BILJEKE

- praviti biljeke u jednu svesku navodiei ime autora, naslov, po potrebi i

br. stranice
Biljeke se prave:
- saimanjem neijih saznanja
- naglasiti tumaenja koja se razlikuju od injenica
- citate doslovno prepisati i staviti pod navodnike uz navoenje broja
stranice..

(PRIMJER PRVE STRANICE , OBRATITI PANJU NA VELIINU

SLOVA)

Maturski rad iz: Historija

Tema: Antifaistiki spomenici u Bosni i

Hercegovini

Predmetni profesor:
Samin Omanovi, prof.

Uenik:
Lejla Banjac, IV9

Sarajevo, april 2015.godina

Naslovna stranica maturskog rada

Naslovna stranica maturskog rada treba sadrati slijedee podatke: ime i prezime
autora, naslov rada, naznaku "Maturski rad" i naziv predmeta unutar kojeg je raen, titulu,
ime i prezime mentora, mjesto, mjesec i godinu predaje rada.

Vanjska ili omotna stranica i naslovna stranica maturskog rada

Maturski rad, osim naslovne stranice, moe imati i vanjsku ili omotnu stranicu
(korice). Na koricama se nalaze slijedei podaci: ime i prezime autora, naslov rada, naznaka
Maturski rad, mjesto, mjesec i godina predaje rada.

SADRAJ
Sadraj predstavlja tematski saetak rada i daje uvid u stranice rada na kojima se
nalaze naslovi glava, poglavlja...
Naslov SADRAJ pie se velikim slovima (font 12, podebljano) centrirano na vrhu
stranice.

1. UVOD
Naslov UVOD pie se velikim slovima (font 12, podebljano, lijevo poravnanje) i
oznaava brojem 1.
Sadri:

Ukljuivanje u temu
Zadatak rada
Osvrt na koritenu literature
Obrazloiti strukturu rada


.
?
,
"
.


,
.


.

,
,
.


(, )
.



,
.




.

Stranice uvoda najee se oznaavaju arapskim brojem 1. Uvod je izuzetno vaan dio
rada.
Uvod prvenstveno definira osnovne pojmove, odnosno cilj i svrhu istraivanja, tj. pisanja
rada, objanjava autorov pristup problemu i izlae plan, tj. kompoziciju rada. Ovo je
mjesto gdje autor pie zbog ega je odabrao odreenu temu, ta je odranije poznato o
temi i na to se tim radom ukazuje (svrha rada). Takoer je vano naznaiti kojom se
naunom metodom autor sluio kako bi drugi autor mogao ponoviti njegove rezultate,
ukoliko se slui istom metodom. Konano, bitno je opisati i kompozicijsku podjelu rada, tj.
opisati iz koliko se dijelova rad sastoji te ukratko opisati sadraj pojedinog dijela rada.
Uvod, dakle, sadri osnovne naznake problema koji se obrauje u radu (imenovanje
problema i razlog izbora za predmet prouavanja), nain obrade problema i strukturu
rada.

Razrada
teme
Cjelokupan sadraj teksta koji se izlae u radu treba biti smisleno organiziran.
Svakom dijelu rada (glava, poglavlje...) odreuje se naslov. Za svaku se glavu navode
naslovi poglavlja s glavnim idejama, a svakome se dijelu odreuje opseg. Prva verzija
teksta poinje se pisati nakon to se pregledaju zabiljeke, odnosno kada se rekapitulira
provedeno istraivanje. Pravila odakle poeti pisati zapravo nema. Ipak, preporuuje se
poeti pisati od glavnog djela rada slijedei nacrt, odnosno, pisanje uvoda i zakljuka ostavi
se za sljedei stadij pisanja. Ovisno o prikupljenoj grai mogue je i drugaiji redoslijed,
ali prva verzija svakako treba biti zaokruena cjelina koja e sadrati sve argumente i
postavljene teze rada. Naslov glave pie se velikim slovima, podebljano a sa pisanjem se
poinje na zasebnoj stranici. Glave se, prema potrebi, ralanjuju na poglavlja.

