Vodic Kroz Zanimanja

PREDGOVOR
Dragi uenici,uenice,
Pred vama je prirunik koji e vam korisno posluiti da se upoznate sa raznim
zanimanjima kako bi to lake izabrali ono zanimanje za koje imate sklonosti i interes.
Svakom pojedincu je potrebna struna pomo u donoenju odluka o daljnjem profesionalnom putu, putu izgradnje karijere. To je jedna od temeljnih funkcija Zavoda za zapoljavanje
na svim razinama, a i obrazovnih vlasti u Bosni i Hercegovini. Profesionalna orijentacija
se mora provoditi u kolama sukladno meunarodnim konvencijama. Pomou profesionalnom usmjeravanju pri odabiru budueg zanimanja koriste, osobe koje prvi put biraju
profesiju ili zanimanje za koje e se tek kolovati, a to ste vi - uenici zavrnog razreda
osnovne kole, ali i one osobe koje, iz bilo kojeg razloga, moraju odluivati o promjenama
(prekvalifikaciji) u svom dosadanjem zanimanju i radu. Profesionalna orijentacija se provodi putem informiranja i savjetovanja u kolama, a provode je kolski pedagozi-psiholozi
zajedno sa svim drugim nastavnicima u koli.
Profesionalna orijentacija ima dvije temeljne komponente:
profesionalno informiranje i
profesionalno savjetovanje.
Informiranjem se moe obuhvatiti veliki broj korisnika, i moemo slobodno, na osnovu
iskustava, rei da je informiranje mnogima sasvim dovoljno za donoenje odreene profesionalne odluke o izboru budueg zanimanja. Profesionalno je savjetovanje mnogo sloeniji
postupak koji se temelji na detaljnijem poznavanju mnogih, za profesionalni uspjeh bitnih
karakteristika i osobina linosti, npr. sposobnosti, interesa, motivacije, vjetina, zdravstvenog stanja i sl. Profesionalno savjetovanje je rezultat timskog rada psihologa, pedagoga,
ljekara i po potrebi drugih strunjaka.
Zbog veoma velikih problema pri zapoljavanju i zbog velikog broja nezaposlenih u posljednje vrijeme raste potreba za profesionalnim orijentiranjem i profesionalnim
savjetovanjem odraslih.
Vodi kroz zanimanja moe korisno posluiti u svrhu profesionalnog informiranja:
uenicima koji se nalaze pred odabirom budueg zanimanja
roditeljima i nastavnicima
nezaposlenim osobama koje trae posao
zaposlenima osobama koji bi eljeli promijeniti posao
savjetodavcima (pedagozima, psiholozima, ljekarima) za profesionalno
informiranje i izbor zanimanja
kadrovskim strunjacima koji se bave upravljanjem ljudskim resursima
studentima psihologije i pedagogije u cilju istraivanja.
Izdavai
Gesellschaft fr technische Zusammenarbeit (GTZ)
Federalni zavod za zapoljavanje
Zavod za zapoljavanje Republike Srpske
Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke
Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske
Za izdavae
Dr. Jeanette Burmester, GTZ voa projekta Struno obrazovanje i usavravanje
Miralem ari, Federalni zavod za zapoljavanje, direktor
Milorad Jankvi, Zavod za zapoljavanje RS, direktor
Prof. dr. Zijad Pai, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, ministar
Anton Kasipovi,Ministarstvo prosvjete i kulture RS, ministar
Redakcijski savjet
Stipo Bara, Ministarstvo prosvjete
Suada Numi, Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije BiH
Salih Mula, Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije BiH
Sneana Borovanin, Zavod za zapoljavanje Republike Srpske
Miroslava Aleksi, Zavod za zapoljavanje Republike Srpske
Viktorija Beevi, Zavod za zapoljavanje Federacije BiH
Omer Korjeni, Zavod za zapoljavanje Federacije BiH
Pejo urainovi, Ministarstvo prosvjete Republike Srpske
Cvijan Jovanovi, Ministarstvo prosvjete Republike Srpske
Edina ubela, Gesellschaft fr technische Zusammenarbeit - GTZ
Lektor
Zineta Boguni
DTP
Edib Gusinjac
Naslovna strana
Edib Gusinjac
Tiskara
Lakta{i
Za tiskaru
Svetozar erketa
Tira
15.000 primjeraka
Dragi itaoci,
Nakon zavrene osnovne kole, pribliavate se velikim koracima svijetu zaposlenja.
Vrijeme je da sada postavite smjernice za svoju buduu poslovnu karijeru.
Broura koja je pred vama treba da vam prui iroku paletu ponuda zanimanja u Bosni i
Hercegovini, te podrku pri izboru budueg zanimanja.
Oni meu vama koji jo uvijek nisu sigurni kojim pravcem da krenu mogu uz pomo ove
broure nai kratak opis svih ponuenih zanimanja. Ova broura moe vam biti od pomoi
da odaberete svoje budue zanimanje. Mogue je da i uz pomo iste moda pronaete zanimanje na koje prethodno niste ni pomisli ili ste imali drugaiju predstavu o njemu.
Onima koji ve znaju koje e zanimanje odabrati broura moe pomoi da usporede svoje
predstave o tom zanimanju sa opisanim. Nadalje broura prua mogunost da se izvri
usporedba slinih zanimanja, odnosno daje pregled alternativnih zanimanja.
Vae prve strune kvalifikacije su bitan sastavni dio vae budunosti. No morate imati na
umu da stalna organizaciona i tehnika promjena u svijetu rada od vas iziskuju sve vie
fleksibilnosti i mogunost prilagoavanja. Kako bi se i aspekt cijeloivotnog uenja obradio
date su vam dodatne informacije o mogunostima daljeg usavravanja.
Veliko mi zadovoljstvo predstavlja i injenica da smo mi kao GTZ projekat imali mogunost
da pruimo podrku radnoj grupi, koja je odgovorna za sadraj broure.
Ova broura je informativna broura o zanimanjima u Bosni i Hercegovini a izradili su je
zajedno predstavnici Ministarstva obrazovanja i nauke Federacije Bosne i Hercegovine,
predstavnici Ministarstva prosvjete i kulture RS kao i predstavnici Zavoda za zapoljavanje
FBiH i RS.
Miljenja smo da ovu brouru ne treba koristiti samo naa ciljna grupa, odnosno uenici
zavrnih razreda osnovne kole nego i njihovi roditelji, nastavnici i strunjaci za profesionalnu orijentaciju kako bi u budue sve vie mladih strunjaka izalo na trite rada koji
mogu za sebe rei da su izuili zanimanje koje najvie odgovara njihovim eljama, sposobnostima i interesima.
Dr. Jeanette Burmester
Voa projekta
GTZ Struno obrazovanje i usavravanje u BiH
Sarajevo,novembar 2006
Uvod
-
Nakon zavrene osnovne kole potrebno je donijeti veoma vanu odluku - odluku o
odabiru budueg zanimanja. To nije nimalo lagan zadatak! Odabir zanimanja jedna je od
najvanijih odluka u ovjekom ivotu.
Dobar odabir budueg zanimanja vaan je iz razloga to radu posveujemo mnogo vremena:
8 sati dnevno, 5 dana tjedno, 35-40 godina ivota. Zbog toga trebamo odabrati zanimanje
kojim emo biti zadovoljni, koje emo obavljati dobro, sa zadovoljstvom i uspjeno. Meutim, pri odabiru budueg zanimanja esto se naemo u slijepoj ulici: izmeu snova i
realnosti, izmeu potrebe da pomirimo snove i elje sa jedne strane i stvarnost u kojoj
ivimo sa druge. Biti motiviran, dobro upoznati sebe, svoje sklonosti i sposobnosti, upoznati
se sa zanimanjima, svijet (trite) rada, dobro promisliti o buduem zanimanju i biti zadovoljan u poslu osobno je i javno dobro. Zato je vano da dobro odaberemo buduu profesiju,
kako bi u ivotu radili posao koji nas ini sretnim i u kojem smo uspjeni. Skup poslova i
zanimanja koje ovjek obavlja do svog umirovljenja naziva se karijerom. Karijera svakog
pojedinca odreuje njegov ivot - materijalni poloaj, drutveni ugled, mjesto stanovanja,
prijatelje. Zato je sustavno planiranje i usmjeravanje vlastite karijere zapravo planiranje
vlastita ivota. Profesionalna orjentacija je vana za uenike koji tek biraju svoje budue
zanimanje, ali isto tako je vana svakom pojedincu koji eli promijeniti svoj posao ili
zanimanje. Rijetko e se ko baviti samo jednim poslom u ivotu. Ljudi promijene i po
nekoliko poslova, pa i zanimanja tokom svog radnog vijeka.
Kako se opredjeliti za budue zanimanje?
-
Ljudi se meusobno razlikuju i svaki ovjek ima svoje jedinstvene osobine. O tim
osobinama treba voditi rauna pri planiranju vlastite karijere, jer razliita zanimanja
zahtijevaju i razliite osobine ljudi koji ih obavljaju. Jednostavno, sklonosti ljudi su razliite.
Poeljne osobine u nekom zanimanju ovise o radnim zadatcima i uvjetima rada. Svako
zanimanje zahtijeva skup odreenih osobina koje se mogu znatno razlikovati od skupa
osobina koje su poeljne u nekom drugom zanimanju.
Radni zadaci i uvjeti rada odreuju koje su osobine vane u nekom zanimanju. To znai da
pri odabiru budueg zanimanja moramo poznavati poslove i uvjete rada za to zanimanje.
Istovremeno, i najvanije moramo dobro poznavati samog sebe!
Upoznavanjem sebe, zapravo, i poinje proces izbora zanimanja.
Poznavati sebe, znai poznavati svoje osobine koje su u vezi s
Upoznajte sebe
obavljanjem razliitih poslova. Tri vrste osobina, koje su vane za
odabir budueg zanimanja su vrijednosti, interesi i sposobnosti.
Upoznati sebe, dakle, znai upoznati svoje vrijednosti, interese i
sposobnosti. To nije nimalo lagan zadatak, ali iskreni sud o samome
sebi neophodan je korak prema uspjenom odabiru budueg zanimanja. Ne trebate se osloniti iskljuivo na ono to mislite o sebi,
ve razgovarajte i s drugima i saznajte kako oni sude o vama. Na
kraju, za pomo se moete obratiti psiholozima i drugim strunjacima za profesionalnu orijentaciju.
Vrijednosti su glavni ciljevi koje pojedinac eli ostvariti u svom
ivotu. Neki ljudi ele bogatstvo, drugi cijene mo i uticaj na druge
ljude, treima je vano da ispune ivot pomaganjem drugim ljudima.
Smatrate li da je veoma vano pomoi bolesnoj ivotinji?
Najradije pomaete ovjeku u nevolji? elite vrijedno raditi ako moete dobro zaraditi?
Ova tri pitanja, odnose se na vaa vrijednosna usmjerenja. ivotni ciljevi nekog pojedinca
nisu uvijek vidljivi, ali se zapaaju po njegovim stavovima i ponaanju. Upoznavanjem
vlastitih vrijednosti, zrelije emo izabrati zanimanje i posao kojim se elimo baviti.
Odgovori na pitanja da li vie volite matematike zadatke ili vas zanimaju razni strojevi i
nain njihovog rada, govore o vaim interesima. Interes je zanimanje pojedinca za odreene
aktivnosti. Interesi su obino razliiti. Tako moemo govoriti o interesima za tehniku i
strojeve, prirodne ili drutvene znanosti, knjievnost, likovnu umjetnost, muziku, sport,
ekonomiju, poslovne aktivnosti itd. Bolje je odmah izabrati zanimanje u kojem ovjek
moe obavljati aktivnosti koje ga zaista interesuju. I sam izraz zanimanje podsjea nas na
to da bi se ovjek trebao baviti upravo onim to ga zanima. Da li ste uspjeni u rjeavanju
matematikih problema? Uspijevate li lako objasniti svoje misli? Da li ste spretni u runim
poslovima? To su pitanja koja se odnose na vae sposobnosti. Sam interes za odabrano
zanimanje nije dovoljan za uspjeh u radu. Uspjeh u poslu ovisi od sposobnosti nekog
pojedinca, a one ne moraju biti skladne njegovim interesima. Sposobnosti su temeljne
ovjekove osobine. One odreuju ovjekov maksimum u nekoj aktivnosti.
Osim to trebamo dobro poznavati sebe, moramo dobro poznavati i svijet (trite) rada.
Poznavati svijet (trite) rada znai poznavati razliita zanimanja, glavne zahtjeve za
obavljanje odreenog posla, uslove rada, mogunosti zaposlenja, napredovanja u radu,
daljeg usavravanja i kolovanja itd. Mnogi ljudi koji misle da dobro poznaju odreeno
zanimanje nisu ni svjesni toga koliko njihovo znanje moe biti povrno i nepotpuno. Svijet
rada je irok, moemo slobodno rei ak i nepregledan, te podloan stalnim promjenama.
Postoje tisue raznovrsnih poslova koje ljudi mogu obavljati. Osim to su mnogobrojni,
poslovi se i mijenjaju. Znanstveni i tehnoloki razvoj ima za posljedicu da neki poslovi
nestaju, a drugi nastaju. Zato upoznati svijet rada nije ni lagan ni kratkotrajan zadatak.
Svijet rada poeli smo upoznavati jo u djetinjstvu. Vrlo smo rano nauili da ljudi obavljaju
razliite poslove. Od roditelja i znanaca, u koli i iz knjiga, postupno smo uili i irili
saznanja o razliitim zanimanjima.
Pojedinac ne moe u potpunosti upoznati sva mogua zanimanja, ve treba bolje upoznati
ona zanimanja za koja ima najvie interesa. Ali, koja su to zanimanja na koje treba obratiti
panju? Vrlo vaan izvor informacija o svijetu (tritu) rada su posebne publikacije o
zanimanjima. Internet je, takoer, postao medij za prezentiranje ovakvih informacija.
Iskreno se nadamo da e ti ovaj Vodi kroz zanimanja pomoi da vie sazna o
razliitim zanimanjima, te da u skladu sa svojim vrijednostima, interesima i sklonostima
lake izabere svoje budue zanimanje.
ZNAAJ I VANOST IZBORA ZANIMANJA

