OVISNOST O DRUGOJ OSOBI

Didaktiki i psihopatoloki prikaz ovisnikog ponaanja prema

drugim osobama
ZORA ZUCKERMAN

UDK: 613.83 : 373 (497.5)

Pregledni lanak
Review article

Sveuilite u Zadru
Katedra za specijalnu pedagogiju

KSENIJA BUTORAC

Visoka policijska kola Zagreb

MARTINA OJDANI
Sveuilite u Zadru
Odjel za pedagogiju

Primljeno
: 2011-11-5
Received

SAETAK

Cilj ovog lanka je prikazati u preglednoj didaktikoj formi jedan od oblika ovisnosti bez droga,
ovisniko ponaanje o drugoj osobi, koje se u literaturi relativno fragmentarno istrauje i razliito imenuje, kao na
primjer: "ovisnost o ljubavi" (Fenichel, 1946); "ovisnost o ljubavnim odnosima" (Mellody i sur. 1992; Peabody,
1994; Norwood, 2001); "opsesivna ljubav" (Forward i Buck, 1991); "bijeg od intimnosti" (Wilson Schaef,
2008); "ovisnost o drugoj osobi" (Halpern, 2009; Valleur i Vla, 2002). Kako se u lanku raspravlja o
mnogim relacijama ovisnikog ponaanja (partnerski/seksualni odnosi, odnosi izmeu roditelja i djece (oca i
majke), odnosi izmeu prijatelja, odnosi spram imaginarnih osoba), autorice su se odluile za terminoloku
sintagmu "ovisnost o drugoj osobi". Radi to jasnijeg opisa ovog sloenog fenomena tekst je didaktiki
strukturiran prema unaprijed utvrenom planu: 1. uvodno razmatranje, 2. definicija, 3. povijesni pristup, 4.
uzroci ovisnosti (teorija privrenosti), 5. razvoj ovisnosti, 6. prikaz nekih istraivanja znanstvene valorizacije
ovisnosti o drugoj osobi, 7. lijeenje i prevencija.
lanak je prije svega doprinos suvremenoj izobrazbi studenata diplomskog i dodiplomskog studija
razliitih studijskih podruja koja dotiu ovu temu, moe pruiti korisne informacije uiteljima i profesorima te
strunjacima koji se u praksi susreu s ovom problematikom, ali i iroj italakoj javnosti s obzirom na to da je
rije o pojavi koja svakoga od nas na odreeni nain prati u svakodnevnom ivotu.

KLJUNE RIJEI: ovisnost o drugoj osobi, ovisnost o ljubavi, ovisnost i patoloka ljubomora,
opsesivno-kompulzivno ovisniko ponaanje, teorija privrenosti, lijeenje i grupe
samopomoi

99

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI: Ovisnost...

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

UVODNO RAZMATRANJE
Raspravljajui openito o ovisnostima bez konzumiranja opojnih
supstanci, ili ovisnostima "bez droga", Burke je 2001. godine napisao da
mnogobrojni autori koji piu o ovoj temi nemaju jasnu definiciju o pojavi koju
istrauju, niti raspolau mjernim instrumentima kojima bi je precizno izmjerili.
On ukazuje na svu sloenost prikazivanja problema ovisnosti bez droga, s ime
se i mi u ovom lanku suoavamo bavei se ovisnou o drugoj osobi. Unato
brojnim radovima ovisnost o drugoj osobi je nedovoljno istraena, u prvom
redu jer je teko prepoznatljiva, istraivai nemaju odgovarajui "alat" za
njezino precizno mjerenje, a nerijetko se negira od ovisne osobe. Drutvena
zajednica je, s druge strane, esto optereena predrasudama koje oteavaju
njezino prepoznavanje. No, dosadanje spoznaje ukazuju da je ovisnost o
drugoj osobi u svakodnevnom ivotu prava nesrea za ovisnika, zbog
posljedica za njegovo zdravlje, drutvene odnose i uope osobnu sreu
(Mueller, Mueller, Silbermann, 2008). Rije je o "zaokupljenoj privrenosti",
istie Blaeka Kokori, S., 2005 (U: Ajdukovi i sur., 2007), koja u potpunosti
unesreuje osobu, inei je nesigurnom i dezorijentiranom, u stanju teke
unutranje emocionalne dvojbe dva suprotstavljena motiva: otii ili ostati. U
djelu "ene koje previe vole", Norwood istie kako se moe rei da ovisnost
o drugoj osobi potpuno zaokuplja svijest ovisnika koji kompulzivnim
ponaanjem nastoji ublaiti napetost i bol, poput uzimanja analgetika
(Norwood, 2001, 19). Razlaui spomenutu suprotstavljenost motiva
ovisnikovom unutranjom borbom svjesnog i nesvjesnog uma, Valleur i Vla,
naglaavaju da je rije o bolesti, te da su ovisniku potrebni pomo i lijeenje
(Valleur, Vla, 2002). No, mnoga pitanja i dalje ostaju otvorena jer ni do
danas niti jedna od vodeih medicinskih psihijatrijskih klasifikacija (MKB - 10 i
DSM - IV) ovisnost o drugoj osobi ne prepoznaje kao posebni dijagnostiki
entitet, a nema naznaka ni da e ju slijedea MKB - 11 klasifikacija uvrstiti. Jo
uvijek nema preciznog odgovora je li rije o ovisnosti u uem smislu ili se
prvenstveno radi o poremeaju osobnosti. Takoer, ne postoje znanstveni
argumenti uz iju pomo bismo mogli dati odgovor radi li se o izljeivom
stanju ove ovosnosti ili samo zaljeenju.
U lanku se nastoji ukazati na neke znaajke ovisnosti o drugoj osobi, ali
bez pretenzija da pojavu objasnimo u cijelosti, jer su za to nuna mnogo
opsenija longitudinalna znanstvena istraivanja s kojima za sada ne
raspolaemo. Meutim, naa rasprava moe biti od pomoi mnogima koji su se
upustili u rizik "vlastitog dobrovoljnog emocionalnog zatoenitva" (Krystal,
1998) da bolje spoznaju sami sebe, te smognu snage i hrabrosti raskinuti
nevidljive okove koje su sami sebi stavili, stjeui novu ansu za zdravu vezu i
novu osobnost.

100

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI: Ovisnost...