Naini navoenja izvora u tekstu

Kako se obrada bilo koje teme u okviru seminarskih i maturskih radova (ali i svih
ostalih strunih radova) zasniva na dotadanjim spoznajama o temi i rezultatima istraivanja,
objavljenim u razliitim udbenicima, knjigama, strunim asopisima i dr., svi izvori spoznaja
ili rezultata koji se u radu navode, moraju biti adekvatno navedeni. Ovo pravilo ima dva
osnovna cilja. Prvo, nenavoenje autora i izvora onoga to je preuzeto predstavlja
intelektualnu krau. S druge strane, na temelju izvora podataka koritenih u radu,
mogue je donositi i odreene zakljuke o kvaliteti rada. Dakle, kada se u tekstu navode ili
citiraju izjave, misli, rezultati, hipoteze, konstatacije ili tvrdnje drugih osoba, njihovi izvori
moraju biti adekvatno navedeni. Naini navoenja izvora podataka u tekstu (kao i naini
navoenja koritene literature na kraju teksta) prikazani u ovim Uputama, djelimino su
zasnovani na Standardima za pisanje naunih radova koje je objavila APA (Publication Manual
of the American Psychological Association, 2012), budui da je to u svijetu najee koriten
nain citiranja i navoenja izvora, a koristi ga veliki broj meunarodnih naunih asopisa i
izdavakih kua u Evropi i Americi.
Kada se navode ili komentiraju podaci izneseni u nekom djelu potrebno je navesti o kojim se
autorima radi i koje godine su podaci objavljeni.
MI EMO SE STRIKTNO DRATI PRAVILA PREMA OVIM PRIMJERIMA:
-

(Koli-Vehovec, 1994)
(Petranovi, Hadijahi, 1990)
(Imamovi i sar., 1995) - ako je grupa autora
(Koli-Vehovec, 1994; str. 109) citiranje
Ukoliko autori imaju isto prezime, onda se dodaje i inicijal imena, npr. (Bujas, R.
1935,) (Bujas, Z. 1978)

Dodatna objaenjenje i napomene pisati u fusnote!!!

Izvori (reference) po istom se principu navode i u fusnotama!!!

Izvori za koritenje i preuzimanje slika, tablica... se obavezno citiraju. Upute

pogledati u dijelu objanjenja sa tablicama, grafikim prikazima i slikama.

Tui navodi (stavovi, argumenti, ideje) mogu u seminarskom radu biti izloeni na dva
naina: saetim parafraziranjem (prepriavanjem) ili doslovnim reproduciranjem. Ne postoji
pouzdan kriterij po kojem se odreuje da li e tui navodi biti parafrazirani ili doslovno
reproducirani. Uobiajeno je da se tua misao (stav, ideja) doslovno reproducira u vidu citata
ako je od kljune vanosti, ako je kratka, efektno uobliena ili posebno ekspresivna.
Citati ne trebaju biti predugi, niti je potrebno citirati ope poznate konstatacije i stavove. Citate
treba uklopiti u rad tako da sa ostalim tekstom ine organsko jedinstvo. Iz citiranih dijelova
rada drugih autora mogu se izostaviti pojedine nevane reenice ili rijei, pri emu je
neophodno oznaiti izostavljeni dio. To se obino ini koritenjem tri take, koje se stavljaju u
uglastu zagradu. Ponekad je, radi lakeg praenja misli, potrebno u citat umetnuti neku rije. U
tom sluaju, potrebno je umetnutu rije staviti u uglastu zagradu, kako bi se odvojila od teksta
citata.
Kada se navodi neko istraivanje ili podatak koji nije pronaen u originalu, ve
posredno iz neke druge publikacije, onda treba navesti ime autora koji je prvi naveo neke
rezultate, a onda i autora u ijoj je publikaciji ta informacija pronaena, naprimjer:
Petranovi (2000, prema Imamoviu i sar., 1997) smatra kako je ekonomska kriza velikim
dijelom razlog raspada Jugoslavije.

U popisu referenci na kraju teksta za ovakav sluaj treba navesti posrednu publikaciju

ZAKLJUAK
Zakljuak ima drugaiju svrhu od uvoda. Pie se u dva dijela. U prvome se ukazuje
se na slinost ili razlike s postojeim spoznajama i donosi se zakljuak (ili zakljuci) koji iz
rada proizlazi. Ovdje je vano usporediti stavove na poetku rada (cilj rada opisan u
uvodu) sa stavovima na kraju rada, tj. navesti da li je i kako ostvaren cilj. U drugom dijelu
zakljuka navodi se vlastiti sud o obraenoj temi.

