SVETI NIKODIM SVETOGORAC

UPUTE ZA UENJE ISUSOVE MOLITVE

Ova kratka molitvica sastoji se od rijei: "Gospode Isuse Kriste Sine Boji, pomiluj me
grenoga". Nju spominju jo sv. Ivan Zlatousti, sv. Efrem Sirijski, sv. Barsonufije Veliki, sv.
Ivan Ljestvinik, sv. Isihije i sv. Izak Sirijski. Kasnije je postala sve opa i izgovarala su je
mnoga sveta usta, te je ula i u na Crkveni ustav koji je preporuuje kao zamjenu za sve
domae molitve i sve crkvene slube (izuzev Liturgije). Zato se od kratkih molitava kod nas
prvenstveno i upotrebljava. Potrudi se da se navikne na nju i ti. Ona se naziva "Isusovom"
zato to se obraa Gospodu Isusu; a naziva se jo i "umnom molitvom" kada se ne vri samo
jezikom (rijeima) nego i umom i srcem, a osobito kada se dugotrajnom i pravilnom
upotrebom prosto slije sa disanjem. Svaka kratka molitva moe doi do tog stepena, ali
molitvi Isusovoj pripada prvenstvo jer ona sjedinjuje duu sa Gospodom Isusom koji je jedini
put za zajednicu sa Bogom, to je i cilj molitve. Jer On sam ree: "Niko nee doi Ocu do
kroza me". Zato onaj ko zadobije tu molitvu, prima svu silu iskupiteljskog podviga Gospoda
Isusa Krista (u emu se i sastoji nae spasenje). Naviknutost na ovu Molitvu sastoji se spolja u
tome - da se ona uvijek i neprestano nalazi na jeziku; a unutranje u usretsreenju uma u srcu,
u stajanju pred Bogom sa odgovarajuom srdanom toplinom i, naroito, sa skruenim i
smirenim pripadanjem Bogu. Temelj ovoj navici se udara to je mogue eim paljivim
ponavljanjem ove molitve u srcu. Kada se esto ponavljanje ustali - um se sabira u stajanje
pred Bogom; a zajedno sa time dolazi i do zagrijanja srca i do odbacivanja ne samo strasnih
nego i obinih (!) pomisli. Kada u ovjeku pone da gori neprekidno oganj ljubavi prema
Bogu, tada se zajedno sa time ukorjenjuje u ovjeku mirno nastrojenje srca sa smirenim
pripadanjem Bogu. Dotle dolazi na trud uz pomo blagodati Boje. to se vie od toga
postigne u daru molitve, to e biti jedino dar blagodati. Dakle kao prvo valja esto, koliko
moe ee da ponavlja Molitvu Isusovu dok ne navikne da je neprestano ponavlja. ini
to ovako:
1. Odredi u svome molitvenom pravilu mjesto i Molitvi Isusovoj. Izgovaraj je nekoliko puta
na poetku i nekoliko puta na kraju pravila. Ako postoji raspoloenje moe to initi i poslije
svake molitve koja u tvoje molitveno pravilo ulazi, slino kao to je sv. Joanikije Veliki
poslije svakog Psalma dodavao svoju kratku molitvicu: "Nadanje je moje Otac, pribjeite je
moje Sin, a zatita je moja Duh Sveti - Trojice Sveta, slava Ti!"
2. Koliko puta i u koje vrijeme e govoriti ovu Molitvu, odredi sam ili se posavjetuj sa
duhovnim ocem. Samo nemoj odmah u poetku mnogo odreivati, nego ukoliko ti ova
Molitva bude slaa utoliko je malo po malo poveavaj. (Obino se za poetak uzima 100
molitava na brojanice dnevno; ili 100 molitava ujutro, a 100 uveer). Ako koji put zaeli da
ponovi izvjestan broj Molitava ne zabranjuj to sebi - ali, neka to bude samo za taj sluaj, a ne
pravilo. I koliko god bi tvoje srce eljelo da je izgovara ne odbijaj mu to.
3. Ne uri da brzo govori jednu Molitvu za drugom, nego ih govori sa potrebnim razmakom
onako kako se govori pred nekim koga za neto moli. (Izgovaranje molitve bez predaha
rasijava um i predaje ga matanju). Ipak ne brini se jedino o rijeima nego vie o tome da ti
um bude u srcu, i da stoji pred Bogom sa potpunom svijeu o Njegovom velianstvu,
blagodati i pravdi.