DEFINICIJA
Ovisnost o drugoj osobi ili ovisnost o ljubavi, istraivai spomenuti u
ovom lanku definiraju kao patoloki odnos subjekta prema drugoj osobi,
odnosno predmetu svoje "ljubavi". Taj proces karakterizira opsesivno
vezivanje za drugu osobu i kompulzivno ponaanje kojem ovisna osoba
posveuje mnogo vremena, znaaja i energije. Pri tome nije rije o prolaznom
fenomenu, ve o odnosu koji traje, neovisno o stvarnim odnosima izmeu tih
osoba, posljedicama za zdravlje, gubitku drugih prijateljskih odnosa ili
emocionalnoj boli koju trpi ovisnik. U ovom kontekstu bi se ovisnost o drugoj
osobi mogla oznaiti stanovitom ekstremnom verzijom navike u odnosima
koja, to se ustaljeni model ophoenja vie ponavlja, sve vie slabi vezu, sve
dok se ne ugasi. Mogue savladavanje (lijeenje) podvrgava se istim procesima
koji se koriste kao i kod promjena drugih navika. Mnogobrojni istraivai
nastoje dati svoju definiciju ovisnosti, i premda se svi pokuaji zavravaju na
opisnim znaajkama, suglasni su u tome da se ova ovisnost prvenstveno vezuje
za emocije.
Tako Norwood iznosi tezu da biti ovisan o nekome, biti opsjednut
njime, znai voljeti previe. "elim istaknuti da se od pretjerane ljubavi moe i
umrijeti" (Norwood, 2001, 170). Opisujui etiologiju ovisnikog ponaanja u
vezama izmeu ljudi, Howard Halpern (2009) istie opsesivnost kao znaajnu
karakteristiku koja se neminovno vee za ovisniko ponaanje. Ovisnost o
partneru u odrasloj dobi Werner i Silbereisen (2003) objanjavaju posljedicom
afektivnih odnosa izmeu djece i roditelja u ranom djetinjstvu, odnosno "glau
za privrenou" kod odraslih osoba uzrokovanu nezdravim odnosima djeteta
s ocem ili majkom ili zbog nezdravih meusobnih odnosa roditelja (Werner i
Silbereisen, 2003, U: Cavaliere, 2010). Ane Wilson Schaef (2008) govori o
"bijegu od intimnosti" upozoravajui na potencijalno nesretne posljedice
ovisnosti o drugoj osobi zbog optereenja ovisnika mnogobrojnim strahovima
u vezi koji ozbiljno ugroavaju njihovo emocionalno i mentalno zdravlje i
ponaanje. Mnogi drugi pokuaji definiranja ovisnosti o drugoj osobi temelje se
na psiholokoj teoriji privrenosti koju je jo ezdesetih godina utemeljio
Bolwby (1969), koja naglaava da su stvorene emocionalne veze u ranom
periodu ovjekova ivota, ak i kvaliteta afektivnog odnosa roditelja i djece u
dojenakoj dobi, osnova za kasnije funkcioniranje pojedinca i formiranje
privrenog odnosa prema partneru u odrasloj dobi. Obrazlaui teoriju
privrenosti Delaney (1998) sam pojam "privrenost" oznaava trajnom
psiholokom povezanou dvaju ili vie osoba, koja se samo kod pojave
opsesivne vezanosti moe razviti u ovisnost o drugoj osobi. Slini pogledi koji
podravaju jake emocionalne veze izmeu dvaju osoba i trud da odre dobre
odnose iznose se jo sedamdesetih godina. Takve veze mogu trajati itav ivot i
ni u kom sluaju se ne mogu procijeniti kao ovisnost, istie Aisworth sa
101

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI: Ovisnost...

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

suradnicima (1978). Novi pristup ovisnosti o drugoj osobi nudi Galoi Cigit
(2006) ukazujui na tako zvanu prirodnu ili "pozitivnu" ovisnost svakog tek
roenog ljudskog bia o majci (u iznimnim sluajevima drugoj osobi) koja je
prirodno zaduena da zadovolji osnovne potrebe djeteta. Ukoliko su te potrebe
u potpunosti zadovoljene (bioloke, emocionalne, potreba za ljubavlju,
sigurnou i privrenou) autorica koristi termin "pozitivna ovisnost", to je
specifinost u odnosu na sve druge oblike ovisnosti po svojoj prirodi
negativnih pojava. Naglaava se da za razliku od svih drugih ovisnosti ova
prirodno zadana ovisnost ne mora biti razorna i unitavajua pojava ukoliko je
rije o odnosima koji pospjeuju fiziko i emocionalno zdravlje djeteta.
Odrastanjem, ovo "pozitivno ovisniko iskustvo" predstavlja izvor snage,
kreativnosti, osobnog rasta, mentalne budnosti i porasta samosvijesti. No, ako
dijete u ranoj dobi nije zadovoljilo spomenute potrebe, velika je vjerojatnost da
e taj nedostatak u odrasloj dobi potkopati snagu osobe, voditi nekritinosti,
mentalnoj uspavanosti i onemoguiti osobu da se u kriznim situacijama zatiti
od sebe same.
Jedan broj istraivaa posveuje posebnu pozornost ovisnosti o drugoj
osobi u relacijama izmeu brae i sestara, prijateljskim odnosima, ak i u
iracionalnim odnosima (idoli, voe, omiljene linosti), sve do ovisnosti o Bogu
koji, prema uvjerenju ovisnika, "upravlja" njegovim ivotom (Bieber i Bieber,
2003).
Mnogi drugi pokuaji definiranja ovisnosti su tek varijante prikazanih
stajalita, u kojima istraivai jasno istiu tekoe utvrivanja kriterija za
identifikaciju ovisnosti o drugoj osobi i mjernih instrumenata za preciznu
procjenu. Ovi nedostatci definiranja, kategorizacije, mjerenja i jasnog
prepoznavanja su vjerojatno razlog da je ovisnost o drugoj osobi i danas
nekako najmanje ozbiljno shvaena, najslabije istraena, najtee ju je
prepoznati, premda je u stvarnosti izuzetno esta, opasna i bolna.

POVIJESNI PRISTUP
Svijest o ovisnosti o drugoj osobi razvila se u suvremeno doba pojavom
mnogobrojnih izdanja od kojih su neka diljem svijeta postali "bestseleri"
(Forward i Buck, 1991; Millar i Rollnick, 1991; Peele, 1975., U: Richard i
Senon, 1999; Mellody, Miller i Miller, 1992; Peabody, 1994; Mirabel-Sarron,
1995; Zuckerman, 1995; Norwood, 2001; Valleur i, Velea, 2002; Wilson
Schaef, 2008; Halpern, 2009 i drugi). No tragovi istraivanja ove ovisnosti
mogu se nai i u ranijim djelima drugih strunjaka, pri emu znaajno mjesto
zauzima S. Freud sa svojom psihoanalizom, te brojni filozofi ranijeg doba.
Meu Freudovim sljedbenicima valja istaknuti austrijskog psihoanalitiara Otta
Fenichela (1946) koji u svojoj knjizi "Psihoanalitika teorija neuroza" uvodi
102

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI: Ovisnost...

pojam "ovisni o ljubavi", oznaavajui tako ljude, odnosno ovisnike, koji

trebaju ljubav kao to drugi ovisnici trebaju hranu ili drogu. Ovisnost o drugoj
osobi ukljuuje trojaku simptomatologiju: opsjednutost drugom osobom,
ovisnost o ljubavnim relacijama i kompulzivno ovisniko ponaanje
(Goodman, 1990). Terapeutkinja S. Peabody (1994) istie da ovisnost o drugoj
osobi prate mnogi organski poremeaji i psihike smetnje koje slabe
obrambene snage nastalog iznimno osjetljivog organizma, s mnogobrojnim
problemima u socijalnoj adaptaciji. Napose su ene esto rtve ove ovisnosti
zbog tradicionalnih pogleda na brak i obitelj. Tek nakon eskalacije
nepodnoljivih odnosa ili bijega od zlostavljanja, dobivaju povremenu potporu
zajednice, najee anonimnih kua za zatitu. No, ova mjera ne rjeava
problem.
Ne smije se nikako zanemariti ni povijesna uloga knjievnosti i
umjetnosti u prikazivanju ovog sloenog problema. Tako Lav Tolstoj, uz
Dostojevskog najslavniji pisac 19. stoljea i europskog realizma, u romanu
"Ana Karenjina" (napisanom izmeu 1875. i 1878.) opisuje strasnu i donekle
opsesivnu ljubav ene pokazujui kako strast dovodi do samounitenja. Ovaj je
roman neobino slian romanu G. Flauberta "Madame Bovary" (napisanom
1857.), u kojemu udana ena opsjednuta romantinom ljubavi uini preljub te
nesretna zavrava svoj ivot. S pojavom opere, romantini ljubavnici, koje
jedino smrt moe rastaviti, postaju omiljeni sadraji tih djela.
Model "prave ljubavi" zorno objanjava Sternberg, R. J. u "Triangularnoj
teoriji ljubavi" (Stenberg, 1986). Na sloenost odnosa u ljubavi meu prvima
upozorava sociolog Stanton Peele, autor djela "Ljubav i ovisnost" koje se danas
smatra klasikom (Peele, 1975, U: Richard i Senon, 1999).

