Graevinski fakultet

Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku

TEHNIKO CRTANJE i CAD

dr. sc. Nikola Klem, dipl. ing. el.

dr.sc. eljko Koki, dipl. ing. arh.
mr. sc. Irena Otkovic, dipl. ing. gra.

Osijek, 2006.

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

Saetak dijela predavanja iz predmeta Tehniko crtanje i AutoCad koji je sastavljen za

potrebe izvoenja nastave po novom nastavnom programu usklaenom sa Bolonjskom
deklaracijom koji se primjenjuje prvi puta u akademskoj godini 2005/06.

SADRAJ :
1. NAPUTCI ZA STUDENTE
2. PLAN PREDAVANJA I VJEBI
3. TEHNIKO CRTANJE
3.1.
3.2.
3.3.
3.4.
3.5.
3.6.
3.7.
3.8.
3.9.
3.10.
3.11.
3.12.
3.13.
3.14.
3.15.
3.16.
3.17.
3.18.
3.19.
3.20.
3.21.
3.22.

UVOD
OLOVKE
TEHNIKE OLOVKE
PERO ZA TU I PERO ZA PISANJE
RAPIDOGRAFI
CRTAA DASKA, T-RAVNALO I TROKUTI
CRTAA PLOA
TROBRIDNO MJERILO
VRSTE PAPIRA ZA CRTANJE
FORMATI PAPIRA
SLAGANJE NACRTA
MJERILO TEHNIKOG CRTEA
DOKUMENTI PROSTORNOG UREENJA PROSTORNI PLANOVI
VRSTE PROJEKATA
TLOCRTI, PRESJECI I PROELJA
DEBLJINE CRTA U NACRTIMA
KOTIRANJE NACRTA
KVALITETA TEHNIKOG CRTEA
PROSTORNI PRIKAZI
GRAFIKE OZNAKE MATERIJALA I KONSTRUKCIJA
GRAFIKE OZNAKE NAMJETAJA I OPREME
GRAFIKE OZNAKE VRATA U TLOCRTU

4. ZADATCI ZA VJEBE IZ AUTOCAD-a

5. LITERATURA

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

1. NAPUTCI ZA STUDENTE
Uvjeti za potpis
Pravo na potpis stiu studenti koji su redovito prisustvovali predavanjima i vjebama iz
predmeta Tehniko crtanje i Cad. Studenti koji tijekom semestra imaju vie od 30%
izostanaka sa predavanja ili vjebi (5 ili vie izostanaka) nisu ostvarili pravo na potpis iz
navedenog predmeta. Evidencija prisustva vodi se na svim predavanjima i vjebama.
Tijekom vjebi studenti e imati dva kololokvija i dvije kontrolne vjebe. Obveza studenata
je polagati kolokvije i kontrolne vjebe, a ukupna ocjena prizlazi iz uspjeha na ispitu,
kolokvijima i kontrolnim vjebama.
Svi studenti su u obvezi biti na predavanjima i vjebama iz Tehnikog crtanja (pogledati Plan
predavanja i vjebi). Nakon I kolokvija poinju predavanja i vjebe iz AutoCada. Studenti
koji procjenjuju da imaju izvrsno znanje u primjeni AutoCada, mogu uz dogovor sa
nastavnikom i asistentom izostati sa vjebi iz Cad-a, ali su obvezi polagati kolokvije i
kontrolne vjebe. Studenti koji nisu dolazili na vjebe, a nisu bili dovoljno uspjeni u
provjeri znanja (kolokviji i kontrolne vjebe), nemaju pravo na potpis, gube pravo
izlaska na ispit i morat e sluati predmet Tehniko crtanje i Cad idue kolske godine.
Studenti na vjebe moraju doi pripremljeni i moraju imati materijal potreban za vjebe, koji
e biti dostupan u kopiraonici Graevinskog fakulteta u Drinskoj ulici i na web portalu
Graevinskog fakulteta. Studenti koji dou na vjebe bez potrebnog materijala nee moi
pristupiti vjebama.
Studenti koji su redovito nazoili predavanjima i vjebama i koji su zadovoljili u provjeri
znanja (kolokviji i kontrolne vjebe) ostvarit e pripadajuu ocjenu iz predmeta Tehniko
crtanje i Cad. Oni studenti koji nisu zadovoljni postignutim uspjehom, mogu ocjenu popraviti
izlaskom na ispit.
Studenti su u obvezi imati INDEKS na vjebama, a predoenje INDEKSA je uvjet za
pristupanje kolokvijima, kontrolnim vjebama i ispitu.

Ispit
Pravo izlaska na ispit imaju studenti kojima je potpisom nastavnika potvreno da su ispunili
svoje obveze vezane za navedeni predmet. Ispit traje 90 minuta i odrava se u Raunalnoj
uionici.

