Ytong sustav gradnje

KOMPLETAN SUSTAV GRADNJE

7
8

3
6
2

Termoblokovi

Zidni blokovi

Zidne ploe

Za gradnju
nosivih vanjskih
termoizolacijskih
zidova.

Za gradnju nosivih
unutarnjih i vanjskih
zidova.

Za izgradnju
unutarnjih nenosivih
pregradnih zidova.

U elementi

L elementi

Za izradu dvostruke ili

trostruke oplate i
dodatne termoizolacije
AB horizontalnih
serklaa i nadvoja.

Za izvedbu
jednostrane oplate
ruba stropne ploe
ili AB horizontalnih
serklaa i dodatne
termoizolacije.

7
Ispuna za bijeli
strop
Polumontani
sustav za izvedbu
meukatnih
krovnih, stubinih i
inih konstrukcija.

Protupotresni zidni
blokovi
Za izradu vertikalnih
protupotresnih serklaa
na uglovima i spojevima
s unutarnjim nosivim
zidovima.

8
Ploe
Za razna oblaganja,
izravnavanje zidova,
blokova i ravnih
krovova.

Uvod
Ytong sustav gradnje
Ytong sustav gradnje obuhvaa elemente za

Prilikom gradnje Ytong sustavom dodatni

energetski uinkovitu gradnju objekata od temelja

materijali poput pijeska, cementa i mijealica

do krova.

nisu potrebni, a gradilite je za vrijeme graenja

Ytong elementi posjeduju vrhunsku toplinsku

uredno i isto.

izolativnost. Vanjski zidovi graeni Ytong termo

blokovima debljine 30 i 40 cm, ne trebaju

Ytong sustav gradnje koristi se u novogradnji,

dodatnu toplinsku izolaciju.

kao i u rekonstrukciji svih vrsta objekata:

Brzina, jednostavnost i ekonominost, osnovne

>

obiteljske kue

su prednosti Ytong sustava gradnje. Veliina

>

viestambeni objekti

blokova, brza priprema i tanki nanos Ytong

>

poslovne i javne zgrade

bijelog morta te primjena specijaliziranih Ytong

>

gospodarski objekti

alata, omoguuju maksimalni radni uinak

svakog majstora zidara.

Ytong sustav gradnje

Postupci kod zidanja

str.
5

Niveliranje

Postavljanje prvog reda

Oblikovanje Ytong elemenata

Izrada Ytong bijelog tankoslojnog morta

9-12

Zidanje Ytong elementima

13-14 Armiranje parapetnog zida

15

Izrada horizontalnog serklaa ili nadvoja

16

Gradnja Ytong elementima nepravilnog oblika

17

Vanjski horizontalni serkla

18

Postavljanje bijelog stropa

19

Gradnja pregradnog zida

20

Priprema za polaganje instalacija

21

Specifini detalji

22-24 Spoj nosivih zidova

25

Obrada Ytong vanjskih zidova bukanjem

26-27 Obrada Ytong vanjskih zidova gletanjem

28-29 Obrada Ytong unutarnjih zidova bukanjem
30-31 Gletanje unutarnjih Ytong zidova
32-33 Postava pokrova na bijeli krov
34

Ytong alati

35

Privrsni pribor za Ytong elemente

36-37 Komparacija utroka vremena za gradnju obiteljskih kua

Toplinska izolacija

Protupotresnost

Protupoarnost

Lakoa konstrukcije

Brzina gradnje

Izolacija od buke

Ugodna mikroklima

Kompletan sustav

poetak graenja
Niveliranje
1 Nakon organizacije gradilita, na izvedenu
povrinu temeljne ploe ocrtavaju se rubovi
unutarnjih i vanjskih nosivih zidova. Prije poetka
zidanja odnosno postavljanja prvog reda izvodi
se hidroizolacija i provjerava ravnina povrine.

Potpuna ravnina povrina postie se tako da

se na uglovima postavljaju visinske markice koje

meusobno treba iznivelirati. S time se postie
osnovna +/- 0,00 kota po cijelom tlocrtu nosivih
zidova i dobiva se pregled kakva su visinska
odstupanja na pojedinim mjestima.

Visinske toke su osnova za izradu

cementnog morta na koji se postavlja prvi red

Ytong blokova. Prvi red mora biti u potpunosti
izniveliran jer u gornjim redovima vie nije
mogue poravnavati visine s obzirom da se
Ytong blokovi zidaju pomou tankoslojnog morta
maksimalne debljine nanosa samo 3 mm.

