Podsjetnik za dravnu maturu iz fizike znaenje formula

ukratko je objanjeno znaenje svih slova u formulama koje se dobiju uz ispit

[u uglatim zagradama su SI mjerne jedinice]

Kinetika

v = brzina ( = prosjena, srednja brzina) [m/s]

s = put ili pomak [m]
t = vrijeme [s]
( u svim formulama ovdje oznaava promjenu, znai npr. t je promjena vremena tj. konano
vrijeme minus poetno vrijeme)

a = akceleracija, ubrzanje ( = prosjena, srednja akceleracija) [m/s2]

v = brzina [m/s]
t = vrijeme [s]

s = put ili pomak [m]

v0 = poetna brzina [m/s]
t = vrijeme [s]
a = akceleracija [m/s2]
(+ ako v0 i a imaju istu orijentaciju, - ako imaju suprotnu orijentaciju)

v = brzina [m/s]
v0 = poetna brzina [m/s]
a = akceleracija [m/s2]
(+ ako v0 i a imaju istu orijentaciju, - ako imaju suprotnu orijentaciju)

v = brzina [m/s]
v0 = poetna brzina [m/s]
a = akceleracija [m/s2]
s = put ili pomak [m]
(+ ako v0 i a imaju istu orijentaciju, - ako imaju suprotnu orijentaciju)

acp = centripetalna akceleracija [m/s2]

v = brzina (obodna) [m/s]
r = polumjer, radijus putanje [m]

f = frekvencija [Hz = s-1]

T = period [s]

Dinamika

F = (rezultantna, ukupna) sila [N]

m = masa [kg]
a = akceleracija [m/s2]

Ftr = sila trenja [N]

= faktor trenja [nema mjernu jedinicu]
Fp = pritisna sila (komponenta sile okomita na podlogu odnosno smjer gibanja) [N]

Felas = elastina sila [N]

k = koeficijent elastinosti [N/m]
x = veliina deformacije (npr. produljenja opruge), elongacija, udaljenost od ravnotenog poloaja [m]
- znai da sila djeluje u suprotnoj orijentaciji od
elongacije

p = koliina gibanja [kg m/s = N s ]

m = masa [kg]
v = brzina [m/s]

F = sila [N]
t = vrijeme [s]
Ft = impuls sile [N s]
p = promjena koliine gibanja [kg m/s]

W = rad [J]
E = promjena energije [J]

W = rad [J]
F = sila [N]
s = put ili pomak [m]
= kut izmeu sile i puta
F s cos = komponenta sile u smjeru puta (gibanja)

Ek = kinetika energija [J]

m = masa [kg]
v = brzina [m/s]

Egp = promjena gravitacijske potencijalne energije [J]

m = masa [kg]
g = ubrzanje slobodnog pada pri povrini Zemlje (pie u konstantama danim uz ispit)
h = promjena visine [m]

Eep = elastina potencijalna energija [J]

k = koeficijent elastinosti [N/m]
x = veliina deformacije (npr. produljenja opruge), elongacija, udaljenost od ravnotenog poloaja [m]

P = snaga [W]
W = rad [J]
t = vrijeme [s]

FG = gravitacijska sila [N]

G = gravitacijska konstanta (pie u konstantama danim uz ispit)
m1, m2 = masa prvog tijela, masa drugog tijela [kg]
r = udaljenost izmeu sredita dvaju tijela [m]
5

Hidromehanika

p = tlak [Pa] (hidrauliki)

F = sila [N] (koja okomito pritie povrinu)
S = povrina [m2]

p = tlak [Pa] (hidrostatski)

= gustoa fluida [kg/m3]
g = ubrzanje slobodnog pada pri povrini Zemlje (pie u konstantama danim uz ispit)
h = visina stupca fluida iznad mjesta na kojem se mjeri [m]

Fu = uzgon, sila uzgona [N]