Napomene:
1. Studentima koji nemaju svoja raanula na raspolaganju stoje dvije raunalne
uionice u Crkvenoj ulici, u terminima u kojima se u uionicama ne odrava
nastava.
2. Sve obavjesti i dodatne informacije bit e istaknute na Oglasnim ploama.

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

2. PLAN PREDAVANJA I VJEBI

TEHNIKO CRTANJE I CAD plan rada 2006/2007.
(2,2)
W
1

PREDAVANJA
Vrste projekata i njihovih nacrta (Idejno
rjeenje, idejni projekt, glavni projekt,
izvoaki projekt, projekt odravanja,
projekt ruenja.
Nacrti u graditeljstvu: arhitektonski,
graevinski,
urbanistiki,
geodetski,
elektroinstalacije, strojarski, vodovod i
kanalizacija, grijanje.
Elementi nacrta, raspored elemenata na
nacrtu, formati papira, razmjera, oznake,
crte, rafure, opisi, peat, savijanje nacrta.
itanje planova

Uvod u raunalnu grafiku

1v

VJEBE

Upoznavanje sa razliitim projektima i

razliitim nacrtima
itanje planova
I KOLOKVIJ

4v=5p Uvod u AutoCAD (pokretanje programa,

podeavanje AutoCAD-a),
Priprema za crtanje
Zadavanje komandi. Zadavanje podataka, Vjeba prema predavanjima 5 (1)
6
OSNAP. Primjer zadavanja podataka.
01. 11. se gubi (srijeda) odrzati zajednicke
vjezbe za dvije grupe ako treba drugi dan
Crtanje osnovnih grafikih elemenata.
Vjeba prema predavanjima 6 i poetak 7
7
(2/3)
Globalni pregled slike
Vjeba prema predavanjima 7 (3)
8
Oznaavanje objekata.
Komande za modifikacije
Vjeba prema predavanjima 8 i 9 (4)
9
Rad sa hvataljkama
Komande za umnoavanje objekata.
10
1. Kontrolna vjeba
Sloeni objekti (polilinija i blok)
Vjeba prema predavanjima 10 (5)
Text. Kotiranje. rafiranje.
Vjeba prema predavanjima 11 (6)
11
12
13

Alati. Iscrtavanje na papiru. Razmjena 2. Kontrolna vjeba

nacrta meu programima. Zajedniki rad. Kompleksni nacrti (7/8)
Demonstratura
Kompleksni nacrti (8/9)

14

Demonstratura

Kompleksni nacrti (9)

15

Demonstratura

II KOLOKVIJ

Ocjena je: I kolokvij 30% + 2 kontrolne vjebe 10% + II kolokvij 60%

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

3. TEHNIKO CRTANJE
3.1. UVOD
Tehniki crte predstavlja grafiki prikaz graevine ili nekog drugog predmeta
temeljem kojeg se graevina moe izvoditi odnosno graditi.
Crtei su u povijesti bili sredstvo komuniciranja jo prije pojave pisma.
Danas tehniki crte predstavlja komunikaciju ija pravila su usklaena na
meunarodnoj razini.
Tehniki crte treba biti jasan, pregledan i precizan, kako bi ga razliiti strunjaci
mogli tumaiti odnosno koristiti.
Razumijevanje tehnikog crtea u graditeljstvu podrazumijeva tehniku pismenost
koja je potrebna za sve koji u tom procesu sudjeluju od projektanata do onih koji izvode
graevinu.
3.2. OLOVKE
Obina olovka sastoji se od grafitne mine odnosno jezgre i drvene obloge okruglog ili
esterokutnog presjeka. Glavna znaajka mine je tvrdoa koja ovisi o omjeru grafita i gline u
smjesi od koje se proizvodi.

Slika 1. Poloaj olovke pri crtanju

Tvrdoa se oznauje meunarodnim oznakama :
B (engl. Black: crno) i H (engl. Hard: tvrdo)
Ispred slova slova stavljaju se brojke koje oznauju gradaciju tvrdoe:
4B, 5B, 6B - vrlo mekane olovke
B, 2B, 3B - mekane olovke
HB, H

- srednje tvrde olovke

2H, 3H,

- tvrde olovke

4H, 5H, 6H - vrlo tvrde olovke

Slika 2. Tvrdoa olovki na papiru

5

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

3.3. TEHNIKE OLOVKE

Postoje dvije osnovne vrste tehnikih olovaka :
- tehnika olovka s minom na pad promjera najee 2 mm i duljine 130 mm

Slika 3. Tehnika olovka s minom na pad

-

patentna tehnika olovka s mehanizmom koji istiskuje uvijek istu debljinu mine.
Debljine mina su 0,3 ; 0,35 ; 0,5 ; 0,7 ; 0,9 ; 1,0. Patent olovke su najpogodnije za
tehniko crtanje jer ostavljaju na papiru crtu stalne irine pa ih ne treba otriti.
Precizno prilijeu uz ravnala, trokute i ablone zahvaljujui tankoj metalnoj
cjevici u kojoj se nalazi vrh mine.