Niveliranje

Postavljanje prvog reda

4 Prvi red Ytong blokova postavlja se uvijek na
temeljnoj ploi na cementni mort 1:3 (cement +
pijesak) primjerene konzistencije na ve izvedenu
hidroizolaciju. Debljina morta ovisi o ravnini
povrine i iznosi od 1 - 3 cm. Ukoliko se mora
izraditi deblji sloj produenog morta, preporua
se nanoenje morta u dva sloja s jednodnevnim
suenjem.

5 Prvi red Ytong blokova poinje se postavljati

uvijek od uglova objekta. Ytong kutni zidni blok
postavlja se na mjesto gdje je ostavljena propisana
vertikalna armatura iz temelja. Libelom se
obavezno provjerava horizontalnost postavljenog
bloka u uzdunom i poprenom smjeru.
Korekcija ravnine prvog reda izvodi se pomou
Ytong gumenog bata.

6 Postavom suprotnog ugla dobiva se smjer

zida koji se dodatno tono odredi zidarskom
pagom napetom izmeu dva krajnja bloka.
Na tako oznaeni prostor izmeu kutnih blokova
nanosi se produni mort na koji se zatim
postavljaju Ytong zidni blokovi odabrane debljine.

Oblikovanje YTONG elemenata

7 Ytong zidni blokovi moraju se pri zidanju
viestruko prilagoavati dimenzijama zida.
Njihovo oblikovanje je jednostavno pri emu se
koristi Ytong runa Widia pila, a kao vodilica za
pravokutni i ravan rez blokova, koristi se Ytong
kutno ravnalo.
Pri oblikovanju blokova ostaje vrlo malo otpada
koji se moe upotrijebiti i na drugim mjestima
konstrukcije.

Elektrinom tranom pilom postie se

jo bolji efekt u brzini i kvaliteti oblikovanja

pojedinih Ytong elemenata. Bez veih napora,
koritenjem Ytong elektrine pile oblikuje se
novi Ytong element koji e se ugraditi u eljeni
konstrukcijski detalj.

Upotrebom elektrine trane pile postie

se maksimalna preciznost; vrlo jednostavno se

izrauju zaobljeni elementi pomou prethodno
izraenih

ablona

velikom

oblikovnom

uinkovitou.
Elektrina trana pila je mobilni alat koji se
prema potrebi brzo premjeta po gradilitu.
Rukovanje je jednostavno i lako, ali savjetujemo
oprez za vrijeme rada jer su listovi trane pile vrlo
otri. U dogovoru s Ytong tehnikom slubom ili
servisom kupaca, mogu je vrlo povoljan najam
Ytong elektrine trane pile.
Oblikovanje Ytong ememenata

Izrada YTONG bijelog tankoslojnog morta

10

Ytong bijeli tankoslojni mort je jedini

tankoslojni

mort

koji

zadovoljava

zahtjeve

gradnje Ytong graevinskim elementima. Svojom

konzistencijom i nainom primjene idealno se
uklapa u ekonomian i praktian Ytong sustav
gradnje. Mort se priprema tako da se u kantu s
istom vodom zasipa iz vree suha pripremljena
smjesa za mort.
Za izradu 1 kg gotovog morta potrebno je 0,26
litara vode ili za cijelu vreu morta 6,5 litara vode.

11 Smjesu morta i vode potrebno je izmjeati

elektrinom builicom i mjeaem, zatim
priekati 5 minuta te smjesu ponovno dobro
izmjeati.

Pripremljena

smjesa

mora

biti

jednakomjerno izmjeana i bez grudica, odnosno

fine konzistencije.

12

Konzistencija odnosno gustoa gotove

smjese

morta

provjerava

se

klasinom

zidarskom licom. Tankoslojni mort mora

curiti sa zidarske lice; na Ytong elemente
nanosi

se

iskljuivo

nazubljenom

Ytong

lopaticom primjerene veliine pri emu se

smjesa ne smije razlijevati po povrini. Ytong
tankoslojni bijeli mort nanosi se nazubljenom
lopaticom u debljini svega 2-3 mm.
Takav postupak investitoru ili izvoau radova
tedi vrijeme i novac.
8

Zidanje YTONG elementima

13 Za zidanje Ytong elementima upotrebljava
se iskljuivo Ytong bijeli tankoslojni mort. Zbog
potresne stabilnosti objekta, mort se nanosi i na
horizontalne i na vertikalne doticajne povrine
(spojnice). Prije nanoenja Ytong tankoslojnog
morta Ytong nazubljenom lopaticom u debljini
od 2-3 mm, potrebno je provjeriti vrstou i
ravninu povrine Ytong elementa te ga oistiti
od praine.

