Upute za pisanje maturskog rada

Sarajevo, mart 2013. godine

1. UVOD
Upute za pisanje maturskog rada izdaju se kao pomo uenicima pri izradi
seminarskih radova i maturskog rada. Prikazana su osnovna pravila pisanja ovih radova.
Uenicima se detaljno ukazuje na bitnost preporuenog naina citiranja relevantne literature, to je
potkrijepljeno konkretnim primjerima.
2. SVRHA PISANJA RADA
2.1. Svrha maturskog rada
Maturski rad predstavlja

samostalnu

strunu obradu odabrane teme. Izradom

maturskog rada uenik pokazuje teorijsko i praktino znanje kao i koritenje aktualne domae i
literature stranih autora.
Ciljevi izrade maturskog rada su:

proirenje i produbljivanje znanja iz sadraja Nastavnog programa,

stjecanje iskustva u pisanju strunih radova.

Preporuljivi opseg maturskog rada je 15 do 30 stranica (bez naslovne stranice, sadraja

i popisa literature). Maturski radovi imaju standardnu strukturu koja obuhvaa slijedee
dijelove: uvod, cilj, problem, rezultati, rasprava, zakljuak i koritena literatura.
Napomena: APA stil primjenjiv je za sve predmete. Prilagodbu pojedinom predmetu izvrit
ete adekvatnim podnaslovima u okviru poglavlja PROBLEM i REZULTATI.
3. DOGOVOR O TEMI
Temu pismenog dijela maturskog rada uenik bira iz odabranog predmeta utvrenog
Nastavnim planom i programom, uz konsultacije predmetnog nastavnika. Predmetni nastavnik e
najkasnije do 20. novembra tekue godine ponuditi spisak tema koje se mogu uzeti za izradu
pismenih maturskih radova. Uenik odabira temu iz jednog predmeta i prijavljuje je nastavniku
najkasnije do 20. decembra.

Nastavniko vijee do kraja prvog polugodita razmatra i

usvaja predloene teme za izradu pismenih maturskih radova.

4. METODOLOGIJA IZRADE RADA

4.1. Naslovna stranica
Prvi kontakt s itaocem rada autor uspostavlja upravo Naslovnom stranicom. Stoga, mora
sadravati osnovne podatke i biti odgovarajue oblikovana. Naslovna je stranica prva stranica rada i
ne oznaava se rednim brojem.
4.1.1. Naslovna stranica maturskog rada
Naslovna stranica maturskog rada treba sadrati slijedee podatke: ime i prezime autora,
naslov rada, naznaku "Maturski rad" i naziv predmeta unutar kojeg je raen, titulu, ime i prezime
mentora, mjesto, mjesec i godinu predaje rada.
Izgled naslovne stranice i raspored podataka vidjeti u Prilogu 1 ovih Uputa.
4.1.2. Vanjska ili omotna stranica i naslovna stranica maturskog rada
Maturski rad, osim naslovne stranice, moe imati i vanjsku ili omotnu stranicu (korice). Na
koricama se nalaze slijedei podaci: ime i prezime autora, naslov rada, naznaka Maturski rad,
mjesto, mjesec i godina predaje rada.
4.2. Sadraj
Sadraj predstavlja tematski saetak rada i daje uvid u stranice rada na kojima se nalaze
naslovi glava, poglavlja, odjeljaka, taaka i ulomaka. Naslov Sadraj pie se velikim
slovima (font 12, podebljano) centrirano na vrhu stranice.
4.3. Tekst
4.3.1. Uvod
Stranice uvoda najee se oznaavaju arapskim brojem 1. Uvod je izuzetno vaan dio rada.