Slika 4. Tehnika tankopotezna olovka s mehanizmom

3.4. PERO ZA PISANJE I PERO ZA TU

Slika 5. Pero za pisanje (redis pero) i pero za tu

Nekada se za tuiranje nacrta koristio puno jednostavniji pribor. Tu se u pera unosio u
vidu nekoliko kapi i to vrlo esto. Novija generacija od ovih pera bila su grafos-pera koja su
se zadrala u uporabi sve do 70-ih godina prolog stoljea zbog svojih vrlo preciznih
mogunosti u crtanju razliitih debljina crta.
6

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

3.5. RAPIDOGRAFI

Slika 6: - Rapidografi
Rapidografi su cjevasta tu-pera koja se danas koriste za crtanje i pisanje. Izumljeni su
poetkom pedesetih godina prolog stoljea u tvornici Rotring. Rapidografi ostavljaju
jednakomjeran trag tua odreene debljine na podlozi. Glava pera sastoji se od standardizirane
cjevice i pomine iglice odreenih dimenzija, s kanaliima za protok tua. Debljina crte
ovisi o promjeru cjevice kroz koju tu prolazi.
3.6. CRTAA DASKA, T-RAVNALO I TROKUTI
CRTAA DASKA

Slika 7. Crtaa daska, t-ravnalo i trokuti

7

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

Crtaa daska izrauje se od suhog i mekog drveta (topola ili lipa). Rubovi se izrauju
od tvrdog drveta (najee kuhana bukovina). Povrina joj mora biti ravna i glatka, kao i
vanjski rubovi jer po njima klizi T-ravnalo ili rajina.
T-ravnalo slui za povlaenje horizontalnih linija na papiru i za voenje trokuta. Moe
biti plastino, metalno ili drveno s prozirnim plastinim bridom za tuiranje da bi se vidjele
susjedne crte. Vrlo je vaan nepomian i vrst spoj glave i ravnala kako bi se osigurala trajna
paralelnost crta na papiru.
Komplet trokuta sastoji se od dva pravokutna trokuta. Jedan s kutovima od 30o i 60o a
drugi s dva kuta od 45o. Trokuti mogu biti plastini, metalni ili drveni, ali sa takvim
bridovima koji moraju biti prilagoeni crtanju tuem bez podlijevanja. Trokutima povlaimo
vertikalne i kose crte vodei ih po T-ravnalu.

Slika 8. Mogunost crtanja razliitih kutova

3.7. CRTAA PLOA
Proizvode se ploe za crtanje za formate papira A3 i A4..Izraene su od vrste,
nelomljive i elastine plastike koja vrsto prianja na ravnu podlogu. Na paralelno crtae
ravnalo moe se uvrstiti glava koja omoguuje crtanje linija pod razliitim kutovima.

Slika 9. Crtaa ploa i dodatni pribor

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

3.8. TROBRIDNO MJERILO

Upotrebljava se za izradu tehnikih crtea u razliitim mjerilima. Moe biti plastino
ili drveno. Zbog svog karakteristinog presjeka pomou njega moe se odmjeravati 6
razliitih mjerila. U graditeljstvu je najpogodnija kombinacija sljedeih mjerila : 1:20
(1:200) ; 1:25 (1:250) ; 1:50 (1:500) ; 1:75 (1:750) ; 1:100 (1:1000) i 1:125 (1:1250).

Slika 10. Trobridno mjerilo

3.9. VRSTE PAPIRA ZA CRTANJE
Papir za crtanje moe biti razliite debljine odnosno mase 1m2 izraene u gramima
(g/ m2). to je gramatura vea to je papir deblji tj. vri.
Tvrdi crtaci papir ili hammer
- papir slui za crtanje olovkom i tuem
- to je bijel neproziran papir vrlo otporan na brisanje i korigiranje
- proizvodi se u sljedecim debljinama odnosno gramaturama :
2
100, 150, 200, 250, 300 i 500 g/ m .

Paus papir
- proziran crtaci papir pogodan za kopiranje i umnoavanje
2
- proizvodi se u gramaturama od 40 d0 155 g/m
- vrlo dobro podnosi brisanje i korigiranje,
- ne smije se ni malo navlaiti jer se nabora i mijenja dimenzije.

Ozalid papir

VRSTE PAPIRA

- kemijskim putem je pripremljen za kopiranje crtea izradenih

na paus papiru
- umnoava se suhim nacinom pomocu amonijaka
- crvenkaste je ili plavkaste boje sa crvenim ili crnim crtama.

Transparentni papir
- vrsta je prozirnog papira za kopiranje
- osnovni crte kopira se na transparentni papir s paus papira,
a zatim se na svaku kopiju crtaju dopune.
- u projektima zgrada najcece su to razlicite vrste
instalacija na istim tlocrtima.

