-hrvatski jezik kao sustav prema poslijesosirovskoj lingvistici to je jezik
- hrvatski jezik kao standard prema poslijesosirovskoj lingvistici to je govor; jezik kao standard je normirani govor - jezik kao sustav pretpostavlja skup funkcionalnih opreka, zbir mogunosti, zbir sloboda - jezik kao norma je kolektivna realizacija sustava koja sadri i sam sustav i funkcionalno nepertinentne, ali u govoru dane zajednice normalne elemente - govor ili govorenje je individualnokonkretna realizacija norme; govor sadri i samu normu i izraznu izvornost govornih zajednica Eugenio Coseriu izvodi zakljuak: 1. ako se opreka utvruje izmeu sustava i realizacije, jezik obuhvaa samo sustav, a govor sve druge pojmove koji uokviruju razliite stupnjeve apstrakcije (socijalne i individualne norme) i konkretan plan govorenja 2. ako se opreka utvruje izmeu konkretnoga i apstraktnoga, govor se podudara s govorenjem, a jezik obuhvaa sve druge glavne pojmove, uokvirujui razliite stupnjeve apstrakcije (norme i sustav), koje se, usprkos svemu, konkretno oituju u govorenju 3. ako se opreka utvruje izmeu socijalnoga i individualnoga, jezik obuhvaa normu i sustav, a govor uokviruje individualnu normu i konkretno govorenje, sadravajui, usprkos svemu, druge razine 4. ako se opreka utvruje izmeu novine ili izravne izvornosti i ponavljanja, govor obuhvaa iskljuivo injenice govora, a jezik sve ostale pojmove, ukljuujui sustavske i normativne aspekte govorenja U skladu s tim: -
govor ono kako se govori
norma ono kako treba govoriti sustav ono kako se moe govoriti uzus ono kako se obino govori kodifikacija ono kako se mora govoriti
-uzus, normu i kodifikaciju uokvirujemo onim to nazivamo standardom.
JEZIK KAO SUSTAV
-
jezikom kao sustavom upravljaju iskljuivo unutarnje, a jezikom kao standardom i
unutarnje i vanjske zakonitosti
u jezik kao sustav ne ulazi nita to nije jezino jezik je kao sustav neutralan prema povijesti naroda, prema kulturi naroda, povijesti
naroda, vjeri ...svemu onome to ini identitet naroda
jezik kao sustav, za razliku jezika kao standarda, neutralan je prema onome to nazivamo
dijalektalnim ili lokalnim, za nj nema dilajektalizama ni provincijalizama
jezik kao sustav neutralan je prema povijesti standardnog jezika za njega nema historizama ni arhaizama u njemu nema barbarizama ono to nazivanom utjecajem na hrvatski jezik odnosi se na hrvatski jezik kao standard, a
ne hrv jezik kao sustav
jezik kao sustav ne moe biti neutralan samo prema onome to se kosi s njegovim
unutarnjim ( imanentnim) zakonitostima
on ne moe biti neutralan prema raspodjelama tipa subjekt i subjekat
hrvatski standardni jezik jezik hrvatske polifunkcionalne javne komunikacije
polifunkcionalnost hrv standardnom jezika to ima u biljenici