= gustoa fluida [kg/m3]
g = ubrzanje slobodnog pada pri povrini Zemlje (pie u konstantama danim uz ispit)
V = uronjeni volumen tijela = volumen istisnutog fluida [m3]

(jednadba kontinuiteta, protok)

S1, S2 = povrine poprenih presjeka okomitih na gibanje fluida kroz koje fluid protjee [m2]
6

v1, v2 = brzine fluida pri protjecanju kroz odgovarajue poprene presjeke [m/s]

(Bernoulijeva jednadba)
p1, p2 = vanjski, statiki, hidrauliki tlakovi (najee atmosferski tlak(ovi)) [Pa]
= gustoa fluida [kg/m3]
v1, v2 = brzine fluida [m/s]

(na obje strane jednadbe moe se javiti i hidrostatski tlak, gh)

Termodinamika

n = mnoina [mol]
N = broj estica [nema mjernu jedinicu]
NA = Avogadrova konstanta (pie u konstantama danim uz ispit)

= srednja kinetika energija jedne estice plina [J]

k = Boltzmanova konstanta (pie u konstantama danim uz ispit)
T = temperatura [K]

p = tlak [Pa]
V = volumen [m3]
n = mnoina [mol]
R = opa plinska konstanta (pie u konstantama danim uz ispit)
T = temperatura [K]

(linearno toplinsko rastezanje tijela)

l = duljina pri konanoj temperaturi [m]
l0 = duljina pri poetnoj temperaturi [m]
= termiki koeficijent rastezanja [C-1 ili K-1]
t = promjena temperature (konana temperatura minus poetna temperatura) [C ili K]

Q = toplina [J]
m = masa [kg]
c = specifini toplinski kapacitet [J kg-1 C-1 ili J kg-1 K-1]
t = promjena temperature (konana temperatura minus poetna temperatura) [C ili K]

Qt = latentna toplina taljenja [J]

m = masa [kg]
= specifina toplina taljenja [J kg-1]
8

Qt = latentna toplina isparavanja [J]

m = masa [kg]
= specifina toplina isparavanja [J kg-1]

U = promjena unutranje energije [J]

Q = toplina [J]
W = rad [J]

W = rad [J]
p = tlak [Pa]
V = promjena volumena plina [m3]

= iskoritenje [nema mjernu jedinicu]

T2 = temperatura hladnijeg spremnika [K]
T1 = temperatura toplijeg spremnika [K]
(dakle uvijek je T1 > T2)
9

Elektricitet i magnetizam

F = sila (elektrina, Coulombova) [N]

q1, q2 = naboj prvog tijela, naboj drugog tijela [C]
0 = permitivnost vakuuma (pie u konstantama danim uz ispit)
r = relativna permitivnost sredstva (koliko je puta permitivnost sredstva vea od permitivnosti
vakuuma, nema mjernu jedinicu)

F = sila (elektrina) [N]

q = naboj [C]
E = jakost elektrinog polja [N/C = V/m]

W = rad [J]
q = naboj [C]
U = razlika (elektrinih) potencijala, napon [V]

U = razlika (elektrinih) potencijala, napon [V]

E = jakost elektrinog polja [N/C = V/m]
10

d = udaljenost od izvora elektrinog polja do toke u kojoj se mjeri, ili udaljenost meu paralelnim
ploama kondenzatora [m]

C = kapacitet [F]
Q = naboj [C]
U = razlika (elektrinih) potencijala, napon [V]

C = kapacitet [F] ploastog ravnog kondenzatora [F]

0 = permitivnost vakuuma (pie u konstantama danim uz ispit)
r = relativna permitivnost sredstva kojim je posve ispunjen prostor izmeu ploa kondenzatora
(koliko je puta permitivnost sredstva vea od permitivnosti vakuuma, nema mjernu jedinicu)
S = povrina paralelnog dijela ploa kondenzatora (NE treba mnoiti s 2 jer su dvije) [m2]
d = udaljenost meu paralelnim ploama kondenzatora [m]

