Professional Documents
Culture Documents
Matura
Matura
HRVATSKI
JEZIK
HRVATSKI 2015.indd 1
17.9.2014 13:13:33
HRVATSKI 2015.indd 2
17.9.2014 13:13:33
Sadraj
Uvod.................................................................................................5
1. VIA RAZINA ISPITA............................................................6
1.1. Podruja ispitivanja...................................................6
1.2. Struktura ispita............................................................6
1.2.1. kolski esej............................................................6
1.2.2. Knjievnost i jezik...............................................7
1.3. Obrazovni ishodi.........................................................8
1.4. Tehniki opis ispita ................................................. 11
1.4.1. Trajanje ispita.................................................... 11
1.4.2. Izgled ispita i nain rjeavanja.................... 11
1.4.3. Pribor . ............................................................... 12
1.5. Opis bodovanja......................................................... 12
1.5.1. Vrednovanje prve ispitne cjeline .
kolskoga eseja.................................................. 12
1.5.2. Vrednovanje druge ispitne cjeline .
Knjievnosti i jezika........................................... 14
1.6. Vrste zadataka .......................................................... 14
1.6.1. Primjeri esejskoga zadatka........................... 14
1.6.1.1. Interpretativni kolski esej............. 14
1.6.1.2. Usporedna ralamba .
dvaju ili vie tekstova...................... 16
1.6.1.3. Raspravljaki kolski esej............... 19
1.6.2. Primjeri zadatka viestrukoga izbora........ 23
HRVATSKI 2015.indd 3
17.9.2014 13:13:33
HRVATSKI 2015.indd 4
17.9.2014 13:13:34
Uvod
Hrvatski je jezik na dravnoj maturi obavezan predmet.
Pristupnik moe polagati ispit iz Hrvatskoga jezika na
vioj ili na osnovnoj razini.
Ispitni katalog za dravnu maturu iz Hrvatskoga jezika
temeljni je dokument ispita u kojem su navedeni
i objanjeni sadraji, kriteriji i naini ispitivanja i
vrednovanja na vioj i osnovnoj razini u kolskoj godini
2014./2015.
Via razina ispita iz Hrvatskoga jezika usklaena je s
Nastavnim planom i programom za gimnazije. Oni
pristupnici koji su sluali Hrvatski jezik prema ostalim
nastavnim programima, trebaju ako ele polagati
viu razinu, proiriti steeno znanje sadrajima
gimnazijskoga nastavnog programa sluei se
dodatnom odobrenom literaturom.
Osnovna razina ispita odgovara nastavnomu planu i
programu s najmanjom satnicom u etverogodinjim
strukovnim kolama.
Ispitni katalog podijeljen je u dva dijela od kojih se
svaki odnosi na jednu od navedenih razina.
Svaka je razina ispita opisana u ovih est poglavlja:
1. Podruja ispitivanja
2. Struktura ispita
3. Obrazovni ishodi
4. Tehniki opis ispita
5. Opis bodovanja
6. Vrste zadataka..
HRVATSKI 2015.indd 5
17.9.2014 13:13:34
1. VIA RAZINA ISPITA
1.1. Podruja ispitivanja
Ispitom iz Hrvatskoga jezika ispituju se knjievnoteorijska, knjievnopovijesna i jezina znanja,
razumijevanje knjievnoga teksta i uporaba hrvatskoga standardnog jezika.
Ispit iz Hrvatskoga jezika sastoji se od dviju ispitnih cjelina. Prva je ispitna cjelina kolski esej i ini ju jedan
zadatak otvorenoga tipa. Druga je ispitna cjelina Knjievnost i jezik i ine ju skupine zadataka zatvorenoga tipa.
Naziv
Trajanje
Udio u ocjeni
1.
kolski esej
160 minuta
50%
2.
Knjievnost i jezik
80 minuta
50%
240 minuta
100%
Ukupno
Pribor
kemijska olovka kojom
se pie plavom ili
crnom bojom
kemijska olovka kojom
se pie plavom ili
crnom bojom
Prilozi
ulomak/ulomci teksta/tekstova s
popisa knjievnih ispitnih djela
pitanja uz polazni tekst i bez
polaznoga teksta
HRVATSKI 2015.indd 6
17.9.2014 13:13:34
i knjievni ili neknjievni tekst koji je povezan sa sadrajem, strukturom, idejom i/ili knjievnim kontekstom
zadanoga ispitnog djela.
Pristupnik prema smjernicama pie kolski esej zadane duljine.
U poglavlju Opis bodovanja navedene su i opisane sastavnice ljestvice za vrednovanje kolskoga eseja .
(Tablica 3.). Popis knjievnih ispitnih djela za kolski esej nalazi se na 8. stranici.
Primjeri zadataka za sve tri vrste kolskoga eseja nalaze se na stranicama od 14. do 22.
Za pisanje kolskoga eseja pristupnik moe postii najvie 80 bodova.
1.2.2. Knjievnost i jezik
U drugoj ispitnoj cjelini zadatcima zatvorenoga tipa ispituju se razumijevanje knjievnoga teksta,
knjievnoteorijska, knjievnopovijesna i jezina znanja. U Tablici 2. prikazana je struktura druge ispitne cjeline
Knjievnosti i jezika.
Tablica 2. Struktura ispitne cjeline Knjievnost i jezik
Dijelovi druge
ispitne cjeline
1.
1.
2.
Podruje
ispitivanja
Knjievnost
Knjievnost
Jezik
Vrsta zadataka
Broj
zadataka
35
20
25
Polazni tekst
sedam polaznih tekstova
zadatci bez polaznoga teksta
zadatci bez polaznoga teksta
Broj
bodova
35
20
25
HRVATSKI 2015.indd 7
17.9.2014 13:13:34
1.3. Obrazovni ishodi
Za svaku ispitnu cjelinu odreeni su posebni ciljevi
ispita, odnosno konkretni opisi onoga to pristupnik
mora znati, razumjeti i moi uiniti kako bi uspjeno
rijeio ispit.
kolski esej
Prvom ispitnom cjelinom ispituju se razumijevanje
knjievnoga teksta, knjievnoteorijska i
knjievnopovijesna znanja te uporaba hrvatskoga
standardnog jezika.