Papir za skiciranje ili skicn papir

- prozirni tanki i savitljivi papir teine 20-40 g/ m
najcece se proizvodi u rolama.

Pisaci papir
- prizvodi se od sulfitne celuloze, a upotrebljava se za izradu
listovnog papira najbolje kvalitete
2
- teine je 50-100 g/m , a to je deblji bolje podnosi brisanje.

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

3.10. FORMATI PAPIRA

Veliine papira su normirane i odgovaraju DIN normama (Deutsche Industrie Norm)
koje se primjenjuju kao meunarodni standard. Formati se oznauju slovom i brojem. irine i
duljine razliitih formata papira imaju sljedee karakteristike:
- odnos irine i duljine je 1: 2 = 1:1,414 (stranica kvadrata prema njegovoj
dijagonali)
- iz veeg se formata na manji prelazi sustavom raspolavljanja
- omjer povrina susjednih formata je 2:1. Najvei format A0 ima povrinu 1 m2, A1
ima povrinu od 0,5 m2, itd.

Format A
gotove mjere u mm
A0
A1
A2
A3
A4
A5
6
A7
A8

841 x 1189
594 x 841
420 x 594
297 x 420
210 x 297
148 x 210
105 x 148
74 x 105
52 x 74

Format A
sirove mjere u mm
A0
A1
A2
A3
A4

880 x 1230
625 x 880
450 x 625
330 x 450
240 x 330

Tablica 1. Formati papira

Vei formati papira reda A kupuju se u sirovim dimenzijama. Na rubovima se esto
piu zabiljeke ili se raspisuje rapidograf.
Formati papira reda B upotrebljavaju se za knjige asopise i broure, a formati reda C i
D upotrebljavaju se za izradu papirne konfekcije (mape, omotnice, fascikli, kuverte i sl.).

3.11. SLAGANJE NACRTA

Savijanje crtea, kako bi se oni uvezali u projekte, precizno je odreeno posebnim
pravilima. Uredno sloeni nacrti omoguuju omoguuju njihovo lae i jednostavnije itanje.
Svi formati nacrta vei od A4 savijaju se i dovode na format A4. Prilikom savijanja stranica
na kojoj je sastavnica mora da bude sa gornje strane savijenog crtea. Na taj nain moe se
jednostavnim listanjem presavijenih crtea znati koji se sadraj nalazi na papiru bez
rastvaranja crtea.

10

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

VN
STA
SA

210

ICA

185

297

25

25

105

105
420

Slika 11. Slaganje papira formata A3

11

185

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

SA
VN
STA

210

I CA

185

297

420

123

25

25 60

60

185

185

185

700
Slika 12. Savijanje veeg formata papira
3.12. MJERILO TEHNIKOG CRTEA
U razliitim vrstama projekata prikazuju se graevine ili predmeti razliitih veliina.
Budui da njihova stvarna veliina uglavnom prevelika za prikazivanje na ogranienom
formatu papira, graevne ili predmeti crtaju se u odreenim mjerilima.
Smanjiti graevinu na crteu u nekom mjerilu znai smanjiti sve njene dimenzije
onoliko puta koliko navedeno mjerilo iznosi. O mjerilu ovisi duljina crta na crteu, a ne
veliina graevine ili predmeta u naravi. Mjerilo predouje odnos veliina na crteu prema
istim tim veliinama u naravi. Bez obzira u kojem mjerilu se crte crta u njega se uvijek unose
stvarne veliine.

12

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

Mjerilo se na crteu predouje u obliku omjera dvaju brojeva (1:100 , 1:50). Prvi se
broj (djeljenik) odnosi na mjere na crteu, a drugi (djelitelj) se odnosi na stvarne mjere u
naravi. U mjerilu 1:100 znamo da su sve stvarne dimenzije graevine umanjene 100 puta.
Mjerilo 1:100 znai da 1 centimetar na papiru znai 100 centimetara u naravi. Ako neka
stvarna dimenzija graevine iznosi 12 metara na papiru emo je nacrtati kao duinu duljine 12
cm jer je 12 m : 100 = 12 cm. Na kotnim crtama u nacrtima uvijek se upisuju stvarne mjere u
centimetrima.