W = rad ili elektrostatska potencijalna energija u ploastom kondenzatoru [J]

C = kapacitet ploastog kondenzatora [F]
U = razlika (elektrinih) potencijala, napon [V]

11

I = (elektrina) struja, jakost (elektrine) struje [A]

Q = protekli naboj [C]
t = proteklo vrijeme [s]

I = (elektrina) struja, jakost (elektrine) struje [A]

U = razlika (elektrinih) potencijala, napon [V]
R = (elektrini) otpor []

R = (elektrini) otpor []
= (elektrina) otpornost [ m]
l = duljina vodia [m]
S = povrina poprenog presjeka vodia [m2]

I = (elektrina) struja, jakost (elektrine) struje [A]

E = elektromotorni napon (napon izvora) [V]
Ru = unutarnji otpor, otpor izvora []
12

Rv = vanjski otpor, otpor ostatka strujnog kruga []

P = snaga (elektrine struje) [W]

U = napon [V]
I = (elektrina) struja, jakost (elektrine) struje [A]

B = magnetsko polje ravnog vodia [T]

0 = permeabilnost vakuuma (pie u konstantama danim uz ispit)
r = relativna magnetska permeabilnost sredstva (koliko puta je permeabilnost sredstva vea od
permeabilnosti vakuuma, nema mjernu jedinicu)
r = najkraa udaljenost izmeu vodia i toke u kojoj se odreuje magnetsko polje [m]
I = elektrina struja koja tee kroz vodi [A]

B = magnetsko polje zavojnice [T]

0 = permeabilnost vakuuma (pie u konstantama danim uz ispit)
r = relativna magnetska permeabilnost sredstva (koliko puta je permeabilnost sredstva vea od
permeabilnosti vakuuma, nema mjernu jedinicu) koje je stavljeno u zavojnicu (ne sredstva od kojeg je
zavojnica napravljena)
N = broj namotaja (zavoja) zavojnice [nema mjernu jedinicu]
I = elektrina struja koja tee kroz zavojnicu [A]

13

l = duljina zavojnice [m]

F = sila (magnetska, Amperova) [N]

B = magnetsko polje [T]
I = elektrina struja koja tee kroz zavojnicu [A]
l = duljina vodia [m]
= kut od smjera toka elektrine struje (smjera vodia) do smjera magnetskog polja

FL = Lorentzova sila [N]

q = naboj estice [q]
v = brzina estice [v]
B = magnetsko polje u kojem se estica giba [T]
= kut od smjera gibanja estice (v) do smjera magnetskog polja (B)

= magnetski tok [Wb]

B = magnetsko polje [T]
S = povrina kroz koju prolaze silnice magnetskog polja [m2]
= kut od smjera magnetskog polja B do smjera vektora okomitog na povrinu S

14

(Faradayev zakon elektromagnetske indukcije)

Ui = inducirani elektromotorni napon [V]
N = broj namotaja (zavoja) zavojnice (N = 1 za ravni vodi ili strujnu petlju) [nema mjernu jedinicu]
= promjena magnetskog toka [Wb]
t = vrijeme [s]

- zbog Lenzovog pravila (inducirani elektromotorni napon ima takvu orijentaciju da nastoji ponititi
promjenu magnetskog toka zbog koje je nastao)

(inducirani napon na krajevima ravnog vodia koji se giba u magnetskom polju)

Ui = inducirani elektromotorni napon [V]
B = magnetsko polje [T]
l = duljina vodia [m]
v = brzina gibanja vodia [m/s]
= kut od smjera gibanja vodia (v) do smjera magnetskog polja (B)
- zbog Lenzovog pravila

I = (elektrina) struja, jakost (elektrine) struje [A]

U = napon [V]
15

Z = ukupni otpor u strujnom krugu, u krugu izmjenine struje impedancija [R]