UZROCI OVISNOSTI (TEORIJA PRIVRENOSTI)

Postoje brojna psiholoka polazita u razjanjavanju uzroka ovisnosti o
drugoj osobi koja, radi lakeg razvrstavanja, imenujemo teorijama, premda se u
svojoj biti u veini oslanjaju na iroko prihvaenu teoriju privrenosti o kojoj,
zbog ogranienog prostora, ukratko raspravljamo u lanku. [(Tako Mirjana
Pernar (2010), govori o teoriji socijalne razmjene; Ronet (1997) izvodi teoriju o
ljubavnim relacijama (Ronet, M, 1997, U: Richard i Senon, 1999, 318-319);
Valleur i Matysiak raspravljaju o teoriji sindroma Clinton (2003, 107-141);
Stanton Peele (1975) opisuje ovisnost kada se ljubav jednog partnera gasi;
teoriju o neuzvraenoj ljubavi istiu Norwood, (2001); Peabody, 1994; a Aviel
Goodman iznosi teoriju o psihikoj dezorijentaciji (1997)]. Nae je teite na
teoriji privrenosti koja nastoji objasniti sklonost ljudskih bia da ostvare jake
emocionalne veze s drugima te daje objanjenje zato je nekim ljudima teko
formirati i odrati zadovoljavajuu vezu u odrasloj dobi. (Lackovi-Grgin,
103

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI: Ovisnost...

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

ubela Adori, 2006, p. 226). Openito se moe rei da ovisnost o drugoj

osobi nosi podrijetlo u emocionalnoj prolosti osobe, a posebno u odnosu s
roditeljima tijekom djetinjstva. Vjerojatno su roditelji bili ti koji nisu zadovoljili
djetetove potrebe, traei istovremeno od njega da ogranii svoje elje. Takav
odnos moe razviti djetetovu svijest da njegove potrebe i nisu vane, ili da ne
zasluuje biti voljeno. Kad odrastu takva "nevoljena djeca" esto postaju
ovisna o svojim partnerima, u fizikom i psihikom smislu. Zato ive u strahu
od odbijanja, nemaju povjerenja u svoje sposobnosti i smatraju sebe osobama
nedostojnima ljubavi. (Wilson Schaef, 2008, 85).
Iz ivota: Na zanimljivom forumu na internetu, gdje ovisnici jedni
drugima pruaju podrku i zajedno prolaze kroz Program 12 koraka,
sudjelovala je trea autorica ovoga lanka, zbog ega je i uvrtena u
koautorstvo (Ojdani, 2010). Opisala je detaljno koliko je koji korak "teak"
ovisniku, kako opisuju svoje probleme prilikom prolaska kroz korake
programa, rasprave o vjeri, duhovnosti, porivima, oporavku, savjetima jedni
drugima i slino. Zbog ogranienog prostora u ovom lanku iznosimo opis
avrljanja (chata) vezano za tri sluaja (Ana, Kristina i Petar) koji nam se ine
prikladnim za na tekst, jer je svaki izvjetaj podjednako zanimljiv.
ANINA PRIA
Povijest Anine ovisnosti traje jo od mladih dana. Kad god bi prekinula
s dekom, osjeala se slomljenom, doslovno unitenom. Sve su to bile duge
veze, a nakon prekida, zbog potrebe za drugom osobom, odmah bi "ulijetala"
u novu vezu. Nije si dala vremena da se oporavi niti da u miru preboli bivu
ljubav. U svakoj vezi je bila toliko vezana za partnera da bi uvijek inila sve
samo da ju ne ostavi, ak je mislila da joj seks moe spasiti vezu. Ali to bi samo
pogoravalo stvari i na kraju bi iz veza izlazila bez imalo samo potovanja. Na
kraju je sama sebi priznala da je uvijek mislila da e mukarac u njezinu ivotu
sve uiniti boljim i zato je bila i toliko ovisna o njima, zato je toliko ulagala u
svaku vezu, sve samo da ne ostane sama. Nakon dugo vremena i patnje
odluila je potraiti pomo jer je uvidjela da tako vie ne moe ivjeti.
Pomo je zatraila od Anonimnih ovisnika o drugoj osobi, a svoju
borbu kroz program 12 koraka vodila je vie od godinu dana. Najtei korak bio
joj je preispitati samu sebe. Pisala je o svojim postupcima tjednima nakon ega
se osjeala tako ponieno i posramljeno da te papire vie nikada nije eljela
proitati. Pomirila se s prijateljicom iz djetinjstva i sve joj priznala, pa i sramne
dijelove iz svog ivota. Na kraju su se obje smijale jer su se godinama trudile
izgledati savreno u tuim oima. Prestala je zvati biveg partnera, nije se
upustila u novu i povrnu vezu, te odluila da uzme pauzu i odmori se
promiljajui o svemu to joj se dogaalo. Nije se ispriala ljudima oko sebe jer
je smatrala da bi ih time jo vie povrijedila. Shvatila je to znai osjeati

104

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI: Ovisnost...