U toku kolovanja, a posebno kada ste u zavrnom razredu sve je prisutnija dilema
kuda dalje. U kom pravcu ete nastaviti kolovanje? ta je va budui izbor i emu elite da
se posvetite? Pitanja trae odgovor, a odluku o izboru budueg zanimanja treba da donesete
vi. To je sigurno jedna od vaih najvanijih i najznaajnih odluka jer ovjek jednu treinu
svog ivota provede obavljajui profesionalnu djelatnost.
Niko ne moe odluiti u ime vas a naa elja je, ali i obaveza da vam pomognemo, odnosno
ukaemo o emu sve treba da vodite rauna da bi pravilno odluili. Od pravilnog izbora
zavisi va budui uspjeh i napredak u karijeri, a pravce karijere trasirate upravo odlukom o
izboru i upisu u neku kolu.
Sa slinim odlukama ete se susresti i kasnije jer je ovjek u svom radnom vijeku primoran
da dopunjava i dograuje steeno znanje za neko zanimanje, a nekada ak i da mijenja
zanimanje. Meutim, treba znati da ako sada pravilno odluite imaete mnogo manje problema da se izborite sa svim izazovima budueg rada i opredjeljenja.
Ciljevi koje sebi postavljate trebaju biti realni da bi na njih mogli odgovoriti, a elje i
interesi usklaeni sa vaim sposobnostima da bi ih mogli ostvariti. Takoe je vano da
poznajete zahtjeve zanimanja, opis poslova, uslove rada, ali i uslove i mogunosti zaposlenja
i koje oblasti nude perspektivu. Pri tome trebate znati i kakvi su uslovi upisa i konkurisanja
u eljenu kolu kojom stiete potrebno obrazovanje za zanimanje koje je va interes.
Izbor zanimanja je vana odluka i zato nemojte zanemariti odgovor ni na jedno pitanje.
Pravilno se informirajte ali i potraite pomo kako bi pravilno odluili.
Nadamo se da e i sadraj koji vam nudimo dati odgovor na mnoge vae dileme.
Prije nego to nainimo izbor, bitno je procijeniti to elimo nakon zavretka srednje kole:
Zaposliti se?
Nastaviti kolovanje na vioj koli/fakultetu?
Stei zanimanje, pa kasnije odluiti o nastavku kolovanja?
Iako u dananje vrijeme izbor zanimanja nije vie izbor za cijeli ivot, nepromiljen i
ishitren izbor vodi nezadovoljstvu, gubitku vremena i novca. Istina, ponekad je mogue
ispraviti pogreku prelaskom u drugu kolu, polaganjem dodatnih ispita, preusmjerenjem
na viim i visokokolskim ustanovama, ali zato ne uiniti sve da nam prvi izbor bude i
pravi.
Koje greke najee inimo pri izboru zanimanja?
Povrno procjenjujemo sebe i svoje mogunosti

Ne pravimo razliku izmeu interesovanja i sposobnosti za odreeno zanimanje
Nemamo dovoljno informacija o svijetu rada i zanimanja
Doputamo da drugi donose odluke umjesto nas
Nezainteresirani smo (odluku donosimo u poslednji trenutak, preputamo sve sluaju)
Itd...
Izbor srednje kole ne smije biti nepromiljena odluka i splet okolnosti!
Upravo iz navedenih razloga pokuaemo vam pribliiti znaaj procjenjivanja vlastitih

sklonosti i osobina linosti u izboru zanimanja.
... PROCIJENITE SEBE

Razliita zanimanja trae i razliite osobine od nas. ovjek je prilagodljiv, i uz odreeni
napor moe obavljati razliite poslove, no ovisno o njegovim osobinama neki e mu poslovi
lake ii od ruke i pruati mu vie osobnog zadovoljstva. Poeljne osobine u zanimanju ovise
o radnim zadacima i uvjetima u kojima se ti radni zadaci obavljaju. Svako zanimanje trai
odreeni sklop osobina, iz tog razloga bitno je odrediti koje osobine mi posjedujemo, odnosno koja zanimanja bi bila u skladu sa naim osobinama.
Osobine koje su vane za rad u nekom zanimanju su:
Sklonosti i interesovanja
Interesi su ono to nas zanima, ime se elimo i volimo baviti. Ljudi se razlikuju po svojim
sklonostima i interesima. Nekoga interesira tehnika i rad sa strojevima, nekoga stalni kontakti sa drugim ljudima, nekoga rad na otvorenom prostoru... Moemo rei da postoje
sklonosti ka prirodnim ili drutvenim naukama, umjetnosti; fizikim i praktinim, intelektualnim aktivnostima; radu sa stvarima i/ili ljudima; radu na otvorenom ili zatvorenom
prostoru i sl. Za odabir budueg zanimanja vano je procijeniti koji su nai trajniji interesi,
u kakvim aktivnostima uivamo, u emu nam brzo proe vrijeme, u emu pokazujemo najbolje rezultate.
Predlaemo da napravite listu svojih interesovanja (kojim se aktivnostima volim baviti,
kako, gdje, s kim/ ime volim raditi), zatim uporedite sa zahtjevima zanimanja koja vas
interesiraju i zapiete ona zanimanja koja se poklapaju sa vaim interesima.
Vano je uskladiti interesovanja prema odreenom zanimanju sa svojim sposobnostima i
stvarnim mogunostima. To to nas zanima i to volimo kuhati, ne znai da emo biti
uspjean kuhar ako naprimjer nemamo dobro razvijeno ulo mirisa i okusa. S druge strane,
to to smo izrazito dobri u rjeavanju zadataka iz matematike ne znai da se trebamo obrazovati za profesora matematike ako nam je dosadno dok rjeavamo razliite matematike
probleme.
-
Vrijednosti
Vrijednosti predstavljaju sklop linih uvjerenja i stavova o tome ta je ispravno, dobro ili
poeljno. Glavne ciljeve i tenje postavljamo u skladu sa onim to najvie vrednujemo i to
nam je znaajno.
emu tei i to smatra posebno vrijednim?
-
Baviti se praktinim radom i stvarati neto opipljivo?