Uvod prvenstveno definira osnovne pojmove, odnosno cilj i svrhu istraivanja, tj. pisanja rada,
objanjava autorov pristup problemu i izlae plan, tj. kompoziciju rada. Ovo je mjesto gdje autor
pie zbog ega je odabrao odreenu temu, ta je odranije poznato o temi i na to se tim radom
ukazuje (svrha rada). Takoer je vano naznaiti kojom se naunom metodom autor sluio kako bi
drugi autor mogao ponoviti njegove rezultate, ukoliko se slui istom metodom. Konano, bitno je
opisati i kompozicijsku podjelu rada, tj. opisati iz koliko se dijelova rad sastoji te ukratko opisati
sadraj pojedinog dijela rada. Uvod, dakle, sadri osnovne naznake problema koji se obrauje u
radu (imenovanje problema i razlog izbora za predmet prouavanja), nain obrade problema i
strukturu rada. Naslov Uvod pie se velikim slovima (font 12, podebljano, lijevo poravnanje) i
oznaava brojem 1.
npr.
1. UVOD
4.3.2. Razrada teme
Cjelokupan sadraj teksta koji se izlae u radu treba biti smisleno organiziran. Svakom
dijelu rada (glava, poglavlje...) odreuje se naslov. Za svaku se glavu navode naslovi poglavlja s
glavnim idejama, a svakome se dijelu odreuje opseg. Prva verzija teksta poinje se pisati nakon
to se pregledaju zabiljeke, odnosno kada se rekapitulira provedeno istraivanje. Pravila odakle
poeti pisati zapravo nema. Ipak, preporuuje se poeti pisati od glavnog djela rada slijedei nacrt,
odnosno, pisanje uvoda i zakljuka ostavi se za sljedei stadij pisanja. Ovisno o prikupljenoj grai
mogu je i drugaiji redoslijed, ali prva verzija svakako treba biti zaokruena cjelina koja e
sadrati sve argumente i postavljene teze rada. Naslov glave pie se velikim slovima, podebljano a s
pisanjem se poinje na zasebnoj stranici. Glave se, prema potrebi, ralanjuju na poglavlja,
poglavlja na odjeljke, odjeljci na take, take na ulomke. Sloenost strukture rada ovisi o vrsti i
odrednicama sadraja koji se obrauje, no opa preporuka glasi: radi lakega praenja i
preglednosti teksta, ralanjivanje unutar jedne glave ne bi trebalo prelaziti etiri razine.
4.3.2.1. Naini navoenja izvora u tekstu
Kako se obrada bilo koje teme u okviru seminarskih i maturskih radova (ali i svih ostalih
strunih radova) zasniva na dotadanjim spoznajama o temi i rezultatima istraivanja, objavljenim u

razliitim udbenicima, knjigama, strunim asopisima i dr., svi izvori spoznaja ili rezultata koji se
u radu navode, moraju biti adekvatno navedeni. Ovo pravilo ima dva osnovna cilja. Prvo,

nenavoenje autora i izvora onoga to je preuzeto predstavlja intelektualnu krau. S druge strane,
na temelju izvora podataka koritenih u radu, mogue je donositi i odreene zakljuke o kvaliteti
rada. Dakle, kada se u tekstu navode ili citiraju izjave, misli, rezultati, hipoteze, konstatacije ili
tvrdnje drugih osoba, njihovi izvori moraju biti adekvatno navedeni. Naini navoenja izvora
podataka u tekstu (kao i naini navoenja koritene literature na kraju teksta) prikazani u ovim
Uputama, djelimino su zasnovani na Standardima za pisanje naunih radova koje je objavila APA
(Publication Manual of the American Psychological Association, 2012), budui da je to u svijetu
najee koriten nain citiranja i navoenja izvora, a koristi ga veliki broj meunarodnih naunih
asopisa i izdavakih kua u Evropi i Americi.
Kada se navode ili komentiraju podaci izneseni u nekom djelu potrebno je navesti o kojim se
autorima radi i koje godine su podaci objavljeni.
Evo nekoliko primjera:
Brandstnder (2002) navodi dvije strategije prilagodbe kojima je cilj smanjiti
razliku izmenu eljenog i trenutnog smjera osobnog razvoja, a to su
asimilacija i akomodacija.
Heckhausen i Schultz (1995) u svojoj cjeloivotnoj teoriji kontrole, zastupaju ideju
o postojanju etiri adaptivne kontrolne strategije: selektivna primarna kontrola,
kompenzatorna primarna kontrola, selektivna sekundarna kontrola i kompenzatorna
sekundarna kontrola.
Mnogi savremeni modeli uenja itanja (Koli-Vehovec, 1994) pretpostavljaju
postojanje dvaju, djelomino neovisnih, kognitivnih komponenti vjetog itanja, a to
su jezina kompetentnost i dekodiranje
Uz asimilaciju i akomodaciju, koje odgovaraju konceptu primarne i sekundarne
kontrole, neki autori (npr. Lackovi-Grgin, Grgin, Penezi i Sori, 2001) predlau i
treu vrstu kontrole nad osobnim razvojem, a to je tercijarna kontrola.
Jedan od najvanijih faktora u ouvanju perceptivne konstantnosti veliina jest tana
percepcija dubine (Levine i Schefner, 1991).
Kako je pokazano u veem broju istraivanja, izbor metode u ispitivanju osjetljivosti
moe biti od presudne vanosti za valjanost mjerenja (Gescheider, 1997, 1992;
Ellermeier i Westphal, 1991).
Dakle, prezimena autora mogu se staviti na poetak reenice, u sredini ili na kraj, ovisno o
tome kako je onome ko pie tekst zgodnije sa stajalita stila izraavanja. Ukoliko se autor(i)
stavljaju u sredini reenice ili na kraj onda se prezime(na) i godina stavljaju u zagradu. Ukoliko
autori imaju isto prezime, onda se dodaje i inicijal imena, npr. (Bujas, R. 1935, Bujas, Z. 1978)