MJERILO = 1:1

MJERILO = 1:2

MJERILO = 1:5
MJERILO = 1:10
MJERILO = 1:25
MJERILO = 1:50
MJERILO = 1:100
Slika 13. - Mjerila
13

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

3.13. DOKUMENTI PROSTORNOG UREENJA PROSTORNI PLANOVI

Primjenom razliitih mjerila u zemljopisnim kartama mogue je prikazati razliite
zemljopisne cjeline (karte kontinenata, drava, regija i sl.).
U Republici Hrvatskoj dokumentima prostornog ureenja odreuje se svrhovita
organizacija, koritenje i namjena prostora.
Dokumenti prostornog ureenja su:
1. Strategija i Program prostornog ureenja Drave
2. Prostorni planovi:
- Prostorni plan upanije i Grada Zagreba

MJ 1:100 000 (MJ 1:25 000)

- Prostorni plan podruja posebnih obiljeja

(nacionalni parkovi, parkovi prirode)

MJ 1:100 000 ili 1:25 000

- Prostorni plan ureenja opine grada

MJ 1:25 000

- Generalni urbanistiki plan

MJ 1:10 000 ili 1:5000

- Urbanistiki plan ureenja

MJ 1:5000 ili 1:2000

- Detaljni plan ureenja

MJ 1:1000 ili 1:500

3.14. VRSTE PROJEKATA

3.14.1 Projekti niskogradnje
Proces projektiranja hijerahijski je ureen proces. Poveanjem projktne razine (od
studije i idejnog projekta prema glavnom i izvedbenom projektu) smanjuje se irina pristupa,
a poveava se detaljnost analiza. Odluke koje imaju najznaajnije ekonomske, prostorne,
ekoloke i dr. posljedice donose se u ranim projektnim fazama.
Zadatak projektnog tima i donosioca odluka je da svakoj projektnoj fazi pristupaju sa
punom strunom panjom i kompetencijom, potujui metodoloke korake istraivanja
optimalnog rjeenja po velikom i sve veem broju kriterija, od kojih su samo neki striktno
tehniki. Vraanje na raniju projektnu fazu zbog struno neutemeljenih odluka vue za sobom
niz negativnih posljedica kao to su viestruko poveanje trokova projektiranja, produenje
rokova izrade projekta i dr.
3.14.1.1 Izvangradske prometnice
Prikazan je pojednostavljeni algoritam procesa projektiranja za infrastrukturne objekte
kao to su izvangradske ceste (slika 14). Mjerila koja su dana u algoritmu trebaju se shvatiti
uvjetno. Mjerilo zavisi o veliini objekta i potrebne detaljnosti dokumentacije na odreenoj
projektnoj razini.

14

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

PROMETNO TEHNI KA STUDIJA

Zato?

- analiza opravdanosti
- -strategije,razvojni planovi,sintezne karte
ogranienja...
- u okviru planskih dokumenata analizira se
optimalan koridor

REZULTAT:
OPTIMALAN KORIDOR

MJ= 1:25 000, 1:10 000

IDEJNI PROJEKT
Gdje?

- projektiraju se i analiziraju
varijantna rjeenja

REZULTAT :
OPTIMALNA TRASA

MJ= 1:5 000, 1: 2500, 1: 1000

LOKACIJSKA DOZVOLA

GLAVNI I IZVEDBENI PROJEKT

Kako?

- detaljna razrada elemenata trase

- optimizacija graevinskih radova
- organizacija graenja
- izvedbeni projekt daje detalje vane za
izvoenje objekta
MJ= 1:1000, 1: 500, 1:250, 1:100

REZULTAT:
FINALNA PROJEKTNA
DOKUMENTACIJA

GRAEVINSKA
DOZVOLA
IZVOENJE

PROJEKT IZVEDENOG STANJA

- izmjene u odnosu na glavni i
izvedbeni projekt ukoliko je do izmjena
dolo
- osnovna dokumentacija u periodu
eksploatacije i odravanja
- polazna dokumentacija za planiranje
rekonstrukcije

UPORABNA DOZVOLA

EKSPLOATACIJA

Projekt izvedenog stanja postoji

Projekt izvedenog stanja nije potreban

Slika 14. - Pojednostavljeni algoritam procesa projektiranja izvangraskih cesta

Pratea projketna dokumentacija po svojoj detaljnosti prati razinu osnovne projektne
dokumentacije. Pratei projekti su:
o geoloki projekt (vrste tla i debljina slojeva, hidrogeologija-reimi nadzemnih
i podzemnih voda i dr.),
15

