZU v1 301. Dokazite da za x0 s taénosu do Clanova reda x* vrijede priblizme jed- nadzbe: 1 a) —fl-x; ) l+x b) Va txwat = (a>0); a o) (1+x)"a1+nx (n je prirodan broj); d) Igtx)~Mx, gdje jo M=Ige = 0.43429... Polazeéi od tih formula izrazungjte priblizno: nL, y 1, 9 +, 4 05; 5) 1.04; 6) 0.93; 7) Ie 1,1. 102)” 097°” 105 Usporedite dobivene vrijednosti s podacima iz tablica. 302. Pokatite, da je cijela racionalna funkcija P(x) = dgx"+ayx" +... +n (a0#0), kad x-+00, “neizmjerno velika velitina ekvivalentna najvigem dlanu ayx". 303, Neka x00. Uzevai x kao neizmjerno veliku velitinu prvog reda odredite red porasta funkcija: a) x?—100x— 1000; ) VxtJe; d) ¥x—2x? 5. Neprekinutost funkcija 1°. Definicija neprekinutosti, Funkciju f(x) nazivamo neprekinucom za x=8 (ili au tatki £4) ako je: 1) ta funkcija definirana u tatki &, tj. egzistira broj f(s 2) egzistira konatni limes lim f(2)5 3) taj limes jednak vrijednosti funkeije u tatki &, tj. lim f(x) = ©) a) Stavimo li = x= E+Ag, gdje AE+0, mozemo uvjet (1) napisati ovako lim Af(E) = lim [f(E+42)-fO] =9, Q) aro agro tj, funkcija f(x) je neprekinuta u tatki £ onda i samo onda ako u toj tatki neizmjerno malom pri- rastu argumenta odgovara neizmjerno mali prirast funkeije.5 NEPREKINUTOST FUNKCIJA 37 Ako je funkcija neprekinuta u svakoj tacki nekog podrudja (intervala, segmenta itd.), tdda se naziva neprekinutom u tom podrudju. Primjer 1. Dokazimo da je funkcija y= sing neprekinuta za svaku vrijednost argumenta x. Riegenje. Imamo Ax Ay = sin @+Ax) — sin = 2sin = cos (e Buduéi da je to za svaki x imamo: Prema tome, funkeija sin x neprekinuta'je za —oo 0. F(x) = Vio neprekinuta u intervalu (a, 6) ako je funkcija f (x) neprekinuta i nenegativna u tom istom intervalu, Dokaiite da je funkcija y = cos x neprekinuta za svaki x. Za koje vrijednosti x su neprekinute funkcije: a) tg x ib) ctg x? te da je funkcija y = |x| neprekinuta. Konstruirajte graf te funkcije. Dokadite da je apsolutna vrijednost’ neprekinute funkcije neprekinuta fank- cija. Funkcija je zadana formulama 2 a4 za x#2> FX) =} x-2 . A za x=2. Kako treba izabrati vrijednost funkcije 4 — f (2), da bi tako nadopunjena funkcija f(x) bila neprekinuta 2a x = 2? Konstruirajte graf funkcije y = f (x).UVop U ANALIZU 40 314. Desna strana jednadzte Jf) = 1—xsinb x gubi smisao- za x = 0. Kako treba izabrati vrijednost f (0) da funkcija f (x) bude neprekinuta za x = 0? 315. Funkeija i a) = arcig S(3) = aretg— gubi smisao za x=2. Je li moguce odrediti takvu vrijednost f (2), da dopunje- na funkcija bude neprekinuta za x = 2? 316. kinuta za x == 0 ako je zadano: a) f(xy =GHY=! Gy je prirodan broj); x b) fo) = ATO; x ©) fe) = Beno ; Razmotrite s obzirom na neprekinutost funkcije ie d) f(x) = 8) f(x) = x2sin + x f) f(x) = xetgx. 1+x° y= : 1+x yak Ix] =a sinx’ y = In(cosx) y= arcig+. x == 327, y= ert, 1 y= : item» =~. . 318. =2 319, y =Y2#*-3 320. a4 321. a) yasin; 322, x b) p=xsinZ, 323. x x 324, y= Inte). 325. r 326. y = (14x)arctg 328, y 329, 2 < a30, y=!" *S3- consteuirajte graf ove funkcije. (QxtL za x>3. Funkcija f (x) nije definirana za x = 0. Odredite f (0) tako da f (x) bude nepre-5 NEPREKINUTOST FUNKCIJA 41 331, Dokazite da je Dirichletova funkcija x(x), koja je jednaka nuli kada je x iracionalan i jednaka | ako je x racionalan, prekinuta za svaku vrijednost x. Istrazite s obzirom na neprekinutost i konstruirajte grafove ovih funkcija (x20) lim (x aretg nx). 334, a)y=sgnx, b)y = xsgnx, ©) y = sgn, (sin x) gdje je funkcija sgn x definirana formulama +1, ako je x>0, sgnx=} 0, ako je x=0, =1, ako je x<0. 385. a) y = x—E (x), b) y = xB (x), gde je E (x) najvece cijelo broja x. 336, Navedite primjer koji Ge pokazati da zbroj dviju prekinutih funkeija moze biti neprekinuta funkcija 337%, Neka je. pravi pozitivni razlomak koji tezi k nuli (0

You might also like

• Skendrovic - Žuta, Srebrna I Zlatna Knjiga

  

  Document39 pages

  Skendrovic - Žuta, Srebrna I Zlatna Knjiga

  Borna Dasović

  100% (1)
• Skendrovic - Uvod U FIDIC

  

  Document37 pages

  Skendrovic - Uvod U FIDIC

  Borna Dasović

  100% (1)
• Skendrovic - Seminar TVZ Natjecajna Dokumentacija

  

  Document16 pages

  Skendrovic - Seminar TVZ Natjecajna Dokumentacija

  Borna Dasović

  No ratings yet
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• Skendrovic - FIDIC Karakteristicne Odredbe

  

  Document21 pages

  Skendrovic - FIDIC Karakteristicne Odredbe

  Borna Dasović

  No ratings yet
• Skendrovic - FIDIC Posebni Uvjeti

  

  Document33 pages

  Skendrovic - FIDIC Posebni Uvjeti

  Borna Dasović

  100% (1)
• Skendrovic - Rješavanje Sporova

  

  Document15 pages

  Skendrovic - Rješavanje Sporova

  Borna Dasović

  No ratings yet