14 Mort se nanosi na zid u duini do 2 m. Time

se dostie maksimalni radni uinak. Zidanje je
dozvoljeno kod temperatura u rasponu od +5C
do +25C. U sluaju suhog i toplog vremena,
preporua se navlaiti Ytong blokove prije
zidanja.

15 Na vertikalnu doticajnu povrinu (spojnicu)

Ytong elementa, potrebno je nanijeti mort po
cijeloj povrini. Tim postupkom postie se
maksimalno spajanje blokova na vertikalnim
spojnicama i minimalna debljina vertikalnog
spoja od 2 3 mm. Prilikom gradnje zidove je
potrebno zatiti od intenzivnog utjecaja oborina.

Zidanje Ytong elementima

Zidanje YTONG elementima

16 Tijekom zidanja potrebno je red po red
kontrolirati vertikalnost s pomou libele.
Horizontalnost reda kontrolira se na svakom
redu u uzdunom i poprenom smjeru, takoer
s libelom.

17 Horizontalnom kontrolom postie se ravnost

u uzdunom smjeru zida. Svaka uoena, a
neispravljena greka, prouzroit e neravnu
povrinu zida, time poveati potronju Ytong
tankoslojnog morta, ali moe i smanjiti izolacijske
karakteristike materijala ili gotovog zida.

18 Popunjavanje zida postie se umetanjem

Ytong elementa koji se jednostavno i brzo izree
Ytong runom Widia pilom ili elektrinom tranom
pilom. Naravno, prije umetanja bloka, potrebno
je nanijeti tankoslojni mort na horizontalne i
vertikalne spojnice.

10

Zidanje YTONG elementima

19 Pomou protupotresnih zidnih blokova izrauju
se vertikalni serklai, na uglovima i mjestima
sudara ili krianja nosivih zidova koji slue kao
oplata. Protupotresni blokovi nataknu se na
postavljen armaturni ko ili se ko stavlja u otvor
u Ytong bloku, nakon to su blokovi ve uzidani. U
sam otvor na vanjske stranice protupotresnog bloka
MORA se postaviti dodatnih 3 cm toplinske izolacije,
kako bi se sprijeilo stvaranje toplinskog mosta.
Otvor se zatim zapunjava betonom prema statikom
proraunu, maximalne granulacije 0 16 mm.

20 Kvalitetan objekt rezultat je kvalitetnog

zidanja njegove konstrukcije u svim fazama.
Ozidane povrine zidova moraju se odmah istiti
od vika tankoslojnog morta, i to nakon svaka tri
ozidana reda. Nepopunjene fuge ili vei otvori
u zidu ne zapunjavaju se odmah tankoslojnim
mortom, jer je to suvian i nepotreban posao
koji se moe odraditi neposredno prije zavrne
obrade unutarnjih i vanjskih

Ytong zidova.

21 U postupku zidanja mogu se na povrini

zida (horizontalnoj fugi) pojaviti neravnine tj.
povienje bloka u odnosu na susjedni blok. U
tom se sluaju preporua odstraniti (obrusiti)
neravnine Ytong daskom strugalicom.

Zidanje Ytong elementima

11

Zidanje YTONG elementima

22 Ytong blokovi moraju biti isti prije ugradnje
jer bi eventualni neodstranjeni pijesak ili praina
mogli prouzroiti neravninu zida. Stoga se prije
nanoenja Ytong tankoslojnog bijelog morta,
povrinu mora otpraiti etkom. Time se postie
jednakomjeran i optimalan nanos tankoslojnog
morta i konano, ravnina zidne povrine.

Armiranje parapetnog zida

23 Parapetni zid potrebno je armirati zbog
sigurnosti od potresa u drugom i treem redu
(od otvora na nie) s armaturom 6 ili 8 mm,
ovisno o irini otvora.

Produenje armature mora biti na svakoj strani

otvora za 50 cm.

24

Kod izrade parapetnog zida, Ytong blok se

zasijeca po sredini elektrinom pilom ili frezom

u dva reza dubine 5 cm meusobne udaljenosti 5
cm.
Zatim se zidarskim ekiem ili Ytong strugaem
izdubi utor potrebne duine.

25 Utor je obavezno potrebno dobro otpraiti i

zatim namoiti istom vodom.

