Professional Documents
Culture Documents
Istina o Mineralima I Vec5a1tac48dkom C491ubrivu PDF
Istina o Mineralima I Vec5a1tac48dkom C491ubrivu PDF
Za razliku od prave maine koja se, u sluaju da ne dobija adekvatno gorivo, zagui i odmah prestane da radi,
humana maina ne reaguje na isti nain. Ljudski organizam, poto nije maina, u sluaju da ne unosi
kvalitetno gorivo moe jo dugo da radi, jer je organizam sposoban da hranjive sastojke uzima iz sopstvene
rezerve. To izgleda kao neka vrsta pozajmice i preraspodele u okviru samog organizma.
Ali, ukoliko se u dugom vremenskom periodu ova pozajmica ne nadoknadi, itav organizam poinje da slabi i
postepeno se raspada. Kao kua kojoj ste podrili previe noseih zidova.
Mnoge bolesti koje su se pojavile u poslednjih stotinu godina, i za koje zvanina medicina kae da im se ne
zna uzrok, esto su posledica hronine pothranjenosti i poremeenog metabolizma, a da u to niko ne sumnja
jer
ovek
deluje
sasvim
uhranjeno.
Verovali ili ne ova hronina pothranjenost najrasporostranjenija je u ekonomski najrazvijenijim zemljama i
manifestuje se debljinom. Njihova debljina je upravo posledica grozniavog nastojanja organizma da doe do
hranjivih sastojaka koje u njihovim ogromnim stomacima uopte ne moe da nae. I ma koliko se oni hranili i
koliinski ubacivali hranu u ve proiene eludce i creva, oni su i dalje gladni. A, onda im doktori jo savetuju
da moraju da oslabe
Na alost, mnogi ne znaju da je grupa lekara amerikom Kongresu jo 1936. godine predoila da je
"alarmantna injenica da ljudska hrana, voe, povre i usevi koji se gaje na milionima jutara zemljita, ne
sadre dovoljne dovoljne koliine minerala, to ljude hronino ini neuhranjenim, ma koliku koliinu hrane
unosili u organizam.
Ovaj dokument (zaveden pod brojem 264 na 74 zasedanju Kongresa) stavljen je, meutim, u arhiv gde je, sve
do nedavno, bio nedostupan javnosti.
Evo ta se tu, izmeu ostalog, kae:
"Laboratorijske analize raznog voa i povre kao i jaja i mleka pokazale su da ove namirnice ne sadre ni u
priblinoj meri hranjive sastojke koji su se u tim namirnicama nalazili nekoliko generacija pre. Nai preci su
tako sa manjom koliinom hrane unosili sve potrebne sastojke. Tako, na primer, nutricionisti kau da je
argarepa veoma dobra za vid (sardi vitamin A), ali oni i ne sumnjaju da onog ega u argarepi po prirodi
treba da ima- zapravo nema uopte ili ima samo u tragovima.
"Ni jedan ovek danas ne moe uneti u svoj organizam dovoljno hranjivih materija jer mu stomak nije tako
veliki koliku bi koliinu morao da pojede da bi uneo ono to mu je neophodno. Zato se mnogi i proiruju u
stomaku jer im organizam uporno trai jo i jo hranjivih materija i oni jedu i jedu, ali se ne snabdevaju onim
to im je potrebno".
"ak i dobro balansirana i naizgled potpuno hranjiva ishrana koja sadri dovoljno kalorija, izvesnih vitamina ili
odreene razmere skroba, proteina i ugljenih hidrata -nije dovoljna. Jer, mi danas znamo da ona mora da
sadri i jedan broj neophodnih minerala i mineralnih soli".
Sa bilo kojim poremeajem ovog balansa , bilo kojim znaajnim nedostatakom jednog ili vie elemenata, ma
koliko majuni bili, organizam postaje podloniji bolesti i krae ivi. Ovo otkrie je jedno od poslednjihi
najvanijih doprinosa nauke problemu humanog zdravlja".
Imajte na umu, objanjavao je dr Northen amerikim kongresmenima, da su minerali vitalni za ljudski
metabolizam i zdravlje i da ih nijedna ivotinja ili biljka ne moe priutiti ukoliko oni nisu prisutni u
zemljitu na kome niu i sa koga se hrane.