krivnju, i taj osjeaj vie ne eli. Postala je spremna prenositi svoju poruku
ozdravljenja. Danas je aktivna na forumu te pomae drugim ovisnicima.
Obrasce privrenih odnosa istraila je u nas Blaeka Kokori (2005, U:
Ajdukovi i sur. 2007, 72) ispitivanjem uloge primarne obitelji u oblikovanju
kvalitete kasnijih partnerskih odnosa u ranoj odrasloj dobi. Ispitivanje je
provela na uzorku od 564 ispitanika, i utvrdila da ak 28,7% nisu ostvarili
obrazac privrenih odnosa s roditeljima koji vodi zdravom partnerskom
odnosu. (Obrasci privrenih odnosa mogu se istraiti i kroz potpuno suprotan
odnos: traumatian dogaaj za dijete je i previe ljubavi koja gui, pretjerana
doputenja mogu u djeteta stvoriti iskrivljenu emocionalnu sliku o odnosima
izmeu roditelja i djece, samim time i do emocionalnih problema i problema u
ponaanju. "Obitelji s problematinim uvjetima odgoja i problematinim
odnosima ima vrlo razliitih, ali svima je zajedniki uinak na djecu koja u
njima odrastaju: toj je djeci do odreene mjere oteena sposobnost za osjeaje
i odnose s ljudima" (Norwood, 2001, 14). U ljubavi izmeu majke i djeteta koja
"gui" bitna uloga oca jest pomoi majci i djetetu da se odvoje (Halpern, 2009,
14). Ali neki oevi ne shvaaju svoj zadatak u odgoju djeteta i sve preputaju
majci. Neki su usredotoeni sami na sebe, ili previe povueni da bi im
pomogli, a neki su toliko arogantni da dijete otjeraju natrag u zagrljaj majke. O
ovim odnosima provedena su mnogobrojna istraivanja. Tako su npr. Werner i
Silbereisen (2003, U: Cavaliere, 2010, 37) dokazali da se djevojke koje su imale
konfliktan odnos sa svojim ocem, i koje nisu doivjele oevu potporu i
podrku, ee uputaju u veze u kojima patoloki ovise o svome partneru. Isto
tako, nezdravi odnosi izmeu majke i oca u obitelji utjeu na izbor partnera
kod ena, pa one koje su doivjele takva negativna iskustva u obitelji postaju
sklone ovisnikom ponaanju prema partneru. Njihova krhkost vodi ih do
emocionalnih veza u kojima praktiki mole partnera za panju. Cavaliere
potvruje da osobe (ene i mukarci) koje pokazuju ovisnost o drugoj osobi
nisu s ocem imale odnos ispunjen potovanjem i ljubavi. Kao odrasli pokazuju
izrazitu emocionalnu nezrelost. Isto se javlja i kod previe zatitnikog odnosa
majke, koja na taj nain stvara emocionalnu zbrku kod djeteta. "U biti, ako
dijete ivi u kaotinoj obitelji s problematinim uvjetima, kao to je
alkoholiarska, nasilnika ili incestuozna, ono e neizbjeno osjeati paniku
zbog toga to je obitelj izgubila nadzor nad zbivanjima. Takva obitelj esto mu
prijeti i povrjeuje ga, a ne titi. To iskustvo veoma snano utjee na osobu, pa
ona tu situaciju arko eli preokrenuti. Na taj nain, time to se previe vee za
partnera i novu obitelj, u biti sama sebe titi od panike. Tu je i poetak
ovisnosti o drugome, jer takva osoba osjea potrebu da bude voljena i
prihvaena, ali u prvom redu kako bi stekla osjeaj sigurnosti i nadzora"
(Norwood, 2001, 18). Ukratko, glad za neispunjenom ili izgubljenom

105

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI: Ovisnost...

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

privrenosti stvara osobe koje u novim vezama dobiju jaku elju vezati se za
nekoga (Costantini, 2007, 14).
KRISTININA PRIA
Kristinina pria o ovisnosti vezana je za njezina mua s kojim je bila u
braku 10 godina. Na poetku njihova veza nije bila ozbiljna, Kristina nije bila
spremna za trajnu vezu, pa ga je ostavila. Poela je izlaziti s drugim dekima, ali
nakon etiri mjeseca poeljela je opet biti s njim. On ju nije napustio niti kad
mu je rekla za svoje druge veze koje su se dogodile u meuvremenu, to ju je
jako iznenadilo, i vjenali su se. Nakon dva mjeseca braka prevario ju je,
odvojili su se na tri mjeseca, a ona mu se odluila osvetiti prevarila ga je. Ipak
su odluili ostati zajedno. No slijede uestale i grube svae, pa je Kristina
zatraila razvod. Promijenila je mnogo partnera, ali uvijek je eljela njega. Zato
su se opet i pomirili, pet mjeseci nakon razdvajanja. Meutim, nakon poetne
sree i euforije, svae su se opet vratile, a njezino samopouzdanje je postajalo
sve slabije. Pokuali su imati i djecu, ali nisu uspjeli (za to je mu okrivio nju).
Poele su njegove nevjere, a ona je pokuavala sve samo da ga zadri i da ju on
opet zavoli kao nekada. Nakon devet godina ostavio ju je zbog ljubavnice, ali
ona i dalje nije mogla prestati misliti na njega. Osjeala se slomljeno, bila je
jako depresivna i na rubu samoubojstva. Jedino to ju je dralo na ivotu bila
su njezina matanja o njihovu pomirenju, njihovoj buduoj djeci, romantinim
putovanjima. Nakon nekog vremena Kristinin mu je rekao da se promijenio i
elio se opet pomiriti, na to je ona odmah pristala. Promijenila se i ona,
preuzela je kontrolu nad njihovim ivotima, bila je ukljuena u svaki dio
njegova ivota, zavodila ga je da zadri strast mislei da tako zadrava i
njegovu ljubav. Shvativi da je opet pala u ralje ovisnosti, skupila je hrabrosti i
potraila pomo. Povjerila se anonimnim prijateljima i suoila s velikim
problemima iz djetinjstva: dva puta bila je silovana od svojih vrnjaka, otac joj
nije pokazivao ljubav, niti je bio "prava oinska figura". Preispitujui sebe
shvatila je da nikad nije rijeila dogaaje iz djetinjstva, a strah od naputanja
doveo je do toga da samo kontrolira svog mua. Priznaje da u svom oporavku
ima uspona i padova i nada se da e grijeiti sve manje jer smatra da "nije
stvorena ivjeti stranim ivotom ovisnika". U vrijeme naeg razgovora bila je
na desetom koraku programa 12 koraka.

RAZVOJ OVISNOSTI
Tijek razvoja svake ovisnosti, pa i ovisnosti o drugoj osobi, najee se
prikazuje kroz tako zvani "ovisniki krug" (Norwood, 2001). U sluaju
ovisnosti o drugoj osobi rije je o "krugu" izmeu ljubavnih partnera, roditelja i
djece, brae i sestara, prijatelja, nadreene i podreene osobe, voe i
106

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI: Ovisnost...