Ukoliko se iz nekog objavljenog izvora doslovno prepisuje dio teksta (citira) onda taj citat treba
staviti meu znake navoda i naznaiti na kojoj se stranici izvornika nalazi, naprimjer:
"injenica da okolno svjetlo mijenja doivljenu svjetlinu nekog ciljnog objekta, sugerira da je na
djelu neka vrsta prostorne interakcije" (Coren, Ward i Enns, 2003; str. 109).
Kada se navodi neko istraivanje ili podatak koji nije pronaen u originalu, ve posredno iz
neke druge publikacije, onda treba navesti ime autora koji je prvi naveo neke rezultate, a onda i
autora u ijoj je publikaciji ta informacija pronaena, naprimjer:
Frith (1985, prema Rayner i sar., 2001) smatra kako uenje itanja prolazi kroz logografski,
alfabetski i ortografski stadij.
U popisu referenci na kraju teksta za ovakav sluaj treba navesti posrednu publikaciju.
Ukoliko se u tekstu spominje istraivanje veeg broja autora (do 5) onda kod prvog
navoenja treba napisati prezimena svih autora, a u sljedeim navoenima samo prvog autora te
dodatak isar. Ukoliko ima vie od pet autora onda se i pri prvom, a i pri kasnijim navoenjima,
navodi samo prezime prvog autora + sar, kao u primjeru:

Fonemska svjesnost je samo jedan element ireg konstrukta vjetina fonolokog

procesiranja koji ukljuuje i fonoloko pamenje, te vjetinu brzog imenovanja odnosno
brzog dozivanja glasovnih reprezentacija iz dugoronog pamenja (Sodoro, Allinder,
Rankin-Erickson, 2002).
Neki autori (npr. Sodoro i sur., 2002) smatraju da je veza izmenu znanja o fonolokoj
strukturi i vjetine itanja reciprona.
Istraivanje skupine autora iz 13 evropskih zemalja (Seymour i sur., 2003) je kao jedan od
ciljeva imalo provjeriti eventualno postojanje razlika u uenju itanja jezika razliitih po
slogovnoj i ortografskoj sloenosti.
Pravilo je da svako spominjanje autora u tekstu mora biti praeno i navoenjem u popisu referenci
na kraju teksta, odnosno sve reference s popisa moraju biti spomenute i u tekstu!

4.3.3. Zakljuak
Zakljuak ima drugaiju svrhu od uvoda. Pie se u dva dijela. U prvome se ukazuje se
na slinost ili razlike s postojeim spoznajama i donosi se zakljuak (ili zakljuci) koji iz rada
proizlazi. Ovdje je vano usporediti stavove na poetku rada (cilj rada opisan u uvodu) sa
stavovima na kraju rada, tj. navesti da li je i kako ostvaren cilj. U drugom dijelu zakljuka
navodi se vlastiti sud o obraenoj temi.
4.3.4. Nain oznaavanja dijelova rada
Najpregledniji nain oznaavanja dijelova rada predstavlja nain koriten u ovom
tekstu. Dakle, svaka se glava oznaava arapskim brojem. Prvi broj svakoga poglavlja podudara
se s brojem glave kojoj poglavlje pripada dok drugi broj oznaava redni broj navedenoga
poglavlja. Isti postupak slijedi za oznaavanje odjeljaka i taaka.

