Nats NIP SKOLSKENOVINE da Zoi Tran VAVRS GOIKO NIKOLIC PNEUMATIKA I HIDRAULIKA : PNEUMATIKA Seto, epnjennizdanie1. PREDGOVOR ies Preumarit nanan juni sede nds §obringhin hoa koje u svor programu cbvaduj predmete Peart i Preunat iat. jigs tls udthenk ie preumatite i elektropnsumatite i pspuno je ‘sadn sa skolskim programom kao afecim norman izovog peu, Predofei si simbalt kj su neophoni rat pojektana ana shea Graivos vet ejlom dae ha pine oj gover vie od bl jeg tchsa. Nie pimjeraza net 5 reenima pipomot Ge osimotivanjt enka icra shen i pedoanj adanih problema Prvi dike obradyje ono tere ermodinantke stuns Grav je sano iskjusvoueneskopedskom obik, rad ponajnj snavnh kona into pdr Namjena je nj obradianje podria teem Kao neke Sole nemaj i ing ilo slab obraden to poe u mst en doi uvid to pore. Na neklito mjestarabi Se integral aun Koj sje when aradivo cate neki Skolt, ah ote ten sti vite kao jam. ka teat operators koji ce eb bit proracun, Presjec pncumask i elke elemenataprikaran a pjedaotvjean ‘a josajegarazumijeranjenjibova rad Zbog tea Gest osteo Praia ening naj. ‘adam dace ova is pono astavnicims | uEeicima wsladavanja ada Ko tee atonal goo w som pln he. Fosebo ral toga je ovo novi masta! pede urelenpooviom devedeseth godin nave programe to je ovo pv kak ube Kao madopuns ovom udtheika wenici mogu rabiti Radu bijecncu sa ete, mastavnct Mead dat pitts masta ree Upodnmi je anos naire abit eczema kha dbo ‘lo kris sete} pom, Roleghma i prjatelina kos pong ompjtrsho; crac ska eka bod prvos tana utente (vom pezaom sabvalujen | tos Fes .00 koja mie omogula ‘por seh eater senna og psu2 Bs ri da II. POPIS UPOTRIJEBLJENIH OZNAKA a B ee FIZIKALNIH VELICINA 2 dana termperaturs ’, fs ‘oogu pria Uak za vodena pu, 7 dane tempers a rovria ns pestis * {Sos neithoriinogvlomena prema Me i on : sam nen inn me a ac ak B estes magntsog pla : tks 2 tor Seeing ita sami : ing ‘pein pln Konstan hs B fod aka eng} ct volumens a nh Pad aka hog ee lament c F Iapacivost onda e v oa a = outa rome R Mama pls knstata 4 = ‘uma plas Koders R ‘anol rivera isk Kostas 4 Sy prone piace Re Reynolds bo B Hy Vane romper Re, Ted Reply bj , = promi linds p) R a ell etpor E ; Serie a Kolin otine f fair pra tana zoe ena . ms ‘olumensh proto F N sis ase proto f, N sie eoia & be bo keeetora No silncpage a ia pai! db kompresoa e ue seine e c tempera & ie asa ipeate y K ‘pst temperate ¢ N ‘ei pee t K tens tempertra ce ny ‘man pets v v leks spon & oh tsa ofeogekondenzta (ole) . hg Speci volumes n m fd pa ‘ masta tol pei omen r a Jaks leis ste v o volunen t m Sutioe x, 7 {eluen porcine A ‘4 se v = volumen ese M Kono mollusk ssa ¥, > Volumen prema a mn" tej oe - mm ‘wring P Ph he ‘ mo ia bina sjana A m pa tak kode temperate “ mi ste erna sajna ® Pe splat dk ° mo ‘erin voice x PB smote ik W ; Be ® Ps dona viens aka spremaiky w, 1 Intern eat % Pe dskacave 2 ojo ® Ps om edo tk spre z faktor avs1.0. OSNOVNA SVOJSTVA I ZAKONI ZA PLINOVE 1A.Sto jearak? Pre nego I se stvndnula Zemin hor mi pane okrutivao je adi ‘yezowo je aranje presto ladenjem Zemije | stedavanjea Kore. Dio Sonik ustio je Zam ott w sven, a plinvt kao amon ii pak ‘ena ps, elovanjem ftosntrerargalvalsusenasastane element [is di vi Tak je 2aposelo stvaranj aumostre. ‘epost okruzje lo bling tke im fazvan seoposers” EO Xs) njcgovim "rani rubovima EUS te ane ee | Tae | Bocce anaeen ees Poe et eee Se sn un ptote potng xin Ee aikatcemied try ies apa masa zk tee planeta, iznost Ti Tam INSERT ——] Glo 15,17 x10” kg. So Dat ps0 