sljedbenika, imaginarne popularne i bilo koje druge osobe i ovisnika, ili o

nekim manje uestalim ovisnikim vezama. Ovisnici su u najveem broju
sluajeva (preko 90%) ene, istie Norwood. Struktura za sve oblike razvoja je
gotovo ista. Krug ovisnosti zapoinje svianjem (prihvaanjem, izraenom
simpatijom) i u odreenom vremenu prelazi u idealiziranje druge osobe.
Naime, potencijalni ovisnik, koji je nesiguran i eljan ljubavi, taj odnos shvaa
suvie ozbiljno, te postaje zaslijepljen ili zaokupljen drugom osobom. Drugi
aspekti njegova ivljenja postaju manje bitni. U ovoj fazi jo se ne moe
govoriti o ovisnosti jer su opisane pojave karakteristine i za veze koje se mogu
razviti i u zdrav odnos. Ali, ako se matanje nastavi skoro bez prestanka i bez
ukljuivanja zdravog razuma, osoba polako ulazi u krug ovisnosti. Ovisnik
"prenosi" na drugu osobu svoje snove i elje, u biti stavlja svoju sreu i potrebe
u "ruke drugoga" uvjeren da klju njegove sree lei u tuim rukama. Na ovom
stupnju ovisnost se ve razvila, a druga osoba postaje jedina osoba koja
ovisnika ini ili moe uiniti sretnim. U ovisnika se javlja veliki strah da e se
zamiljeni odnos prekinuti, a time i raspasti njegovi snovi. Zbog toga se razvija
opsesivno ponaanje kojim ovisnik pokuava zadrati postojee stanje. Upravo
tada odnosi najee poinju propadati. Naime, ovisnik o drugoj osobi ulae
toliko energije, snage, napora, volje da zadri i spasi taj zamiljeni idealni
odnos, da druga osoba na to reagira otporom, osjeajui se kao da se gui,
postaje prestraena, ljuta, nerijetko nezahvalna, i sve zahtjevnija. "Branei" se
postaje neiskrena, pa se doima kako iskoritava trud emocionalnog ovisnika.
Ovisnik pak ne odustaje lako jer to bi znailo dignuti ruke od vlastite sree.
Zbog toga se radije pravi da je sve u redu, uvjeravajui u to i sebe i druge oko
sebe. Na kraju, zbog velikog stresa s kojim ovisnik svakodnevno ivi, i sam
poinje propadati. Emocionalni stres esto "primorava" ovisnika da se okrene i
drugim ovisnostima, poput prekomjernog uivanja alkohola, konzumiranja
hrane, zlouporabi droga, sve kako bi se umanjila ovisnika bol. To je kljuni
trenutak razvoja ovisnosti, stupanj na kojem se odnosi u najveem broju
sluajeva prekidaju i raspadaju. Ali kraj emocionalne veze ne znai i kraj
emocionalnih problema za ovisnika o drugoj osobi. Ovisniki nain vezivanja
za druge osobe, napose za ljubavnog partnera, nastavlja se i u drugim
odnosima. Izlazak iz jedne takve veze obino znai samo ulazak u novu, gdje
e opet razviti krug ovisnosti. Vremenom se ovisnikovo emocionalno, psihiko
i fiziko stanje moe toliko pogorati da postaje prijetnja za sam ivot. Obrazac
je jednostavan: ovisnost o drugoj osobi razvija se postupno, podsjea na
labirint s bezbroj istih hodnika, i to ovjek ide dalje mogunost povratka je
tea. Ovisnici se zatvaraju u kaveze koje su sami stvorili, reagirajui na vlastito
dobrovoljno zatoenitvo, s manjom ili veom spoznajom svog svjesnog uma
da se mogu osloboditi svojih kaveza ako to ele (Kristal, 1998).

107

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI: Ovisnost...

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

PETROVA PRIA:
Petrova pria je zanimljiva jer se ne moe esto uti ovisnika pria
mukarca, odnosno prema nalazima strunjaka u ak 90% sluajeva ovisnici o
drugoj osobi su ene (Richard, Senon, 1999).
Petar je odvjetnik i ima privatnu praksu Njegov ivot je bio vrlo dobar
sve dok mu ena nije umrla u 32-oj godini u traginim okolnostima (bila je
trudna s njihovim prvim djetetom). Nakon pola godine tugovanja, poeo je
ulaziti u niz veza. Kad bi jedna zavrila, odmah bi "uletio" u drugu. Stalno je
traio nekoga tko bi mogao zamijeniti njegovu enu. enio se ak pet puta.
Priznaje i da je htio i nadomjestiti dijete koje je izgubio, jer su sve ene koje je
birao ve imale svoju djecu. Nekako mu je bilo dovoljno da mu osoba s kojom
je u vezi kae da ga voli, nije mu bilo bitno kako s njom ivi i nije bio
zainteresiran za njezine probleme. Petar je jednostavno volio biti zaljubljen,
osjeati se prihvaenim, eljenim. Za taj osjeaj bio je spreman uiniti sve,
potroiti novac, rtvovati se. Zbog toga je rtvovao svoju karijeru, troio novac
na poklone, udaljio se od prijatelja, sve kako bi i dalje bio voljen i ostao u vezi.
Tek je na kraju svojih snaga, nakon zadnjeg razvoda, kad je shvatio da je
"dosegao dno", odluio potraiti pomo i prikljuio se na forum Anonimnih
ovisnika. Postavi svjestan da je njegov glavni problem bio gubitak ene i
neroenog djeteta, te da su odnosi s drugim enama koje je nakon toga stvarao
bili samo bijeg od nepodnoljive boli, Petar se odluio izravno ispriati svim
enama s kojima je bio u braku. Ispriao se i prijateljima i rodbini koje je
godinama zanemarivao. Danas misli da su mu te isprike koristile, ali da je
prevelika teta ve uinjena. Najvanije mu je odrati rije koju je dao sam sebi,
da e se izlijeiti, krenuti dalje i utiati u sebi gubitak voljene ene i djeteta.
Odluan je u namjeri da pomae drugima jer zna koliko su drugi pomogli
njemu. To je magian krug, kae Petar.

PRIKAZ NEKIH ISTRAIVANJA ZNANSTVENE VALORIZACIJE

OVISNOSTI O DRUGOJ OSOBI

Sve je vie pokuaja da se znanstveno valoriziraju ovisnike relacije

ljubavi izmeu seksualnih partnera, pri emu se javljaju ovisnike veze u
razliitim relacijama: a) ovisnost o romantinoj ljubavi; b) ovisnost o
neuzvraenoj ljubavi; c) ovisnost o podreenoj ljubavi (Zuckerman Itkovi i
Petranovi, 2010, 22). I ove se relacije razvijaju izgradnjom opisanog
ovisnikog kruga: na poetku su ljubavne veze uglavnom praene ljubavnom
euforijom, a "taj osjeaj zadovoljstva i zasljepljenosti stavlja ovisnika "preko
puta samog sebe" Preplavljen emocijama ovisnik doivljava ljubavni odnos kao
oblik ekstaze. Kad osjeaj proe, to je nuno, a realni problemi postanu
vidljivi, osobu preplavljuje osjeaj potitenosti koji vodi nezadovoljstvu i
108

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI: Ovisnost...

nerijetko depresiji. Mutacije zadovoljstvo - nezadovoljstvo za ovisnika su

nepodnoljive" (Ronet, 1997, U: Richard, Senon, 1999, 318). Stanje ovisnika
nakon to proe poetna ljubavna euforija slikovito opisuje Burroughs (1997,
U: Richard, Senon, 1999, 319): "jednog se jutra probude bolesni, a
zadovoljstvo ustupa mjesto dubokoj patnji"
Kao i u svakom pravilu i u ovisnosti o drugoj osobi postoji izuzetak.
Tako Sternberg (1986) istie da je moda jedina ovisnost za koju moemo rei
potpuno ispunjena dobrim senzacijama u cijelom organizmu - ovisnost o
uzajamno uzvraenoj romantinoj ljubavi. (U: Zuckerman Itkovi i Petranovi,
2010, 24).
Tragian je i oblik partnerskih ljubavnih odnosa kada se veza odrava
iako se ljubav ugasila, bilo jednostrano ili ak obostrano. Na sloenost tih
odnosa meu prvima je upozorio sociolog Peele u djelu "Ljubav i ovisnost".
(Stanton Peele, 1975, U: Valleur i Vla, 2002, 35). U ljubavnim partnerskim
odnosima bez ljubavi, uglavnom je rije o ekstremnim oblicima ovisnikog
ponaanja slinog onomu kojeg pokazuju ovisnici o opojnim drogama:
"Ovisnici ne vladaju svojim osjeajima i bez pomoi i lijeenja takvo se stanje
samo pogorava" (Valleur i Vla, 2002, 35).
"Ovisnost o neuzvraenoj ljubavi moemo usporediti s ovisnou o
alkoholu", tvrdi Zuckerman Itkovi (2010, 29, U: Zuckerman, Petranovi,
2010) Autorica istie zauujuu toleranciju drutvene zajednice prema
ovisnosti o neuzvraenim ljubavnim odnosima, posebice ako je rije o enama
rtvama tradicionalnih pogleda na brak i obitelj. Tek nakon eskalacije
nepodnoljivih odnosa i bijega zbog zlostavljanja, dobivaju povremenu zatitu
anonimnih kua, dok je zatita sudstva i policije uglavnom spora, esto
neuinkovita, a prate je i tragini dogaaji. Psiholog i terapeut Susan Peabody
(1994) ukazuje da ovisnost o ljubavi prate mnogi organski poremeaji i
psihike smetnje to je realna osnova za nastanak drugih bolesti. Simptom koji
se pri ovisnosti o drugoj osobi najlake prepoznaje je patoloka ljubomora.
Dok Freud patoloku ljubomoru svrstava u poremeaje linosti, nalazi
Cozzolina (2010) upuuju na usku povezanost ove pojave s ovisnosti o drugoj
osobi. On istie da esto partnerske veze propadaju upravo zbog prejake
ljubomore. Ovisnik o drugoj osobi, prema samoj prirodi ovisnosti, esto se
zamara mislima da ga partner vara jer se podsvjesno osjea nedostojnim
njegove ili njezine ljubavi. No, patoloka ljubomora moe znaiti i potrebu
ovisnika za potpunom kontrolom partnera. Prema tome, pri opsesivnoj
ovisnosti o drugoj osobi vrlo je vjerojatno da e se pojaviti i patoloka
ljubomora (Marzola, 2010). Uz pojavu ljubomore javljaju se afektivne smetnje i
kompulzivno ponaanje: iracionalan strah, sumnja, kontrola partnera, agresija i
uhoenje partnera, osjeaj manje vrijednosti i nisko samopotovanje (Valliani,
2007).