U kolskome eseju od pristupnika se oekuje da
samostalno oblikuje tekst te da pokae znanje, vjetinu
i sposobnost razumijevanja polaznoga teksta.
Od pristupnika se oekuje da zna:
sintetizirati i uobliiti misli i spoznaje u kolski esej te
sastaviti vezani tekst (uvod, razrada, zakljuak)
samostalno primijeniti razliite postupke
oblikovanja teksta (interpretaciju, analizu, sintezu,
dokazivanje, raspravu, opis, usporeivanje)
strukturirano izlagati u zadanim veliinama .
(vrijeme i broj rijei)
prikladno rabiti struno nazivlje
potkrijepiti stavove i sudove valjanim argumentima i
primjerima (citati ili parafraze)
objasniti sadraj, namjenu i funkciju ponuenoga
teksta
nijansirano itati i analizirati ponueni tekst (sadraj,
strukturu, izraz i stilska obiljeja), odnosno uoiti
slinosti i/ili razlike u ponuenim tekstovima
povezivati steena knjievnopovijesna i
knjievnoteorijska znanja s ponuenim tekstom
HRVATSKI 2015.indd 8
17.9.2014 13:13:34
Knjievnost i jezik
Drugom ispitnom cjelinom ispituju se razumijevanje
knjievnoga teksta, knjievnoteorijska,
knjievnopovijesna i jezina znanja.
Knjievnost
Od pristupnika se oekuje da zna:
prepoznati tekstove, autore, razdoblja i poetike
hrvatske i svjetske knjievnosti
prepoznati i razumjeti knjievnopovijesna i
knjievnoteorijska obiljeja knjievnih i neknjievnih
tekstova
razumjeti specifinosti stvaralatva pojedinoga
autora
prepoznati i razumjeti obiljeja knjievnih rodova i
vrsta
razlikovati, analizirati i interpretirati lirske, epske,
dramske, knjievno-znanstvene i publicistike
tekstove te poznavati njihov povijesni razvoj
prepoznati i razumjeti knjievnopovijesna razdoblja
europske (svjetske) knjievnosti (vremenske
odrednice, predstavnike i poetike) od staroga vijeka
do suvremene knjievnosti u kronolokome slijedu
prepoznati i razumjeti knjievnopovijesna razdoblja
hrvatske knjievnosti (vremenske odrednice,
predstavnike i poetike) od srednjega vijeka do
suvremene knjievnosti u kronolokome slijedu
razlikovati i usporediti poetike i estetike
knjievnopovijesnih razdoblja od staroga vijeka do
suvremene knjievnosti
razumjeti Bibliju kao temeljnu knjigu europske
civilizacije (naziv, struktura, jezici i prijevodi, temeljni
tekstovi predvieni programima)
interpretirati: Homer, Ilijada, Odiseja; Sofoklo,
Antigona, Kralj Edip
interpretirati: Plaut, krtac; Vergilije, Eneida
HRVATSKI 2015.indd 9
17.9.2014 13:13:34
10
poznavati stvaralatvo Augusta enoe, razumjeti
njegovu ulogu u kontekstu hrvatske knjievnosti .
19. st. te interpretirati djela Zlatarovo zlato i .
Prijan Lovro
interpretirati: Honor de Balzac, Otac Goriot;
Gustave Flaubert, Gospoa Bovary; Fjodor Mihajlovi
Dostojevski, Zloin i kazna; Nikolaj Vasiljevi Gogolj,
Kabanica
interpretirati: Ante Kovai, U registraturi; Vjenceslav
Novak, Posljednji Stipanii; Josip Kozarac, Tena
interpretirati liriku Silvija Strahimira Kranjevia
interpretirati: Charles Baudelaire, Cvjetovi zla
interpretirati: Henrik Ibsen, Nora
interpretirati liriku Antuna Gustava Matoa i
Vladimira Vidria
razumjeti obiljeja dijalektalnoga pjesnitva
hrvatske moderne
interpretirati: Milan Begovi, Bez treega; Antun
Gustav Mato, Cvijet sa raskra, Camao; Milutin
Cihlar Nehajev, Bijeg
interpretirati: Marcel Proust, Combray; Franz Kafka,
Preobrazba
razumjeti obiljeja moderne lirike
interpretirati: Luigi Pirandello, est lica trai autora;
Samuel Beckett, U oekivanju Godota
interpretirati liriku Antuna Branka imia
poznavati stvaralatvo Miroslava Krlee i
interpretirati njegova djela: Baraka pet be, Gospoda
Glembajevi, Povratak Filipa Latinovicza, Lirika
interpretirati liriku Tina Ujevia, Dobrie Cesaria i
Dragutina Tadijanovia
interpretirati: Albert Camus, Stranac; J. D. Salinger,
Lovac u itu
interpretirati liriku Jure Katelana, Vesne Parun i
Josipa Pupaia
HRVATSKI 2015.indd 10
17.9.2014 13:13:34
11
prepoznati osnovna obiljeja akavskoga,
kajkavskoga i tokavskoga narjeja te razumjeti
njihovu ulogu u hrvatskoj kulturi, odnos prema
standardu te poloaj etnografskih dijalektizama u
standardnome jeziku
razumjeti razloge jezine razjedinjenosti u hrvatskoj
knjievnosti i pokuaje grafijskoga ujednaavanja
razlikovati gramatike kategorije promjenjivih
vrsta rijei (rod, broj, pade, lice, vrijeme, vid,
nain, stupanj i odreenost) te ih funkcionalno
primjenjivati
poznavati i razlikovati nepromjenjive vrste rijei
prosuditi stilsku obiljeenost glagolskih i imenskih
oblika
razumjeti tipove odnosa meu sastavnicama
spojeva rijei (sronost, upravljanje, pridruivanje) .
te ih prepoznati na primjerima
analizirati reenino ustrojstvo:
predikat
subjekt
objekt
prilone oznake
atribut i apoziciju
razumjeti vrste nezavisnosloenih i zavisnosloenih
reenica
razumjeti leksiko-semantike pojmove:
metaforu
metonimiju
sinonime
antonime
homonime
arhaizme i historizme
antroponime
HRVATSKI 2015.indd 11
toponime
razumjeti znaenje estih frazema u hrvatskome
jeziku te njihov odnos prema frazemima u drugim
jezicima
razumjeti razloge jezinoga posuivanja, razlikovati
vrste posuenica i pravilno pisati posuenice
razumjeti tvorbene naine u hrvatskome jeziku
razumjeti funkcionalne stilove hrvatskoga
standardnog jezika
razumjeti strukturu rjenika i leksikografske jedinice
razumjeti i poznavati povijesni razvoj hrvatskoga
jezika.
