Professional Documents
Culture Documents
Psihologija
Psihologija
PAMENJE
-psihiki proces kojem zadravamo i koristimo percipirane infomacije usvajane putem
naih osjetila
-prvi stupanj pamenja usvajanje
-naglasak na zadravanju i koritenju infomacija
-senzorno, kratkorono i dugorno pamenje
-kontrolni procesi panja, ponavljanje, pronalaenje, kodiranje i dosjeanje (odreuju
tok kretanja
infomacija)
-sposobnost prema kojoj se ljudi razlikuju
-SENZORNO PAMENJE
-vrlo kratko zadraava nadolazee infomacije u nepromjenjenom obilku
-za vid to vijeme iznosi 0.5 sek za sluh i oko 2 sek
-u mraku upaljenu cigaru percipiramo kao krug
-iznenadni kratki zvuk jo neko vrij eme ''zvoni'' u uhu, kao da je rije o zadravanju
podraenoti receptora
koje omoguuje odabir vanih informacija, a zatim njihovo kodiranje
-senzorno i dugorono pamenje imaju neogranien kapacitet, no dugo nekoritene
infomacije iz
senzornog pamenja vrlo brzo gube, a nemali broj informacija u dugoronom
pamenju ostaje cijeli ivot
-KRATKORONO PAMENJE
-kapacitet 5 do 9 nepovezanih stvari
-grupiranjem moemo poveati kapacitet tog pamenja
-kodiranje se ostvaruje u kratkoronom pamenju, kodiranje pri pamenju je promjena
infomacija u oblik koji se moe pohraniti, a zatim i pronai, na takav se nain
infomacije pripreme za pohranu u dugotrajno pamenje, a kad se njima koristimo
infomacije se iz dugoronog pamenja vraaju u kratkorono
- -kratkorono pamenje obavlja tri razliite funkcije
1)ako nam informacija ne treba za poslje zadravamo je ponavljanjem dok nam
ne bude potrebna,
a zatim se ona gubi, osjetljivo je za ometanje
2)ako procjenimo da nam informacija treba na du rok, onda je nastojimo tako
kodirati da je to
uspijenije pohranimo
3)kada nam treba neka informacija, onda je posredstvom procesa pronalaenja
iz dugoronog
pamenja vratimo u kratkorono, obino tada radimo neto sa tom
informacijom takvu ulogu
kratkoronog pamenja nazivamo RADNIM PAMENJEM
-DUGORONO PAMENJE (1)
-mora biti dobro organizirano, jer ga nemoemo tako brzo pregledati kao kratkorono
pamenje kada
traimo neku potrebnu informaciju
-npr. 30 rijei randomly stavljene na papir, ispitanici e se najprije pokuati dosjetiti
rijei iz jedne, a zatim
Iz druge kategorije rije, spontana organizacija materijala
-vie se popamti konkretnih nego apstraktnih pojmova, predoavanjem
stvarnih,slikovnih predodaba
-prvih nekoliko sati i dana zaboravljamo vei dio sadraja, to vie vremena prolazi ,
taj je pad sporiji
-POSTUPNO GUBLJENJE TRAGOVA PAMENJA
-NEMOGUNOST PRONALAENJA INFORMACIJE
-POTISKIVANJE
-INTERFERENCIJA (ometanje)
-POSTUPNO GUBLJENJE TRAGOVA PAMENJA npr. strani jezik kojeg dugo nismo
ponavljali vjv je da emo ga zaboravit, potrebano je ponavljanje ili esta upotreba,
brzo gubljenje tragova iz senzornog i kratkoronog pamenja nuno je jer neprekidno
dolaze nove infomacije koje treba obraditi
-NEMOGUNOST PRONALAENJA INFORMACIJA da bi smo se sjetili neke infomacije,
moramo doi do nje, ona moe postojati u naem dugoronom pamenju, ali ako
nemamo ''dobar put'' do nje kao da je i nema.
-oni koji pohranjuju informacije na taj nain da ih poveu sa starim gradivom i
otvaraju vie putova ka to
infomacji, no se zove jo znak za dosjeanje , to ih je vie i to su istaknuti vea je
vjerovatnost da emo
doi do informacije.
-razliku u uspijenosti koju dobivamo u ispitivanju pamenja prepoznavanjem i
dosjeanjem pripisujemo
upravo nemogunosti pronalaenja informacija
-POTISKIVANJE namjerno zaboravljanje, potiskivanjem represijom onih sadraja
koji su nam neugodni
ili ih se plaimo
-INTERFERENCIJA (OMETANJE) uenje jednog gradiva ometa uenje drugoga
-Retroaktivna podrazumijeva ometanja unatrag (novo ometa staro). Npr. Dobili smo
novi kalkulator, pa
zaboravimo kako je funkcionirao stari.