.

, ,
,
, ,

. ,
,

. ,


.


(

),


. (Belin, 2001..)

Literatura
Popis koritene literature navodi se na stranici iza zakljuka (a prije popisa tablica,
popisa ilustracija i priloga, ako postoje). Naslov LITERATURA pie se velikim slovima
(font 12, podebljano) centrirano na vrhu stranice. Redoslijed referenci treba pisati
abecednim redom bez rednih brojeva, prema prezimenu prvog autora. Ukoliko isti autor ima
vie referenci, prvo se piu one novijeg datuma. Ako se isti autor pojavljuje prvi put
samostalno, drugi put kao prvi autor rada sa dva ili vie autora, prvo se navode njegovi
samostalni radovi, zatim (ureeno po abecedi prezimena drugoga, treeg ...) autorski radovi.
Ovisno o vrsti izvora, struktura pisanja pojedine reference poneto je drugaija. Dolje su

navedeni primjeri iz najee upotrebljavanih kategorija referenci. Isticanje nekih

informacija treba initi italic stilom (kosa slova). U donjim primjerima to je ve uinjeno
gdje treba, ovi primjeri mogu posluiti kao ogled kako valja isticati pojedine vrste
informacija.

Izvorni nauni lanci u asopisu:

Ellermeier, W., (1991). On the absoluteness of category and magnitude scales of pain.
Perception & Psychophysics, 49(2), 159-166.
Prezime autora, incijal imena, (godina izdanja). Naziv rada. Naziv asopisa, broj asopisa,
broj koritenih stranica

Knjige

Bujas, Z. (1981). Uvod u metode eksperimentalne psihologije. Zagreb: kolska knjiga, 101295
Prezime(na) autora, inicijal imena, u zagradi godina izdavanja. Naslov knjige. Grad
izdavanja: Ime izdavaa, broj stranica koritenih
Ako se koristi itava knjiga onda se ne piu stranice

Ako knjiga ima urednika (editor):

Desforges, C. (Ed). (2001). Uspjeno uenje i pouavanje. Zagreb: Educa, 110-130

-

Doktorske disertacije, magisteriji, diplomski radovi

Ljubin, T. (2002). Povezanost osobina linosti i nekih biokemijskih parametara.

Neobjavljena doktorska disertacija. Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u
Zagrebu.
Dakle, pie se:
Prezime autora, inicijal imena, u zagradi godina odbrane. Naslov rada. Mjesto i institucija
odbrane.
Ukoliko
rad
nije
objavljen,
potrebno
je
napisati
i:
Neobjavljeni
doktorski/magistarski/diplomski rad.

Radovi u zbornicima, ureivanim knjigama

Brandtstadter, J. (2002). Searching for paths to successful development and aging:

integrating developmental and action-theoretical perspectives. In: Pulkkinen, L. & Caspi, A.

(eds.), Paths to Successful Development: Personality in Life Course (pp. 380-408).

Cambridge: Cambridge University Press.
Koli-Vehovec, S. (1992). Fonemska svjesnost i itanje. Godinjak Zavoda za psihologiju,
Rijeka, 83-86.
Dakle, pie se:
Prezime autora, inicijal imena, u zagradi godina izdavanja. Naslov lanka ili poglavlja u
knjizi. Urednik/ci, ukoliko postoje (Ed. za jednog ili Eds. za vie urednika), naslov knjige ili
zbornika, stranice teksta koji se citira. Grad izdavanja: izdava.
-