109

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI: Ovisnost...

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

Naroito zabrinjavaju agresivni ispadi, u pravilu, u brakovima s djecom.

Nevidljivi krug ovisnosti tako se iri i na djecu koja pri vlastitom izboru
partnera imaju mnogo manje anse da uspostave zdrav partnerski odnos
(Brenan, Clark i Shaver, 1998. U: Stefanovi Stanojevi, 2006). Drugi
prepoznatljivi simptomi ovisnosti o drugoj osobi esto se vezuju za tipove
ovisnika. Tako Wilson Schaef razlikuje pet tipova ovisnika ili pet oblika
ovisnosti (Schaef, 2008, 85-90). Rezultati istraivanja koje je vodio dr. Neil
Montgomery (2010), psiholog s Keene State Collegea ukazuju da pretjerano
zatitniki odnos roditelja prema djeci stvara i u djece stanovitu vrstu ovisnosti
jer nisu spremni napustiti roditeljsko gnijezdo i ivjeti samostalno.
Istraivanje Luva (2010, 7) ukazuje na mnoge druge simptome po
kojima se mogu prepoznati ovisnici o partnerskim odnosima u ljubavnoj vezi.
Kod ovisnosti o ljubavnim odnosima elja za nastavljanjem ivota s partnerom,
bez obzira koliko ovisnik patio, traje bez prestanka i slabljenja, iako se
uglavnom radi o odnosima koji su isprazni, dosadni i lieni svakog osjeaja
(odnosi u kojima nedostaje ljubavi, njenosti, stimulacije, emotivne potpore).
Unato tome, ovisnik od takvog odnosa teko odustaje.

LIJEENJE I PREVENCIJA
Halpern (2009) istie da postoje tri psiholoke razine u partnerskoj
ovisnikoj vezi zbog ega ovisna osoba nema hrabrosti prekinuti vezu. Prvu
raznu ine praktini razlozi protiv prekidanja veze, problemi vezani uz djecu,
materijalnu ovisnost i sl. Na drugoj razini su osobna uvjerenja ovisnika koja
ukljuuju predrasude i klieje kao to su: "ljubav sve pobjeuje", "raskid
odnosa znak je neuspjeha", "ljubav je vjena" ili "nisam dovoljno
privlaan/privlana", "nisam dovoljno uspjean/uspjena". Na treoj razini je
rije o potrebi ovisnika za privrenosti, koja moe biti toliko jaka da potpuno
nadvlada praktine razloge (prva razina) i uvjerenja (druga razina) koji su s
treom razinom u suprotnosti (Halpern, 2009, 26). "Upravo ta ovisnika
kompulzija, prisila, koja osobu tjera da zadri ovisniki odnos, pokazuje razinu
ovisnosti. Nerealnost tih osjeaja prema partneru u biti je jednaka nerealnosti
dvogodinjaka koji se osjea kraljem obitelji i svijeta s neogranienom moi"
(Halpern, 2009, 29). Osjeaji s razine potrebe za privrenosti odagnat e elju
za prekidanjem ovisnike veze samo ako su ti osjeaji tako jaki da nadvladaju
svaku racionalnu sposobnost ovisnika da postupi u svoju korist (Smojver-Ai
i Jakovi, 2006).
Za veinu ovisnika najvaniji "lijek" moe doi iz njih samih, istie
Costantini (2007). Autor naglaava etiri faze "ozdravljenja" (Constantini, 2007,
117): prva faza poinje kad ovisnik shvati svoje ovisniko ponaanje i poeli
prekinuti ovisniki vezu; druga faza obuhvaa spremnost ovisnika da zatrai
110

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI: Ovisnost...

pomo, te pokuaje i dobavljanja te pomoi; trea je faza ozdravljenja koja

zahtijeva predanost terapiji i spremnost da se nastavi s programom; etvrta faza
je oporavak, u kojoj "bivi ovisnik" poinje donositi odluke koje vie ne slijede
stare obrasce ponaanja nego poboljavaju njegov ivot i dobrobit.
Od ovisnosti o drugoj osobi jednako se teko oporaviti kao i od
ovisnosti o alkoholu ili drogama. Razlika je jedino u tome to se jo uvijek
alkoholiari i ovisnici o drogama smatraju puno teim ovisnicima od ovisnika o
drugoj osobi i to te ovisnosti drutvo smatra boleu koja unitava ovisnika,
obitelj i zajednicu, ali ne eli vidjeti da se potpuno ista stvar dogaa i pri
ovisnosti o drugoj osobi ili ovisnika o ljubavnim relacijama (Costantini, 2007,
16-20).
Rijei P. Coelha (2006) ovo slikovito potvruju: "Ljubav je kao droga. U
poetku si u stanju euforije, potpune predanosti. Onda, slijedei dan, eli vie.
Jo uvijek nisi ovisnik, ali doivljaj ti se svia i misli da ga moe zadrati pod
kontrolom. Misli intenzivno na voljenu osobu dvije minute i onda se je ne
sjeti slijedea tri sata. Ali, zakratko, privikne se na tu osobu i pone u
potpunosti ovisiti o njoj. Tada ve misli na nju tri sata, a zaboravlja je tek na
dvije minute. Ako nije u blizini, prolazi iskustvo kakvo imaju ovisnici kad ne
mogu doi do droge. Na tom stupnju, isto kao to i ovisnici kradu i poniavaju
se da bi doli do onog to im je potrebno, i ti si spreman uiniti bilo to zbog
ljubavi" (Coelho, 2006, 37). Naglaavamo da je prevencija, odnosno
sprjeavanje nastanka ovisnosti openito, najvaniji oblik borbe protiv ovih
opakih bolesti. Suvremene teorije prevencije upozoravaju da se svi oblici
ovisnikog ponaanja temelje na sinergijskoj interakciji slijedeih imbenika:
osjetljivosti, koja sadri genetske i psihike imbenike; proizvodu ili objektu
ovisnosti, to se vezuje za svojstva, te na vremenu izloenosti koje podrazumijeva
socijalne i kulturoloke oblike ovisnikog ponaanja. Ovi su parametri rizika za
nastanak ovisnosti meusobno povezani i u odreenim situacijama preuzimaju
dominantnu ulogu u ivotu ovjeka. Prevencija je drutvena djelatnost koja se
kao organizirani sustav mora paralelno odvijati u suzbijanju sva tri spomenuta
imbenika. Pri tome vanu ulogu ima tako zvana balansna strategija koja
podrazumijeva podjednaku usmjerenost preventivnih aktivnosti drutvene
zajednice na rizine imbenike. Drugim rijeima, openito se zalaemo za
podjednaku drutvenu brigu u izgraivanju navika zdravog ivota, za
sprjeavanje ponude svega to vodi ovisnosti i za izgradnju stajalita ljudi,
napose mladih, protiv svakog ovisnikog ponaanja. U tome se ogleda i
najvaniji doprinos ovoga lanka.