Baviti se intelektualnim radom i istraivati?
Baviti se kreativnim radom?
Pomagati drugim ljudima, savjetovati ih i poduavati?
Provesti fiziki aktivan, dinamian i uzbudljiv ivot?
Baviti se samo poslovima koji donose dobru zaradu?

Neto drugo?
Deava se da isto vrednujemo razliite stvari, pa je stoga poeljno napraviti hijerarhiju onoga
to nam je najznaajnije. Neka zanimanja u sebi nose i kombinaciju razliitih vrijednosti.
Primjer?
Da li se vrijednosti koje si izabrao poklapaju sa zanimanjima koja te interesuju?
Sposobnosti
Sposobnosti odreuju ono to ovjek moe. Nije dovoljno da nas neto zanima i da tome
teimo, ako ne posjedujemo sposobnosti da to i ostvarimo. Sposobnosti mogu biti intelektualne (npr. sposobnost razumijevanja, raunanja, pamenja, rasuivanja, verbalne sposobnosti), motorike (npr. spretnost prstiju, aka i ruku, brzina reagiranja, koordinacija
pokreta..) ili senzorne (npr. otrina vida, razlikovanje boja, osjetljivost sluha, mirisa, okusa,
dodira).
Svako zanimanje zahtjeva specifian sklop sposobnosti. to su sposobnosti usklaenije sa
osobinama koje zanimanje zahtijeva, to je vea vjerojatnoa da emo uz manji napor
postizati vei radni uinak, imati manje nezgoda na radu i da emo radei posao koji nam
lake polazi od ruke, biti zadovoljniji.
Dosadanji uspjeh u pojedinim predmetima, uspjeh u sportskim i drugim aktivnostima mogu
biti polazna toka kada razmilja o svojim sposobnostima.
Odgovarajue tjelesne karakteristike i zdravstveno stanje

Za veliki broj zanimanja nisu potrebni neki posebni tjelesni i zdravstveni preduslovi,
meutim, postoje i zanimanja koja zahtijevaju odreenu tjelesnu konstituciju i besprijekorno
zdravstveno stanje.
Neke tjelesne karakteristike mogu biti kontraindikacija (smetnja, prepreka) za rad u odreenim zanimanjima.
Npr. nerazlikovanje boja, gadljivost, smanjena otrina vida, nesposobnost za rad na visini,
razliite vrste oboljenja, su samo neke od kontraindikacija za pojedina od zanimanja.
Prije nego se odluite za odreeno zanimanje provjerite da li postoje i koje su kontraindikacije za to zanimanje.
Vano je voditi rauna da izabrano zanimanje ne izaziva zdravstvene smetnje, odnosno da
ne bude prepreka za uspjenost u poslu.
NAITE PRAVE INFORMACIJE O SVEMU TO VAS INTERESUJE O ZANIMANJIMA
Iskustvo je pokazalo da nikada ne treba koristiti jedan izvor informiranja, jer svako ima
svoju istinu. O svim dilemama razgovarajte sa sebi bliskim ljudima, prije svega sa
roditeljima, roacima, prijateljima. Svi oni imaju svoja iskustva koja e biti dragocjena i za
vas. Takoer, nemojte se ustruavati da zatraite pomo od nastavnika i lica koja vam mogu
najvie pruiti u tome, a to su kolski pedagozi/psiholozi.
Prije nego se odluite za razgovor, trebate tono znati koje informacije vam nedostaju i ta
elite pitati, a pretpostavljamo da sa svojim prijateljima svakodnevno razgovarate o tome.
Najznaajnije je da znate:
Koji su zahtjevi zanimanja?

U kojim uslovima se radi?
Na koji nain se radi?
Kojim sredstvima i alatima se radi?
Kakve su perspektive zanimanja koje vas interesiraju?
Izvori profesionalnog informiranja
Danas postoji zaista irok spektar mogunosti da doete do eljenih informacija. Iz niza
oblasti postoji specijalizovana literatura koja vam moe biti od velike pomoi, takoer
veliki je broj nevladinih organizacija koje posjeduju informacije o nizu razliitih oblasti.
Ljudi oko tebe (roditelji, prijatelji, kolsko osoblje...)

U tvojoj okolini se vjerojatno nalazi veliki broj ljudi sa razliitim zanimanjima koje
moe pitati to oni misle o svom zanimanju i eventualno ih posjetiti na radnom mjestu.
Meutim, vodi rauna da svi oni iznose svoja iskustva, i da to to neko naprimjer nije
zadovoljan svojim izborom zanimanja ne mora znaiti da i ti ne bi bio zadovoljan ako bi ga
izabrao. Kao to smo mnogo puta do sada ponovili ljudi se razlikuju po svojim interesima,
vrijednostima, sposobnostima.
Nastavnici, profesori, kolski pedagozi i psiholozi ti takoer mogu biti od velike pomoi.
Sredstva javnog informiranja

tampa (dnevni i nedeljni listovi, razni asopisi...) povremeno donose razne informacije
o zanimanjima, posebno pri kraju kolske godine kada je ta tema aktuelna. Najee se radi
o interesantnim i slikovito napisanim tekstovima.
Elektronski mediji (radio i televizija) povremeno emitiraju emisije vezane za svijet zanimanja. To su namjenski pripremljene emisije iji je cilj da upoznaju uenike sa zanimanjima
ili porodicama zanimanja karakteristinim za datu sredinu. Putem razliitih kontakt emisija
koje se emitiraju uivo, moe postavljati tebi interesantna pitanja.
Specijalizovani tampani materijali kao to su broure i knjige sa opisima zanimanja, monografije, leci, plakati i sl. predstavljaju jedan od najpouzdanijih izvora informacija, naroito
ako su ilustrovani crteima i fotografijama. Ova knjiica je jedan primjer, potrudi se da
pronae i druge sline materijale.
Savremeni digitalni mediji na internetu moe nai mnotvo zanimljivih informacija. Istina,
nemamo svi pristup internetu, ali vjerojatno neko iz tvoje okoline posjeduje raunar i moe
otii na web, tu su i internet klubovi kojih zaista ima mnogo.
Ako postoji neko zanimanje koje te posebno privlai, potrudi se da ode i posjeti poduzee
u kojem se obavlja to zanimanje.
Pitajte NIJE SRAMOTA TRAITI SAVJET!
ALTERNATIVNA ZANIMANJA
Kada prikupite sve informacije o onome to vas interesira u svezi budueg zanimanja
sigurno ete lake donijeti odluku o svom buduem usmjerenju. Meutim, uvijek nije
mogue doi do eljenog cilja. Ukoliko niste u mogunosti iz opravdanih razloga opredjeliti
se za odreenu oblast, sigurno postoje i druga zanimanja u kojima ete biti jednako tako
uspjeni, jer svaki ovjek posjeduje sposobnosti za vie zanimanja.
Ima mnogo zanimanja koja su slina po svojim zahtjevima, a ako ste ih uvrstili u listu
svojih interesa nee vam biti teko nai alternativno zanimanje - odgovarajuu zamjenu.
Alternativno zanimanje treba uvijek da postoji bar u tvojim razmiljanjima, kako ne bi
doao u situaciju velike neodlunosti onda kada upis bude na pragu.
Ono to treba da zna je:
Koja su tvoja alternativna zanimanja?

Zato je potrebno pronai alternativno zanimanje?
Dobro poznavanje veeg broja zanimanja.
Alternativna zanimanja su rezerva za ono to najvie eli i pomoi e ti da lake doe
do eljenog cilja.
1. Znaaj profesionalne orijentacije