4.4. Literatura
Popis koritene literature navodi se na stranici iza zakljuka (a prije popisa tablica,
popisa ilustracija i priloga, ako postoje). Naslov Literatura pie se velikim slovima (font
12, podebljano) centrirano na vrhu stranice. Redoslijed referenci treba pisati abecednim
redom bez rednih brojeva, prema prezimenu prvog autora. Ukoliko isti autor ima vie referenci,
prvo se piu one novijeg datuma. Ako se isti autor pojavljuje prvi put samostalno, drugi put kao
prvi autor rada sa dva ili vie autora, prvo se navode njegovi samostalni radovi, zatim (ureeno
po abecedi prezimena drugoga, treeg ...) autorski radovi. Ovisno o vrsti izvora, struktura
pisanja pojedine reference poneto je drugaija. Dolje su navedeni primjeri iz najee
upotrebljavanih kategorija referenci. Isticanje nekih informacija treba initi italic stilom (kosa
slova). U donjim primjerima to je ve uinjeno gdje treba, ovi primjeri mogu posluiti kao
ogled kako valja isticati pojedine vrste informacija.
Izvorni nauni lanci u asopisu
Ellermeier, W., & Westphal, W. (1991). On the absoluteness of category and magnitude
scales of pain. Perception & Psychophysics, 49(2), 159-166.
Seymour, P. H., Aro M., Erskine J. M. (2003). Foundation literacy acquisition in european
orthographies. British Journal of Psychology, 94, 143174.

Dakle, pie se: Prezime autora, inicijal imena, u zagradi godina izdavanja. Naslov rada.
stranice.
Knjige
Bujas, Z. (1981). Uvod u metode eksperimentalne psihologije. Zagreb: kolska knjiga.
Pinel, J. (2001). Bioloka psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Dakle, pie se:
Prezime(na) autora, inicijal imena, u zagradi godina izdavanja. Naslov knjige. Grad
izdavanja: Ime izdavaa.
Ako knjiga ima urednika (editor):
Desforges, C. (Ed). (2001). Uspjeno uenje i pouavanje. Zagreb: Educa
Doktorske disertacije, magisteriji, diplomski radovi
Ljubin, T. (2002). Povezanost osobina linosti i nekih biokemijskih parametara. Neobjavljena
doktorska disertacija. Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Dakle, pie se:
Prezime autora, inicijal imena, u zagradi godina odbrane. Naslov rada. Mjesto i institucija
odbrane.

Ukoliko

rad

nije

objavljen,

potrebno

je

napisati

i:

Neobjavljeni

doktorski/magistarski/diplomski rad.
Radovi u zbornicima, ureivanim knjigama
Brandtstadter, J. (2002). Searching for paths to successful development and aging: integrating
developmental and action-theoretical perspectives. In: Pulkkinen, L. & Caspi, A. (eds.), Paths
to Successful Development: Personality in Life Course (pp. 380-408). Cambridge: Cambridge
University Press.
Koli-Vehovec, S. (1992). Fonemska svjesnost i itanje. Godinjak Zavoda za psihologiju,
Rijeka, 83-86.
Dakle, pie se:
Prezime autora, inicijal imena, u zagradi godina izdavanja. Naslov lanka ili poglavlja u knjizi.
Urednik/ci, ukoliko postoje (Ed. za jednog ili Eds. za vie urednika), naslov knjige ili zbornika,
stranice teksta koji se citira. Grad izdavanja: izdava.

 Tekst na Web stranicama

U novije vrijeme sve je ei sluaj navoenja podataka koji se nalaze ili se mogu nai
putem Interneta. Pri takvom navoenju potrebno je dati to precizniju informaciju kako o
samom tekstu tako i o adresi na kojoj se moe nai, kao u primjeru:
Degelman, D, i Harris, M.L. (2000). APA Style Essentials. Vanguard University, Department
of Psychology Web site: http://www.vanguard.edu/faculty/ddegelman/index.aspx?
doc_id=796
U tekstu interent reference pisati kao i ostale. Web adrese se ne stavljaju u tekst. Moete u fusnotu!

