Professional Documents
Culture Documents
Brojni Autori Koji Su Se Bavili Teorijom Sindikata I Istraživanjem
Brojni Autori Koji Su Se Bavili Teorijom Sindikata I Istraživanjem
Brojni Autori Koji Su Se Bavili Teorijom Sindikata I Istraživanjem
istorije sindikalnog pokreta u svojim radovima polaze od injenice da su rodno mesto sindikata
procesi koncentracije proizvodnje i podela rada u epohi industrijske revolucije. Sistematski i
relativno trajni odnosi nejednakosti, zasnovani na podeli na vlasnike i nevlasnike, odnosno
upravljae i izvrioce, predstavljaju osnovni razlog organizovanja radnitva u sindikate. Dok god
opstaje ovakav karakter i osnov podele rada postoji i potreba zaposlenih da organizovanjem u
sindikate zatite svoje interese.
Prve oblike sindikalnog organizovanja predstavljaju udruenja radnika za uzajamnu
pomo i osiguranje u sluajevima nezaposlenosti, bolesti i smrti. Sindikati su dugo ilegalna i
konspirativna udruenja, jer dominantna liberalistika doktrina insistira na strogo individualnom
karakteru radno-ugovornih odnosa. Ova udruenja se bore za porodinu najamninu, nastoje da
ouvaju kontrolu nad radnom obukom i uticaj i kontrolu svojih lanova nad radnim procesom. U
SAD e recimo tek Vitezovi rada, 70-tih godina 19 veka, okupljati (na teritorijalnoj osnovi) i
neobuene (nekvalifikovane) radnike i postavljati ire socijalne i politike zahteve. Saglasno
ciljevima i strukturi lanstva, u prvim decenijama razvoja, u sindikatima preovlauju uticaji
Ovenove socijalne utopije i reformskog artistikog pokreta. Istovremeno, rairen je i ludistiki
pokret koji uzroke radnikih nevolja vidi u mainskoj proizvodnji i izlaz trai u razbijanju
maina. Od ezdesetih godina, sa osnivanjem Meunarodnog radnikog udruenja (Prve
internacionale), sindikati su u sve veoj meri, deo ireg socijalnog i politikog pokreta, odnosno,
u njima raste uticaj socijalistikih ideja. Na svom kongresu u Parizu 1889. godine,
Internacionala, u znak spomena na rtve demonstracija u ikagu (1886. godine), proglaava 1.
maj za meunarodni praznik rada, a borbu za ograniavanje radnog vremena, odnosno za
popularne tri osmice - osam sati rada, osam sati odmora i osam sati slobodnog vremena, za jedan
od svojih osnovnih ciljeva. Kraj ovog perioda karakteriu nastojanja vladajuih snaga, poput
Bizmarkovog reima u Nemakoj, da, nakon krvavih okraja sa radnicima, legalizacijom
sindikata i merama delimine radne i socijalne zatite deradikalizuju sindikalni i radniki pokret.
Osnovne dileme i problemi sa kojima je jo od 80-ih godina 20 veka suoen sindikalni
pokret vezani su za odreenje konkretnih sadraja, i operacionalizaciju pravaca i sredstava,
sindikalne akcije u tehnoloki i ekonomski i politiki radikalno promenjenom svetu. Njegovu