Mogunosti profesionalne karijere i preporuke
Sustav ureenja obrazovanja u Bosni i Hercegovini treba promatrati u svjetlu ustavnog
ureenja Bosne i Hercegovine i strukture podjele nadlenosti. Sukladno s navedenom,
odnosno Ustavu BiH, obrazovanje je u nadlenosti entiteta.
Obrazovanje kao jedan od vodeih imbenika ekonomskog razvoja i napretka drutva u
cjelini, sigurno, zasluuje daleko znaajnije mjesto u svim segmentima i prioritetima rada
i djelovanja. U tom kontekstu treba promatrati i profesionalnu orijentaciju kao interdisciplinarnu aktivnost i nezaobilazan faktor usmjeravanja i djelovanja mladih. Sistem
inoviranja sadraja, naina rada, kontinuiranog praenja i ukupnog unapreenja rada u
oblasti profesionalne orijentacije treba biti jedan od zadataka ministarstava obrazovanja,
ali i drugih sudionika u ostvarivanju ove znaajne uloge. Zavodi za zapoljavanje kao
kljuni akteri trita rada trebaju osigurati relevantne pokazatelje o kretanjima na tritu
rada, najbrojnijim zanimanjima, iskazanim potrebama, mogunou njihovog zadovoljenja
i drugim pokazateljima bitnim za suradnju sa obrazovnim sustavom. Kao osnovna poluga
izmeu obrazovanja i rada, slube zapoljavanja, pored profesionalnog usmjeravanja i
informiranja pri izboru budueg zanimanja, trebaju pruiti odgovarajuu pomo i licima
koja ele promijeniti zanimanje, odnosno prekvalificirati ili dokvalificirati se kako bi lake
doli do zaposlenja. Nezaobilazni imbenici profesionalne orijentacije, koji takoer kao relevantni akteri mogu doprinijeti njenom unapreenju, jesu udruge poslodavaca i ministarstava
za poduzetnitvo. Takoer, centri za radno i struno osposobljavanje imaju znaajnu ulogu
u osposobljavanju, dopunskoj obuci i stjecanju posebnih znanja i vjetina shodno potrebama
trita rada.
Cjeloivotno uenje i osposobljavanje je preduvjet uspjene karijere, ali i prilagoavanja stalnim promjenama i zahtjevima trita. Svi dokumenti koji se odnose na reformu
obrazovanja u BiH posebnu panju posveuju cjeloivotnom uenju.
Zakonski i podzakonski akti posebno ukljuuju i uvjete za struno obrazovanje i obuku
odraslih koji se odnose na nastavak profesionalnog obrazovanja, dokvalifikaciju, prekvalifikaciju i druge aktivnosti koje osiguravaju kontinuirano i cjeloivotno uenje. Takoer
a u izradbi pravnih akata nadlene obrazovne vlasti trebaju obratiti panju na cjeloivotno
uenje koje ima posebnu vanost u ovim okolnostima. Sigurno je jedan od najvanijih
dokumenata reforme strunog obrazovanja i obuke u Bosni i Hercegovini Klasifikacija
zanimanja za srednje struno obrazovanje i obuku. To jestrukturni akt kojim se utvruju
skupine zanimanja, duina kolovanja, razina obrazovanja, vrsta kole, koja se prema
potrebi struktuira i revidira sukladno kretanjima na tritu rada i u suglasju sa europskom
praksom i okvirom obrazovanja.
Znaajno je istai da se tokom rada na prijedlogu klasifikacije zanimanja sa strunim
kompetencijama posebno vodilo rauna o sljedeim principima:
izvrenju racionalizacije;
formiranju skupina bliskih zanimanja;
utvrivanju strunih kompetencija koje se trae;
utvrivanju stepena sloenosti zanimanja;
osiguravanju fleksibilnog pristupa, odnosno uvaavanju specifinih zahtjeva
sukladno vaeim propisima;
ostvarivanju suglasja prijedloga klasifikacije zanimanja sa strunim kompetencijama
u Federaciji BiH sa prijedlogom iz Republike Srpske i Distrikta Brko.
Zajednikim radom dolo se do prijedloga Klasifikacije zanimanja sa strunim kompetencijama koja sadri:
13 skupina zanimanja
ukupno 100 zanimanja
61 zanimanje treeg stepena
39 zanimanja etvrtog stepena.
Kako smo ve istakli, reforma obrazovanja nas obvezuje na uspostavu modernog,
rasprostranjenog, fleksibilnog i visokokvalitetnog sustava strunog obrazovanja i obuke
koji e odgovarati potrebama trita.
Kriteriji za upis trebaju se realizirati kroz transparentan proces takmienja koji se obavlja
prema planu upisa i definira svake kolske godine uvaavajui potrebe trita rada.
Materijal koji smo pripremili ima za cilj da vam olaka upis u srednju kolu, odnosno odabir
vaeg budueg zanimanja ovisno o vaim eljama i sposobnostima uz uvaavanje i drugih
relevantnih imbenika.
Predstavnici
Zavoda za zapoljavanje
FBiH i RS
2. Mogunosti profesionalne karijere

v VRSTE SREDNJIH KOLA (izvodi iz zakona o srednjem obrazovanju)
Zakonom o srednjem obrazovanju regulira se, nakon zavrene osnovne kole, srednje
obrazovanje uenika/uenica normalnog psihikog i tjelesnog razvoja, uenika/uenica sa
smetnjama u psihikom i tjelesnom razvoju, dopunsko obrazovanje odraslih i struno
usavravanje koje se ostvaruje u ustanovama srednjeg obrazovanja.
Srednja kola je javna ili privatna kola koja prua obrazovanje uenicima/uenicama
koji su zavrili osnovno obrazovanje i podrazumijeva:
v gimnaziju,
v srednju vjersku kolu,
v srednju umjetniku kolu,
v srednju tehniku i srodnu kolu,
v srednju strunu kolu,
v srednju kolu za uenike/uenice sa specijalnim potrebama u obrazovanju,
v srednjokolski centar sastavljen od dvije ili vie vrsta kola iz prethodnih
alineja u svojstvu jednog pravnog lica, u skladu sa potrebama lokalne
zajednice.
Gimnazija
U gimnaziji se obrazuju redovni i vanredni uenici/uenice, po nastavnom planu i
programu za gimnaziju, u etverogodinjem trajanju.
Nastavnim planom i programom za gimnaziju utvruju se izborna podruja za koja se
uenici mogu opredijeliti u okviru onih podruja koja gimnazija ima u svom programu
rada.
Sukladno sa uvjetima i interesovanjem uenika/uenica, svaka gimnazija moe imati
jedno ili vie izbornih podruja.
Izborna podruja u gimnaziji su:
v drutveno,
v jeziko,
v prirodno,
v matematiko-informatiko,
v sportsko,
v pedagoko-psiholoko podruje i
v druga podruja za koja se ukae interes i potreba, a postoji utvren nastavni plan
i program sukladno ovom zakonu.
Uenik / uenica koji /koja zavri gimnaziju stie uslove za nastavak kolovanja i rad.
U gimnaziji koja ispunjava uslove predviene za realiziranje programa koji su sukladni sa
organizacijom meunarodne mature, ministar / ministrica moe odobriti realiziranje ovih
programa.
Diploma o zavrenoj meunarodnoj maturi je ekvivalentna diplomi o poloenoj maturi po
nastavnim planovima i programima gimnazije iz prethodnog lana. Za upis u gimnaziju
mogu konkurisati uenici/uenice koji su uspjeno zavrili osnovno obrazovanje. Upis se
vri na osnovu kriterija koje utvruje Vlada upanije na prijedlog ministra/ministrice i na
osnovu uspjeha postignutog u osnovnoj koli.
Uenik/uenica koji je sukladno Zakonu o osnovnom odgoju i obrazovanju proglaen

za uenika /uenicu generacije nema obvezu polaganja prijamnog ispita. Na zavretku
obrazovanja u gimnazijama se polae matura po nastavnim planovima i programima za
gimnaziju.
Blii propis o sadraju i nainu polaganja mature u gimnaziji donosi ministar/ministrica.
Srednje vjerske kole

-
Srednja kola za vjerske slubenike/slubenice je srednja kola u kojoj se u etverogodinjem trajanju obrazuju redovni uenici/uenice po programu opeobrazovnih predmeta
i posebnom programu za struno obrazovanje vjerskih slubenika/slubenica.
U srednjim kolama za vjerske slubenike /slubenice uenici/uenice stjeu odreena
struna zvanja predviena nastavnim planom i programom i osposobljavaju se za rad i
nastavak kolovanja.
Srednju kolu za vjerske slubenike/slubenice osniva vjerska zajednica.
U srednju kolu za vjerske slubenike/slubenice mogu se upisati uenici/uenice koji su
uspjeno zavrili redovno osnovno obrazovanje.
Prilikom upisa u srednju vjersku kolu obvezan je prijamni ispit.
Na zavretku obrazovanja u srednjoj vjerskoj koli polae se matura.
Nastavnim planom i programom utvruju se sadraj i program polaganja mature.
Blie propise o nainu polaganja prijamnog ispita i mature donosi vjerska zajednica uz
odobrenje ministra/ministrice.
Licima koja su do stupanja na snagu ovog zakona zavrila srednju kolu za vjerske slubenike/slubenice priznaje se srednje obrazovanje.
Umjetnike kole U umjetnikim kolama se, u etverogodinjem trajanju, obrazuju redovni uenici/
uenice po opeobrazovnom programu i programu strunog obrazovanja za glazbenu,
likovnu i baletnu umjetnost.
Nastavnim planom i programom odgovarajue umjetnike kole utvruje se odnos opeobrazovnog dijela i dijela programa za struno obrazovanje iz odreene oblasti umjetnosti.
U umjetnikim kolama obrazuju se i uenici/uenice koji redovno pohaaju drugu srednju
kolu po programu strunog obrazovanja za glazbenu, likovnu i baletnu umjetnost.
U umjetnike kole mogu se upisati uenici/uenice koji su uspjeno zavrili redovno
osnovno obrazovanje.
Za upis u umjetniku kolu obvezatan je prijamni ispit.
Upis se vri na osnovu uspjeha u etiri zavrna razreda osnovne kole, uspjeha iz predmeta
znaajnih za odreenu oblast umjetnosti, rezultata prijamnog ispita, te usmjerenja datog na
osnovu profesionalne orijentacije i diplome Uenik/uenica generacije.
Izuzetno se u srednju glazbenu kolu mogu upisati posebno talentirani uenici/uenice koji
su zavrili najmanje est razreda osnovne kole, s tim da paralelno s pohaanjem sljedea
dva razreda osnovne kole pohaaju i srednju umjetniku kolu, kao i uenici/uenice stariji
od 18 godina koji se u glazbenu kolu upisuju na odsjek solo pjevanja i kontrabasa, ukoliko
poloe prijamni ispit i posjeduju posebne psihofizike sposobnosti.
Na zavretku obrazovanja u umjetnikoj koli se polae matura po nastavnom planu i programu za umjetnike kole.
Organizacija provjere znanja i sposobnosti uenika/uenica na prijamnom ispitu i