Mi znamo da su vitamini kompleksi hemijskih supstanci koje su neophodne za ishranu i da je svaki od njih
vaan za normalno funkcionisanje specijalnih telesnih struktura te da poremeaj i bolest nastaju od bilo kog
vitaminskog nedostatka. Ali, nije ba uvek shvaeno da vitamini kontroliu prisvajanje minerala i da u
nedostatku minerala oni nisu funkcionalni. Usled nedostatka vitamina telesni sistem moe koristiti neke
od minerala, ali nedostatkom minerala, vitamini su beskorisni. Istina je da naa hrana veoma varira u
mnogim vrednostima, a neka uopte nije ni vredna jedenja.
Doktor Norten je dalje naveo da neka zemljita u SAD, ak i kada nisu bila obraivana, nikada nisu ni bila
balansirana u pogledu minerala, ali da o tome niko nije vodio rauna, pa je vrena obrada i dobrog i loeg
zemljita podjednako.
Siromani evropski doseljenici koje je Katolika crkva pokrenula u 18 veku na useljavanje u Novi Svet,
navodno otkriven tek sa Kolumbom, grozniavo su nastojali da ugrabe to vei komad zemlje u blizini vode.
Sva zemlja je za njih bila slobodna (nakon genocida nad starosedeocima) i oni su krmili ume i prerije
nastojei da to vei posed uzoru. Meutim, zbog nedostatka minerala mnogi su imali slab prinos i krljavu i
bolesnu stoku. Oni koji nisu bili u stanju da napuste zemlju ostajali bi ipak na njoj i dalje je besomuno
obraujui.
Kapitalizam i grozniavo nastojanje da se ostvari dobit uinili su da je do 1930. godine u SAD zemljite u
Oklahomi, Teksasu, Nebraski, Kanzasu i Ajovi bilo potpuno erodirano.
Ali, dok se u suvim biljkama i zakrljalim ivotinjama iscrpljena zemlja odmah vidi, to nije bio sluaj sa ljudima.
Zemljite u okolini gradia Midvest Siti izuzetno je siromano sa kalcijumom. Tri stotine dece u optini je
pregledano i blizu 90 % je imalo loe zube, 69 % je pokazivalo oboljenja i nosa i grla, oteene zljezde uveane
i bolesne krajnike. Vie od jedne treine je imalo oslabljen vid, zakrivljena ramena, krive noge i anemiju.
Neka zaostala deca su glupa samo zato jer im nedostaje magnezijum. Mnoga deca "intelektualno ometana"
imaju grozniavu potrebu da piju mleko i jedu sir u ogromnim koliinama.
inteligenciju.
Eksperiment je pokazao da se mievi kojima je oduzet u ishrani samo jedan mineral teko snalaze u lavirintu i
ne mogu da nau izlaz. Pored toga menje im se raspoloenje i postaju veoma ratoborni, pa se pretvaraju u
kanibale,
napadaju
druge
mieve
u
zajednici
i
prodiru
ih.
Ako im se u hranu ponovo vrati kalcijum, drutvo postaje prijateljsko i vremenom opet svi spavaju mirno na
gomili.
Slino se dogaa sa svakim mineralnim elementom koji igra definitivno kljunu ulogu u ishrani. Karakteristika
poetnih simptoma usled mineralnog deficita specifina je kao i kod bolesti sa deficitom vitamina.
"Izvesna naa stanja vie zavise od minerala koje uzimamo nego od kalorija ili vitamina i bez obzira na
precizan odnos skroba, proteina ili ugljenih hidrata koje uzimamo ", predoio je doktor Norten jo 1936.
Dr Harvi V. Vajli je 1906. godine prvi imenovan na elo amerikog Biroa za hemiju. Ovaj biro je kasnije
promenio ime i danas se zove Federalna agencija za hranu i lekova (FDA). Bez odobrenja ove agencije nita
se ne moe staviti u promet. Vajli se jo tada estoko borio da ograni prekoraenje rafinisane i hemijski
obraene hrane. Hemijske kompanije su grozniavo nastojale da ga odatle izbace i to im je uspelo 1912.
Vajlijeva politika je bila da se hrana uzgaja iskljuivo na prirodno hranjenim podlogama, kako bi sadravala sve
neophodne
sastojke.