Dakle, pie se:

Prezime autora (ovdje urednika), inicijal imena, u zagradi godina izdavanja. Naslov teksta.
Internetska adresa na kojoj se tekst moe pronai (to preciznija). Ukoliko se neki tekst ne
vee uz autora, potrebno je navesti to precizniju adresu.
Izgled popisa referenci
Ukoliko je referenca dua od jednog reda, tekst u ostalim redovima se uvlai za 1 cm.
Prored unutar pojedine reference je 1, a izmeu referenci treba ostaviti razmak. Primjer izgleda
popisa koritene literature moe se vidjeti u Prilogu 4.
4.5. Popis tablica
Popis tablica slijedi nakon stranice s literaturom. Popis sadri redni broj i naziv svih
tablica navedenih prema redoslijedu (broj stranice) pojavljivanja u radu. Naslov Popis
tablica, napisan velikim slovima (font 12, podebljano) centrirano.
4.6. Popis ilustracija
Popis ilustracija dolazi iza stranice s popisom tablica. Ilustracije obuhvataju grafikone,
crtee i slike. Pojavljuje li se u radu vie od jedne vrste ilustracija, preporuljivo je popis
grafikona, crtea i slika nainiti odvojeno. Izrada stranice s popisom ilustracija istovjetna je
tehnici izrade stranice s popisom tablica.

5. TEHNIKE UPUTE ZA IZRADU RADA

Tehnikom oblikovanju strunoga pisanoga rada potrebno je posvetiti adekvatnu panju.
Uredno i pregledno pripremljen rad olakava itanje te daje uvid u sistematinost izlaganja i
odbrade izabranoga predmeta rada.
Uz zadovoljavajui vanjski izgled i primjerenu sadrajnu strukturu, rad mora biti korektan
u gramatikom, pravopisnom i stilskom smislu. Uenik mora savjesno kontrolirati i urediti
tekst, jer za ispravnost odgovara iskljuivo autor. Prekucava li rad neko drugi, npr. daktilograf,
za sve mogue pogreke u prijepisu odgovornost takoer snosi autor.
5.1. Izgled rada
Kako bi rad bio pregledan i prikladno oblikovan, treba potovati sljedee:
font: veliina 12, Times New Roman,
prored: 1,5,
za biljeke (fusnote) odabrati veliinu slova 10, komentare ili opaske
vezane za dio teksta u radu (ako ih ima) staviti u fusnote na nain da se
stavi odreeni broj zvijezdica (npr. **) pored dijela teksta koji ete
komentirati, a u fusnotu staviti isti broj zvijezdica (**) koji ste stavili u
glavni tekst i dati komentar ili opasku, a za nazive tablica i grafikih
prikaza font 11,
koristiti standardne margine margine dolje, gore, lijevo i desno po 2,5 cm
(1 inch),
pisati u odlomcima izmeu odlomaka prazan red,
svako novo poglavlje treba zapoeti na zasebnoj stranici,
stranice moraju biti oznaene rednim brojem, po sredini stranice,
tekst s obostranim poravnanjem,
glavne naslove treba pisati velikim i podebljanim slovima (bold), a
podnaslove malim slovima podebljano. Veliina slova je uvijek 12,
sve dijelove teksta koji se ele istaknuti valja pisati italikom (kurzivom)
(ne bold ili potcrtano ).