polaganju mature u umjetnikim kolama ureuje se pravilima kole.
Blii propis o sadraju i nainu polaganja prijamnog ispita i mature u umjetnikim kolama
donosi ministar/ministrica.
Srednje tehnike i srodne kole U srednjim tehnikim i srodnim kolama, u etverogodinjem trajanju, obrazuju se
za sloenije zahtjeve rada redovni i vanredni uenici/uenice po opeobrazovnom i strunom
programu srednjeg obrazovanja, na osnovama savremene i tradicionalne tehnologije.
Obrazovanje se u srednjim tehnikim i srodnim kolama vri po nastavnim planovima i programima za svaku vrstu srednje kole.
U tehnikim i srodnim kolama stjeu se odgovarajua struna zvanja.
Za upis u tehnike i srodne kole mogu konkurisati uenici/uenice koji/koje su uspjeno
zavrili osnovno obrazovanje.
Upis se vri na osnovu prijamnog ispita koji se provodi prema kriterijima koje donosi
ministar/ministrica.
Uenik /uenica koji/koja je, u skladu sa Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju,
proglaen/proglaena za uenika/uenicu generacije nema obvezu iz odredbe prethodnog
stavka.
U tehnikim i srodnim kolama koje ispunjavaju posebne uvjete mogu se dalje izvanredno
obrazovati za V stupanj kvalificirani radnici/radnice za zvanje majstora, specijaliste, instruktora i poslovoe, uz obavezno pohaanje nastave u trajanju od najmanje jedne godine.
Pravo na obrazovanje iz prethodnog stavka imaju polaznici/polaznice koji/koje su zavrili/
zavrile III ili IV stupanj strune spreme i imaju najmanje dvije godine prakse u struci.
Program, uvjeti obrazovanja, nain polaganja za zvanja iz stava 1. ovog lanka utvruju se
nastavnim planovima i programima koje donosi ministar/ministrica.
Na zavretku obrazovanja u tehnikim i srodnim kolama polae se matura po nastavnom
planu i programu za svaku vrstu tehnike i srodne kole. Uenik/uenica koji/koja zavri
srednju tehniku i srodnu kolu osposobljen je za rad i nastavak kolovanja.
Organizacija provjere znanja i sposobnosti uenika/uenice na prijamnom ispitu i polaganju
mature u tehnikim i srodnim kolama utvruje se pravilima kole.
Blii propis o sadraju i nainu polaganja prijamnog ispita i mature u tehnikim i srodnim
kolama donosi ministar/ministrica.
Struna kola U strunoj koli se za odgovarajua zanimanja, u trogodinjem ili etverogodinjem

trajanju, obrazuju redovni i izvanredni uenici/uenice po opeobrazovnom i strunom
programu srednjeg obrazovanja, na temeljima suvremene i tradicionalne tehnologije.
Strune kole obrazuju uenike/uenice po nastavnim planovima i programima za odgovarajue vrste strune kole.
U strunim kolama stjeu se odgovarajua zanimanja.
U strune kole mogu se upisati uenici/uenice sa zavrenom osnovnom kolom radi
stjecanja III i IV stupnja strune spreme.
Uenici / uenice se upisuju u strune kole na osnovi kriterija koje donosi ministar/
ministrica.
Na zavretku obrazovanja u strunoj koli za III i IV stupanj strune spreme, po nastavnom

planu i programu za svaku vrstu strune kole, polae se zavrni ispit s praktinim radom.
Organizacija i nain polaganja zavrnog ispita u strunim kolama utvruju se pravilima
kole. Blii propis o sadraju i nainu polaganja zavrnog ispita donosi ministar/ministrica.
U strunim kolama koje ispunjavaju posebne uvjete mogu se dalje izvanredno obrazovati
za V stupanj kvalificirani radnici/radnice za zvanje majstora, specijaliste, instruktora i
poslovoe, uz obvezno pohaanje nastave u trajanju od najmanje jedne godine. Pravo na
obrazovanje iz prethodnog stava imaju polaznici/polaznice koji/koje su zavrili/zavrile III
i IV stupanj strune spreme i imaju najmanje dvije godine prakse u struci.
Program, uvjeti obrazovanja, nain polaganja za zvanja majstora, specijaliste, instruktora i
poslovoe utvruju se nastavnim planovima i programima koje donosi ministar/ministrica.
Uenik/uenica sa zavrenom strunom kolom moe se upisati na visokokolsku ustanovu
pod uvjetom da stekne dopunsko obrazovanje u odgovarajuoj srednjoj koli, po programu
koji utvruje ministar/ministrica. Blie propise koji definiraju uvjete stjecanja dopunskog
obrazovanja donosi ministar/ministrica.
Praktina nastava u tehnikim, srodnim i strunim kolama izvodi se sukladno nastavnim
planovima i programima u kolskim radionicama, laboratorijama i kabinetima, te drugim
objektima za nastavu, opremljenim prema odgovarajuim normativima.
Praktina nastava se, pod strunim nadzorom srednje kole, izvodi u gospodarskim drutvima, ustanovama i kod samostalnih obrtnika koji imaju odgovarajuu suvremenu opremu,
tehniko-tehnoloka sredstva i druge odgovarajue uvjete prema nastavnom planu i programu. Uvjeti, oblici, metode i postupci izvoenja praktine nastave i struni nadzor
reguliraju se ugovorom srednje kole s poduzeem, ustanovom ili samostalnim obrtnikom.
Nastavnim planom i programom srednjih tehnikih, srodnih kola i strunih kola utvruju
se program, vrijeme i trajanje ferijalne prakse uenika/uenica.
Blii uvjeti izvoenja ferijalne prakse utvruju se ugovorom sa gospodarskim drutvima,
ustanovom ili samostalnim obrtnikom.
Srednja kola za uenike sa specijalnim potrebama u obrazovanju Specijalni odgoj i obrazovanje znai odgoj i obrazovanje za uenike/uenice koji/koje
imaju posebne odgojno-obrazovne potrebe zbog fizikog ili psihofizikog invaliditeta.
Obrazovanje djece i mladih sa posebnim obrazovnim potrebama je od prioritetnog javnog
interesa i sastavni je dio jedinstvenog obrazovnog sustava.
Osnovni cilj specijalnog obrazovanja je da se svim uenicima/uenicama daju iste mogunosti uea i uivanja koristi od obrazovanja i uea u drutvu, na nain koji se temelji na
principu najboljeg interesa djeteta.
Uenici/uenice sa posebnim obrazovnim potrebama imaju pravo na posebna budetska
sredstava da bi se pokrili trokovi posebnog programa ili da bi se kolsko okruenje prilagodilo njihovim potrebama.
U srednjoj koli za uenike/uenice sa specijalnim potrebama u obrazovanju se u trajanju
od jedne do etiri godine, po prilagoenim programima za odgovarajue profile I, II i III
stupnja strune spreme obrazuju redovni i izvanredni uenici/uenice sa smetnjama u psihikom i fizikom razvoju.
U ustanovama za edukaciju i rehabilitaciju uenika/uenica oteenog vida, sluha i govora
obrazuju se redovni i izvanredni uenici/uenice po nastavnim planovima i programima za
I, II, III, IV i V stupanj strune spreme srednje tehnike, srodne i strune kole.Specijalno
obrazovanje odvija se u redovnim srednjim kolama na temelju principa integriranog
obrazovanja, to znai da svi uenici/uenice, ukljuujui i uenike/uenice sa posebnim

potrebama, imaju pravo da budu u redovnom razredu, ukoliko za to postoje odgovarajui
uvjeti uz prethodno pribavljeno miljenje resornog ministra/ministrice.
Nastavnim planovima i programima utvruju se zanimanje, trajanje obrazovanja i odnos
opeobrazovnih i struno-teorijskih sadraja praktine nastave.
U srednju kolu za uenike/uenice sa specijalnim potrebama u obrazovanju i u druge
srednje kole uenici/uenice se mogu upisati na osnovu svjedodbe o zavrenoj specijalnoj
i redovnoj osnovnoj koli, a na temelju nalaza i miljenja komisije za ocjenjivanje sposobnosti djece sa smetnjama u razvoju i rjeenja o kategorizaciji djeteta, koje donosi centar za
socijalni rad upanija. Upis uenika/uenica oteenog vida, sluha i govora u ustanovama
za edukaciju i rehabilitaciju uenika/uenica oteenog vida, sluha i govora regulira se
pravilima ustanove.
Srednja kola za uenike/uenice sa specijalnim potrebama u obrazovanju i ustanove mogu
organizirati svoj rad u okviru kolskog centra koji ima svojstvo pravnog subjekta, sa specijalnim predkolskim ustanovama i specijalnim osnovnim kolama.
Odgojno - obrazovni rad i struni nadzor nad radom kolskog centra obavlja se prema
odgovarajuem nastavnom planu i programu za svaku kolu - stupanj obrazovanja - koji su
u sastavu kolskog centra.
3. Kako upisati srednju kolu?