17.9.2014 13:13:34
12
U ispitnoj je knjiici pristupniku zadan jedan zadatak
za kolski esej. kolski esej pristupnik treba pisati
prema zadanim smjernicama.
Pristupnik moe rabiti list za koncept tijekom pisanja,
ali na kraju mora svoj kolski esej itko napisati na list
za kolski esej.
Knjievnost i jezik
Pristupnik dobiva sigurnosnu vreicu u kojoj je ispitna
knjiica Knjievnost i jezik s polaznim tekstovima,
uputama i zadatcima te listom za odgovore.
Pristupnik treba pozorno proitati tekst upute.
Za svaku je vrstu zadataka navedena uputa za
rjeavanje. Vano je pozorno proitati upute za
rjeavanje zadataka i biljeenje tonih odgovora.
Primjeri uputa za rjeavanje pojedinih vrsta zadataka
nalaze se u poglavlju Vrste zadataka.
1.4.3. Pribor
Pribor kojim se doputeno sluiti tijekom pisanja obaju
dijelova ispita iz Hrvatskoga jezika je kemijska olovka
kojom se pie plavom ili crnom bojom.
HRVATSKI 2015.indd 12
17.9.2014 13:13:34
13
Tablica 3. Temeljne sastavnice ljestvice za vrednovanje kolskoga eseja na vioj razini
Oznaka
Element vrednovanja
Poznavanje i
razumijevanje teksta
Povezanost teksta
Uporaba hrvatskoga
standardnog jezika
Ukupno
HRVATSKI 2015.indd 13
Opisivai
Broj bodova
A1
A2
A3
A4
potkrijepiti tvrdnje
A5
B1
sadrajno oblikovanje
B2
smislenost i loginost
B3
prikladan stil
C1
sintaktika tonost
C2
pravopisna tonost
C3
morfoloka tonost
C4
leksika tonost
Postotni udio
elementa u
ukupnome broju
bodova
50%
40
15%
35%
100%
17.9.2014 13:13:34
14
Posebne situacije u vrednovanju
kolski esej ne e se vrednovati i dobit e nula (0)
bodova:
ako se pristupnik nepristojno izraava
ako pristupnik nije napisao tekst u obliku kolskoga
eseja
ako pristupnik crta, ilustrira na listu za kolski esej
ako pristupnik nije odgovorio na zadani zadatak
(promaena tema)
ako ima nedovoljan broj rijei (doputeno je
odstupanje 10% od donje granice broja rijei)
ako je rukopis potpuno neitak
ako je napisan velikim tiskanim slovima.
Za svaki esejski zadatak izrauje se precizna ljestvica
bodova za pojedine opisivae.
1.5.2. Vrednovanje druge ispitne cjeline
Knjievnosti i jezika
U drugoj ispitnoj cjelini pristupnik moe ostvariti
najvie 80 bodova.
Svaki toan odgovor donosi jedan bod.
HRVATSKI 2015.indd 14
17.9.2014 13:13:34
15
Miroslav Krlea, Povratak Filipa Latinovicza
U crnoj svili on je tu enu jedamput davno, prije mnogo godina, neobino intenzivno doivio u onoj
udnoj zlatnoj kavani kad je ekao na nju itav dan. Onda je tu enu prvi puta ugledao umornu i staru, .
a danas, trideset i etiri godine poslije onoga dogaaja on je mnogo umorniji i stariji od nje. I koliko god
to nije odgovaralo stvarnosti, ona njegova davna spoznaja da je njeno lice klaunsko, bijelo, kao branom
namazano, sve je vie dolazila do izraaja pod njegovim kistom to je dublje ulazio u sliku. Njeno makasto
kreveljenje, prenavljanje, njena namjetena ljubaznost, protuprirodan, izvjetaen smijeh, njena laljiva
pretvorljivost i namjetena katolika treoredaka skromnost, sve su to bile duhovne naslage u koje je
prodirao snimajui masku te ene u crnoj svili pred sobom, kao da je posmrtna. Pod osnovnim potezom
njegove ruke ostala je ta blijeda maska kao podloga blijedog klaunskog obraza u crnoj svili sa starinskim
broem. Zarezi oko usana neobino strastveni, oi ive, velike, upale, gorue, a pod tim tamnim oima
umorni podonjaci, kao sjenke poroka. A iza toga jedno umorno lice, nenaravno, neprirodno, lano, lice
zapravo majmunsko, neobine, zguvane, nervozne fiziognomije. Prva dva dana, dok je to lice bilo jo pod
koprenom nabaenosti, u floteci prvog poteza, pod masom neizdiferencirane boje, dok su se samo nazirali
mutni obrisi, a sve je jo izgledalo na konvencionalnu distancu, stara je bila zadovoljna i odobravala je
frazama koje su graniile sa zanosom. Ali poslije, kada je taj kist pod rukom njenog sina poeo sve ivlje da
zalazi pod kou, kada se pod tim otrim dlakama rastvarala epiderma kao pod britvom, kada su se rastapale
boje pod prodirnom snagom pogleda, ona je pred tim obrazom u crnoj svili na platnu, to je tamo nastajao
pod rukom slikarskom, postajala sve nemirnijom. to je taj kist namoen u terpentin sve vie skidao s toga
lica sve lutkasto, nainjeno, bazarsko, pozersko, onu gustu naslagu minke pod tim potkonim tajnama,
to se tu sve vie, kao pod anatomskim noem, razrezivalo i skalpiralo jedno potajno skriveno lice, njena je
zlovolja sve vie rasla. Ona je postajala nervoznom, nju su poele muiti njene poslijepodnevne glavobolje,
ona je izostajala zbog raznih smetnja, a konano jednog jutra, prije posla, kada je Filip puei svoju prvu
cigaretu i sav zadubljen u svoje platno (koje je ve poelo da ga privlai) i zaboravio da ga mati eka, ona je
htjela neto da mu kae, ali nije dospjela dalje od prvih rijei. Iz nje je provalio pla, grevito i iskreno.