SIOZ —| ean od miljntog Ikisk posse — frsisom | jee mas nate Zemle [sion joss laa | Zr ditavamo Ko WCaicaidaia foose | donee | Seholen oriam, ber Lara _ —_—_| rsa 1 eoppiv. On sen non dup mui ve samo wtgovima | jedinataih pina “Tekav sata je skorokanstntano morse azine pa do 20 km vise. 2a vot oxjka vaFma sy amo pros dva asta: Kisii dul, Ks je fcophodan 1a prove mains. On omogucava pretvrbu hirokarbo- ‘st, proteins {mas wtoplin i enraj, Seaki Govjekonzunira teins Fislicinksika olin hae Ph, kotor pli, ostgurva prvi funksionianje espa osama. ‘Drak dlujenastarnjepovlni oplinskih pita, svojom cikulacijom SSanje spretst famed uenjani {hladeh Rrajva, uyjnje dino ane sito, omogsae Sens rea, leteaje td UU atk se osim myeavine rz plinovanalazei rte este, kso Boje patina, pies, pepe, kil sali kn orginske eesti, elo miko. Rijereni st pokaval dau zak vl gradova za it oko 300 000 gest fa Tn Tih Gestica uglavor nema oak ha vsokin planinama. sak se ‘neti fiz sve Na cele Zenbu godine padre oko 14 wilijuna ton semis patie [Mareknsta retina TGS EVEoT [Gusto zak Ko 288 K (15°C) irk fofka kucanj hod IOKPa(T bss) TRS K CISC) Hrska smrzavanjatod 10 AP Var) S760 K(212.2 do-2162°C) ltinsks Konstan 2309 kek) Isis ak capsolun) S7P0°4Pa (372 bara) Is KCIOFCaAoUSO dysfi109],ot fl oe bel riosn0, mode se pis da je ‘Temperatora Temperatura se po medonarodno kali mew «=°C kod normalnog aka ca 10" HPs. Kod tahoicih proacuns waa se ka poze temperatura ‘Spolune nue, na Kojo prentae Kretnje malekula.Tkvo ste dogada se ‘i tempertr 273,16: Merena se te ote polanine tke | oznaeu Jdinicoma K prema engl, matematary fiars Wiliams Thomson Retina 18241987), Kakosu stpnjevi prema Celsius edna edinicama Ke tose peracunavanjew apron lempertrs iv jdstano: Teme i 239 9 a we Ft tt oh mm ak akon pinove (0% zakon wide 2 dealneplinove i hove meine BOYLE- MARIOTTEOV zakoo (Robert Bole, englsk konica gar 1627-1691, Edme Mariotefrancus far 1620. - 1634). Volumen pina, kod stale temperature, obratno je proporcionalan aka T= tonsantne dnasne opens = V= hans (Ondekst 11 ext atta sana pinoa) CHARLESOV zakon (ancuski far Jacques Alexandre Chas, 176. 1823), Cestosemazivai Gay - Lusacovim kono. Volumen plina, kod stalnog taka, eran je femperatteama nose opie: AMONTONSOV zakor (rancuski fier Guillaume Amontons, 1663 105). ‘Tak rraka kod konstantnog volumena proporcionalan je apslutn femperatari mT dnosne open: DALTONOV zaKoo er. prirodostove John Dalton, 1966-1844), ‘Ucypn lk sme plinova jedi Je rou patljtnihakova sake AMAGATOV zako (iancuki ita Eile Ama, 1841-1918). ‘Volumen smjese plinova Jednak Je zbroju parcial volumens koje bi nal pojdinaen plinosi po akon kof ina smyjesa,1.2. Osnovni zako za plinove Sra se materia saci od moll, koje sw stalbom kt, lib ‘ajeno deze molehuske sil. U evan Selina moet se alone 6 Fete hojima je velo jaka moekulk il, Soi dle apres otek Nolctulsokranjessojscuglavnom odosclais okoranteciny sere Kos ichacin motehule nis zatvene w redetheihoherie sl se sabe Moleule se kreu i tie se oblikuje krakteristha tebe fre hares % pelagodnvanja stijenkam posode u Koj se materi sls, Slobotne Bovina zauria horizontal poloaj shoe djelovanja avian ae Kod plow molekule su medusobno alin, heee ac slobedso i oles sil nis jake, Uhupni volumen moekolau pling, aetna je 1 adoos na volume plina, To znd da lin mots bi sagen al ds 0g poieiog volumena, Volumen plinova je susocom tedak pees ‘ems molehule ijt se pravoero, medusobnosudaraja argu sijenkeposude, Nakon saza molekulemijenjju