Armiranje parapetnog zida

13

Armiranje parapetnog zida

26 U tako pripremljeni utor, postavlja se
armatura 6 ili 8 mm te zalije cementnim

mortom pripremljenim u omjeru 1:3, izraen s

agregatom 0-4 mm.

Po zavretku drugog reda, nastavlja se sa

zidanjem treeg reda parapeta te se ponavljaju
iste radnje armiranja. U svim daljnjim redovima
zida, armiranje nije potrebno izvoditi.

14

Izrada horizontalnog serklaa ili nadvoja

27 Horizontalni serklai ili nadvoji izvode se
pomou Ytong U elemenata, koji slue kao
dvostrana ili trostrana oplata. U te elemente
postavlja se armatura i zalijeva betonom. Ytong
U elementi polau se istim postupkom kao
i ostali Ytong blokovi, s tim da ih je potrebno
bono (sa strane) meusobno zalijepiti.

28 Nadvoj se izrauje s Ytong U elementima

tako da se najprije postavlja donja oplata s
potpornom konstrukcijom, na koji se poslije
polau Ytong U elementi kao trostrana oplata.

29 U prethodno postavljene U elemente

umeu se gotovi armaturni koevi, te se potom
zalijevaju betonom, izraenim s agregatom
frakcije 0 - 16 mm.
Armaturu propisuje nadzorni organ po prethodno
utvrenom statikom proraunu.
Po

zavretku

izrade

(betoniranja)

nadvoja,

mogue je odmah nastaviti zidanje Ytong

blokovima. Potpore na izgraenoj konstrukciji
potrebno je ostaviti sve do konanog ovrivanja
betona.
Izrada horizontalnog serklaa

15

Gradnja YTONG elementima nepravilnog oblika

30

Ytong blokovi idealni su za izradu raznih

oblika zidova; zbog iste strukture u svim

dijelovima bloka, mogue je piljenjem izraditi
nepravilne oblike, koji se potom ugrauju u
konstrukciju prema potrebi. Preporua se
piljenje elektrinom tranom pilom pri emu
se postie velika preciznost i ravnina posebnog
oblika bloka.

31 Za primjer navodimo da se luni serkla ili

nadvoj izrauje na samom gradilitu iz luno
ispiljenih stranica i podnice nadvoja ili serklaa.
Gotovi, izrezani, nepravilni dijelovi U elemenata
lijepe se na samom gradilitu Ytong tankoslojnim
mortom te potom ugrauju u konstrukciju.

32 Izvedba lunih zidova iz Ytong blokova je

jednostavna i brza te je mogue izraditi zidove
raznih zakrivljenja. To je osobito interesantno
kod izvoenja radova u interijerima objekata.

16

Vanjski horizontalni serkla

33 Kod izrade vanjskog horizontalnog serklaa,
na unutarnju stranu vanjskog zida Ytong L
elementa potrebno je dodati 3-4 cm dodatne
mineralne vune zbog spreavanja nastanka
toplinskih mostova.

34 Uz pomo Ytong U i L elemenata, ugaoni

protupotresni serklai jednostavno se i brzo
izrauju na gradilitu, bez upotrebe dodatne
oplate.

35 Ytong U i L elementima takoer se

jednostavno i brzo, te bez upotrebe dodatne
oplate, izrauju i krovni protupotresni serklai.

Vanjski horizontalni serkla

17

Postavljanje bijelog stropa

36 Polumontane konstrukcije bijeli strop
i

bijeli

krov

predstavljaju

revoluciju

praktinoj i tedljivoj gradnji stropnih i krovnih

konstrukcija. Osnovu bijelog stropa i krova ini
Ytong ispunski blok u dimenzijama: l=62,5; d=25;
h=15 cm. Slaganje bijelog stropa zapoinje
postavom gredica na osni razmak 62,5 cm koji
odreuje duina ispunskog Ytong bloka.

37 U postavljanju bijelog stropa postoje odreena

pravila kojih se je potrebno pridravati. Tako je pravilo
da se Ytong ispunski blokovi umeu s gornje strane,
a dozvoljeno je udarati ih samo gumenim batom.
Hodati se moe samo po blokovima, ali ne i po
gredicama. Ne preporua se skakanje po blokovima,
a vonja lakih kolica mogua je samo preko dasaka.
Stropni blok se ne smije optereivati silom veom
od 130 kg/kom. Podupore se postavljaju po sredini
raspona (1 podupira na 12 m2 stropa). U poprena
rebra uvlai se dodatna armatura 2 x 8 RA.