HRVATSKI 2015.indd 15
17.9.2014 13:13:34
16
Upute
Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu s
uvodom, razradom i zakljukom.
Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i
gramatiki toan.
Sve smjernice morate uvrstiti u svoj kolski esej.
Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u
oblikovanju kolskoga eseja.
Smjernice za pisanje kolskoga eseja
Predstavite Krlein knjievni rad u kontekstu
hrvatske knjievnosti s naglaskom na romansijersko
stvaralatvo. Smjestite ulomak u kontekst romana.
Navedite koje su okolnosti obiljeile Filipovu osobnost
ve u najranijim godinama te svoje tvrdnje potkrijepite
navodima iz polaznoga teksta.
Izdvojite i opiite kako se sjeanje na majku iz
djetinjstva ostvaruje na Filipovoj slici.
Obrazloite stvaralaki problem koji mui Filipa.
Uoite i opiite tehniku introspekcije i simultanosti
vremena u polaznome tekstu. Protumaite Filipov
probueni stvaralaki interes pri slikanju majina
portreta. Objasnite zato se majka rasplakala.
Usporedite lik Filipa Latinovicza i lik ure Andrijaevia
iz Nehajevljeva romana Bijeg.
HRVATSKI 2015.indd 16
17.9.2014 13:13:34
17
Prvi tekst
Marin Dri, Dundo Maroje (drugi in)
MAROJE: (...) signor Marino! Metre! Signor! U kolajini! U velutu! Gdje mi su dukati, moje pet tisu,
manigodo jedan? S zlijem enami? Ne odgovara? Dukate mi moje, dukate, ribaode jedan!
Bjei, ne odgovara, pse jedan?
MARO: Tko ste vi, dobri ovjee? to elite?
MAROJE: to elite?!
MARO: Ne poznam vas, idite zbogom!
MAROJE: Ajme! ini me se ne znat!
MARO: Ovaj je lud!
MAROJE: Nee da me pozna, ribaode? Da eka!
MARO: Oruje! S orujem! Gospodine kapetane, ovaj me eli ubiti!
KAPETAN: Dr ga, dr ga!
BIRI: Miruj, daj ovamo taj no!
MAROJE: Pustite me da ubijem ribaoda jednoga!
KAPETAN: Odvedite ga u tamnicu, tamo emo ga dobro izlijeiti od ludosti.
HRVATSKI 2015.indd 17
17.9.2014 13:13:34
18
Drugi tekst
Honor de Balzac, Otac Goriot
Lijenik je stigao u osam i po i, premda se nije izjasnio osobito povoljno, nije mislo ni da e smrt .
nastupiti odmah. Najavio je naizmjenine uzmahe i padove o kojima e ovisiti starev ivot i razum.
Bilo bi mu bolje odmah umrijeti, na kraju je rekao lijenik.
Eugne je prepustio iu Goriota Bianchonovoj skrbi te krenuo odnijeti gi de Nucingen alosne .
vijesti koje bi, za njegovu duu, jo proetu obiteljskim dunostima, trebale onemoguiti svako veselje.
Recite joj neka se ipak dobro zabavi, doviknuo mu je ia Goriot; izgledao je kao da .
spava, no u trenu kad je Rastignac izlazio, podigao se u sjedei poloaj.
Mladi se ovjek pojavio kod Delphine duboko potresen, i naao je poeljanu i obuvenu; nedostajala
je samo jo plesna haljina. (...)
Kako, niste odjeveni? rekla je.
Ali gospoo, va otac...
Opet moj otac, uskliknula je prekidajui ga. Ali neete me valjda uiti to dugujem svojemu .
ocu. Poznajem ja oca ve dugo. Ni rijei vie, Eugne. Sluat u vas tek kad se odjenete. Thrse je sve
pripremila u vaem stanu; moja koija je spremna, uzmite je; vratite se. Priat emo o mojemu ocu idui
na bal. Treba krenuti rano; ako zapadnemo u kolonu koija, bit emo sretni ako se pojavimo tamo u
jedanaest sati.
HRVATSKI 2015.indd 18
17.9.2014 13:13:34
19
Upute
Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu s
uvodom, razradom i zakljukom.
Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i
gramatiki toan.
Sve smjernice morate uvrstiti u svoj kolski esej.
Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u
oblikovanju kolskoga eseja.
Smjernice za pisanje kolskoga eseja
Odredite problem koji povezuje polazne tekstove.
Ukratko predstavite likove koji su nositelji temeljnoga
problema u Dundu Maroju i Ocu Goriotu.
Opiite slinosti i razlike meu roditeljima i meu
djecom u polaznim tekstovima.
Kakav je odnos djece i oeva u Dundu Maroju, a kakav
u Ocu Goriotu?
Smatrate li odgojno poeljnijim odnos roditelja i djece
u Dundu Maroju ili u Ocu Goriotu?
Obrazloite svoj stav.
HRVATSKI 2015.indd 19
17.9.2014 13:13:34
20
Prvi tekst
Silvije Strahimir Kranjevi, Gospodskomu kastoru
Prostite, sjeni, lutaju tihe na Letinu alu,
to u pozajmit klasinu strofu!
Majica Gaea neto je druka, neg li je bila,
Drukiji danas treba Apolo.
HRVATSKI 2015.indd 20
17.9.2014 13:13:34
21
Drugi tekst
Eto, to znai biti psetancem odlina gazde!