(osnovne informacije: tko, kada i kako moe upisati srednju kolu, gdje se mogu dobiti
informacije o upisu i sl.)
Krajem svibnja ili poetkom lipnja svake godine ministarstva obrazovanja u Bosni i
Hercegovini (Ministarstvo prosvjete i kulture u Republici Srpskoj i kantonalna/upanijska
ministarstva obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine) donose Plan za upis u srednje
kole na svom podruju i na temelju njega raspisuju NATJEAJ. Natjeaj sadri podatke o:
Nazivu kole
Smjerovima koje ta kola ima
Broju uenika koje upisuje za svaki smjer
Nazivima predmeta iz kojih se polae prijamni ispit
Potrebna dokumenta
Rok za prijam dokumenata i dr.
4. Upoznajmo skupine zanimanja, zanimanja i strune kvalifikacije

to trebate znati o zanimanju koje vas interesira?
Na samom poetku da kaemo to je to zanimanje, to je kvalifikacija, to kompetencija, a to karijera?
v Zanimanje je statistiko-analitika jedinica u kojoj se navode poslovi srodni po
sadraju i sloenosti i koje po pravilu obavlja jedna osoba. Pod pojmom zanimanje
esto se oznaava profesija, odnosno akademsko zvanje inenjer, lijenik, pravnik
itd.
v Kvalifikacija je skup zahtjeva koje mora ispunjavati pojedinac da bi mogao preuzeti
odreene poslove i postizati napredak u karijeri. Moemo rei i da je kvalifikacija
skup obrazovanih mogunosti, vjetina i sposobnosti pojedinca, ali i to da je kvalifikacija slubena potvrda (svjedodba, diploma, uvjerenje) da je pojedinac uspjeno
zavrio odreeno obrazovanje ili obuku.
v Kompetencija je mogunost ili sposobnost pojedinca da neto dobro i efikasno uradi,
da zadovolji zahtjeve za odreeno radno mjesto (zaposlenje) i napravi ili uradi odreeni posao u predvienom vremenu i prostoru raspoloivim sredstvima.
v Karijeru ini skup svih poslova i zanimanja koje ovjek obavlja do svog umirovljenja.
-
Opis poslova
Za mnoge osobe je najvaniji opis poslova i radnih aktivnosti koje e obavljati u

nekom zanimanju. To podrazumijeva traenje odgovora na neka pitanja kao to su: da li
radim s ljudima, ivotinjama, biljkama, podacima, stvarima, knjigama i dr.? Kakvi su moji
radni zadaci: slobodniji, gdje mogu iznositi svoje ideje ili su strogo odreeni i shematski?
Da li je ovo zanimanje sukladno mojim interesima i da li mogu doi do izraaja moje
sklonosti, vrline i mogunosti?
Radni uvjeti
Radne aktivnosti obavljaju se u razliitim fizikalnim, socijalnim i organizacijskim

okolnostima. Frizeri rade u zatvorenom prostoru, ratari na otvorenom. Ljevai su izloeni
visokim temperaturama, ribari vjetru i vlazi, mehaniari ispunim plinovima i buci motora.
alterski slubenici sjede, potonoe uglavnom hodaju; trgovaki putnici mnogo putuju,
mornari su mjesecima odvojeni od obitelji. Urari rade sasvim sami, zidari uglavnom u timu.
Dobro prouite radne uvjete u zanimanjima koja vas interesiraju i prosudite jesu li vam
poeljni ili barem prihvatljivi.
-
Poeljne osobine, potrebno obrazovanje, napredovanje, zapoljavanje
Neka zanimanja zahtijevaju dobru fiziku kondiciju, savreno zdravstveno stanje,

dobru sposobnost rasuivanja, druga lakou izraavanja i dobru meuljudsku komunikaciju,
neka matematike i tehnike sposobnosti ili umjetniku nadarenost. Trebate dobro prouiti
kakve osobine treba imati za odreena zanimanja i iskreno prosudite imate li takve osobine.
-
Bliska zanimanja
Zanimanje za koje ste se kolovali, ne mora biti va budui poziv. Postoji cijeli spektar
slinih zanimanja, tako da se moete zaposliti i u poslu koji obavljate usavriti da postanete
pravi majstor. Takoer moete dalje napredovati, usavravati se i kolovati. Garancija
uspjene karijere lei u tome da zanimanje za koje se odluite izuavate tijekom kolovanja
s ljubavlju, a kada se zaposlite da ga obavljate najbolje to znate.
Neka zanimanja trae samo kratko obrazovanje na poslu, neka trogodinje ili etverogodinje srednjokolsko obrazovanje. Mnoga zanimanja, to je sve ee, trae i stalno
uenje i usavravanje tijekom cijelog radnog vijeka. Naroito je vano da utvrdite da li
imate potrebne sposobnosti i motivaciju (elju i volju) za due uenje? Razgovarajte sa
svojim roditeljima da li imate materijalne mogunosti za predvieno kolovanje?
Za veinu ljudi zaposlenje je izvor prihoda za ivot, i prije izbora zanimanja trebate imati u
vidu mogunosti zaposlenja u pojedinim zanimanjima. Trebate znati odgovor na pitanje
trae li se profili zanimanja koje vas interesira na tritu rada? Gdje se mogu zaposliti,
kakve su plae na poslovima odreenog zanimanja i ima li mogunosti za dodatnu zaradu,
tipina su pitanja na koja trebate pronai odgovor.
1. Zanimanje: POLJOPRIVREDNI TEHNIAR

Nivo sloenosti: IV, etverogodinja struna kola
Strune kvalifikacije:
planira, vodi i nadzire poslove u biljnoj (na otvorenom polju i u zatienom prostoru)
i stoarskoj proizvodnji i u dopunskim djelatnostima;
poznaje razliite tehnologije biljne i stoarske proizvodnje;
rukuje poljoprivrednim strojevima, oruima i alatima i posjeduje znanja o sigurnosti
pri radu;
posjeduje organizacione sposobnosti u radu;
spreman je za suradnju, udruivanje u interesne skupine i asocijacije;
spreman je za prihvatanje novih tehnologija, znanstvenih spoznaja te njihovu
primjenu u praksi;
posjeduje razvijenu ekoloku svijest;
koristi informatike sustave;
posjeduje kreativnost, komunikativnost, te spremnost na samostalan i timski rad.
Opis poslova
Poljoprivredni tehniari zajedno sa inenjerima
poljoprivrede obavljaju tehnike poslove u agronomiji, unapreuju praktine rezultate istraivanja
u poljoprivredi te prepoznaju i rjeavaju probleme.
Poljoprivredni tehniari organiziraju, nadgledaju
i usklauju biljnu i stoarsku proizvodnju u
poljoprivrednim preduzeima i na privatnim
poljoprivrednim gospodarstvima. Cilj im je proizvesti biljne kulture na oranicama (itarice,
povre, industrijsko i krmno bilje), u vonjacima
i u vinogradima. U sklopu stoarstva oni uzgajaju krupnu i sitnu stoku i perad te rade na
izradbi stonih i peradarskih preraevina.
Radni uvjeti
-
Poljoprivredni tehniari rade na otvorenom (oranice, livade, vonjaci, vrtovi, vinogradi), ali i u zatvorenim prostorima, kao to su staklenici, plastenici, staje, podrumi,
skladita i slina mjesta. Njihov rad zahtijeva razliite tjelesne aktivnosti i poloaje:
stajanje, hodanje, sjedenje (rjee), uanje, sagibanje, penjanje, prenoenje tereta. Radne se
operacije povremeno odvijaju u nepovoljnim vremenskim prilikama (snijeg, kia, vjetar,
praina, niske odnosno visoke temperature).
U radu se slue razliitim alatima, strojevima i ureajima. To mogu biti jednostavnije alatke,
ali i sloeniji pogonski i prikljuni strojevi. Poljoprivredni tehniari su izloeni djelovanju
kemijskih sredstava i otrova koja koriste za suzbijanje korova, bolesti i tetoina. To otvara
vrata raznim alergijama i bolestima dinih organa. Zato moraju koristiti odgovarajua
zatitna sredstva. .
Poeljne osobine
-
Za obavljanje poslova poljoprivrednog tehniara potrebna je vra tjelesna graa,

otporan i izdrljiv organizam te normalne psihomotorike sposobnosti. Potreban je i normalan vid, ukljuujui raspoznavanje boja, te dobar sluh, njuh i okus. Poeljno je da imaju
organizacijske sposobnosti te smisao za komunikaciju i timski rad.
Ovo je zanimanje prikladno za normalno razvijene osobe obaju spolova koje imaju izraen
interes za prirodu, biljke i ivotinje.
Osposobljavanje, zapoljavanje i napredovanje
-
kolovanje za poljoprivredne tehniare traje etiri godine.Poljoprivredni tehniari

zapoljavaju se u biljnoj, stoarskoj ili kombiniranoj proizvodnji u poljoprivrednim poduzeima, a mogu raditi i na privatnim imanjima. U poslu mogu napredovati do specijalista
za ue proizvodno podruje, kao i na rukovodna mjesta (poslovoe i sl). Uz odreene
uvjete, mogu se i dalje usavravati na poljoprivrednom fakultetu.
Bliska zanimanja
-
Poljoprivrednom tehniaru bliska su zanimanja ratarskog tehniara, stoarskog tehniara, umarskog tehniara, tehniara zatite bilja, ribarski tehniar, agronoma, veterinara
itd. Ovom zanimanju bliska su poljoprivredna zanimanja za koja je predvien trogodinji
programi za industriju i gospodarstvo (ratari, voari, vinogradari, vinari, vrtlari, cvjeari).
2. Zanimanje: VETERINARSKI TEHNIAR

obavlja poslove vezane za veterinarstvo;
posjeduje radnu sposobnost kako individualnu, tako i za suradnju s drugima;
poznaje bolesti ivotinja, kunih ljubimaca i osposobljen je da pomae u
dijagnosticiranju i lijeenju tih bolesti;
poznaje osnove uzgoja domaih ivotinja;
poznaje osnove ishrane pojedinih vrsta i kategorija domaih ivotinja;
poznaje karakteristike pojedinih rasa;
kontrolira kvalitet proizvoda ivotinjskog porijekla i poznaje propise o
standardizaciji;
adekvatno rukuje i odrava tehnika sredstva i strojeve u veterinarstvu;
posjeduje znanje o uporabi i pravilnom koritenju lijekova, te adekvatnom
odlaganju otpada;
posjeduje znanje iz informatike i stranog jezika;
struno se usavrava i dopunski educira.
Opis poslova
-
Veterinarski tehniar obavlja savjetodavne i preventivne veterinarske poslove koji su