38 Primarne i sekundarne gredice zapunjavanju

se mikro betonom (agregat 0 - 4 mm) MB20. Potronja cca 10 - 12 lit./m2 stropa. Prije
popune, gredice je potrebno natopiti vodom.
Nakon monolitizacije gredica, strop je potrebno
pregletati tankoslojnim Ytong mortom u debljini
od 3 mm.
Podgled bijelog stropa buka se laganim
vapneno-gipsanim ili gipsanim bukama, do
debljine od 1 cm.

18

Gradnja pregradnog zida

39 Pregradni zidovi grade se

Ytong zidnim

ploama debljine 10, 12,5 i 15 cm. Svaki trei

red po visini OBAVEZNO se uvruje u bonu
nosivu konstrukciju pomou elastinog sidra, s
pocinanim avlima. To je dio Ytong privrsnog
pribora.

40 Svaki drugi Ytong blok zadnjeg reda zida

OBAVEZNO se uvruje u stropnu konstrukciju,
takoer pomou elastinog sidra.

41

Pregradne zidove od Ytong zidnih ploa

potrebno je vertikalno dilatirati s bonim

nosivim zidovima u irini fuge od 1 cm, te
istu zapuniti pur-pjenom iji se viak nakon
stvrdnjavanja

odstrani

prikladnim

otrim

predmetom. Pregradni zidovi moraju se dilatirati

sa stropnom konstrukcijom u irini fuge od 2
cm, te istu takoer zapuniti pur-pjenom.

Gradnja pregradnog zida

19

Priprema za polaganje instalacija

42 Utori za elektro ili vodovodne instalacije izrauju se Ytong runim strugaem ili
elektrinom frezom uz dodatnu pomo aluminijske ili drvene letve, kao vodilice. Zidne povrine
ne preporua se temati.

43 Prostor odnosno rupe za elektrine elemente (prekidai, utinice, razvodne kutije i sl.)
lako se i jednostavno, buenjem bez vibracije,
izrauju pomou umetka za builicu (kruna)
raznih promjera koje se montiraju na builicu.
Nakon postavljanja instalacija, kanali se zapunjavaju u dva sloja s produnim mortom. Konanu
finalizaciju zida izvodi se s primjerenim za Ytong,
tankoslojnim bukama.

20

Specifini detalji
44 Vertikalna hidroizolacija
Na zidove od Ytong blokova vertikalna se
hidroizolacija postavlja bez prethodne izrade
buke direktno na otpraeni zid, a prema
pravilima struke za izolaterske radove.

45 Ispunski zid
Ispunske zidove od Ytong blokova moe se
privrivati

bonu

nosivu

konstrukciju

elinim trnovima u svakom treem redu, uz

obaveznu izvedbu dilatacije irine 1 cm prema
nosivoj konstrukciji, a koja se puni s pur-pjenom.
U Ytong bloku se urezuje utor koji se dodatno
ispunjava cementnim mortom pripremljenim u
omjeru 1:3.

46 Montani nadvoji u nenosivom zidu

Za izradu ovog nadvoja potrebno je u Ytong zidnu
plou urezati V utor dubine min. 5 cm ili omjera 5:5
cm, da sa svake strane ostane min. 2 cm ploe. Utor
se popunjava cementnim mortom u koji se utisne
armatura 2 6 ili 2 8 mm. Po stvrdnjavanju morta,

nadvoj se okree i postavlja iznad eljenog otvora.

Nalijeganje nadvoja je min. 15-20 cm sa svake strane

otvora. Max. svijetli raspon otvora je 140 cm. Na slian
nain na gradilitu se izrauju i nenosivi bangeri ili
zubovi za roletne kutije, s tim da se V utori u tom
sluaju izvode s donje i gornje strane bangera.
Specifini detalji

21

Spoj nosivih zidova

Spoj nosivih zidova moe se izvesti pomou kutnih protupotresnih elemenata, ali i na slijedea tri naina:
47 Plosnatim ankerom
a) Na svakom spoju dvaju nosivih zidova
potrebno je izvesti vertikalni serkla. Veza zida
sa serklaem ostvaruje se pomou kutnih
elemenata s otvorom za serkla, sazidanih po
pravilu zidarskog veza ili pomou perforirane
eline

plosnate

spone

duine

250

mm,

postavljene u svaku spojnicu.

b) Vanjski nosivi zid zida se s kutnim

protupotresnim

elementima

na

mjestu

vertikalnog serklaa po principu zidarskog veza.

c) Paralelno sa zidanjem vanjskog zida, zida se i

unutarnji nosivi zid sidrei ga u vertikalni serkla
pomou eline spone koje se umetnu u svaku
horizontalnu sljubnicu privrenu pocinanim
avlima u blokove unutarnjeg nosivog zida.