Ali
otpor
krupnog
kapitala
je
bio
ogroman.
Njegova seanja i dokumenti koji pokazuju njegovu borbu za zdravu ishranu objavljena su u knjizi 1930. nakon
to se i tu suoio sa tekom opstrukcijom izdavaa. Danas je veliki deo ovih knjiga uklonjen iz svih biblioteka u
SAD ili je uniten.
Ali, prava razorna bomba za ljudsko zdravlje je zapravo lek protiv iscrpljivanja zemljita. To su danas
nezamenjiva vetaka ubriva.
Libig se bavio istraivanjima raznih hemijskih procesa. U fiziologiji ivotinja poeo je da prouava hemijske i
fizike zakone u odravanju ivota i zdravlja. Prouavao je vitalne produkte krvi, ui i urina. Analizirao je
sokove iz mesa uspostavljajui kompoziciju kreatina i sarkozina (nitrogene supstance iz mesa i miia) i
prouavao produkte njihovog raspadanja. Klasifikovao je razliite lanke o hrani u skladu sa specijalnim
funkcijama izvedenim u svakoj ivotinjskoj ekonomiji i razjanjavao filozofiju kuvanja. I, suprotno mnogim
medicinskim miljenima toga vremena, mislio je da je toplota tela rezultat procesa sagorevanja i oksidacije koja
se vri u samom organizmu. Rezultat ovih njegovih studija je bilo pripremanje hrane za decu od ekstrakta
mesa.
Kada je poeo da prouava fiziologiju biljaka, posebno se posvetio poljoprivredi za koju je smatrao da je
osnova svake trgovine i industrije, ali koja ne moe biti racionalno primenjiva bez shvatanja odreenih
hemijskih pricnipa koji bi je efikasnije vodili.
Moda ne znate, ali ovo je tipian satanistiki nain poimanja sveta, to ne znai da je Libig toga bio svestan.
Satanisti smatraju da priroda nije dovoljno efikasna, te da ovek moe mnogo toga kreirati bolje (i profitabilnije,
naravno). Jer ovek je, po njima, isto to i Bog.
Tako je 1840. godine u svom radu "Poljoprivreda i fiziologija" Baron Libig odbacio staro shvatanje da biljke
crpe svoje hranjive sastojke iz humusa, ve je mislio da uzimaju ugljenik i azot iz ugljen-dioksida i amonijaka
prisutnih u atmosferi, pa se onda ovi sastojci vraaju u atmosferu procesom truljenja i vrenjem (fermentacijom),
koju je smatrao esencijalnim hemijskim procesom u prirodi dok potaa (kalijum karbonat), soda (natrijum
karbonat), kre, sumpur, fosfor itd... dolaze iz zemljita.
Ugljen-dioksid i amonijak ne prouzrokuju iscrpljivanje zemlje, ali mineralni sastojci su ogranieni jer zemljite
ne moe priutiti njihove neograniene koliine. Tako bi, po Libigu, glavna briga farmera bila da obnove
zemljite onim mineralima za koje se zna da ih usev najvie sadri u sebi i koje koristi u svom rastu, a to se
nalazi u pepelu useva nakon njegovog spaljivanja.
Njegova teorija je tako pokazivala da postoji zakon minimuma za djubrenje useva i on je smatrao da azot,
fosfor i kalijum mogu poveati proizvodnju useva proporcionalno. Trebalo je useve samo dohraniti sintetiki
ovim mineralima.
Nakon nekoliko godina promovisanje ove teorije, ona je prihvaena i sprovedena u praksu i on je pripremio
vetaka djubriva koja sadre esencijalne minerale zajedno sa malim koliinama amonijakih soli
Prinosi sa primenom vetakih ubriva su zaista bili ogromni i to sa samo tri minerala. Tako su natrijum, fosfor
i kalijum "dokazali" da su u stanju da naprave sintetiko zemljite "dovoljno" da stimulie rast voa i povra.
Jedini problem je to su svi ti plodovi bili u ozbiljnom neostatku tragova minerala, dok neke minerale nisu
sadravali uopte. A bez svih neophodnih minerala vitamini ne mogu da se transportuju.