manjeg obima i sloenosti od zanimanja diplomiranog veterinara. Veterinarski tehniar
pomae veterinaru u pregledanju i lijeenju oboljelih ili ozlijeenih ivotinja, obavlja
osjemenjivanje ivotinja, radi na provoenju postupaka prevencije (spreavanja) irenja
zaraznih bolesti ivotinja (deratizacija, dezinsekcija i dezinfekcija) te surauje u razliitim
postupcima uzgoja ivotinja.
Neke jednostavnije poslove veterinarski tehniar obavlja samostalno, ali po uputi koju je
dobio od veterinara. Znatan dio poslova veterinara i veterinarskog tehniara odnosi se na
unapreenje i poboljanje uzgoja ivotinja.
Veterinarski tehniar moe davati upute o
naine uzgoja i brizi o zdravlju ivotinja.
Radni uvjeti
-
Veterinarski tehniari rade u veterinarskim ambulantama,veterinarskim klinikama,

a dio poslova mogu obavljati i u laboratoriju.
Meutim,vrlo esto moraju poslove obavljati
izvan veterinarskih ambulanti i u loim
uvjetima: u stajama i drugim ivotinjskim
nastambama, na otvorenom, po udaljenim
seoskim imanjima bez obzira na vremenske
prilike. Radno vrijeme moe ukljuivati deurstva i rad nedjeljama i blagdanima. Rad
veterinarskog tehniara fiziki je naporan. On mora drati ivotinju koja se odupire, a
esto radi u neprikladnu poloaju. Veterinarski tehniar izloen je zarazama i ozljedama
ugrizima, ogrebotinama, udarcima i ubodima.
Poeljne osobine, osposobljavanje, napredovanje i zapoljavanje
-
Za obavljanje poslova veterinarskog tehniara potrebna je dobra tjelesna kondicija,

opa i posebno runa spretnost i brzina, dobro zdravlje i emocionalna stabilnost. Veterinarski
tehniar mora imati zadovoljavajui vid, sluh i osjet dodira. Poslove veterinarskog tehniara
ne moe obavljati osoba koja se boji ivotinja ili ne moe gledati krv i ozljede, kao ni osoba
koja je gadljiva. kolovanje za zanimanje veterinarskog tehniara traje etiri godine. Nakon
zavretka srednje kole veterinarski tehniari mogu nastaviti studij na veterinarskom fakultetu ili nekom drugom srodnom fakultetu.
Bliska zanimanja
-
Zanimanju veterinarskog tehniara najblie je i izravno nadreeno zanimanje veterinara. Bliska su mu, i po stupnju obrazovanja na istoj razini, zanimanja poljoprivrednih
tehniara, zdravstvenih tehniara, sanitarnih tehniara, medicinsko-laboratorijskih tehniara.
3. Zanimanje: PREHRAMBENI TEHNIAR

planira, nadzire, i obavlja poslove u prehrambenoj industriji;
upravlja, regulira i kontrolira suvremene ureaje i mjerne instrumente;
primjenjuje steeno struno-teorijsko znanje za obavljanje poslova i zadataka iz struke;
razvija kreativnost u tehnolokim operacijama u prizvodnom procesu;
poznaje i primjenjuje standarde o kvalitetu hrane;
posjeduje sposobnost za timski rad;
posjeduje znanje o znaaju proizvodnje zdrave hrane;
posjeduje osnovna znanja o ekonomskom poslovanju;
poznaje i koristi znanja iz informatike;
koristi znanja iz sigurnosti zatite na radu;
razvija ekoloku svijest.
Opis poslova
Prehrambeni tehniari organiziraju primanje,

rukovanje, uvanje i uskladitenje prehrambenih
sirovina i proizvoda, vode prehrambene proizvodne trake i rade u odgovarajuim nadzornoanalitikim i razvojnim laboratorijima. Mogu
raditi u proizvodnji mlijeka i mlijenih proizvoda, preradi mesa i riba, voa i povra, u
mlinarstvu i preradi brana, u proizvodnji
konditorskih proizvoda, eera i kroba, ulja i
masti, vina i drugih pia, kvasca i octa, u
tehnologiji fermentacijskih procesa i obradi
otpadnih voda. Prema tome, osposobljeni su
za rad u cjelokupnoj prehrambenoj industriji i zanatstvu, s mogunou prilagoavanja
pojedinim prehrambenim tehnologijama.
Radni uvjeti
-
S obzirom na injenicu da prehrambeni tehniari rade na vrlo raznolikim poslovima u

razliitim vrstama proizvodnje, njihovi se radni uvjeti vrlo razlikuju od jedne radne sredine
do druge. Tako su npr. sasvim drukije prilike u nekoj mesopreraivakoj industriji od one
u proizvodnji slatkia. No i u istoj proizvodnoj grani u razliitim poduzeima radni se
uvjeti mogu bitno razlikovati, zavisno o stupnju suvremenosti konkretne tehnologije.
Zajedniko je svim prehrambenim tehniarima upotreba brojnih mjernih instrumenata,
aparatura, proizvodnih strojeva i kemijskih sredstava, pa s tim u vezi i velika odgovornost
za njihovu ispravnu primjenu. Kako su obino zadueni za cijele proizvodne linije, imaju i
organizacijsku, voditeljsku i kontrolnu funkciju.
-
Prije svega, kandidati za ovo zanimanje ne smiju biti kliconoe niti bolovati od
alergije na prehrambene sirovine i njihove preraevine. U poslu je potreban dobar vid,
normalan sluh te osjetljivost na mirise i okuse. Zbog prilagoavanja razliitim tehno-
logijama i estim promjenama u tehnolokim procesima, potrebno je imati ope intelektualne sposobnosti. Zbog rada s namirnicama, vana je preciznost i savjesnost u radu.
Kao organizatori i voditelji pojedinih dijelova proizvodnje, prehrambeni tehniari trebaju
imati i odreene organizacijske sposobnosti te smisao za komunikaciju i timski rad.
Obrazovanje za prehrambenog tehniara traje etiri godine. Znaajan dio u osposobljavanju
za ovo zanimanje ini praktina nastava i struna praksa.
Prehrambeni se tehniari koluju u razliitim srednjim kolama. Nakon zavretka etverogodinjeg obrazovanja uenici polau zavrni ispit. Zanimanje prehrambenog tehniara
zavrno je zanimanje s kojim se uenici mogu zaposliti ili nastaviti kolovanje na srodnim
fakultetima i visokokolskim ustanovama.
Bliska zanimanja
-
Prehrambenim tehniarima bliska su sva industrijska i zanatska zanimanja koja se bave

preradom prehrambenih sirovina. To su npr. mlinari, pekari, mesari, mljekari, slastiari,
rukovatelji prehrambenim strojevima. Bliski su im i inenjeri prehrambene tehnologije, a
donekle i agronomi i veterinari.
4. Zanimanje: CVJEAR-VRTLAR
Nivo sloenosti: III, trogodinja struna kola
obavlja poslove u cvjearskoj, rasadniarskoj i povrtlarskoj proizvodnji;
obavlja poslove u proizvodnji u zatienom prostoru;
potuje ekoloke norme i standarde u proizvodnji i sigurnosti na radu;
usavrava se i prati suvremene tehnologije;
odgovorno i samostalno obavlja poslove i sudjeluju u kolektivnom radu;
uspjeno i kreativno komunicira;
koristi osnovna znanja ekonomskog poslovanja.
Opis poslova
Cvjeari nabavljaju, araniraju i prodaju sve vrste
cvijea. Oni rade u cvjearama, a radni dan im zapoinje
podrezivanjem cvijea i ureenjem radnoga prostora.
Svakodnevno izrauju prigodne cvjetne aranmane i
bukete za neposrednu prodaju ili po narudbi. Osnovni
alat kojim se slue jesu no, makaze, ica, ukrasne
vrpce i papiri, spuva, prskalice za vodu, boje i pitolj
za plastiku. Cvjeari ureuju interijere i u tom poslu
osmiljavaju estetski najbolja rjeenja za ukraavanje
prostora.
Vrtlari se bave uzgojem bilja kao to su: cvijee, ljekovito bilje, razne vrste povra, ureuju
vrtove, zelene povrine, uzgajaju cvijee i ukrasno bilje, odravaju i uzgajaju drvee. Lijepo
ureen vrt ostavlja dobar dojam, ugodan je, a i povisuje cijenu zemljita. Vee poslove
obavljaju grupe vrtlara, koji ureuju prostore oko poslovnih zgrada, tvornica, parkova i
drugih javnih povrina. Oni slijede arhitektonske planove i na tono odreenim mjestima
sade drvee, ivice, ukrasno grmlje ili cvijee, kose i obnavljaju travnjake, gnoje i zatiuju
drvee i cvijee, iaju ivice i grmlje te obrezuju grane stabala. Postoje stalno zaposleni
vrtlari koji ureuju sportske terene ili groblja. U privatnim vrtovima, koji su u pravilu manji
vrtlari najee sade drvee, kose travu ili su pozvani da izlijee bolesnu biljku. Ponekad
osmiljavaju kako urediti neki vrt ili daju savjete koja bi vrsta bilja bila najprikladnija s
obzirom na lokaciju, vrstu zemlje ili osunanost.
Radni uvjeti
-
Svoje poslove cvjeari obavljaju stojei, esto u skuenim cvjearama, na temperaturi

koja ne bi smjela biti via od 18C (neke vrste cvijea ak zahtijevaju temperaturu od 12C).
Rade u stalnom dodiru s vodom, vlanom zemljom i stabljikama cvijea. Mnogi su poslovi
vrtlara sezonski i veinom se obavljaju u proljee i ljeto, kada se isti, sadi, kosi i ia. Vrtlari rade na otvorenom po suncu, snijegu i kii. Ponekad rade u vremenskom kripcu, kada
moraju urediti okoli za neko sportsko takmienje ili vaan dogaaj. Rade s pesticidima i
ostalim kemikalijama, pa moraju primjenjivati mjere zatite kako se ne bi doveli u opasnost.