Najlake k cilju podvita repa!
Pitoma njuko, cjeluje petu, al se i za te
Mirisno pee masna kobasa!
I ja sam, evo, kreposti vaoj savio pjesmu,
Polaem lovor preda vas;
Slab je to darak, jestive vie volite stvari,
Odlike vie praktine vrsti!
Ipak vam ne ht uditi daljem napretku vaem
U uho neto apnuti moram:
Sve mi se ini, da ste uglavnom svojom
metodom,
Kastore, malko slijedili ljude!
HRVATSKI 2015.indd 21
17.9.2014 13:13:34
22
Vuk e: A to za to treba uiniti?
Skoro nita pas e osim paske jake
I lavea na prosjake;
Treba laskat domarima, gazdi sluga biti,
Pa e onda imat i ti
Kao plau pune ostataka zube,
I pilie i golube;
esto e te i pogladit za to.
Vuk se, ganut, misle na blaenstva taka,
Rasplakao skoro nato.
Usput vidje, gdje psu na vratu fali dlaka.
to ti je to? Ah nita! Kako?
Malo pa nita.
Ali ipak? Trag od lanca bit e,
Uz koji sam vezan sred dvorita.
Vezan? vuk e. Zar ne moe ii,
Kamo hoe? Uvijek ne, al to to mari?
I te kako mari! Sve te lijepe stvari
to mi vrijede, kad ih ropstvo kvari.
Nema li slobode, vuk e radije da strada.
I pobjegav trkom, tri jo i sada.
HRVATSKI 2015.indd 22
Upute
Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu s
uvodom, razradom i zakljukom.
Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i
gramatiki toan.
Sve smjernice morate uvrstiti u svoj kolski esej.
Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u
oblikovanju kolskoga eseja.
Smjernice za pisanje kolskoga eseja
Usporedite polazne tekstove i napiite to im je
zajedniko s obzirom na strukturu.
Odredite alegorinost.
Iznesite i obrazloite svoje miljenje o ponaanju likova
u La Fontaineovu tekstu te o Kastorovu ponaanju u
Kranjevievu tekstu. Obrazloite koji je pisac kritiniji
prema ljudskim karakternim osobinama te oprimjerite
svoje miljenje.
Protumaite smisao latinske izrjeke: O tempora,
o mores! (O, udnih li vremena, udnih li obiaja!;
O, pokvarenog li svijeta!). Iznesite svoje miljenje .
o dodvoravanju.
Budi li lik vuka Va optimizam u pogledu na svijet i
ljude? Obrazloite.
17.9.2014 13:13:34
23
1.6.2. Primjeri zadatka viestrukoga izbora
U sljedeim zadatcima od vie ponuenih odgovora
samo je jedan toan.
Tone odgovore morate oznaiti znakom X na listu za
odgovore.
Koja je stilska figura uporabljena u sljedeim
stihovima?
Jer prava je samoa samo zbog sree
Jer prava je samoa samo zbog ljubavi
Jer prava je samoa eljna smrti
A. anadiploza
B. anafora
C. epifora
D. simploka
TOAN ODGOVOR: B
OBRAZOVNI ISHOD: prepoznati i razumjeti
knjievnopovijesna i knjievnoteorijska obiljeja
knjievnih i neknjievnih tekstova (stilske figure)
BODOVANJE:
1 bod toan odgovor
0 bodova netoan odgovor, odgovor nije oznaen ili
je oznaeno vie odgovora
HRVATSKI 2015.indd 23
17.9.2014 13:13:35
24
2. OSNOVNA RAZINA ISPITA
2.1. Podruja ispitivanja
Ispitom iz Hrvatskoga jezika ispituju se knjievnoteorijska, knjievnopovijesna i jezina znanja,
razumijevanje knjievnoga teksta i uporaba hrvatskoga standardnog jezika.
Ispit iz Hrvatskoga jezika sastoji se od dviju cjelina. Prva je ispitna cjelina kolski esej i ini ju jedan zadatak
otvorenoga tipa. Druga je ispitna cjelina Knjievnost i jezik i ine ju skupine zadataka zatvorenoga tipa.
Naziv
1.
kolski esej
2.
Knjievnost i jezik
Ukupno
Trajanje
Udio u
ocjeni
160 minuta
50%
80 minuta
50%
240 minuta
100%
Pribor
kemijska olovka kojom
se pie plavom ili crnom
bojom
kemijska olovka kojom
se pie plavom ili crnom
bojom
Prilozi
ulomak/ulomci teksta/tekstova s
popisa knjievnih ispitnih djela
pitanja uz polazni tekst i bez
polaznoga teksta
HRVATSKI 2015.indd 24
17.9.2014 13:13:35
25
ispitnih djela. Uz ulomak iz knjievnoga djela s popisa knjievnih ispitnih djela kao drugi polazni tekst moe
biti zadan i knjievni ili neknjievni tekst koji je povezan sa sadrajem, strukturom, tematikom i/ili knjievnim
kontekstom zadanoga ispitnog djela.
Pristupnik prema smjernicama pie kolski esej zadane duljine.
U poglavlju Opis bodovanja navedene su i opisane sastavnice ljestvice za vrednovanje kolskoga eseja .
(Tablica 6.). Popis knjievnih ispitnih djela nalazi se na stranici 26.
Primjeri zadataka za sve tri vrste kolskoga eseja su na stranicama od 32. do 38.
Za pisanje kolskoga eseja pristupnik moe postii najvie 80 bodova.
2.2.2. Knjievnost i jezik
U drugoj ispitnoj cjelini zadatcima zatvorenoga tipa ispituje se razumijevanje knjievnoga teksta,
knjievnoteorijska, knjievnopovijesna i jezina znanja. U Tablici 5. prikazana je struktura druge ispitne cjeline
Knjievnost i jezik.
Tablica 5. Struktura ispitne cjeline Knjievnost i jezik
Dijelovi druge
ispitne cjeline
1.
1.
2.