4. Ako si slobodan izmeu jednog i drugog molitvenog pravila odredi sebi da u to vrijeme
uznosi Gospodu nekoliko puta ovu molitvu (provuci jednu ili dvije, pa i tri brojanice). A ako
nisi slobodan govori tajno kad god ti se ukae prilika izmeu poslova, pa i rijei.
5. Kad govori ovu molitvu u toku molitvenog pravila, ili inae kad ti se ukae prilika za to,
zauzmi molitveni stav i, prilikom izgovora svake molitve ini poklon - deset puta pojasni
(mali), potom jedan zemni (veliki). Tako sve dok ne zavri.
6. O daljim uputstvima, savjetima i opomenama u pogledu Isusove molitve, itaj u
"Dobrotoljublju" Simeona Novog Bogoslova, Grigorija Sinaita, Nikifora Isihaste
("tihovatelja"), Ignjatija i Kalista, a i pouke drugih otaca u "Dobrotoljublju" o unutranjoj
molitvi koje se mogu primijeniti na Isusovu molitvu. Obrati panju: u poukama svetih Otaca
nai e upute kako da sjedi, kako da dri glavu i kako da upravlja disanjem, kako da
umom nae mjesto srdano i da u njega uvede molitvu Isusovu, zatim kako da rijei molitve
spaja sa udisanjem i izdisanjem, i jo niz drugih utananih molitvenih metoda koje nikako
nisu za poetnike, a ni kasnije nisu obavezne. (To su samo pomona sredstva za postizanje
unutarnje koncentracije i upotrebljavaju ih samo najiskusniji monasi koji poodmakoe u
uzrastanju po Kristu i duhom se usavrie. Uvijek je, meutim, dostignue natprirodnih
blagodatnih stanja bilo rijetkost. Osobito u dananje vrijeme, u vrijeme ope oskudice u
uiteljima pravog molitvenog puta, treba djelatnik molitve da sauva golemu opreznost. Bie
stoga dovoljno i predovoljno ako se udostojimo prinijeti Bogu jedino za nae spasenje
sutinski nunu radnju u Molitvi Isusovoj - POKAJANJE. Dakle svetootaki spisi napisani za
isposnike nipoto nisu za poetnike niti su uope za inoke koji se podvizavaju u
opteiteljnim manastirima. I manastirskim posluanjima zaposleni i zauzeti pregalac molitve
moe da se upozna sa ovim knjigama, ali ne radi toga da bi se po njima ravnao nego jedino
radi znanja. Pri tom se mora dobro uvati da ga one ne bi prije vremena odvukle u
usamljenitvo i zatvornitvo ili na podvig koji mu ne odgovara. Djeca i mladii, kad po svojoj
nerazumnosti i lakomislenosti pokuaju da ponesu teret koji nadmauje njihove snage,
razoaraju se, klonu i ne rijetko dolaze u velike duhovne nevolje. Od djela pogodnih za
poetnike preporuuju se spisi sv. Isihija, Filoteja i Teolepta, u drugom djelu "Dobrotoljublja".
Naroito su korisni predgovori shimonaha Vasilija koje je izdala Optinska pustinja. U tim
predgovorima je izloeno uenje o pokajnoj molitvi, uenje koje je tako korisno i tako nuno
ba za nae doba. Jer pokajno, skrueno osjeanje i pla pretstavljaju jedinu zatitu protiv svih
zastranjivanja i duhovnih deformacija u molitvenom podvigu. Ako nema uz sebe uitelja
molitve izaberi sebi za putovou - PLA. On e i da te naui molitvi i da te sauva od
zastranjivanja. Mnogo pounih uputstava o molitvi ima u knjizi Barsonufija Velikog, uz
napomenu da se u njenoj prvoj polovici nalaze svetiteljevi odgovori bezmolovnicima, a u
drugoj, poev od 220. odgovora pouke upuene monasima u opteiu. Za tebe je dovoljno da
bdi u srcu pred Gospodom i da Mu uznosi ovu molitvu pobono i smjerno, s poklonima
kada si na molitvenom pravilu i sa misaonim pripadanjem kada je vri izmeu poslova.
7. Evo jednog praktinog uputstva za bezmolovnike, isihaste: Usretsredi panju na mjesto
neto vie iznad srca i tako ponavljaj molitvu Isusovu. Kad od naprezanja poinje u srcu
titati, onda promjeni mjesto usretsreenja i premjesti ga uvrh prsa. Poslije opet sii na prvo

mjesto (po uputama Nikifora Usamljenog). Ne potcjenjuj ove napomene ma koliko ti se one
inile prostim i neduhovnim.