ame ope se ace slsdesr sara. Nyihovo keine jeuobliku nepal ck-esk ene Udo pp ziovimasijenke posude ko} se pln ala pedsin ty ak 1 zai temperature 273 K (OAC) sak 10° KPa fa) na es ony enter powetine dogats se 3410” molekuskh wares stand Soy ‘ih ah uacaofityje se kao tak zak. U narnatenim usin sels, ‘reins ktajainosi oho $00 mus. Kako ih ima eho 27 x Io ook ‘ime {uz brznt, prethodeipodstak o oj sazow sa senor, ‘je inenadyjus. te ovoga Se moze labo ams dase snane lone lino (uz konstanine temperatur poweava Kline molekle vcore Pesca olicina sara molekuls a stjenkom pone ued ees fe se ative tao port tka u phi. Drosio sian woos ‘ostsko poseéava to} molkulau en. bog Eega se dostoke pacer ro sca ma sjenkeposude, tei ak porate adh pte lang Kc ‘olka psa je kinetic energy koja oe inj Teaches ‘emperatom, To mote objasit paar da id pin tan} bel pelea {em sso temperaturom moze ostanit wei ak noay autho as {ener Odposno,prikazuji wo seaavinamolekulesastienkien toe $e ede a dare! manjesbroja molekula mogu ota ves a tego 1 si bro} molekula sib udaraca. Odd se da iv heky ato ‘tos ime dak, volumena i temperature, kat predav i ool ‘zakone 2 plnove Sane lino izadava se sjdetim soja o> spol tk [Pa $Tp)= sesifén volumen (gustoés) fm! gh Tapsolingemperatra Tk} Toéno sane pina e ponte ako sv poonata dv o ov iy sojstava’ Tak ‘Tio je sila izadena w N (ema engl. Sitar, materia astonom Isuacu Newton, 1612-1777.) kej dele na I. aatava seu jedinicama a (prema feancishom fiir, matemaisany | floaty lait Pascal, 1628-1662). tejeIPa=1 Ni (Riker ataor aie ————]Mieenje aka moze pokazati —— rau med zmjeene + Selifine 1 atmoserskog aks (Nina “ (odnosno tka kel), nN a sites predlak, »negativns podtlak vakuu on Kod promacunsobitno se rai be] SPS, | te erected tle hae Zon} Wrest atmosterskog (erometaskog- atkalnos) aka pedilaks enon pola. Pag = Pant Pl Pag * aD lo esto seu tchniei ke njeena abi jin a. 1 bar = 10 Pa = 1° kPa = 0,1 MPs gras su yporabiaedss jeinice {ate emf chao eros = 098 bare 1 fim stoner lon see sane = 3 ons 10s 98 10" Pa 01325 bas Specifign vlumen gusto zak Sak materi ima svoju masu i zauzima odredeni volumen w rostns, (dios ih dvi viedo asno Kolko mas tae jen volumens rede gusoeu te materi.eid wet - = 1.3. Promyena stan ideal plinova post tempeatnaiz- [ane Zaprotnanjepromjea sana pling ate aa, patebnoje poms fate se pln nde 7 specu snes tase a pero na freer eka por § me eens Tzobara [isbarski proces, menggowssaicin, |, 5 5 {2 ttka zone hres “To fe proces haji se invodl kod temperatura faite Zavniene ponies | [2 [== lk na é folumens iz anja Tw ane 2 potebanes | sa Foun dod opin Poe |? vote tntie ondesaci pina 8 Irma tenpertve proporcionina | aly Sein temperate omg spesecnogvoiomens. | - 7 ei hw ‘8 Toy Pons wt 5 Kolin dovedene topline: ge Soom TT) BD jee - saci tplina kd stag taka (kg K] ‘ams ] T-temperatura K) Irators ae} Toe proces kd staaogvolumens Da br porsan ak te stanje 110 | P sane 2, ora se dovoit tpn ova Promjea tks proporcionan je ‘ene rome emperstire t ey Fa v= tons ah Kolitina dovedene topline ans: |, i as eeomGeT) Ol ns Sang volutes (kg)AVOGADROV zakon (alam fvitar Amadeo Avopatro, 1726-1856), “edna women svt plinova kod istihuvjeta aka temperature ia Isr molecu. POISSONOV zakon raneusk ego matemtiarSimeon-Denis Poisson, 81830), Kod proctsa bez lzmjene topline s okolinom, ones jrmedy taka § ‘volumena iznosk iv = rvs alee « speci topina ho Konstaninog tak, 3 Speciina tplina Kod Konstantnog volumena Specifén optima ekoiina opine