Analizirajui ove nesavrene plodove Libig je sa uasom shvatio ta je napravio. Ipak, smogao je hrabrost i
zvanino se odrekao svoje teorije i odbacio ideju o moguem sintetikom hranjenju useva:
Zgreio sam prema mudrosti naeg Kreatora i primio kaznu za to. eleo sam da poboljam Njegov rad, i u
svom slepilu, verovao sam da u ovom divnom lancu prirodnih zakona koji povezuje ivot sa zemljom uvek je
podmlaujui, moda postoji neka veza koja nedostaje i koju sam ja mogao da promenim - ja, tako mali i
slabaan. Jedino to moe opravdati moj pokuaj je okolnost, da je ovek samo produkt svog vremena, da je
on samo u stanju da izbegne neka obino uvreena gledita koja ga snano pritiskaju i teraju da prikupi svu
svoju snagu i bori se protiv lanaca mnogih takvih greaka Nakon to sam shvatio razlog zato moja moja
ubriva nisu adekvatna, postao sam osoba koja je dobila novi ivot. Svi procesi obrade zemlje, sada su
objanjeni po svojim prirodnim zakonima. Kada je taj proces sada jasan svima, jedino ostaje pitanje - zato to
nije bilo otkriveno mnogo godina ranije? Ali, ljudski duh je udan. ta god mu ne odgovara u njegovom obimu
razmiljanja, to za njega i ne postoji.
Dakle, izvrena je potpuna adaptacija na jedan neprirodan nain ivota, onakav kako ga je osmislio ovek, a
ne Bog.
Kad kaem ovek, mislim na ljude bogove organizovane u bratstva i povezane materijalnim interesima. Oni
danas ine vrh piramide globalnog korporativnog biznisa koji kontrolie skoro itavo svetsko trite.
Formalizovanje ovog poretka se naziva Novi Svetski Poredak.
Posledice ovog sutinskog prekrajanja sveta se logino moraju negde manifestovati i to je danak koji se u
ekonomski najrazvjenijim drutvima ve plaa: ljudi vie ne mogu da ive bez lekova i lekara (to takoe nekim
ljudima bogovima donosi dobit), a ivi se sve krae i uz sve veu potronju hrane (to je takoe dobit za ljude
bogove tj. trgovce hranom).
Vetako ubrivo je nesumnjivo donelo vee useve, vei prinos i bolju zaradu. Baron Justus fon Libig je
namerno zaboravljan, (o njemu se ne ui u kolama), a lano ubrivo koga se on odrekao, stavljeno je u
promet.
Tako su se mnogi poljoprivrednici voeni propagandom i loom podukom preorijentisali sa prirodnog na
vetaka ubriva. Znanja o pravom djubrenju zemlje koja su prenoena hiljadama godina sa kolena na koleno,
preko noi je promenjeno. Vrhunski proizvod nove poljoprivredne filozofije su superfosfati koje mnogi
nazivaju majkom svih lanih ubriva.
Mineralni deficit je tako postao opta pojava u ekonomski najrazvijenijem svetu, upravo onom kome dananja
proevropska vlast u Srbiji i ostalim zemljama Balkana tei.
I ta ete sada uraditi kada ste ovo proitali? Pomiljate da odete u apoteku i traite minerale u tabletama, zer
ne? Tipian satanistiki rezon, naravno. Poeli ste da verujete da ovek sve to upropasti moe i popraviti , jer
ovek je isto to i bog stvoritelj. Samo treba novac i dobra apoteka, zar ne?
Ne urite! Nee vam poi za rukom da tako lako ubacite zravlje u organizam. Jednostavno, Kreator nije
izmislio ni mineralne tablete, ni apoteke, ni lekare da vam zdravlje prodaju. Ono se ne moe stvoriti ukoliko ga
ne stvori ona ista sila koja je stvorila i samog oveka. A ovek nije sam sebe stvorio.
Koloid oznaava supstancu koja postoji u ekstremno sitnim esticama koje su prisutne u medijima razliitih
materija. Koloidno stanje je stanje rastvora (minerala ili neke druge supstance, na primer boje pigmenta) u
nekoj soluciji, gde se molekuli te supstance ne razdvajaju u atome kao kod pravog rastvora (natrijum -hlorida
kada su soli razdvojene na atome natrijuma i hlorida) ve ostaju grupisni i formiraju solutne estice.