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

o projekt geodetskog obiljeavanja (geodetske podloge za projektiranje, reperne

toke, GIS i dr.),
o projekt kolnike konstrukcije (tip, debljina, slojevi kolnike konstrukcije,
rezultirajui nagibi, odvodnja i dr.),
o projekti inenjerskih konstrukcija i objekata (propusti, mostovi, vijadukti,
tuneli i dr.)
o projekt tehnikih mjera zatite okolia (od procjene i modeliranja utjecaja do
zatitnih konstrukcija),
o projekti prateih objekata ( benzinske crpke, servisne stanice i dr.),
o prometno-tehnike opreme (vertikalna i horizontalna prometna signalizacija,
rasvjeta i dr.)
o u gradskim uvjetima projekti instalacija i komunalne infrastrukture i drugi
projekti.
Algoritam je u osnovnim koracima analogno primjenjiv i na proces projektiranja
izvangradskih sustava eljeznikog prometa.
3.14.1.2 Gradske prometnice
Zbog postojanja i detaljnosti planskih dokumenata u urbanim uvjetima projektiranje
gradskih prometnica zapoinje na razini Idejnog projekta. U ostalim koracima osnovni
principi razrade projektnih faza analogni su izvangraskim prometnicama i prikazanom
algoritmu na slici 13.
3.14.2 Projekti hidrogradnje
3.14.2.1 Linijski objekti
Za linijske objekte hidrogradnje (vodne graevine za melioraciju, vodoopskrbu i
odvodnju, plovni putevi i dr.) analogno je primjenjiv prikazan algoritam na slici 14.
3.14.2.2 Pojedinani objekti
Za pojedinane objekte hidrogradnje (regulacijske i zatitne vodne graevine, brane,
ureaji za proiavanje otpadnih i pitkih voda, vodocrpilita, luke, pristanita i dr.) vrijede
principi opisani u Poglavlju 14.3 Projekti visokogradnje.
3.14.3 Projekti visokogradnje
Proces definiranja neke graevine na papiru zapoinje arhitektovom zamisli od idejne
skice pa sve do Detaljnog nacrta. Svaki stupanj razrade nacrta odreen je pravilima koja
razlikuju sljedee vrste nacrta i projekata:
1. SITUACIJSKI NACRT
2. IDEJNI PROJEKT
(Idejno rjeenje i Idejni projekt)
3. GLAVNI PROJEKT
4. INSTALACIJSKI PROJEKT
5. IZVEDBENI PROJEKT (palirski)
6. PLANOVI OPLATE
7. DETALJNI NACRTI
8. KONSTRUKCIJSKI NACRTI

MJ 1:500 ILI 1:1000

MJ 1:200 ILI 1:500
MJ 1:100
MJ 1:100
MJ 1:50
MJ 1:50
MJ 1:25 1:20 1:10 1:5 1:2 1:1
MJERILO PREMA POTREBI
16

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

3.14.3.1. Situacijski nacrti crtaju se u mjerilu 1:500, a za vee graevine u 1:1000.

Prikazuju poloaj graevine na parceli i njenu okolicu sa svim pripadajuim podacima.

Slika 15. Situacija

3.14.3.2. Idejni projekti crtaju se u mjerilu 1:200 ili 1:500, a za manje zgrade i u
1:100. Sadre idejno rjeenje postavljenog projektnog zadatka. Odreuju funkciju, osnovnu
nosivu konstrukciju i oblik graevine. Slue za ishoenje Lokacijske dozvole, odnosno
dobivanje suglasnosti za izradu Glavnog projekta. Slue i za utvrivanje priblinog
predrauna graevine.

Slika 16. Idejni projekt

3.14.3.3. Glavni projekti crtaju se u mjerilu 1:100, a iznimno za velike graevine u 1:200.
Izrauju se po usvojenom Idejnom projektu. Utvruju koncepciju, funkciju i konstrukciju
zgrade te njezin oblik. Slue za opis radova, predraun trokova, statiki proraun, kao
17

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

podloga za Izvedbeni projekt i razradu instalacija. Glavni projekt slui za ishoenje

Graevinske dozvole.

Slika 17. Glavni projekt

3.14.3.4. Instalacijski projekti crtaju se u mjerilu 1:100 i to za svaku vrstu instalacija
u graevini posebno (vodovod, odvodnja, grijanje, plin, klimatizacija, elektrine, telefonske,
protupoarne, sigurnosne, gromobranske, raunalne instalacije, instalacije ozvuenja itd.).
3.14.3.5. Izvedbeni projekti (palirski) crtaju se u mjerilu 1:50, a izrauju se
temeljem Glavnog projekta. Slue za izvoenje graevinskih radova na gradilitu i njihovog
usklaivanja sa zavrnim obrtnikim radovima.

Slika 18. Izvedbeni projekt

18

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

3.14.3.6. Planovi oplate crtaju se u mjerilu 1:50, a definiraju sve potrebne detalje za
izvedbu armirano-betonskih elemenata i njihovih oplata iznad odreene etae.

Slika 19. Plan oplate

3.14.3.7. Detaljni nacrti crtaju kao daljnja razrada izvedbenih nacrta. Mjerilo je
prilagoeno vrsti i veliini elemenata koje prikazuju.

Slika 20. Detalj prozora

3.14.3.8. Konstrukcijski nacrti su radioniki nacrti elinih i drvenih konstrukcija i
planovi savijanja armature. Crtaju se u mjerilu prema potrebi, a slue za izvedbu konstrukcija
i instalacija.