22

Spoj nosivih zidova

48 Okruglim ankerom
a) Unutarnji popreni nosivi zid moe se sidriti
u verikalni serkla i pomou okruglih ankera
promjera 8 mm od rebrastog eljeza duine 250
mm.
Nakon to se sazida cijeli vanjski zid, ubue
se u uplje kutne protupotresne blokove ankeri
2 cm ispod gornjeg ruba bloka u svakom redu.

b) Zatim se zaree V urez na bloku koji se

jednostavno nasadi na ranije ugraeni anker.

c) Pripremljeni V urez zatim se popunjava cementnim mortom.

Spoj nosivih zidova

23

Spoj nosivih zidova

49 Izrezivanjem profila
a) Spoj nosivih zidova moe se izvesti i
izrezivanjem L oblika koji tvori upljinu
vertikalnog serklaa.

b) Izrezani L profili naizmjenino se zidaju po

principu zidarskog veza, a prema poprenom
nosivom zidu ostavlja se utor minimalne dubine
5 cm.

c) Blokovi poprenog nosivog unutarnjeg zida

umeu se u ostavljeni utor u vanjskom nosivom
zidu, potujui pravilo zidarskog veza.

24

Obrada YTONG vanjskih zidova bukanjem

50 Vanjsku obradu proelja izvodi se s laganom
vapneno-cementnom bukom u debljini 15 - 25
mm, koja se nanosi direktno na Ytong blokove
strojno

ili

runo

uz

obavezno

prethodno

otpraivanje povrine i vlaenje zida dan prije

poetka radova.

51 Nanesena

buka ravna se aluminijskom

letvom i nije ju potrebno armirati mreicom.

52 Kao zavrni sloj nanosi se mineralna ili

silikatna zavrna buka, nakon to se prema
preporuci proizvoaa podlona buka dovoljno
osuila kako bi se mogao nanijeti zavrni sloj.

Obrada vanjskih zidova bukanjem

25

Obrada YTONG vanjskih zidova gletanjem

Izvodi se masama za poravnavanje zidnih

Masa za poravnavanje uglavnom je polimer

povrina za vanjsku primjenu u maksimalnoj

cement ili polimer cement vapneni prah sive

debljini od 3-4 mm, uz obavezno umetanje

ili bijele boje.

armirane tkanine tekstilno staklene mreice.

53 Prije nanoenja mase za poravnavanje,

zidove je potrebno dobro otpraiti. Na otpraeni
zid nanosi se prvi sloj za poravnavanje zidne
povrine pomou limene gladilice u debljini od
1-2 mm.

54 U prvi sloj svjee mase za poravnavanje

utiskuje se, pomou limene gladilice, stakleno
tekstilna mreica, pazei da se ista ne ispupi.

26

Neki od proizvoda prikladnih za

primjenu su:
> Teranil extra
> Baumit KlebeSpachtel
> Rfix
> Unistarpor, i dr.

55 Nakon to se prvi sloj posuio, nanosi se

drugi sloj u potrebnoj debljini od 1-2 mm, tako
da u potpunosti prekrije postavljenu mreicu u
prvom sloju.

56 Prije nanoenja zavrnog silikatnog ili

mineralnog sloja, ili eventualno boje, povrinu
je potrebno pobrusiti kako bi ista bila ravna
i glatka. Zavrni sloj nanosi se u debljini od
2-3 mm pomou limene gladilice, a zatim se
plastinom gladilicom obrauje u zavrnom
izgledu zaribane, ribane, pricane, erane,
valjanje ili rustikalne teksture.

Gletanje vanjskih zidova

27

Obrada YTONG unutarnjih zidova bukanjem

Izvodi se strojno ili runo gips - vapnenim ili

Gips vapnena buka:

vapneno cementnim bukama u debljini od 5 do

Debljina nanoenja 5-10 mm. Nanosi se u jed-

25 mm, ovisno o namjeni prostorija, estetskim

nom sloju i odmah se moe fino zagletati do pot-

zahtjevima kao i potrebnom izolacijom od buke.

puno glatke povrine.

buke koje se nanose na Ytong zidove u debljini

veoj od 5 mm uglavnom nije potrebno armirati
tekstilno staklenom mreicom. Ovisno o uputama proizvoaa, moe se na zidove nanositi bez
prethodnog prica ili premaza.