Podruje
ispitivanja
Knjievnost
Knjievnost
Jezik
Vrsta zadataka
Broj
zadataka
35
20
25
Polazni tekst
sedam polaznih tekstova
zadatci bez polaznoga teksta
zadatci bez polaznoga teksta
Broj
bodova
35
20
25
HRVATSKI 2015.indd 25
17.9.2014 13:13:35
26
2.3. Obrazovni ishodi
Za svaku ispitnu cjelinu odreeni su posebni ciljevi
ispita, odnosno konkretni opisi onoga to pristupnik
mora znati, razumjeti i moi uiniti kako bi uspjeno
rijeio ispit.
kolski esej
Prvom ispitnom cjelinom ispituju se razumijevanje
knjievnoga teksta, knjievnoteorijska i
knjievnopovijesna znanja te uporaba hrvatskoga
standardnog jezika.
U kolskome eseju od pristupnika se oekuje da
samostalno oblikuje tekst te da pokae znanje, vjetinu
i sposobnost razumijevanja polaznoga teksta.
Od pristupnika se oekuje da zna:
sintetizirati i uobliiti misli i spoznaje u kolski esej te
sastaviti vezani tekst (uvod, razrada, zakljuak)
samostalno primijeniti razliite postupke
oblikovanja teksta (interpretaciju, analizu, sintezu,
dokazivanje, raspravu, opis, usporeivanje)
strukturirano izlagati u zadanim veliinama .
(vrijeme i broj rijei)
prikladno rabiti struno nazivlje
potkrijepiti stavove i sudove valjanim argumentima i
primjerima (citati ili parafraze)
objasniti sadraj, namjenu i funkciju ponuenoga
teksta
nijansirano itati i analizirati ponueni tekst (sadraj,
strukturu, izraz i stilska obiljeja), odnosno uoiti
slinosti i/ili razlike u ponuenim tekstovima
HRVATSKI 2015.indd 26
17.9.2014 13:13:35
27
Knjievnost i jezik
Drugom cjelinom ispituju se razumijevanje
knjievnoga teksta, knjievnoteorijska,
knjievnopovijesna i jezina znanja.
Knjievnost
Od pristupnika se oekuje da zna :
prepoznati tekstove, autore, razdoblja i poetike
hrvatske i svjetske knjievnosti
prepoznati i razumjeti knjievnopovijesna i
knjievnoteorijska obiljeja knjievnih i neknjievnih
tekstova
razumjeti specifinosti stvaralatva pojedinoga
autora
prepoznati i razumjeti obiljeja knjievnih rodova i
vrsta
razlikovati, analizirati i interpretirati lirske, epske,
dramske, knjievno-znanstvene i publicistike
tekstove
prepoznati i razumjeti knjievnopovijesna razdoblja
europske (svjetske) knjievnosti (vremenske
odrednice, predstavnike i poetike) od staroga vijeka
do suvremene knjievnosti u kronolokome slijedu
prepoznati i razumjeti knjievnopovijesna razdoblja
hrvatske knjievnosti (vremenske odrednice,
predstavnike i poetike) od srednjega vijeka do
suvremene knjievnosti u kronolokome slijedu
razlikovati i usporediti poetike i estetike
knjievnopovijesnih razdoblja od staroga vijeka do
suvremene knjievnosti
razumjeti Bibliju kao temeljnu knjigu europske
civilizacije (naziv, struktura, jezici i prijevodi, temeljni
tekstovi predvieni programom)
interpretirati: Homer, Ilijada; Sofoklo, Antigona
interpretirati: Plaut, krtac
HRVATSKI 2015.indd 27
17.9.2014 13:13:35
28
interpretirati: Ante Kovai, U registraturi; Vjenceslav
Novak, Posljednji Stipanii
interpretirati liriku Silvija Strahimira Kranjevia
interpretirati: Henrik Ibsen, Nora
interpretirati liriku Antuna Gustava Matoa i
Vladimira Vidria
razumjeti ulogu dijalektalnoga pjesnitva hrvatske
moderne
interpretirati: Antun Gustav Mato, Kip domovine
leta 188*
interpretirati: Albert Camus, Kuga
razumjeti obiljeja moderne lirike
interpretirati liriku Antuna Branka imia
poznavati stvaralatvo Miroslava Krlee i
interpretirati njegova djela: Gospoda Glembajevi i
Povratak Filipa Latinovicza
interpretirati liriku Tina Ujevia, Dobrie Cesaria i
Dragutina Tadijanovia
interpretirati liriku Jure Katelana, Vesne Parun,
Josipa Pupaia, Ivana Slamniga i Slavka Mihalia
interpretirati: Pavao Pavlii, Dunav.
HRVATSKI 2015.indd 28
Jezik
U podruju usvojenosti jezinih znanja od pristupnika
se oekuje da zna:
poznavati i primjenjivati pravopisnu normu
hrvatskoga standardnog jezika (prema Hrvatskome
pravopisu Instituta za hrvatski jezik i
jezikoslovlje, www.ihjj.hr, 2013.)
razlikovati osnovne jezikoslovne pojmove
prepoznati fonetske i fonoloke jedinice hrvatskoga
standardnog jezika, tj. glasove (njihova artikulacijska
i akustika obiljeja), slogove i prozodiju te njihovu
raspodjelu
razlikovati znaenje pojmova fon, fonem, alofon i
grafem; morf, morfem i alomorf te ih prepoznati na
primjerima
na primjerima prepoznati i razumjeti sljedee
glasovne promjene:
sibilarizaciju
palatalizaciju
jotaciju
nepostojano a
vokalizaciju
jednaenje glasova po mjestu tvorbe
jednaenje glasova po zvunosti
gubljenje glasova
alternacije ije/je/e/i
razlikovati obiljeja knjievnoga i neknjievnoga
teksta
na primjerima prepoznati osnovna obiljeja
akavskoga, kajkavskoga i tokavskoga narjeja
te razumjeti njihovu ulogu u hrvatskoj kulturi,
odnos prema standardu te poloaj etnografskih
dijalektizama u standardnome jeziku
17.9.2014 13:13:35
29
prepoznati i razumjeti obiljeja i razvoj hrvatskoga
jezika i pisma od Baanske ploe do danas
razumjeti razloge jezine razjedinjenosti u hrvatskoj
knjievnosti i pokuaje grafijskoga ujednaavanja
razlikovati gramatike kategorije promjenjivih
vrsta rijei (rod, broj, pade, lice, vrijeme, vid,
nain, stupanj i odreenost) te ih funkcionalno
primjenjivati
poznavati i razlikovati nepromjenjive vrste rijei
analizirati reenino ustrojstvo:
predikat
subjekt
objekt
prilone oznake
atribut i apoziciju
razumjeti vrste nezavisnosloenih i zavisnosloenih
reenica
razumjeti leksiko-semantike pojmove:
metaforu
metonimiju
sinonime
antonime
homonime
arhaizme i historizme
razumjeti znaenje estih frazema u hrvatskome
jeziku te njihov odnos prema frazemima u drugim
jezicima
razumjeti razloge jezinoga posuivanja, razlikovati
vrste posuenica i pravilno pisati posuenice
razumjeti funkcionalne stilove hrvatskoga
standardnog jezika
razumjeti strukturu rjenika i leksikografske jedinice.