RL = induktivni otpor (promjenjivi otpor u zavojnici u krugu izmjenine struje) []

L = induktivitet zavojnice [H]
= ("kruna") frekvencija izmjenine struje [rad/s]

RC = kapacitativni otpor (promjenjivi otpor na kondenzatoru u krugu izmjenine struje) []

C = kapacitet kondenzatora [H]
= ("kruna") frekvencija izmjenine struje [rad/s]

Z = impedancija (ukupni otpor u krugu izmjenine struje) []

R = ohmski otpor (nepromjenjivi) []
RL = induktivni otpor []
RC = kapacitativni otpor []

Titranje i valovi

16

T = period [s]
m = masa (tijela na oprugi) [kg]
k = koeficijent elastinosti (opruge) [N/m]

T = period [s]
l = duljina niti (jednostavnog (matematikog) njihala) [m]
g = ubrzanje slobodnog pada pri povrini Zemlje (pie u konstantama danim uz ispit)

T = period [s]
L = induktivitet zavojnice [H]
C = kapacitet kondenzatora [F]

= kruna frekvencija [rad/s]

T = period [s]

17

x = elongacija [m]
A = amplituda (maksimalna elongacija) [m]
= kruna frekvencija [rad/s]
t = vrijeme [s]
0 = poetna faza [rad]

v = brzina titranja estice [m/s]

v0 = maksimalna brzina titranja estice [m/s]
= kruna frekvencija [rad/s]
t = vrijeme [s]
0 = poetna faza [rad]

v0 = maksimalna brzina titranja estice [m/s]

A = amplituda (maksimalna elongacija) [m]
T = period [T]

v = brzina [m/s] (brzina vala)

= valna duljina [m]
T = period [s]
18

a = akceleracija titranja estice [m/s2]

a0 = maksimalna akceleracija titranja estice [m/s2]
= kruna frekvencija [rad/s]
t = vrijeme [s]
0 = poetna faza [rad]

a0 = maksimalna akceleracija titranja estice [m/s2]

A = amplituda (maksimalna elongacija) [m]
T = period [s]

(jednadba ravnog sinusnog vala)

y = elongacija (pomak estice od ravnotenog poloaja) [m]
A = amplituda (maksimalna elongacija) [m]
= kruna frekvencija [rad/s]
t = vrijeme [s]
x = udaljenost valne fronte od izvora vala [m]
= valna duljina [m]

19

Optika

(jednadba lee)
f = arina duljina [m]
a = udaljenost predmeta od lee [m]
b = udaljenost slike od lee [m]
a je pozitivno ako se predmet nalazi s iste strane lee kao upadno svjetlo, inae negativno
b je pozitivno ako se slika nalazi s iste strane lee kao izlazee svjetlo, inae negativno
f je pozitivno za konvergentne, a negativno za divergentne lee

n = indeks loma sredstva [nema mjernu jedinicu]

c = brzina svjetlosti u vakuumu (pie u konstantama danim uz ispit)
v = brzina svjetlosti u sredstvu [m/s]

= upadni kut
= kut loma
n1 = indeks loma prvog sredstva (iz kojeg svjetlost dolazi)
n2 = indeks loma drugog sredstva (u koje svjetlost upada)

20

(interferencija svjetlosti iz dvije pukotine)

= valna duljina svjetlosti [m]
s = razmak izmeu susjednih pruga (maksimuma) na interferentnoj slici [m]
d = meusobni razmak pukotina [m]
a = udaljenost pukotina od zastora [m]

(jednadba optike reetke)

d = razmak izmeu dvije susjedne pukotine = konstanta reetke [m]
k = kut otklona k-tog ogibnog maksimuma za svjetlost te valne duljine [m]
k = redni broj ogibnog maksimuma = "red maksimuma" (prirodni broj, nema mjernu jedinicu)
= valna duljina [m]