Kou wea dai edued kg aka da bse temperatura proj 31 spa ‘nosey pido je alan tr ornauje Se sa (eksponent aijebate). oefien ajabte vos 2a Jedpatomne plinove = 1.6 Shentomne plinove = 10 ark) trotornepinove X= 130 Rosin apie rasa wv oaa (Opel pins zakon Kombiniranem Boylova i Charesovazakona dabiva ones a 28 ons Vednostkonstane mijn sew ovisost ows pina, Dab se dobils vers jamedu broja molkula i vlunena plina, kd Konstnte temperature aka, raise Avogadrw rakon, Un se referent Kolin pina nariva MOL. Thmol fe oma Kolin io hoje Wa, pa ako lina, Koj gs tliku mas lolik bvajeano inst neporsrltivna molekulska masa Clajenica da Je ‘olumen jenog mola a olden temperatura se plinavepredstavlia ‘dan podatak, a poscbao uslopu Boylovog i Charlesovogzakona. Ako J %volmenjednog mola ma een (referent) tempera aku, ada ‘ie 2a jedan mol bo koje pin fli je unvereana pins honstanta R= 8314 Jmol K Za praktiéne she dobroje preter mol specif volunen vuobigajene Jeanie volumena, Mote se pst jedaadba pevem RT (spociién volumen je eR pliaska Ronsan razak R= 287.1 [kek] {= moekusks mas [kp] ‘manasa [ks]la pVehjgrams vidi se ds se a vrjme kretanja Klip desto, sissy zak Aska p, sve do Jlasa u Kran desk pola). Kade klip ra, tis ‘wot f zatvoren. zak w illness slacoe do vedo Hak pKa fe Jena aku Hato) ej. Tat vent se ovat seni aa ke ti {ni ako tisha, dok Hip ne dode wij pla), [Ako se w pogethu pretpostai ‘a postoi akuum na dean Stan Kip, modes raat Sled Klitina ra: WaeaeM edu kompesije oa dda w Jew Rad potcban za potiskivaje draka" pot dak zak no ‘spas w, Hey Rad zapromjenu taka Woo (aj tad jedmah je postin 1-2-3-4 1 kao takav mote bith arden Incpralon eleea “Tei rad osaje nepromijenjen ak we uzme d jes dese sane Kip tak staan, mjesto vakuuna, jer se ado! stalno aka medusobno pony od ketanj ipa odes naz, Kolisina ada ovis olin Kompresife 12 Za oer Korps ert ar gles Wotan y2 2308-m-p,-V,log-2>) _ ” Za poivopskw kompresiy gl “Terperatra za ma nla of? : Ako se eksponent° zamjenis adjabtskim eksponentom, dobiva se jas Kompresa i ilazna temperatura {i jodnalZbh ae nate Sil! da canljeat cal sativanje ois sano 0 produkt p V'= m:R Tete oodnos p/p, Siaivnje 1 27k od 293, [rahe ista Kolin ada 24 past aks 1 10° kao is 102 10, uz neznatna odsupanja ka psec lagaihpromjea speciiéne topline «promjenom kaPov Ronse = SE “To Je proces oil se vod hod — salve tempers, Kod lv P plinaie tang stone 2topin se hhors dvd Sako br temperatry | P sla nepecmsjenjen. Prom: fi taka Je recpodna promyjeni |p, Ly > Specie voarens, Be ere tons 7 ae Kolitia topline koja e odvedens denen jedakje rade hom | rom 2 =Prvy-m-In ey Politropa te =R Tom gy rayon interme aijaate Ta elt poses are pops 4 {vain derns atoe aie poo a sie pep a aes ct) poo hon a pein St mmo ara mek aisha ‘Toje proces bez azmjene topline s okoinom, Pros je opsanPoissonovim zakonon be ee ta P 42K proces radia stagivanja [Ulipnom kompresory,pomakom kip, aks sian iz eet tage se zalim izacuje hr cle" ‘Ossovra zaknitost ajabate dn jeter sisal ven otvara se ag uprostry ines °c” pdne sk ispod onoga using) ei. Tani sei oa se Kad Hak lind pstane veto Maka wae} jeu15. Viaznost zraka Sub je uk meSavina. mode se ei uu plinova sia, Misha jagona. edt, w ak Roi ns rae stalno Se nla ecu anja Kling ‘odene pare PoDalono\uzakonu ukup ak mjeseplinoajednak ebro} pcm dakovasvakepojedine komponcnte ko}! bi ona mala da sama auzme promatanvolumen, Zhe Zl da se promt smo vera para ‘ry, move se ret da setasmjers aka sat sao cd ju Komponenaa: Sutog taka vodene