HRVATSKI 2015.indd 29
17.9.2014 13:13:35
30
rjeavanje zadataka i biljeenje tonih odgovora.
Primjeri uputa za rjeavanje pojedinih vrsta zadataka
nalaze se u poglavlju Vrste zadataka.
2.4.3. Pribor
Pribor kojim se doputeno sluiti tijekom pisanja obaju
dijelova ispita iz Hrvatskoga jezika je kemijska olovka
kojom se pie plavom ili crnom bojom.
HRVATSKI 2015.indd 30
17.9.2014 13:13:36
31
Tablica 6. Temeljne sastavnice ljestvice za vrednovanje kolskoga eseja na osnovnoj razini
Oznaka
Element vrednovanja
Poznavanje i
razumijevanje teksta
Povezanost teksta
Opisivai
Broj bodova
A1
A2
A3
razumjeti i problematizirati
polazni tekst/djelo u cjelini
A4
potkrijepiti tvrdnje
A5
B1
sadrajno oblikovanje
B2
smislenost i loginost
B3
prikladan stil
C1
sintaktika tonost
C2
pravopisna tonost
Uporaba hrvatskoga
standardnog jezika
Ukupno
HRVATSKI 2015.indd 31
50%
15%
35%
C3
morfoloka tonost
C4
leksika tonost
2
40
100%
17.9.2014 13:13:36
32
Posebne situacije u vrednovanju
kolski esej ne e se vrednovati i dobit e nula (0)
bodova:
ako se pristupnik nepristojno izraava
ako pristupnik nije napisao tekst u obliku kolskoga
eseja
ako pristupnik crta, ilustrira na listu za kolski esej
ako pristupnik nije odgovorio na zadani zadatak
(promaena tema)
ako ima nedovoljan broj rijei (doputeno je
odstupanje 10% od donje granice broja rijei)
ako je rukopis potpuno neitak
ako je napisan velikim tiskanim slovima.
Za svaki kolski esej izrauje se precizna ljestvica
bodova za pojedine opisivae.
2.5.2. Vrednovanje druge ispitne cjeline
Knjievnosti i jezika
U drugoj ispitnoj cjelini pristupnik moe ostvariti
najvie 80 bodova.
Svaki toan odgovor donosi jedan bod.
HRVATSKI 2015.indd 32
17.9.2014 13:13:36
33
Vjenceslav Novak, Posljednji Stipanii
(...) I koliko je to njezino eznue za odlinim drutvom i zabavama to bi ih sad graani a sad asnici davali,
bilo neobuzdano, opet ga je neumoljivo sapinjala tvrdokorna vlast oca. Nije htio ni da uje za kakove izdatke
na njezina odijela i gdjekada upravo surovo uskraivao i neznatne trokove to bi ih za nju mati od njega
traila. Da uskrati novac, on bi naao sto razloga i napokon predbacivao Valpurgi da je iskvarila to dijete
putajui mu preko oevoga znanja kojeta na volju. Htio je pako da Lucija boravi u njegovoj sobi te mu
ita, a on je poduava, kako bi tvrdio, u onome to e joj danas-sutra vrijediti daleko vie nego msli na
kojekakve ludorije to ih moe da zamisli enska ispraznost.
Nelijepo, zlobi nalik uvstvo proti ocu muilo bi gdjekada Luciju, a to nije mogla da zataji ni njemu ni
majci. Izravno mu toga dato nije smjela rei; ali je Stipani pogaao da je njezina pokornost i uslunost
prama njemu usiljena. Majci pako nije skrivala to svoje uvstvo naspram ocu; kad bi joj rekla da otac eli neka
doe u njegovu sobu, smraila bi lice:
Idem kad moram. Ali da znate kako mi teko teku asovi u oevoj sobi, vi me ne bi nikada gore slali.
Vidi, Lucijo, a on eli samo da s njime razgovara.
Ja ne umijem da s njime razgovaram.
Zato si takova? I otac se na te tui da sjedi uza nj kao tua i samo ga mui svojom upornom .
utnjom.
Velim vam, kad sam sama uza nj, meni su svezana usta. to bih s njime govorila, kad znam da mi .
nije pravedan? Zar nisam odrasla pa i danas jo zatvorena u ovim tamnim sobama kao u samostanu? .
Neka pogleda moje vrnjakinje kakvi im je ivot, pa e vidjeti govorim li pravo.
I Valpurga je bila o tom uvjerena, ali je htjela da Luciju priljubi ocu, jer on je jo uvijek najradije njoj
spoitavao da nije umjela dati Luciji odgoja te nema u sebi nikakvih njenijih osjeaja ve je odrasla divlja i
surova kao gortakinja.
HRVATSKI 2015.indd 33
17.9.2014 13:13:36
34
Upute
Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu s
uvodom, razradom i zakljukom.
Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i
gramatiki toan.
Sve smjernice morate uvrstiti u svoj kolski esej.
Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u
oblikovanju kolskoga eseja.