19

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

3.15. TLOCRTI, PRESJECI I PROELJA

Razliite vrste projekata graevina uvijek sadre tlocrte (tlorise), presjeke i proelja
(poglede).
Tlocrt (tloris) prikazuje projekciju presjeka horizontalne ravnine za pojedine katove
graevine. Poloaj zamiljene horizontalne linije presjeka postavlja se u pravilu na 1 metar
visine od poda pojedine etae. Svi presjeeni konstruktivni dijelovi crtaju se punim debelim
crtama, a svi nepresjeeni vidljivi dijelovi, tankim punim crtama

Slika 21. Tlocrt I kata

Presjek prikazuje projekciju presjeka vertikalne ravnine kroz karakteristina mjesta
graevine, a obvezno kroz stubite i ulaz u zgradu.
Broj presjeka ovisi o vrsti graevine, a crta ih se onoliki broj koliko ih je potrebno za
jasno itanje projekta.
Mjesto presjeka oznauje se u tlocrtu debelom crtom crta-toka. Ako je presjek
postavljen u pravcu oznauje se samo poetak i kraj ravnine presjeka, a ako je linija presjeka
lomljena onda se u tlocrtu oznauje i mjesto loma.
Presjeci se crtaju, kao i tlocrti, da se svi presjeeni konstruktivni dijelovi crtaju punim
debelim crtama, Svi nepresjeeni vidljivi dijelovi crtaju se tankim punim crtama, a zaklonjeni
i nevidljivi dijelovi, potrebni za tono itanje nacrta, crtaju se tankim crtkanim crtama.
935

600

SUSJED

300

-16,7

0,0

- 48

-267

Slika 22. Presjek kroz kuu vertikalnom ravninim

20

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

Proelja (pogledi) prikazuju vertikalnu ravninu projekcije koja lei paralelno sa jednom
stranicom tlocrta graevine. Crtaju se uvijek 4 proelja koja se u pravilu poklapaju s 4 strane
svijeta (sjever, jug, zapad i istok).

Slika 23. Proelje

3.16. DEBLJINE CRTA U NACRTIMA
Preglednost i jasnoa tehnikog crtea postie se razliitim vrstama i debljinama
(irinama) crta. Odabir debljina pojedinih crta ovisi o veliini formata papira i o mjerilu
crtea. U sljedeoj tablici navedene su debljine (irine) crta u razliitim mjerilima tehnikog
crtea.
Vrste crta
iroka puna
srednje iroka
puna
uska puna
srednje iroka
isprekidana
uska isprekidana
iroka toka-crta

Primjena

Mjerilo
1:50 1:100

1:1

1:10

1:200

konture presjeenih dijelova

zgrade i terena

1,4

1,0

0,7

0,5

0,35

vidljivi bridovi zgrade, konture

manjih ili uskih presjeenih
dijelova zgrade, pogledi

0,7

0,5

0,35

0,25

0,18

rasteri, kotne crte, rafiranja,

sanitarna oprema i namjetaj,
hodne linije na stubitima

0,5

0,35

0,25

0,18

0,18

nevidljivi bridovi zgrade, otvori

u stropu, sredinjice krovnih
roenica i drvenih greda

0,7

0,5

0,35

0,25

0,18

sporedni nevidljivi bridovi,

prekidi i prikazivanja

0,5

0,35

0,25

0,18

0,18

obiljeavanje ravnina presjeka,

regulacijska i graevinska linija

1,4

1,0

0,7

0,5

0,35

sredinjice, simetrale

0,5

0,35

0,25

0,18

0,18

uska toka-crta

21

Graevinski fakultet u Osijeku

Vrste crta
slobodnom
rukom

tokasta

Tehniko crtanje i CAD

Primjena

Mjerilo
1:50 1:100

1:1

1:10

1:200

oznaka drva u presjeku, slojnice

terena, kamen

0,5

0,35

0,25

0,18

0,18

dijelovi zgrade koji se rue,

sporedne crte

0,5

0,35

0,25

0,18

0,18

Tablica 2. Debljina crta u nacrtima

3.17. KOTIRANJE NACRTA
Kotiranje nacrta neophodan je dio svakog tehnikog crtea, a predstavlja unoenje
stvarnih mjera u nacrte. Sve mjere koje se unose u graevinskim nacrtima daju se u
centimetrima. Povrine prostorija u tlocrtima daju se u m2.
Kotne crte moraju biti paralelne, a pomone kotne crte okomito na dio koji se kotira.
Kotne crte i pomone kotne crte su tanke pune neprekinute crte.
Kotni brojevi upisuju se u sredini iznad kotne crte.
Ogranienja kotnih crta, odnosno presjek kotne crte sa pomonom kotnom crtom moe
se crtati na sljedea tri naina:

Slika 24. Glavne i pomone kotne crte

Kotne crte u pravilu se postavljaju sa svih strana tlocrta. Kod viestrukog kotiranja uz nacrt
bliim se kotnim crtama kotiraju manji dijelovi, a krajnjim kotnim crtama cjelokupna veliina
objekta. Meusobna udaljenost kotnih crta i njihova udaljenost od crtea ovise o mjerilu
crtea i formatu papira. Unutarnje kotne crte crtaju se tako da poveu to vie elemenata i da
idu kroz cijelu graevinu.