57

Prije nanoenja unutarnje tankoslojne

buke, postavljaju se aluminijski ugaoni profili

na sve otvore pomou Ytong tankoslojnog morta.
licevi i razna udubljenja moraju se jedan dan
prije popuniti bukom kojom e se

zidovi

bukati.

58 Unutarnja gips vapnena buka nanaa

se direktno na otpraenu povrinu Ytong zida,
strojno ili runo u debljini 5 - 10 mm.

28

Neki od proizvoda prikladnih za

primjenu su:
> Rimat 100 DLP
> GV 10
> Baumit MPI 20
> Rfix 150, i dr.

59 Naneena Ytong buka zatim se izravnava

aluminijskom letvom te zavrno obrauje nakon
60 90 minuta, ovisno od upojnosti podloge i
vanjske temperature.

60 Zavrnom obradom dobiva se ravan i gladak

zid koji se prema potrebi gleta ili samo zavrno
oboji.

Obrada unutarnjih zidova

29

Gletanje unutarnjih YTONG zidova

Izvodi se glet masama odnosno masama za

Masa za gletanje uglavnom je polimer gips -

izravnavanje povrina zidova u maksimalnoj

vapneni bijeli prah.

debljini od 3 - 4 mm, uz obavezno umetanje

armirane tkanine tekstilno staklene mreice.

61 Prije samog postupka gletanja unutarnjih

Ytong zidova, iste je potrebno dobro otpraiti i
pokrpati sve lijebove od instalacija.

62 Zatim se na zid nanosi prvi sloj mase za

gletanje limenom gladilicom u debljini ne veoj
od 2 mm.

30

Neki od proizvoda prikladnih za

primjenu su:
> Rimano 0-3
> Rimat 100 DLP
> Teranil
> Baumit PutzSpachtel
> Rfix 351, i dr.

63 Nakon to je po cijeloj povrini zida nanesen

prvi sloj mase za gletanje, utiskuje se u njega,
dok je jo dovoljno svje, armirana tkanina
tekstilno staklene mreice.

64 Kada se prvi sloj posui, nanosi se drugi sloj

mase za izravnavanje zidova u debljini dovoljnoj
da pokrije tekstilno staklenu mreicu utisnutu u
prvi sloj.

Gletanje unutarnjih zidova

31

Postava pokrova na bijeli krov

65 Konstrukcija za postavu crijepa postavlja se
na bijeli krov na nain da se u smjeru okomitom
na sljeme krova, privrsti pomou koso zabijenih
avala, gredica dimenzija 8 x 5 po visini 8 cm ili
10 x 10 cm, ovisno o tome koje e debljine biti
toplinska izolacija na krovu.

66 Gredice se mogu privrstiti pomou U

nosaa uvrenih vijkom i tiplom u bijeli krov.

67 Gredica se za U nosa privruje

klasinim avlom.

32

Postava pokrova na bijeli krov

68 Izmeu postavljenih gredica na razmaku
od 50 do 75 cm postavlja se toplinska izolacija
od staklene vune iste debljine koliko je visoka
gredica (8 ili 10 cm).

69

Preko

paropropusna

vune

gredica

vodoodbojna

postavlja

folija

koja

se
se

privruje kontra letvama na postavljene

gredice.

70 Okomito na postavljenu gredicu i kontra

letvu postavljaju se letve za crijep na razmaku
odreenom za odabranu vrstu crijepa. Na
postavljene letve polae se crijep prema
standardima krovopokrivakih radova.

Postava pokrova

33

YTONG alati
Radi lakeg, breg i kvalitetnijeg zidanja, u
gradnji Ytong sustavom koriste se specijalni
Ytong alat:

tankoslojnog morta bez grudica

5. Ytong daska strugalica slui za povrinsku

1. Ytong lopatica za nanos tankoslojnog bijelog

morta omoguuje jednakomjeran i ekonomian

nanos morta u debljini 2-3 mm po cijeloj
povrini horizontalne leajnice ploa i blokova.
irina lopatice primjerena je irini ploe ili
bloka (od 5 cm do 40 cm)