Smjernice za pisanje kolskoga eseja
Smjestite roman u knjievnopovijesno razdoblje u
kojem je nastao. Poveite ulomak s kontekstom djela.
Usporedite meusobne odnose i postupke likova
o kojima se u polaznome tekstu pripovijeda i svoje
tvrdnje potkrijepite citatima.
Objasnite odnos oca i keri te ulogu majke u tom
odnosu. Objasnite zato je Lucija Stipani primjer
tragine djevojke.
Usporedite Stipaniev odnos prema sinu i prema
keri. Usporedite lik Ante Stipania i lik oca Goriota.
Komentirajte tadanji nain odgoja.
HRVATSKI 2015.indd 34
17.9.2014 13:13:36
Prvi tekst
35
HRVATSKI 2015.indd 35
17.9.2014 13:13:36
36
Upute
Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu s
uvodom, razradom i zakljukom.
Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i
gramatiki toan.
Sve smjernice morate uvrstiti u svoj kolski esej.
Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u
oblikovanju kolskoga eseja.
Smjernice za pisanje kolskoga eseja
Autore polaznih tekstova smjestite u
knjievnopovijesna razdoblja u kojima stvaraju.
Smjestite polazne tekstove u sadrajni kontekst djela
kojima pripadaju.
Navedite slinosti i razlike u polaznome tekstu izmeu
Lucije i Dore s obzirom na njihove osjeaje.
Objasnite koje su okolnosti obiljeile Lucijin razgovor
s Alfredovom slikom te navedite uzroke Lucijina
emocionalnoga stanja.
Objasnite prirodu odnosa Dore i Pavla. Usporedite
Alfreda i Pavla.
Iznesite svoje miljenje o tvrdnji da se na putu
ostvarenja velike ljubavi javljaju mnoge tekoe.
HRVATSKI 2015.indd 36
17.9.2014 13:13:36
37
Charles Baudelaire, Albatros
esto za zabavu mornari na brodu
Love albatrose, bijele morske ptice
to prate brodove uz duboku vodu
Kao ravnodune, tihe suputnice.
Tek to ih uhvate i na daske stave,
Vladarice neba nespretno i bijedno
Spuste svoja krila i, pognute glave,
Dre ih ko vesla postieno, edno.
O, kako je mlohav taj putnik krilati!
Nedavno prekrasan, kako li je ruan!
Netko mu kljun drai onim to dohvati,
Drugi oponaa hod mu tako tuan.
Pjesnik je nalik tom gospodaru neba
to ivi u buri i carskog je roda,
U zemaljskoj hajci nema to mu treba
I silna mu krila ne daju da hoda.
HRVATSKI 2015.indd 37
17.9.2014 13:13:36
38
Upute
Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu s
uvodom, razradom i zakljukom.
Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i
gramatiki toan.
Sve smjernice morate uvrstiti u svoj kolski esej.
Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u
oblikovanju kolskoga eseja.
Smjernice za pisanje kolskoga eseja
Odredite temeljni problem pjesme Albatros. Objasnite
ivot Baudelaireova pjesnika u pjesmi Albatros.
Opiite kako se okolina odnosi prema pjesniku i kako
se on osjea u tome okruenju.
Iznesite svoje miljenje o ulozi i poloaju pjesnika/
umjetnika u suvremenome svijetu. Smatrate li da je
pjesnik potreban suvremenomu svijetu? Obrazloite
svoj stav.
Potkrijepite tvrdnje stihovima ili parafrazama stihova.
2.6.2. Primjeri zadatka viestrukoga izbora
U sljedeim zadatcima od vie ponuenih odgovora
samo je jedan toan.
Tone odgovore morate oznaiti znakom X na listu za
odgovore.
HRVATSKI 2015.indd 38
17.9.2014 13:13:36
39
Koji je oblik instrumentala imenice hobi pravilan?
A. hobiem
B. hobijem
C. hobijom
D. hobiom
TOAN ODGOVOR: B
OBRAZOVNI ISHOD: razlikovati gramatike kategorije
promjenjivih vrsta rijei (rod, broj, pade, lice, vrijeme,
vid, nain, stupanj i odreenost) te ih funkcionalno
primjenjivati
BODOVANJE:
1 bod toan odgovor
0 bodova netoan odgovor, odgovor nije oznaen ili
je oznaeno vie odgovora
HRVATSKI 2015.indd 39
3. PRIPREMA ZA ISPIT
Upute pristupnicima jednake su i za viu i za osnovnu
razinu ispita.
Literaturu za pripremu ispita iz Hrvatskoga jezika
ine svi udbenici koje je odobrilo Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i porta za rad u gimnazijama i
strukovnim kolama u proteklome etverogodinjem
razdoblju.
Obrazovnim ishodima odreeno je to e se
ispitivati na dravnoj maturi.
U ishodima za podruje knjievnosti neka je
knjievna djela potrebno interpretirati i razumjeti, a
neka je potrebno samo poznavati, kao to je navedeno
u ovome katalogu.
U ishodima za podruje knjievnosti navedena
su knjievnopovijesna razdoblja, knjievna djela i
autori prema slubenim planovima i programima za
gimnazije i strukovne kole.
Ishodi za podruje jezika obuhvaaju najvanije
sadraje u etverogodinjemu srednjokolskom
obrazovanju. Uporaba hrvatskoga standardnog jezika
posebno se vrjednuje u pisanju kolskoga eseja u prvoj
ispitnoj cjelini, a podruje nastave jezika ispituje se
posebnim zadatcima u drugoj ispitnoj cjelini.
Uspjeh na ispitu uvjetovan je dobrim poznavanjem
naina ispitivanja.
Za postizanje uspjeha na ispitu pristupnicima se
savjetuje:
temeljito poznavanje ispitnih djela
poznavanje ispitnih cjelina te primjera zadataka
svladavanje svih sadraja propisanih Ispitnim
katalogom
upoznavanje s materijalima koje je objavio
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
rjeavanje oglednoga primjera ispita.
17.9.2014 13:13:36
40
HRVATSKI 2015.indd 40
17.9.2014 13:13:36