5.2. Dodatne upute za pisanje rada

Pri pisanju rada treba znati sljedee:
iza svake rijei nalazi se jedan razmak,
pravopisni znaci, kao to su taka, upitnik, usklinik, zarez, dvotaka (:), taka zarez (;),
zatvorena zagrada, navodnici na kraju navoda, piu se zajedno s rijeju iza koje slijede
(izmjeu tih znakova i rijei ne stavlja se razmak),
znakovi kao to navodnici na poetku navoda i otvorena zagrada, piu se zajedno s
rijeju ispred koje se nalaze (izmeu tih znakova i rijei takoer se ne ostavlja razmak),
ako iza neke rijei dolazi navod teksta u zagradi, izmeu te rijei i poetka zagrade pie
se razmak,
znak i (&) pie se odvojeno od rijei izmeu kojih stoji,
tri take (...) piu se zajedno s rijeju kojoj prethode, a odvojeno od rijei ispred koje se
nalaze.
5.3. Tablice, grafikoni, crtei i slike
Tablice, grafikoni, crtei i slike ne predstavljaju samo dodatak tekstu. Oni su, ba kao i
tekst, vaan dio rada. Osnovni im je zadatak omoguiti jasno, saeto i jednostavno
predstavljanje materijala u radu. Stoga je njihovoj pripremi i izradi potrebno posvetiti posebnu
panju. Meutim, nema previe smisla prikazivati iste podatke i tablino i grafiki.
5.3.1. Tablice
Svaka tablica mora imati redni broj i naslov. Naslov mora biti kratak i jasan. Vrlo su
esti naslovi iz kojih se ne moe shvatiti koji se podaci u tablici nalaze. Ne moe se
oekivati da e italac to saznati iz teksta.
Naslov tablice nalazi se iznad tablice, centriran. Tekst Tablica s brojem u italic stilu,
centrirano u zasebnom redu. Iza broja tablice ne dolazi taka (vidi primjer ispod).
Naslov tablice pie se neobiljeeno, ne u italiku. Prored teksta u naslovu tablice je 1 (ne
1,5 kao u ostalom tekstu). Veliina slova je 11 (ne 12 kao u ostalom tekstu).

 Treba izbjegavati okomite crte u tablicama, a vodoravnim treba odvajati tek zaglavlje
tablice od ostalog dijela ili pak neke cjeline tablice meusobno
Vrijednosti u redovima ili pak stupcima treba logiki poredati
Ukoliko se neki podatak iz tablice eli istaknuti, to se moe uiniti zvjezdicom (npr.
statistika znaajnost)
Navoenje tablice u tekstu radi se preko rednog broja (npr. vidi tablicu 3; ili u tablici
nalaze se rezultati...)
Tablica treba biti centrirana na stranici

Primjer tablice organizirane prema gornjim smjernicama

5.3.2. Grafiki prikazi

Svaki grafiki prikaz (svaka ilustracija koja nije tablica) mora imati redni broj i naslov,
po potrebi i legendu. Svaki grafiki prikaz mora biti sam za sebe jasan. Naziv grafikog
prikaza je slika.
Redni broj i naslov grafikog prikaza (slike) nalazi se ispod grafikog prikaza.
Navoenje grafikog prikaza u tekstu ini se preko rednog broja slike (npr. vidi sliku 1.
ili slika 1. prikazuje)
Tekst Slika i pripadajui redni broj treba biti u italik stilu. Nakon rednog broja dolazi
taka. Sadrajni dio opisa slike ne pisati u italik stilu. Veliina slova i prored naslova
grafikog prikaza isti je kao i kod tablica (prored 1, veliina slova 11). Vidi primjer
dolje.
Grafiki prikaz treba biti centriran na stranici
Primjer grafikog prikaza

6.

PREDAJA I ODBRANA RADA

6.1. Predaja i odbrana maturskog rada
Uenik dogovara rok predaje s predmetnim nastavnikom.
Uenik predaje tri primjerka uvezanoga rada u dogovorenomu roku. Rad najprije ocjenjuje
nastavnik mentor a zakljunu ocjenu nakon usmenog dijela utvruje komisija.
Postupak odbrane maturskog rada najee se odvija ovim slijedom:

Mentor ili predsjednik komisije otvara postupak odbrane,

Kandidat petnaestak minuta izlae temeljnu problematiku rada,

lanovi komisije postavljaju pitanja kandidatu; pojedini lan komisije moe, u

pravilu, postaviti najvie tri pitanja,

Kandidat nakon promiljanja i pripreme ponudi odgovore,

Kada kandidat odgovori na sva postavljena pitanja i nakon mogue rasprave,

lanovi komisije se povlae; u odsutnosti kandidata razmatra se kvaliteta rada,
usmeno izlaganje kandidata o radu, uspjenost odgovaranja na postavljena pitanja,
te odluuje o konanoj ocjeni rada.

Broj
konsultacija

DATUM KONSULTACIJA

PRISUSTVO UENIKA

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.

Ukupan broj odranih konsultacija:

(upisati broj)
Uenik je prisustvovao:
(upisati broj)
15