Tekst na Web stranicama

U novije vrijeme sve je ei sluaj navoenja podataka koji se nalaze ili se mogu
nai putem Interneta. Pri takvom navoenju potrebno je dati to precizniju informaciju kako
o samom tekstu tako i o adresi na kojoj se moe nai, kao u primjeru:
Degelman, D, i Harris, M.L. (2000). APA Style Essentials. Vanguard University,
Department of
Psychology
Web site: http://www.vanguard.edu/faculty/ddegelman/index.aspx?doc_id=796
U tekstu interent reference pisati kao i ostale (Autor, Godina). Web adrese se ne
stavljaju u tekst.
Dakle, pie se:
Prezime autora (urednika), inicijal imena, u zagradi godina izdavanja. Naslov teksta.
Internetska adresa na kojoj se tekst moe pronai (to preciznija).
POPIS TABLICA
Popis tablica slijedi nakon stranice s literaturom. Popis sadri redni broj i naziv svih
tablica navedenih prema redoslijedu (broj stranice) pojavljivanja u radu. Naslov Popis
tablica, napisan velikim slovima (font 12, podebljano) centrirano.
POPIS ILUSTTRACIJA
Popis ilustracija dolazi iza stranice s popisom tablica. Ilustracije obuhvataju
grafikone, crtee i slike. Pojavljuje li se u radu vie od jedne vrste ilustracija, preporuljivo
je popis grafikona, crtea i slika nainiti odvojeno. Izrada stranice s popisom ilustracija
istovjetna je tehnici izrade stranice s popisom tablica.

. TEHNIKE UPUTE ZA IZRADU RADA

Tehnikom oblikovanju strunoga pisanoga rada potrebno je posvetiti adekvatnu

panju. Uredno i pregledno pripremljen rad olakava itanje te daje uvid u sistematinost
izlaganja i odbrade izabranoga predmeta rada.
Uz zadovoljavajui vanjski izgled i primjerenu sadrajnu strukturu, rad mora biti
korektan u gramatikom, pravopisnom i stilskom smislu. Uenik mora savjesno kontrolirati
i urediti tekst, jer za ispravnost odgovara iskljuivo autor. Prekucava li rad neko drugi, npr.
daktilograf, za sve mogue pogreke u prijepisu odgovornost takoer snosi autor.
Izgled rada
Kako bi rad bio pregledan i prikladno oblikovan, treba potovati sljedee:
font: veliina 12, Times New Roman,
prored: 1,5,
za biljeke (fusnote) odabrati veliinu slova 10,
koristiti standardne margine margine dolje, gore, lijevo i desno po 2,5 cm
(1 inch),
pisati u odlomcima izmeu odlomaka prazan red,
svako novo poglavlje treba zapoeti na zasebnoj stranici,
stranice moraju biti oznaene rednim brojem, po sredini stranice,
tekst s obostranim poravnanjem,
glavne naslove treba pisati velikim i podebljanim slovima (bold), a podnaslove
malim slovima podebljano. Veliina slova je uvijek 12,
sve dijelove teksta koji se ele istaknuti valja pisati italikom (kurzivom) (ne bold ili
potcrtano ).
poetak pasusa se uvue za 10mm, koristei tipkuTab
Dodatne upute za pisanje rada
Pri pisanju rada treba znati sljedee:
iza svake rijei nalazi se jedan razmak,
pravopisni znaci, kao to su taka, upitnik, usklinik, zarez, dvotaka (:), taka zarez (;),
zatvorena zagrada, navodnici na kraju navoda, piu se zajedno s rijeju iza koje slijede
(izmjeu tih znakova i rijei ne stavlja se razmak),
znakovi kao to navodnici na poetku navoda i otvorena zagrada, piu se zajedno s rijeju
ispred koje se nalaze (izmeu tih znakova i rijei takoer se ne ostavlja razmak),
ako iza neke rijei dolazi navod teksta u zagradi, izmeu te rijei i poetka zagrade pie se
razmak,
znak i (&) pie se odvojeno od rijei izmeu kojih stoji,
tri take (...) piu se zajedno s rijeju kojoj prethode, a odvojeno od rijei ispred koje se
nalaze.
Uz zadovoljavajui vanjski izgled i primjerenu sadrajnu strukturu, rad mora biti
korektan u gramatikom, pravopisnom i stilskom smislu. Uenik mora savjesno
kontrolirati i urediti tekst, jer za ispravnost odgovara iskljuivo autor. Prekucava li rad

neko drugi, npr. daktilograf, za sve mogue pogreke u prijepisu odgovornost takoer snosi
autor.