obradu Ytong blokova ili zidova

6. S gumenim Ytong batom izravnavaju se Ytong

blokovi prilikom zidanja

7. Elastino sidro slui za elastini spoj nenosivih

zidova s nosivom konstrukcijom

8. S Ytong strugalicom za uljebljenja izrauju

2. S Ytong runom Widia pilom, koja ima

ojaane rezne zube, jednostavno se i brzo pili

i oblikuje eljeni element

se utori za instalacije u Ytong zidu

9. S umetkom za builicu i builicom izrauju

se rupe u Ytong zidu do dubine 300 mm i

3. Ytong kutno ravnalo omoguava pravokutno i

ravno rezanje Ytong blokova

34

4. Ytong mjea omoguava kvalitetnu izradu

promjera 50 i 80 mm za potrebe vodovodnih,

plinskih i elektro instalacija

44

55

77

99

Privrsni pribor za ytong elemente

71 U Ytong blokove mogu se privrstiti sve vrste tereta posebnim privrsnim priborom za poraste
betone, ovisno o vrsti tereta. Rupe za tiple u Ytong blokovima bue se svrdlom manjeg promjera od
promjera tiple.

1 - Ytong avli za
privrivanje manjih

7 - PBB konusno svrdlo*

8 - SX tipl*

9 - SXR tipla dugog

tereta i slijepih tokova

2 - Vijak s tiplom za
manje terete (npr.
ogledala i lake police)
3 - Vijak s tiplom
za vee terete (npr.

tijela*

stolarija i bravarija)
4 - Vijak s tiplom za

noenje okruglih

velike terete (npr.

10

tijela*

instalacija (npr. cijevi)

5 - Vijak s tiplom za

10 - SXS tipla dugog

11 - UX univerzalna tipla*

11

12 - PBZ tuljac za

12

sanitarne konzole)
6 - Vijak s tiplom za
izrazito velike terete
nosivosti do 120 kg

centriranje*

* - www.fischer-hrvatska.hr

Privrsni pribor

35

36

KONSTRUKCIJA DO BIJELOG KROVA + DIMNJAK

KROVITE S POKROVOM I LIMARIJOM

VANJSKA STOLARIJA

FASADA

UNUTARNJI ZIDOVI, INSTALACIJE + BUKA

GLAZURE I UNUTARNJA STOLARIJA

OBLOGE, keramika i parket

SOBOSLIKARSKO LIILAKI RADOVI

FINA MONTAA ELEKTRIKE I SANITARIJA

CENTRALNO GRIJANJE

III

IV

VI

VII

VIII

IX

XI

XII

1.

2.

gradnja opekom

ZEMLJANI RADOVI I TEMELJI DO DONJE

PLOE PR. + RAZVOD TEMELJNE INSTALACIJE

II

gradnja Ytong-om

PRIPREMNI RADOVI

OPIS FAZE RADOVA

FAZA

KUA S PODRUMOM - vrijeme potrebno za izgradnju

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

Tjedan
11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

Utroak vremena za gradnju

37

FASADA

UNUTARNJI ZIDOVI, INSTALACIJE + BUKA

GLAZURE I UNUTARNJA STOLARIJA

OBLOGE, keramika i parket

SOBOSLIKARSKO LIILAKI RADOVI

VI

VII

VIII

IX

gradnja Ytong-om

1.

gradnja opekom

VANJSKA STOLARIJA

CENTRALNO GRIJANJE

KROVITE S POKROVOM I LIMARIJOM

IV

XII

KONSTRUKCIJA DO BIJELOG KROVA + DIMNJAK

III

FINA MONTAA ELEKTRIKE I SANITARIJA

ZEMLJANI RADOVI I TEMELJI DO DONJE PLOE PR. +

RAZVOD TEMELJNE INSTALACIJE

II

XI

PRIPREMNI RADOVI

OPIS FAZE RADOVA

FAZA

KUA BEZ PODRUMA - vrijeme potrebno za izgradnju

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

Tjedan
10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

Kontakti tehnike slube

XELLA POROBETON HR d.o.o.

38

Besplatni info telefon: 0800 7000

KONTAKT OSOBE

TELEFON

e-mail

Voditelj tehnikog ureda

Alen Omerza, ing.gra.

098 208 244

alen.omerza@xella.com

Instruktor gradnje

Dean Doblanovi

098 366 760

ytong-croatia@xella.com

Biljeke

39

Prosinac, 2010.

Tel.: 01 3436 800

Fax.: 01 3464 920
www.xella.hr
www.gradnjakuce.com
ytong-croatia@xella.com
40
Besplatni
info telefon: 0800 7000

Ytong je registrirana robna marka Xella grupe.

Xella porobeton HR d.o.o.

Kovinska 4a
10090 Susedgrad - Zagreb