22

30

30

450

90

350

Tehniko crtanje i CAD

30 130 30 130 30

Graevinski fakultet u Osijeku

30

630
Slika 25. Nain kotiranja tlocrta
Visinske kote u tlocrtu oznauju se horizontalnom crtom i sa dva pravokutna trokuta,
proziran lijevo iznad crte, a crni desno ispod crte. Iznad crte upisuje se kota gotovog poda, a
ispod nje kotni broj visine gornje povrine nosive stropne konstrukcije. Sve visinske kote u
tlocrtu i presjeku daju se u odnosu na visinsku kotu +/- 0,0 koja je visina gotovog poda
stubinog prostora prizemlja u svakoj zgradi.
Visinske kote u presjeku oznauju se horizontalnom crtom i sa dva pravokutna trokuta
lijevo ispod crte. Iznad crte upisuje se visina gotovog poda, a ispod nje kotni broj visine
gornje povrine nosive stropne konstrukcije.
Visinske kote podgleda i donjih dijelova konstrukcije u presjeku oznauju se
horizontalnom crtom i crnim pravokutnim trokutom, kojem vrh dodiruje ravninu podgleda.

TLOCRT

PRESJEK

300
292

300
292

276
Slika 26. Visinske kote u tlocrtu i presjeku

3.18. KVALITETA TEHNIKOG CRTEA

Kvaliteta tehnikog crtea najvie se primjeuje u spojevima i krianjima pojedinih
crta. Spajanju zakrivljenih i ravnih crta treba posvetiti posebnu pozornost. Spoj trba izvesti
tako da se ne primijeti irina osnovne crte. Na sljedeem crteu (slika 27.) vidi se ispravan i
neispravan nain crtanja na istim primjerima.

23

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

Slika 27. Kvaliteta tehnikog crtea

3.19. PROSTORNI PRIKAZI
Prikazi graevina u ortogonalnim projekcijama (tlocrtima, presjecima i pogledima)
esto ne omoguuju dovoljno jasno objanjenje graevine, pogotovo za one koji ne znaju
itati tehnike crtee. Zbog toga se preporua izrada i prostornih prikaza graevina koji su
gotovo neophodni u Idejnim projektima.
Aksonometrija, izometrija, perspektivni prikaz kao i maketa bitno e olakati vizualizaciju
trodimenzionalnog objekta odnosno budue graevine.
Iz prostornog prikaza vidljive su sve tri glavne dimenzije graevine predoene na
dvodimenzionalnoj ravnini plohe papira.
Aksonometrija je prostorni prikaz koji je vrlo pogodan za prostorno predstavljanje
neke graevine. Za razliku od perspektivnih prikaza aksonometrija omoguuje mjerenje,
kotiranje veliine graevine. Karakteristika aksonometrije je da se najee ravnina tlocrta
crta u pravoj veliini sa okomitim kutovima izmeu duine i irine objekta, a da se visina
dodaje pod odreenim kutom (najee 450).
Kod aksonomerijskog prikaza sve paralelne stranice u prostoru ostaju takvima i na
crteu.

24

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

Slika 28. Aksonometrija sloenog geometrijskog tijela

Izometrija je nain prostornog prikaza u kojem kutovi izmeu duljine, irine i visine
objekta iznose 1200. Kod izometrijskog prikaza sve paralelne stranice u prostoru ostaju
takvima i na crteu.

Slika 29. Izometrija sloenog geometrijskog tijela

Perspektivni prikazi daju najvjerniju, gotovo fotografsku, sliku nekog objekta ili
predmeta. Kod perspektivnih se crtea paralene crte, koje se udaljavaju od promatraeva oka,
crtaju tako da se sastaju ili spajaju u toki nedogleda na liniji horizonta.

Slika 30. Perspektiva sloenog geometrijskog tijela

25

Graevinski fakultet u Osijeku

Slika 31. Aksonometrija

Tehniko crtanje i CAD

Slika 32. Perspektiva

Slika 33. - Izometrija

26

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

3.20. GRAFIKE OZNAKE MATERIJALA I KONSTRUKCIJA

27

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

28

Graevinski fakultet u Osijeku

3.21. GRAFIKE OZNAKE NAMJETAJA I OPREME

29

Tehniko crtanje i CAD

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

30

Graevinski fakultet u Osijeku

31

Tehniko crtanje i CAD

Graevinski fakultet u Osijeku

Tehniko crtanje i CAD

32

Graevinski fakultet u Osijeku

3.22. GRAFIKE OZNAKE VRATA U TLOCRTU

33

Tehniko crtanje i CAD