8. Kod sv. Otaca e nai puno korisnih opomena protiv nepravilnog postupanja kod ove
molitve. Imaj savjetnika - duhovnog oca ili brata kome e povjeriti sve to ti se bude
dogodilo u toku molitvenog podviga, a sam uvijek radi sa najveom prostotom i smirenou, i
ne prisvajaj uspjeh sebi. Znaj da pravi uspjeh biva uvijek neprimjetno i bez pokazivanja, kao
to postepeno raste tijelo. Zato ne vjeruj kada se tebi unutra oglasi: "A, evo ga!" - znaj da je to
glas zlog duha, koji umjesto stvarnog pokazuje neto to samo izvana izgleda. Tu je poetak
samoobmane i "PRELESTI". Uguuj odmah taj glas, inae e on kao truba odjekivati u tebi i
podgrijavati samouvjerenost.
9. Ne odreuj vrijeme koje je potrebno za uspjeh u ovoj molitvi. Odredi sebi samo trud i trud.
Proi e mjeseci i godine dok ti se ne ukau slabi poeci uspjeha u ovoj molitvi. Jedan od
atonskih otaca rekao je da je prolo dvije godine dok se zagrijalo srce. Kod drugoga se to
dogodilo kroz osam mjeseci. Kod svakoga to biva prema njegovoj moi i trudu u ovome
djelu.
10. Savjet onome koji ui molitvu. Prije svega, valja znati da je sam Bog Logos (tj. Gospod
Isus Kristos) uitelj i darodavac molitve, jer molitva je dar. Bog je onaj koji daje molitvu
molitvenicima i Onaj koji je rekao: "Bez mene ne moete initi nita". Moli se Kristu Bogu za
molitvu, i onaj koji daje molitvu molitveniku, podarit e i tebi molitvu koju ite. Sv. Makarije
Veliki kae da ovjek treba da prisiljava sebe na molitvu, a Gospod videi usre tvoje u
molitvenom trudu darovae ti je. Jer znaj: iako je molitva koja se ini vlastitim naporima
ugodan Bogu, ipak prava molitva, koja se useljava u srce i u njemu ostaje, je dar Boji, djelo
Boje blagodati. Zato, molei se za sve, ne zaboravljaj da se moli i za molitvu, govorei:
"Gospode, omolitvi me grenoga". A ujedno zaposli sebe molitvenim trudom da ne bi ispalo
da kua Boga prosei od Njega umjetnost moljenja, a sam se predaje lijenosti. Ili, molitvu
treba izmoliti, kao sv. Maksim Kapsokalvit, u Boje Matere Presvete Bogorodice. Evo kako je
to bilo. Sv. Grigorije Sinait poeli da vidi prep. Maksima, i kad se sastadoe on ga upita:
"Reci mi, Boga radi i dui mojoj na korist, kako si zadobio dar neprestane umno-srdane
molitve." A Maksim mu odgovori: "Ja sam imao veliku vjeru ka Gospoi mojoj Bogomateri,
plakao sam pred Njom u svojim molitvama, izmoljavajui blagodat umne molitve. I jednom
kada po obiaju uoh u Njen hram, ja je sa suzama moljah o tome. Priavi radi toga k
boanstvenom liku njenom da ga cjelivam, ja odjednom osjetih toplinu koja, zagrijavajui
srce, privoae u pokret sva uvstva i uzbuivae ih slatkim umiljenjem (skruenou). Od
tog vremena um moj i srce stalno su zauzeti slatkim sjeanjem na Isusa mog i Bogomater, i
molitva srdana ostaje stalno moje zanimanje." Molite se o svemu Gospodu, Preistoj
Bogorodici, Anelu hranitelju, i oni e vas svemu nauiti ili sami ili preko drugih. Sveti
Grigorije Palama, arhiepiskop solunski, u mladosti svojoj bi doveden da ui kolu. Ne samo
darovit nego i vrijedan, u sredini mudrih uitelja, on brzo napredovae i u svjetskim i u
bogoslovskim naukama. No, nemajui povjerenje u svoje pamenje, Grigorije postavi sebi
ovo pravilo: pred svaki sat praviti po tri metanija (poklona) sa molitvom pred ikonom
Presvete Bogorodice. I Presveta Bogomati pomagat e pobonom djeaku, i on brzo
napredovae u naukama, ime skrenu na sebe sveopu panju.