Tablice, grafikoni, crtei i slike

Tablice, grafikoni, crtei i slike ne predstavljaju samo dodatak tekstu. Oni su, ba kao i
tekst, vaan dio rada. Osnovni im je zadatak omoguiti jasno, saeto i jednostavno
predstavljanje materijala u radu. Stoga je njihovoj pripremi i izradi potrebno posvetiti posebnu
panju. Meutim, nema previe smisla prikazivati iste podatke i tablino i grafiki.
Tablice
Svaka tablica mora imati redni broj i naslov. Naslov mora biti kratak i jasan. Vrlo su
esti naslovi iz kojih se ne moe shvatiti koji se podaci u tablici nalaze. Ne moe se
oekivati da e italac to saznati iz teksta.
Naslov tablice nalazi se iznad tablice, centriran. Tekst Tablica s brojem u italic stilu,
centrirano u zasebnom redu. Iza broja tablice ne dolazi taka (vidi primjer ispod).
Naslov tablice pie se neobiljeeno, ne u italiku. Prored teksta u naslovu tablice je 1 (ne
1,5 kao u ostalom tekstu). Veliina slova je 11 (ne 12 kao u ostalom tekstu)

Treba izbjegavati okomite crte u tablicama, a vodoravnim treba odvajati tek zaglavlje tablice
od ostalog dijela ili pak neke cjeline tablice meusobno
Vrijednosti u redovima ili pak stupcima treba logiki poredati
Ukoliko se neki podatak iz tablice eli istaknuti, to se moe uiniti zvjezdicom (npr.
statistika znaajnost)
Tablica treba biti centrirana na stranici
Navoenje tablice u tekstu radi se preko rednog broja (npr. vidi tablicu 3; ili u tablici
nalaze se rezultati...)

Izvori (reference) preuzimanja tablice ili slike se piu u fusnotama, tako to e te

oznaiti u tekstu kada spominjete. (prijemer: u tablici 31 nalaze se rezultati)
Citiranje u fusnoti se pie ovim redoslijedom:
- AKo je skenirana iz knjige- Prezime autora, godina, broj stranice
- Ako je sa interneta- Prezime autora (lanka- teksta), godina, web adresa

1 Izvor odakle je slika skinuta ( citirati prema ranijim uputama)

Primjer tablice organizirane prema gornjim smjernicama

Grafiki prikazi /Slike

Svaki grafiki prikaz (svaka ilustracija koja nije tablica) mora imati redni broj i naslov,
po potrebi i legendu. Svaki grafiki prikaz mora biti sam za sebe jasan. Naziv grafikog
prikaza je slika.
Redni broj i naslov grafikog prikaza (slike) nalazi se ispod grafikog prikaza.
Navoenje grafikog prikaza u tekstu ini se preko rednog broja slike (npr. vidi sliku 1.
ili slika 1. prikazuje)
Tekst Slika i pripadajui redni broj treba biti u italik stilu. Nakon rednog broja dolazi
taka. Sadrajni dio opisa slike ne pisati u italik stilu. Veliina slova i prored naslova
grafikog prikaza isti je kao i kod tablica (prored 1, veliina slova 11). Vidi primjer
dolje.
Grafiki prikaz treba biti centriran na stranici
Reference na istom principu kaoi zatablice!
Primjer grafikog prikaza
(slike na istom principu)

PREDAJA I ODBRANA RADA

Predaja i odbrana maturskog rada
Uenik dogovara rok predaje s predmetnim nastavnikom.
Uenik predaje tri primjerka uvezanoga rada u dogovorenomu roku. Rad najprije ocjenjuje
nastavnik mentor a zakljunu ocjenu nakon usmenog dijela utvruje komisija.

Postupak odbrane maturskog rada najee se odvija ovim slijedom:

Mentor ili predsjednik komisije otvara postupak odbrane,

Kandidat petnaestak minuta izlae temeljnu problematiku rada,

lanovi komisije postavljaju pitanja kandidatu; pojedini lan komisije moe, u

pravilu, postaviti najvie tri pitanja,

Kandidat nakon promiljanja i pripreme ponudi odgovore,

Kada kandidat odgovori na sva postavljena pitanja i nakon mogue rasprave,

lanovi komisije se povlae; u odsutnosti kandidata razmatra se kvaliteta rada,
usmeno izlaganje kandidata o radu, uspjenost odgovaranja na postavljena pitanja,
te odluuje o konanoj ocjeni rada

Ostale upute pronai u pravilniku za

izradu rada na web adresi kole