-Proaktivna podrazumijeva ometanje unaprijed (staro ometa novo). Npr. zbog
poznavanja rada na jednom
mobitelu, ne moemo se snai na novom.
-to je gradivo slinije, a stanka kraa, jae je djelovanje retroaktivne interferencije
-primjer za proaktivnu interferenciju kada se promjeni broj frenda kojeg stalno
zovemo i dalje prvih dana nazivamo njegov stari broj
-negativni transfer zajedniki naziv za pozitivnu i negatinu interferenciju tu je i :
- pozitivni transfer pojava olakavanja savladavanja jednog gradiva zbog poznavanja
drugog (ako ste nauili se koristiti windowsima XP zanti ete i sa windowsima 2000,
vonja automobila olakava uenje voenje kamiona)
-SMETNJE PAMENJA
-patoloke smetnje pamenja
- Retrogradna amnezija je gubitak dijela dugoronog pamenja usred ozlijede
mozga.
- Anterogradna amnezija je nemogunost staranja dugoronog pamenja (tei
poremeaj).
- Hipermezija je automatsko pamenje velike koliine informacija.
- Hipomenzija je smanjena mogunost pamenja.
- Fuga(bijeg) je stvaranje novog izmiljenog identiteta usred traume.
- Paramnezija (lana sjeanja) podrazumijeva popunjavanje rupa u pamenju
izmiljenim informacija (najee kod starijih osoba).
- Deja vu misliti da smo neto doivjeli. Jamais vu misliti da neto nismo
doivjeli, a jesmo.
-UENJE
-OPERATIVNO UVJETOVANJE
-hrana, ugodna temperatura, drutvo operantno ponaanje jer one operiraju u
okolini, ponaanje je instrument kojim se postie neki cilj instrumentalno uvjetovanje
(Edward Thorndike izveo je eksperiment s gladnom makom (nakon oslobaanja iz
kaveza dobila je ribu, pa joj je za svako slijedee oslobaanje trebalo manje vremena).
Iz eksperimenta je izveo zakon efekata = ako je ponaanje nagraeno, vjerojatnost
pojave ponaanja je vea (i obrnuto).)
-proces uenja u kojem se mjenja vjerovatnost pojavljivanja nekog odgovora na osnovi
posljedica (pozitivnog ili negativnog potkrijepljenja) koje na taj odgovor ima za
organizam
-POTKREPLJENJE 1)POZITIVNO npr. hrana i maenje - pozitivan dogaaj koji
poveava
vjerojatnost pojavljivanja nekog ponaanja. (npr. nakon
dobre ocjene iz ispita,
dijete je dobilo novanu nagradu od roditelja)
2)NEGATIVNO npr. bolni podraaji - nije kazna, ve je to
uklanjanje nekog
negativnog dogaaja to kao posljedicu ima poveanu
vjerojatnost
pojavljivanja ponaanja. (npr. majka prigovara sinu to ne
pere zube, pa onda
dijete zube i opere).
-primarni potkrepljivai i sekundarni potkrepljivai
-povremeno potkrepljivanje lovci, ribari, gljivari...
-oblikovanje - ponaanja je postupno potkrepljivanje ponaanja slinih eljenima. npr.
ako elimo da takor
ponovi cijelu vjebu, potkrijepiti emo ga nakon prvog djela vjebe, zatim nakon
drugog, treeg,
etvrtog i na kraju kada obavi cijelu vjebu. Ne pojavljuje se spontano nego se mora
potkrepljivati dok se
zadat uspijepno ne izvri
-kada se javi sloeniji oblik, onaj jednostavni se vie ne potkrepljuje i gasi se (djete 1.
put kae hvala i dobije
okoladicu, ali drugi put mora reci molim da bi dobila soki
-ULANAVANJE (sloenji oblik koritenja operativnog uvjetovanja) podjela ponaanja
u manje sekvence
koje se ue prema redoslijedu. Npr. komplicirana skladba se podjeli u manje dijelove
koji se ue posebno
-ZAKLJUNO O UENJU UVJETOVANJEM
-najvei dio osnovnog odgoja djece zbiva se uvjetovanjem
-mnoge smetnje doivljavanja i ponaanja (strahovi, nasilniko ponaanje, fobije,
ovisnosti...) steeni su uvjetovanjem to znai da ih se moae otkloniti, prilikom
terapije psihikih poremeaja, sprijeavanje delikventskog ponaanja..
-za djecu, ivotinje i maloumne ljude
-za normalne ljude kombinira se s ostalim nainima uenja
(Razlika izmeu kazne i negativnog potkrepljenja:
Kazna smanjuje vjerojatnost pojave nekog ponaanja, ne ui reakcije, izaziva represiju,
ui agresivnom ponaanju, izaziva neugodne emocije.