pre, Ka jou ses dstignuta temperatura tock {otena 4 oe toka shojo jet solumen 2sicen tm Komponentom, kod Komponen vene pre dolar doidvajanjakondenzata. Kod stleivanj zak hompresor klicinavlage wstlaenom zaku peje Sega ovis fe 0 telus} l2nos sisanog aka, Teay 2 rela ston is enfin 100 18) P= svar pre 1% = nog parcial lk vodre pare 2a dana temperaturt ednost waka (aso) IaBnostzasicenep Zaks stagenog aka rapogonuindustskimpostjenimaveleynom nepojuia ‘isoke temperature, tos je dabivenihwjednnszadoolats, aa rie ka OTE Soin ade EP | | SURE tnperta oie ate masjid ih oo wkd | semper14, Stlndivast ‘vires plinov odstupajod ope plinskogzakon. au nckim satjesin tpjeodsupaneehstemno, Odstupanjarastusgustocom pla piblzacarjem Koneneacit.Slaivont(kompresbinos}) je eksperimentalnn fvedena nt ‘svt ponasanja seakog poedinaén pli Kod promjena p-V-T. Fake ‘Sioa Z okie je fod osnovnog plinsog akon Oe agra ea TRENT a poraéune sere poedinani diagram a sai pio w ses, al ako ‘in tema mote dobro post ope diagram. kaise zasniva na tv “elacraim uvetima’ Oni se zasnivjunapeiposavei dajeponaanje svi plinova pibliznnjednsko hada su nino redicrn akvt#tempertare 2% Reaucirani parame: oe oe me ee die spi T Age vrijdnost a govarsu pin Za smjose lino ko nu Keishi vezan kin Konstan jedaka je raj Rricih Koostam svakog poedinog plina pomnozenih fatorom fihova vlumskog sada apa rR ata NO ee firms) msn | komt [Pat [acne ae ‘next rial ed Sa Rares aes Poa Primjedbs: Vijeos 2a x dana je atk od 10" i emperatrs ool 289 K deo.303 9807-10 _ gg nt v,=500 228. 984 2 2°50 95” sens 108 “55h Kolin vode Koj zak hh karatrisika mote maksimalao apsrbiat Gye My gaa 85.1 30h rT Koon kj eit 6, =6,,-G = 6500-1780 4720-£- 1x primjera je vdlvo da su Kolin inlenoga kondenzata velit, te da treba prorat hinjoha,nakonkompresra, poset dun pozomos. 16, Strujanje zraka Sane je svojstvo mucr da se hoe iz ieg Haka prema poss ‘tim tom. Na taj agin cnergija se mode peenosi ns dine # Evi fa. Styjane je kote eesti Koe se madisao dou, doi Stenke vodovs kroz koji pin stu. Time nase wen. Rad wen, kot toga proizaz,uzrokoje pl tk gubitak brine jaja, te prema te pubiak ovine energie. Viskounost ickorost je fio svoj plinovtog itekodegsanja materi, koje rests ‘spor proment obliks jt je mais favela Za akSe.predetvanj tena Ke nastaje mada sljeina sijenkama slut dij plage, od oh je dona Fepokrema. 2 geraja se pone brinom Zoo tenia gomje Gertie ing bring Ireanja Koo 1 logs. 2 u> don plzu, hoya ne keds, ne Hresu semi eestice pins Silt pouebna za kretnje gone plage trcinom je ya 8 Koofijont uname ire nara se namic i apslunaviskornos, alskanje seu as, odneano Ne ‘je poviina plge aazona um U paki se Gee rabi Kinsmaticka viskornost ¥ Koj ishazaje odnos namie viskonnosttgusace aka vet tore a) kya) | Joziv* | Wiasive | wnsi0 | Suu | daytonKolcina x, vlage wvabnom raz rate temperature stupa elaine adn prikszana je dijgramon. Krvala rosea (@ = 100%) Kod imosfrdog taka 8.07 KPa) outedae masinalns bona slag Soje druk za dane usjete mode sadava, MaksimalngKoliia vene pare do ‘asiela aka dij se formula rene. Pe, [hg vote aka) adele £"=Vstnostzsena tj, maksimalo Klin vodene pare koja 2k make fod erene temperature psorbiral >= whup tsk lainog ora pri oedeno tempera {Pf SSpeign ein aka pd lk p = 9807 KP adn) trp Kod sith iednost dake §temjoratue rage su i soos naksinalneKoiine vodene pare u zaku Te su vedas 10 see 8 je tempest tk mi Sito oa diagram ko je zal da je ajo dane Songensaa vei suena ak kod rajveceg taka i taint