21

(Brewsterov zakon)
uB = Brewsterov upadni kut (upadni kut za koji je reflektirana svjetlost potpuno polarizirana)
n = indeks loma sredstva (ako svjetlost upada iz vakuuma i zraka) odnosno relativni indeks loma
sredstva tj. omjer indeksa loma sredstva u koje svjetlost upada i sredstva iz kojeg svjetlost dolazi
(n2/n1)

Moderna fizika

(kontrakcija duljine)
L0 = vlastita duljina (duljina u sustavu koji se giba istom brzinom v kao i mjereni predmet dakle
predmet promatran iz tog sustava miruje) [m]
L = relativna duljina = duljina mjerena iz sustava koji miruje (dakle predmet promatran iz tog sustava
giba se brzinom v) [m]
v = brzina kojom se giba predmet promatran iz sustava koji miruje [m/s]
c = brzina svjetlosti u vakuumu (pie u konstantama danim uz ispit)

(dilatacija vremena)
T0 = vlastito vrijeme (vrijeme u sustavu koji se giba brzinom v kao i predmet)
T = relativno vrijeme = vrijeme u sustavu koji miruje (predmet promatran iz tog sustava giba se
brzinom v)
22

v = brzina kojom se giba predmet promatran iz sustava koji miruje [m/s]

c = brzina svjetlosti u vakuumu (pie u konstantama danim uz ispit)

(Stefan-Boltzmannov zakon)
P = snaga zraenja crnog tijela povrine S okomite na smjer irenja zraenja
= Stefan-Boltzmannova konstanta (pie u konstantama danim uz ispit)
S = povrina crnog tijela okomita na smjer irenja njegovog zraenja (sva njegova povrina ako je
tijelo kuglastog oblika i zraenje se iz njega iri u svim smjerovima, to se pretpostavlja ako nita
drugo nije zadano, ili ako je tijelo ravna ploha iz koje se zraenje iri samo u jednom smjeru)
T = temperatura [K]

(Wienov zakon)
max = valna duljina za koju je intenzitet zraenja maksimalan pri temperaturi T
T = temperatura [K]
b = Wienova konstanta (pie u konstantama danim uz ispit)

E = energija [J]
h = Planckova konstanta (pie u konstantama danim uz ispit)
f = frekvencija [Hz = s-1]

23

me = masa elektrona (pie u konstantama danim uz ispit)

vmax = maksimalna brzina elektrona pri izlazu iz materijala (metala) [m/s]
h = Planckova konstanta (pie u konstantama danim uz ispit)
f = frekvencija upadnog zraenja (fotona) [Hz = s-1]
Wi = izlazni rad [J]

= valna duljina [m]

h = Planckova konstanta (pie u konstantama danim uz ispit)
p = koliina gibanja [kg m/s]

EV = energija vezanja (energija potrebna za razbijanje jezgre na nukleone) [J]

m = defekt mase (zbroj masa onoliko protona i neutrona od koliko se jezgra sastoji minus masa
jezgre) [kg]
c = brzina svjetlosti u vakuumu (pie u konstantama danim uz ispit)

24

(zakon radioaktivnog raspada)

N = broj neraspadnutih estica [nema mjernu jedinicu]
N0 = poetni broj neraspadnutih estica [nema mjernu jedinicu]
T = vrijeme poluraspada [s, ali esto je u godinama, a]
t = proteklo vrijeme [s, ali esto je u godinama, a]
= konstanta raspada [s-1, odnosno a-1 i sl.]
e je ono e iz kalkulatora, baza prirodnog logaritma (2,718...)

= konstanta raspada [s-1, odnosno a-1 i sl.]

T = vrijeme poluraspada [s, ali esto je u godinama, a]
ln je prirodni logaritam (tipka ln na kalkulatoru)

autorica: Kristina Kuanda

e-mail autorice: streberica.gimnazijalka@yahoo.com

25