111

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI: Ovisnost...

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

ZAKLJUAK
Zbog nedostatka jasne definicije ovisnosti o drugoj osobi i mjernih
instrumenata kojima bi se moglo precizno izmjeriti ovu pojavu, ali i tekoa u
prepoznavanju i dijagnosticiranju, ova ovisnost nije uvrtena ni u jednu od
vodeih medicinskih psihijatrijskih klasifikacija, to znaajno oteava njezino
znanstveno istraivanje. Meutim, u stvarnom ivotu je veoma uestala, o
emu svjedoe djela citiranih istraivaa. Rije je o patolokom odnosu osobe
ovisnika prema drugoj osobi, koji karakterizira opsesivno vezivanje i ovisniko
(kompulzivno) ponaanje. Premda i ovisnou o drugoj osobi "gospodare" isti
biokemijski procesi kao i pri drugim ovisnostima, specifinost je u stavovima
drutvene zajednice optereenim mnogobrojnim predrasudama i tabuima. U
mnogim sluajevima ovisnik nema jasno izgraenu svijest da je uope ovisan o
nekomu, veliki broj sluajeva ovisnikog ponaanja drutvo tretira kao
"normalno" ponaanje, esto izostaje potpora okoline osobi koja trpi razliite
oblike zlostavljanja. Posljedice ovisnosti o drugoj osobi izuzetno su teke i
bolne za samog ovisnika, a nerijetko i za osobu koja trpi manipuliranje i
zlostavljanje naroito ako je opsesija povezana s patolokom ljubomorom.
Istovremeno, komorbidnost ove pojave s drugim bolestima, a posebno
depresijom je vrlo esta. Lijeenje ovisnosti takoer je ozbiljan problem jer
postoje razliite psiholoke razine zbog kojih ovisna osoba moda nikada ne e
odluiti prekinuti tu nezdravu vezu (ekonomska ovisnost, predrasude,
kompleksi, briga za budunost djece, strah od gubitka posla, strah od
osamljenosti i drugo). Za one koji se odlue lijeiti nakon prolaska kroz
program terapije treba se otvoriti mogunosti da zasnuje zdravu vezu, zdrav
odnos s partnerom i u drugim bliskim vezama. O tome u "Umjetnosti voljenja"
polemizira Erich Fromm (1995) ukazujui da zdrava veza poiva na pravoj
ljubavi koja je vezana dubokim osjeajima i koja nije ponajprije seksualna. U
pravoj ljubavi osoba je slobodna, u ljubavnim odnosima ravnopravna i
potovana, u konzumiranju ljubavi potpuno zadovoljena. U zdravoj vezi
odnosi su isti i privreni, bez gubljenja vezanosti, a odgovornost i obveze
preuzimaju oba partnera. Zdrava veza je na alost rijetka, upozorava Sternberg
(1986), a uzrok nije u prirodnoj nemogunosti ljudi da je odre, ve u ljudskim
slabostima, a prije svega u nesposobnosti da kontroliraju svoje nagone.
Moderno drutvo razvija sve vie kulturu hedonizma, zadovoljstvo
ustupa mjesto ostalim obvezama i u meuljudskim relacijama. Bavljenje
ovisnikom aktivnou bez droga stvara jednako uzbuenje i poudu kao i u
ovisnika o opojnim tvarima, na isti nain animira cerebralne aktivnosti i
neurotransmitere, javlja se ista tolerancija, apstinencijska kriza i pokuaji da se
po svaku cijenu zadovolje nastali patoloki porivi. Ovisnike aktivnosti postaju
dio svakodnevne rutine ovisnika, koji u tom stadiju najee nije u stanju
realno sagledati vlastito stanje. Tek kad ovisnost preraste u istinski problem
112

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI: Ovisnost...

(zdravstveni, psiholoki, socijalni, financijski) svijest o vlastitom stanju preplavi

osobu. Kraj patnjama je individualan i kree se na skali od potpunog izljeenja,
zaljeenja do smrti. Suzbijanje ovisnosti bez droga, koje nerijetko prerastaju u
istinsku bolest, ili se umree s drugim ovisnostima, mogue je sustavnom
preventivnom aktivnosti drutvene zajednice. Prevencija je sloena djelatnost
koja se odvija u mnogim segmentima zajednice, od razvoja sustava
informiranja i promidbe, do jaanja osjeaja odgovornosti svih lanova
drutva za vlastitu odluku i ponaanje. Moe se openito rei da je prevencija
pomo u izboru vlastitog puta, katkad odabir vlastite sudbine i kvalitete ivota.

LITERATURA
Ainsworth, M. D. S., Blehar, M. C., Waters, E, Wall, S. (1978): Patterns of
attachment: A psychological study of the strange Situation. Hillsdale. Nj.
Eribaum.
Ajdukovi, M., Kregar Orekovi, K., Laklija, M. (2007): Teorija privrenosti i
suvremeni socijalni rad. Ljetopis socijalnog rada 14 (1). 59-91.
Bowlby, J. (1969): Attachment and Loss. Vol. 1. Basic Books. New York.
Burke, R. (2001): Workaholism in organizations. International Journal of Stress
Management. 8 (6). 65-68.
Coelho, P. (2006): Na obalu rijeke Piedre sjela sam i plakala. V.B.Z. Zagreb.
Delaney, R. J. (1998): Fostering Changes; Treating Attachment disordered
Foster Children. Oklahoma City Wood "N" Barnes Publishing.
Dijagnostiki i statistiki prirunik za mentalne poremeaje DSM IV. U:
Davison, C. G., Neele, J. M. (1998): Psihologija abnormalnog
doivljavanja i ponaanja. Naklada Slap. Jastrebarsko.
Fenichel, O. (1946): The Psychoanalytic Theory of Neurosis. Routledge
Forward. London.
Forward, S., Buck, C. (1991): Obsessive Love. When It Hurts Too Much To
Let Go. Bautam Books: New York, Toronto, London, Sydney.
Fromm, E. (1995): Umijee ljubavi. Descle de Brouwer. Paris.
Galoi Cigit, B. (2006): Pozitivna ovisnost. Klinika za psihijatriju KB "Sestre
milosrdnice, 1-71. Zagreb (prezentacija).
Goodman, A. (1990): Addiction: definition and implications. British Journal of
Psychiatry, 85: 1403 1408.
Goodman, A. (1997): Sexual Addiction. USA, Madison: International
Universities Press.
Halpern, H. (2009): Kako ete prekinuti ovisnost o drugoj osobi. Nakladni
zavod Globus. Zagreb.
Krystal, Ph. (1998): Kidanje veza. Kako se osloboditi lane sigurnosti i
negativnog programiranja. Duevi & Krovnik. Rijeka.
113

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI: Ovisnost...