ener re Tae naj nis boing vode je ak mote pos ropa prov Ss nan SSbjans aka 1 Kompesorima (ak je ada agp webs ii Nadonje ak ‘hse. Sako BL PCs prema Tenens, KOMPRESOR se temperatura sii tine portal BVsT:) feuivanje onde. ose tem perature st sooo ob DVT, YP PMTs Semmogla pont ehsploci nee ‘ke do do iana Kendencata ‘ain rein. 0 Pimjer 1 Kompresor usiaea S09 mh aka kod temperature T = 293 K, simosferskog taka 98.07 KPa hitka auposfera) | reltvne vlaznost (9 715%, Na ra ra poste se tak zraka of 08 MPa, mete lnperatira od 1K Moby _ Mi Tit el "Top, 807 HP = 9807-10 Pe 13K 1p, =(08 +01) 09807 10 Pe = 088263 10° Pa 13 9807-10" _ gym boy Dames Kolin vlage wussanom zak ino Heat edn ukupoa kliina ven pe na sia Gy=¥ Yemen akon wana wiedno i agra asco bio: 6,,=500-025-113=6800- “je kolitina vode pospnn ssrbiunaw zak, Nokon sions puny of Sompresora do ptrotaa on se oli | noida edi [Nokt se ene, olad ma 09K Volumen aka Vk empties YP MiP yay, Bt BL T, Ty MT pe Tm Kaos ant ye n wie Be i M[Energia w pes I= gas Kad ne bi bilo tena iamedu2aka ison, ka j untae pojedini ojos aka, energie bi obs pesjeka ble jadaake. Zhog rada tea jes pretarau tpliny post alka: ESE, Uutjucivajom gusoge zraks w gone jalnadthe doje se iar 2a pa Atk Z » pein) (Pa lnaz vie 2a nopromienjena gusioc zak, hot se meduim mini, « ‘stained 2t pd ako var, [Na oso praktichog ispisvanazacjvs lati sijenk Aakve su paki) stvarog trulentnog stuana, uaa ey aka 2 padova 2h ten {eavrim cijerimarazin promjers | ugradenh ijn elemenata (ent, ‘snl ceva uilje, ude, pve lal) apaB aye E a, [Peete amen] oe ‘3, "pad daka hor rife Dromjere_clevovods evmih lemenata, ‘Se: a taka zhogweradenih ‘min elements, Za vak pojeinpresek ie pd ak anos: wem ge va aes “d= promje ce [m] Tedazin jor tm) ‘p-pustoca aks [kg/m ‘r—redna bez saan ds] [b- Reeficjet rena emo ri stijenke cis Ugradnjom cjevnihelemonsta mss nage promjene brzina strana po sein poser, te dol do pads ata, neowsno 0 ens cm op sileje E "Toefcent opora ugeadenog clementa,« otava sew talicama i grain. Rocket apo a ARTS Zadano:Cljewdudine 100m, untae promjer 25 mn, empath 300K dak sake na laa cifev 017 MP, a hoicna aka Kot th fe 36 igh. Na ej fe waradeno 10 fina of 180% adja 100 tm ej asun poloajen rao 3. “hai se: pod aka na kaj voda isa stlagenog zak: e710 a PRE Tar am 819 a?‘Visksanos visio tempera stim da ponatane plinva i ekutina nije vie jednak, Np uju porastom femperatre, rate vskoznos (posta ‘jede), a zaku pa viskouaos (pasa so) s lane aaa Promava li se keaje sje zaka kor male preseke, ono mae bi stacionarn i nestacionrno Za sit) jedliée brine kro mali popeea presjek tye aka worn prot 6 aah (ah) alee A = povein presi!) we rzina sana] ‘Ako su'brine strana racic, mate se ie klitine proto ieréinat (rojo rans sana wee Se tot Maseni proto uj i gusto zak: Gee Pp thes edieje: p= gusta maka (kein) ‘edna protok ste hliine aka hoe da rata presjekapredstnja ‘osaavujednadbe hotinuiet B= A Hy BEAL We Be Indeksi 1111 oznagoj ealigie preset wu) Kod malin bexina slojei zaka medusabno se ne mijetyu, Tada Seto snjanj nia laminaraim Stajnjem. Kod medosobaog Ty | titan slojera, Stan se i ‘aziva turbulent, 1, Ap Pela injednog stjanjau drugonastupa kod ice brine kj se dobiva vie= 2300 adiejed-promercijevi —(m) Za eak kod tempersture 73 K | atmosferskog thse (zis amosfers) 1.01325 10" Pa dinamike viskounost 7 = 17.510" kgs gusta zn 1 Lp _ 101n85- 10° tek 1.2932 (hat VRE e728 peel inet vskoonost ios: : MBN a4 108 tae sh P1298 ski brine vy=2300 L=290p L AO? 1 ayy wad