Opeka ili cigla zidni je graevinski materijal koji se dobiva

oblikovanjem, suenjem i peenjemplastine smjese glinenog materijala, pijeska i vode. Opeka je

najmasovniji proizvod keramike industrije.
Vrste opeka su: puna opeka, uplja opeka, zidni blokovi, specijalna opeka itd. Puna opeka dobiva se
peenjem, strojnim ili runim oblikovanjem gline. Fasadne pune opeke su elementi od peene gline.
Marke opeke su: 10, 15, 20 bar (jedinica) 0,1 Mpa]. Namijenjene su izradi vanjskih i
unutranjih zidova. Radijalne opeke su pune opeke ili opeke s vertikalnim rupamaizraene od
peene gline. Namijenjene su za izradu slobodno stojeih krunih dimnjaka svihpromjera i visina kao
i bunkera, silosa i drugih objekata. Poroznost opeke postie se dodavanjem lako sagorivih materijala
(npr. drvenih strugotina) glinenoj masi u toku izrade opeke. Ova opeka ima veliki broj ravnomjerno
rasporeenih pora i upljina u svojoj masi koji joj daju osobine dobrog toplinskog i zvunog izolatora.
uplje opeke i blokovi od gline elementi su od peene gline s vertikalnim ili horizontalnim upljinama.
Namijenjene su za izradu vanjskih i unutranjih zidova.

Kvalitetna opeka ima pravilan oblik, pravilne rubove i ravne strane. Dimenzije su
250/120/65mm. Povrina moe biti glatka i izbrazdana (dubna brazde maksimalno 5 mm). Pukotine u
pravcu debljine su dozvoljene, s time da ne budu jedna nasuprot drugoj.

Marka pune opeke je 7,5; 10; 15; 20 (bar 0,1 Mpa).

Postotak upijanja vode mora iznositi u prosjeku min 6%.

Treba biti otporna na mraz.

Ne smije sadravati soli topljivih u vodi vie od 2%.

Ne smije sadravati ivo vapno u koliini i veliini koja bi tetno utjecala na trajnost opeke,
odnosno dovela do raspadanja i oteenja.

Skladitenje se vri u pravilnim slojevima, po markama. Isporuuje se s ambalaom ili bez

nje, ali se utovar i istovar obavljaju bez bacanja.

Vatrostalna opeka (ponekad se naziva i amotna opeka) proizvodi se od manjeg dijela vatrostalne
gline i veeg dijela mljevenog praha ve prije peene vatrostalne opeke. Vatrostalna opeka moe
izdrati temperaturu od 1580 C, pa se upotrebljava uglavnom za oblogeloita i donjih
dijelova dimnjaka. Slino vatrostalnoj (amotnoj) opeci upotrebljavaju se kao bazini vatrostalni
materijali magnezitna, dolomitna i boksitna opeka, a kao kiseli vatrostalni materijali silika-blokovi i
dinas-blokovi. Kiselootporne opeke upotrebljavaju se u agresivnim sredinama gdje
djeluju sumporna ili solna kiselina i luine (baze).

Kako se proizvodi cigla?

Pria o cigli/opeci stara je gotovo koliko i povijest civilizacije. Prve cigle su se izraivale
su se i upotrebljavale u Mezopotamiji najmanje tri tisue godina prije nae ere.
Iskapanja u Egiptu, isto tako, otkrila su ciglane koje su postojale prije vie od tri tisue
godina. Stari Kinezi, Grci i Rimljani poznavali su umijee izrade cigle, a to su umijee
Rimljani prenijeli u Englesku jo 44. godine nae ere.
Cigle se proizvode od odreene vrste gline, koja se pee da bi ovrsnula. Glina od
koje se izrauje cigla rezultat je akcija vremenskih uvjeta, potresa, ledenjaka, vulkana i
ostali razornih prirodnih sila Tisuama i tisuama godina stijene svih vrsta bile su
izloene djelovanju tih prirodnih sila, to od erupcije vulkana, ispiranje kie, padanje
snijeg, nemilosrdni ledenjaci i potresi. Na zemljinoj povrini one su naposljetku postale
mekan materijal, lak za oblikovanje, poznat kao glina ilovaa.
Cigle su izraivane runo sve do 1800. godine, ali danas raspolaemo strojevima to
proizvode oko 100.000 cigla dnevno. Postupak izrade poinje mljevenjem ilovae,

njezinim sijanjem kroz sita i unoenjem u mijealicu. Tu se ilovaa dobro izmijea

posebnim lopatama s odreenim koliinama vode.
Glina se potom stavlja u strojeve za izradu cigla, u kojima se zbija u dugake stupove
etvrtasta presjeka. Stroj za sjeu pomou tankih ica sjee te stupove u cigle. Cigle se
poslije toga stavljaju na police s reetkama na kojima se sue. Posljednja faza u ovom
postupku je peenje u posebnoj pei, koje traje izmeu est i deset dana.
Postoje i druge metode dobivanja cigle bolje kvalitete, a naravno ima i mnogo vrsta pei
za peenje. Tijekom peenja vrlo je vano stalno odravati odreenu temperaturu. Samo
nekoliko sati previsoke ili preniske temperature moe odjedanput upropastiti nekoliko
tisua cigli.
Crvena boja obinih cigli dolazi od eljeza, koje se nalazi gotovo u svakoj vrsti gline.
Meutim, dodavanjem drugih materijala moemo dobiti ciglu bilo koje boje.

Izvor: http://e-kako.geek.hr/posao/proizvodnja/kako-se-proizvodi-cigla/#ixzz3UvA9qTy5