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

Lackovi-Grgin, K., ubela Adori, V. (2006): Odabrane teme iz psihologije

odraslih. Naklada Slap. Jastrebarsko.
Mellody, P., Wells Miller, A., Miller, J. K. (1992): Facing Love Add Addiction:
Giving Yourself the Power to Change the Way you Love. Harper
Collins Publishers. San Francisco.
Millar, W. R., Rollnick, S. (1991): Motivational interviewing: preparing people
to change addictive behavior. Guilford. New York.
Mirabel-Sarron, C. (1995): Du bon aliment: aspects cognitifs. L Evolution
Psychiatre. 60. 833-838.
Montgomery, N. (2010): Parental Involvement During College: Find the Right
Balance. Bellerboys College, USA.
Mueller, A., Mueller, V, Silberman, A. (2008): A rondomized controlled trial of
group cognitive-behovioural therapy for compulsive buying disorders.
Jurnal of Clinical Psichiatry. 69 (7). 1131-1138.
Norwood, R. (2001): ene koje previe vole: za one koje stalno prieljkuju i
nadaju se da e se on promijeniti. Biovega. Zagreb.
Ojdani, M. (2010): Ovisnost o drugoj osobi.Sveuilite4 u Zadru. Odjel za
pedagogiju. (Mentor Z. Zuckerman)
Peabody, S. (1994): Addiction to Love: Overcoming Ob Session and
Dependency in Relationships. Celestial Arts. Berkeley USA.
Pernar, M. (2010): Medicina fluminensis, 46 (3) 234-241.
Richard, D. Senon, J. L. (1999): Dictionnaire des Drogues, des toxicomanies et
des dependances. Larousse. Paris.
Ronet, M (1997), U: Richard, D. Senon, J. L. (1999): Dictionnaire des Drogues,
des toxicomanies et des dependances. Larousse. Paris, 318-319.
Smojver-Ai, S., Jakovi, I. (2006): Percepcija prolih odnosa i privrenost
adolescenata i njihovih majki. Psihologijske teme. 15 (1). 59-79.
Sternberg, R. J. (1986): A Triangular Theory of Love. Psihological Review. 93.
119-135.
Stefanovi Stanojevi, T. (2004): Facta Universitalis. 3 (1). 67-81.
Stefanovi Stanojevi, T. (2006): Partnerska afektivna vezanost i odgojni
stilovi. Godinjak za psihologiju, Filozofski fakultet Ni. 4 (4-5). 71-90.
Tolstoj, L. (Ed. 1959): Ana Karenjina. Zagreb. Naprijed.
Valleur, M., Vla, D. (2002): Les addictions sans drogues. Revue toxibase. 6
(1). 1-15.
Valleur, M. i Matysiack, J-C. (2003), Sexe passion et jeux video. Paris,
Flammarion.
Wilson Schaef, A. (2008): Bijeg od intimnosti. Planetopija. Zagreb.
Zuckerman, M. (1995): Good and bad humors: biochemical bases of
personnality and its disorders. Psychological Science. 6. 325-332.
Zuckerman Itkovi, Z., Petranovi, D. (2010): Ovisnosti suvremenog doba.
Strast i muka. kolska knjiga. Zagreb.
114

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI: Ovisnost...

Internetski izvori:
American Psychological Association (2010): Nakon ovisnosti depresija.
Retrieved
23.Lpnja,
2010
from
http://www.zadarskilist.hr/clanci/15012010/nakon-ovisnosti depresija.
Bieber, P., Bieber I.A. (2003). U: Cavaliere, R., (2010): Origini di una
dipendenza affettiva. Retrieved 12. lipnja, 2010 from
http://www.maldamore.it/origini_di_una_dipendenza_affettiva.htm//
Cavaliere, R., (2010): Origini di una dipendenza affettiva. Retrieved 12. lipnja,
2010
from
http://www.maldamore.it/origini_di_una_dipendenza_affettiva.htm//
Costantini, S. (2007): Dipendenze e falsi bisogni. Retrieved 07. lipnja, 2010
from
http://www.retenuovedipendenze.it/approfondimenti/2007%20Costan
tini%20-%20Dipendenze.pdf .
Cozzolino, M. (2010): La gelosia e Freud. Retrieved 30. lipnja, 2010 from
http://www.sessuologiaclinica.net/index.php?option=com_content&ta
sk=view&id=33&Itemid=3
Luv, T. (2010): How to get over a breakup. Retrieved 28. Lipnja, 2010 from
http://love-addiction.com/loveaddict34.html.
Marzola, P. (2010): Gelosia normale e gelosia patologica, Retrieved 26. Lipnja,
2010
from
http://www.patrizia-marzola.ea23.com/GelosiaPatologica_2327163.html.
Montgomery, N. (2010): 'Helicopter' Parents Have Neurotic Kids, Study.
Retrieved
16.
Lipnja,
2010
from
Suggests,
http://www.livescience.com/culture/helicopter-parenting-100603.html
Valliani, S. (2007): La dipendenza affettiva. Retrieved 21. Lipnja, 2010 from
http://www.vertici.it/servizi/psicofinder/template.asp?cod=13361&page=7.
Werner, S., Silbereisein, I. (2003), U: Cavaliere, R., (2010): Origini di una
dipendenza affettiva. Retrieved 12.lipnja, 2010 from
http://www.maldamore.it/origini_di_una_dipendenza_affettiva.htm//

ADDICTION ON ANOTHER PERSON

Didactical and psychopatological presentation of addictive behaviour related to
addiction on another persons
ABSTRACT

The goal of this article is to present in a didactic form one of the ways of addictive behaviour related to
another person, which is in literature relatively fragmentary investigated and differently named, like: "love
addiction (Fenichel, 1946), "love relation addiction" (Mellody,1992; Peabody, 1994; Norwood, 2001),

115

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI: Ovisnost...

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

"obsessive love" (Forward and Buck, 1991), "escape of another person" (Wilson Schaef, 2008), "dependence on
another person" (Halpern, 2009; Valeur, Vla, 2002), and similar.
How it is argumented in the article about many addictive behaviour relation (sexual relation, relation
between parents and children (father and mother), relation beetween friends, relation toward imaginary people and
similar, the autors have decided for terminological syntagme "addiction on another person".
For clearer description of this complex phenomen the text is didactical structured according to in advance
established plan: 1. Introductory consideration, 2. Definition, 3. Historical approach, 4. Causes of addiction
(theory of attachment), 5. Development of addiction, 6. Symptoms of addiction on the addictive person and the
community, 7. Medical treatment and empirical attachments.
Article is primarily contribution on modern education to undergraduate and graduate students of
different study areas which deal with this topic, it can provide useful information to teachers and faculty experts
that in practice deal with this problem, but also to general reading public as it is a phenomenon that accompanies
every one of us in our daily lives.

KEY WORDS: addiction on another person, love addiction, addiction and pathological
jealousy, obsessive compulsive addictive behaviour, theory of attachment, medical treatment
and self-help groups

116