Inraz1a Reynoldsov bras Rew ed Re =2300je til bo} Rey = et Keiiéni Reynoldsov bro} odredyje granicu laminarwos i tiblentnog strjanj. Ako je frau Re > 2300, strane fe truest loo ‘de man sijanee laminar. Stajane maka kroz cj urbulentoga je kaaktes. Brana bretaja je rzicia, Ne krsjevima ur sien cijet rans Je nsiana aw ent tajvece.Oblik prof zon kroz presiek cle fe parbol. ‘Unupns ener sue zaka u prejeko€-1 (uz Konstan gusto aka) eal je abrju kins i poten energie 35Pneumatski elementi i sklopoviporta presoh cio: E iB. OSE 49.108 G__ «6.0 - mA” 3aMOTDRTS : letablicednamika viskoznost = 18,6510" kgs Iinematicka vshornost nos: 1865-109 yyy gat ve De BE amet Respoldso oj ies Iechngrama 2 dbive Re bo) Koeijen wena je, Pata ca avn cj iano wel we oor 109 25 dia oar Sgn 22 =O a= 180" boetcljent oporje: S,078a-b Dijngramom so dani koeiijenti por au ovisost od kao i oefjent Du ovisnost od zkrvjene cj (A= OUSiD= 1d tie 01s 140158 8 ‘Ukupal guia iano Eye G4 he 0154547 = 701 Gita ska op cei elemenata anos p= 101288 g 13 179.53 Pe ‘Ukup pd ka nos Ap = 9,68), =285855 + 179.53 =263608 Pa »U jam poijestom razdobly, of 1957. do. 1975, godin, rial suse i spcinen!minjaturnt paca element, pokrtnnn dijvima i bee ‘jh nszva fideki elemeaina, Tada $s jena da Ge raja bit vio vel, jer su logikim funkejama koje su ostvarval mogl ath soe mstou stim slozznijn upeavijckim sklopovima, Bilis Ronen 2a tpravijne bulsickim rakeama, ranogim sklopovna, hsm, brodovima alsin drug stojevina,eijlim pogonima (ganas ‘vodovod), u medicnt su. Rarsojem elektroniih elemenat, stein ‘edamdesetih gona, on gube tu soja slog i abe sj jin amo Be imeke nhove karaitersike dau predaon red drogim clemenina Danas gotoo i ema pogons ete pncumstlt element nis ujuden w stomatizaciju. Neka Su srtivanjn pokazala tu Komadho} indus "aera ea) na prs proizvodnost ada ma eave ata js koe sje in element, 2.2. Prednosti i nedostatel si wenog zrakss Sirota primjenastlagenogzzaka w guowo ssim Ejckosim deatostina ‘emaj se na dobim ovals sagenog taka weno a stale edie, Zaacsjke i prednost ile bi sede Opskebs medi Zisk se praktiono nalazi sveda oko nas | na raspoapanu je u gotovo eogrnienim koicinama ‘Transport Slaten zak elatvno jednstao pena do mjesta potrosae ima vege ialenost ‘Skladitenje Staten’ zak mogue je sprematu speak, koja se mode i prenost ‘Temperatura Sioa 2k ov nvm projet Fs ogo make radi ekaremnim uj Racijaciie Sen ak neoseliv na radii, magnets i elektrién pols, Siguenost Ko aa sa stlaenim zrakom ne post opasnost of kappa te nozged, hap Sof, primjeric, ada eee ste. Cis Zr Kise spats u atmosferunakonivttenog ra Gis je ne zagaduje ‘kok. veda Poeumatsi radi clemens po. sonstrkcjis_ jdnostvn,_ thoi jel onary aocnns hts pj Kote veda Odeavanje io jedostavnosti ive nomi dielovaededvane je jednostao, Berna ‘ztanja dade se takoder elo jednostovno poli2.0. STLACENI ZRAK 2.1, Povijest primjene stlagenog 2raka ‘jut su upotebijaval sagen zak jou petpoviestU pote se jrabio a aspistanje vate uporabom mjehos ew paki istumentima, Tek mnogo kasnije pote se je mbit a temigke sue. Pra tka 2apsana Pimjena nalts se wala “De aretitactura” akogindenera taka Miisviusa. On je tivo 2a vijeme rinskih caeva Cezar i. Angst polovicom prog sajccs pj mae er. Usvor el sastljnom of dese {omovs opts eeeokupno znanje iz podria atekiure (tada eje pod tim pojimom podrazumijevalo ejlokipno indenervo). U8, ton pike 0 pronalazatu Grku Kesibion i Aleksandr, sna tite, ke je napavio iz prnalazaka rbe saent zak tekoin. Kako je