S.S. Vojutski , Rus, napisao je 1975. klasian tekst o koloidnoj hemiji. Vojutski je o solucijama pisao kao
sistemu molekularmog rasturanja i heterogenim - raznorodnim visoko rasprenim koloidnim sistemima.
Po
njemu,
koloidni
sistemi
moraju
1.
moraju
biti
raznorodni
(da
sadre
2.
moraju
biti
multifazni
(npr
vrsti
3. estice moraju biti nerstvorljive u soluciji.
imati
razliite
tri
osnovne
sastojke
koji
teni,
gasni
karakteristike:
nisu
slini)
teni,
itd.)
Upravo koloidi minerala u biljkama ostaju raznorodni (heterogeni), viefazni i nerastvorljivi u razliitim
koncentracijama koliko god ih je velik broj pa ak i sve estice u rasponu veliina koloida.
Biljke konvertuju metalne minerale iz zemlje u ovu formu putem fotosinteze i oni tako postaju deo
biljke. Koloidni minerali su u odnosu na one iz koljki kao kada bi ste uporedili jedenje teleeg steka sa
hrskavicom. Psi mogu jesti hrskavicu i kosti, ali ljudi ne.
Svaka estica koloidnog minerala je stotinama puta manja od neorganske mineralne estice. Koloidi iz biljaka
su najmanje estice materije koje se mogu podeliti a da i dalje imaju sve svoje odlike.Krvna elija je 7 mikrona.
Kolidna estica je 0,01 mikron ili manje i to je 7 hiljaditi deo veliine krvne elije. I to je prava mera za veliinu
zalogaja koju krvna elija moe da proguta.
mogao
bi
vas
Isto je i sa arsenikom, olovom, aluminujumom i drugim mineralima koji se smatraju toksinim.
ubiti.
Doktor Keri Rims, poznati biohemiar i biofiziar, otkrio je da koloidi mogu biti tako mali da priolaze kroz staklo.
Ali ni najsitnije nije dovoljno sitno da ne bi bilo sloeno. ak i ove siune estice imaju oko sebe mali sunev
sistem, pa tako oko jedne estice moe da krui jo njih nekoliko od razliitih minerala. Praktino oni povlae
jedni
druge.
Doktor Rims je otkrio da ljudski organizam zahteva 84 od 106 poznatih elemenata da bi bio optimalno zdrav.
To je daleko vie nego to se zvanino proglaava.
U Juti (SAD) u jednom naputenom rudniku je navodno jedan lokalni render 1925. otkrio velike koliine
nataloenih vlanih fosila koji sadre ouvane minerale u koloidnom stanju i koji se danas ispiraju vodom i
prodaju na tritu kao dodatak hrani. Tu se nalazi otkriveno preko 65 razliitih minerala i tragova minerala.
Jedan poznati ameriki autoritet za ishranu nedavno je rekao: jedini siguran nain da se okona prijemivost
infekcija je snabdevanje kroz hranu balansa gvoa, bakra i drugih metala. Organizam snabdeven sa
adekvatnom hranom ili jo bolje, ako toga ima i previe, od svih potrebnih minarala moe takoe koristiti te
elemente za proizvodnju imuniteta od infekcija, i to daleko vie bilo ega to smo u stanju da proizvedemo
vetakim metodom imunizacije. Ne moete popraviti stanje neuhranjenosti korienjem patentiranih
lekova.
Pretpostavimo tako da je neki organizam dugo deficitaran sa bakrom ili jo mnogim drugim mineralima. U
takav organizam (po slovu zakona) ubrizga se obavezno neka vakcina. ta e raditi imuni sistem sa ve
izgladnelim krvnim elijama? Da li e grozniavo poeti da jede sam sebe(kao mievi kanibali) i to tako to e
napasti sopstveni centralni nervni sistem i pojesti mijelinski omota nervnih elija. Za fomiranje mijelinskog
omotaa
neophodan
je
najvie
bakar
kao
dobar
provodnik
struje.
Ovakvo ponaanje imunog sistema karakteristino je za bolest koja je danas sve rasprostranjenija u
modernom svetu, a to je multipla skleroza. Da li je uzronik ove bolesti moda mineralni deficit?
Ostavljam ovo lekarima da razmiljaju.