Kiesibos Bvio'y ro} polovici rede sola pie nate ere, oi. eda je On rab Megove Zabijeke, koje na alte saGuvene, Kao pronase sponser. vodene rpujes zai “erp 2 vod", te Cpnsimatkt kal” Ts Jatapult spominj se kjk “Belopcia” Phons od Bizanta lade Ktenbiosovasuvremania Xap nn je pt pie pepo lind, Freep la deh gs ea tech cca ant nk ie Cn ahaa dpm gn tip fou sco pon it Se tone ete nae Ps nan a pean a iene hor ne oe See tin alo Ih ae _ mea lth al aa "Ep ee Sorin pos oat sag eee ‘otal ses ia pe tp Seat E Texel, B. Pascal, 0. von Guericke, . Boye, D. Papin tmnt cu ji su postviosnovne nakoneoplinavina tekasinams, U6, sojetu u Diderotovo) "Tehngho}encihlopeii” (1774) prikszan je resjk poeumatskog ous kao i druph poeumskih reds [Tew drugo}poiovilT9. stoljeca sagen te 7a, zbog maple rz Industrie pone Se prinjenjivat Trade se cuts ala 2a sen (Geka jt) rath ceic 2a bokenjeu radevnastv, abso pieskau halupna td Rad se projekt 7a ingradnialokomotvapogojens Erakom, a nke su ak speobane radu te postojenjaaracte pote 73 Prijenon telegram, Koja stv net imijenenom obi esa do nas Za pogon te nay probudene pooSnesilcenog craks izraduj se cectalne frompresorite pose. Poznula Je ora Parizu i TBS, p ka mala Jnana snau od 18 MW i pial e potofae alge ztkom 0d (8 MPa (8 tara) ‘Nek sma da je jadan od vai dauma u pies primjee stenoe aka peobijnjetnela Mon-Cenis bro Sucarke Alpe, Sa deve! bois ‘montanih ta cea lolomaive posao probijana tinea dubine 13 ky, 23 oj bi do tad webalo oko 30 gina, zien eu roku od ei gone Poketiom ovog sljaca sagen nak rab seve 74 oacske ast. ap trsice, buss, ‘avi. Pojedinatn se rabe i jednostav slop!» ‘ie clindara veal ‘Zaatjna peinjena paeumatskih sklopova kso elemenateawtomatizaci ‘apotca je pocshor drugog svetskog rls Americ. Kako so mika ‘mora i na bjt, ace wglavnom ili Kalin adic, nihors Sopa w indusnt webale sa tadaprewzeti nekvalfcirane fen. Ratna ‘arena als su | povedanje poizvodnont rad a ie rae ptr ‘mople adovoli.Znanje + vesting Kvalieianh radaika naomi utomatizacia U potetkutako ds se je svaki pokre adnikazumenivao ilindrom, sbi medusobnim poverianjem dobio se redid rds [Nekvalifcrane ndice webale su" samo osigusvatdovoliw. Kling matrjala | edugah gtove Komade. Automatiracija sane porns ‘emena obrade. Ka Ho su dadavaneizacivanje, tecanje,pomal alata Jo Injestsabade ste se ako ujedno povecala i proivodnast rad. Kako suse vated iskljutivo projekt samo 2a kone yet, ‘oni su se konscakejski meduschno raziioval, To su gatovo sick i una imate serif radene po narudi. Prkvetniea koje omg Sir upcaba pocumatskh elemenata uautomatzaci sje ures lo Je wodene ponnzacile 1962. god. (europska norma CETOP = Comité Européen des Transmissions Oléohydrauligues et Poeumatiques).Tsornice elas proizode te lemeate masovao, slajunjihovu lens on piss

You might also like

• Tehnički List RÖFIX FN 615 Masa Za Niveliranje Podova Bs

  

  Document3 pages

  Tehnički List RÖFIX FN 615 Masa Za Niveliranje Podova Bs

  Ed Snowden

  No ratings yet
• Automatska Regulacija Ugla Nagiba Lopatica Vjetroturbine Pomoću Arduina I Labview-A

  

  Document15 pages

  Automatska Regulacija Ugla Nagiba Lopatica Vjetroturbine Pomoću Arduina I Labview-A

  Ed Snowden

  No ratings yet
• Modeliranje I Simulacija Predavanje 1

  

  Document11 pages

  Modeliranje I Simulacija Predavanje 1

  Ed Snowden

  No ratings yet
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• Računarska Grafika

  

  Document2 pages

  Računarska Grafika

  Ed Snowden

  No ratings yet