-
Izradba cvjetnih aranmana i ukraavanje interijera umjetniki je posao, pa stoga

cvjeari moraju biti kreativni i imati smisao za skladno i lijepo. Razlikovanje boja preduvjet
je za obavljanje tih poslova. Osim estetskog smisla, cvjeari moraju imati razvijenu spretnost
ruku i prstiju kako bi mogli provesti ideju u djelo. Budui da je cvjearstvo usluna djelatnost, cvjearima ljubaznost i uslunost vane su u poslu. Oni moraju paljivo sasluati
elje i potrebe kupaca ili naruilaca posla te ponuditi najbolje rjeenje za odreenu prigodu.
Tee kronine bolesti, kao npr. reumatoidni artritis ili alergije na cvjetni pelud, u
potpunosti su prepreka obavljanju zanimanja cvjeara.Vrtlari moraju voljeti prirodu, cvijee
i imati smisao za ureenje okolia. Moraju imati razvijenu runu spretnost, fiziku kondiciju
i razumjeti mehanike odnose zbog lake upotrebe alata. Vrtlari trebaju biti pouzdane osobe
te motivirane i samostalne u obavljanju zadataka, jer esto rade sami i bez nadzora. Cvjeari
vrtlari se koluju po trogodinjem srednjokolskom programu. Nakon zavrenog etverogodinjeg kolovanja prua se mogunost nastavka kolovanja na poljoprivrednom fakultetu.
Dodatno obrazovanje s podruja vrtlarstva veinom se stjee samostalno, vlastitim iskustvom, razmjenom informacija s kolegama ili iz strunih knjiga i asopisa.
Bliska zanimanja
-
Zanimanju cvjeara-vrtlara donekle su slina zanimanju aranera. Vrtlari veinu svog

radnog vremena provode na otvorenom, u dodiru s prirodom. Zanimanja koja su im po tomu
slina jesu zanimanja radnika u rasadniku, umara, ratara, strunjaka za hortikulturu, voara,
vinogradara i vinara te poljoprivrednog tehniara.
5. Zanimanje: FARMER
obavlja sve poslove u primarnoj ratarskoj i primarnoj stoarskoj proizvodnji;
poznaje svojstva i koristi od pojedinih vrsta i pasmina domaih ivotinja;
poznaje ratarske kulture, njihovo porijeklo i uvjete za visoku rentabilnu proizvodnju;
primjenjuje znanja iz osnova ishrane domaih ivotinja;
pravilno sprema, skladiti i uva hranu za stoku;
potuje ekoloke norme;
posjeduje osnovno znanje iz oblasti otkupa, trita, knjigovodstva i ekonomije;
surauje i komunicira sa suradnicima;
posjeduje pravilan i odgovoran pristup radu;
struno se usavrava.
Opis poslova
Farmeri uzgajaju i njeguju sve vrste ivotinja
i proizvode razliite stoarske proizvode. Oni
proizvode i nabavljaju krmiva, te hrane, tove
i rasplouju ivotinje. Pripremaju ivotinje i
za trite, dresiraju ih, odravaju zgrade, maine
i opremu, brinu se o higijeni ivotinja i njihovih
nastambi. Osim toga, proizvode, skladite i
transportuju na trite stoarske proizvode (npr.
meso, mlijeko, jaja, med, vunu, perje, krzno).
Farmeri uzgajaju i timare konje, goveda, svinje,
ovce, koze, pse i make. Uzgajaju domau perad,
poput pilia, kokoi, pataka, gusaka i purana.
Uzgajaju, razmnoavaju i njeguju ivotinje i u ivotinjskim rezervatima, stajama, zoolokim
vrtovima, cirkusima, istraivakim ustanovama, ivotinjskim stanitima i uzgajalitima
divljai. Na njihovoj su brizi ivotinje poput fazana, prepelica, nojeva, papiga, divljih
krznaa (zeevi, inile), sve vrste ivotinja u zoolokim vrtovima, pele i ivotinje za
laboratorijska ispitivanja (zamorci, kunii). U svom poslu farmeri se slue sredstvima
za odravanje higijene ivotinja (npr. etke, lopate, voda, deterdenti i dezinficijensi),
ureajima za proizvodnju krmiva i gnojiva, strojevima za hranjenje, pojenje, munju i reprodukciju te strojevima poput inkubatora, grijalica, ventilatora i vaga.
Radni uvjeti
-
Farmer obavlja svoj posao u zatvorenim i otvorenim prostorima pri razliitoj temperaturi i istoi zraka. Pitanje istoe zraka bitnije je u zatvorenim prostorima u kojima stoka
boravi, jer osim to ivotinje imaju specifine mirise, stoari su izloeni neugodnim
mirisima pri odravanju njihove higijene. Rad na otvorenom moe biti sasvim ugodan, no
stoari mogu biti izloeni djelovanju nepovoljnih vremenskih uvjeta: vruine, hladnoe,
vjetra i padavina.

-
Osobe koje se ele baviti poslom farmera trebaju biti dobrog tjelesnog zdravlja,
fiziki izdrljive i snane.
Preosjetljivost na mirise znai ozbiljnu potekou u radu stoara koji vodi rauna o higijeni
ivotinja. Paljivo rukovanje alatom i briljiv odnos prema ivotinjama vani su kako bi se
smanjio rizik od ozljeivanja. Ljubav prema ivotinjama pridonosi zadovoljstvu u radu
i uspjenom obavljanju posla. Farmeri se koluju po trogodinjem srednjokolskom
programu. Farmeri rade na privatnim velikim farmama (npr. govedarske, svinjogojske,
peradarske), mljekarama i tvornicama prehrambenih proizvoda.
Mogu otvoriti i vlastite farme i minimljekare, njegovati ivotinje u zoolokim vrtovima,
lovitima, nacionalnim parkovima, konjikim klubovima, veterinarskim stanicama i na
veterinarskom fakultetu.
Bliska zanimanja
-
Farmeru je slino zanimanje poljoprivrednog tehniara opeg smjera i inenjera

agronomije stoarskog smjera.
6. Zanimanje: MESAR
vlada znanjima i vjetinama preradbe mesa i proizvodnje mesnih preraevina;
koristi strojeve i ureaje u mesnoj industriji;
posjeduje razvijenu sposobnost za samostalno obavljanje poslova na temelju
tehnoloke dokumentacije i uputstava propisanih postupaka o radu;
primjenjuje znanja iz oblasti higijene i kvaliteta mesa i mesnih preraevina;
posjeduje vjetinu konfekcioniranja i prodaje mesa;
posjeduje sposobnost timskog rada;
osposobljen da se prilagoava raznim situacijama na radnom mjestu;
posjeduje znanja iz oblasti zatite na radu;
razvija ekoloku svijest.
Opis poslova
Mesari uglavnom obrauju dijelove
zaklanih ivotinja. Njihov posao ukljuuje sljedee radne zadatke: preuzimanje stoke za klanje; omamljivanje i
klanje (odnosno ubijanje elektrinom
strujom ); urenje, skidanje ekinja i
opaljivanje ( kod svinja);skidanje koe
(kod goveda); otvaranje trupa i vaenje
crijevnog kompleta; rasijecanje trupa
te vaenje mozga i endokrinih lijezda;
primarna i sekundarna obrada crijeva;
obrada buta i pleki; topljenje masnog
tkiva
(kod svinja) i iskoritavanje lea, vrata, slabina i glave svinja i goveda. Osim pripreme
svjeeg mesa za prodaju, mesari i konzerviraju meso kemijskim sredstvima, zaleivanjem i
dimljenjem, izrauju barene i polutrajne kobasice i zimsku salamu, razliite polutrajne i
trajne suhomesnate proizvode i slaninu.
Mesari mogu raditi u obrtnitvu i u industrijskoj proizvodnji. U obrtnitvu obavljaju sve
navedene poslove sukcesivno, dok u industrijskoj proizvodnji obino za radna vremena
obavljaju samo pojedine operacije. U obrtnikim radnjama i prodavaonicama mesari reu,
vagaju i prodaju svjee meso i suhomesnate proizvode.
Radni uvjeti
-
Mesari rade preteno stojei, u pokretu ili u pognutom stavu u zatvorenom (rijetko
otvorenom) prostoru, pri dnevnoj ili umjetnoj rasvjeti. U radnim prostorijama temperatura
zraka kree se od 10C do 30C uz znatnu vlanost i propuh te relativno jaku buku. Neki se
poslovi obavljaju pri povienoj temperaturi uz znatna isparavanja, a neki opet pri niskoj
temperaturi (od + 4C do + 6C) da se meso ne bi pokvarilo. U industrijskoj linijskoj
proizvodnji, zbog ponavljanja istih radnih operacija, esto dolazi do jednolinosti i zamora.
Zbog opasnosti od ozljeda, mesari tokom rada nose odgovarajuu zatitnu odjeu.
-
Mesari trebaju biti snanije tjelesne grae. Miina snaga, runa spretnost i dobra
usklaenost pokreta s vidnim opaanjima (okulomotorna koordinacija) bitne su za uspjeh u
ovom zanimanju. Korisna u poslu moe biti i sposobnost raspoznavanja boja, a mirisna i
okusna osjetljivost pomae pri provjeri kakvoe sirovina i proizvoda. Zbog prirode posla,
osobito u klaonici, mesar treba biti nerazdraljiva, emocionalno uravnoteena osoba. Za
mesare u prodavaonicama mesa i suhomesnatih proizvoda poeljno je da budu ljubazni,
susretljivi i poteni. Iako u zanimanju mogu raditi ljudi obaju spolova, posebno na odreenim poslovima u industriji, ipak je ovo zanimanje pogodnije za mukarce zbog, u
prosjeku, njihovih veih tjelesnih mogunosti. Mesari se koluju tri godine u srednjim
strunim kolama.
Mesari se zapoljavaju u klaonicama, u industriji za preradu mesa, u obrtnikim radionicama
te u prodavaonicama mesa i mesnih preraevina.
Bliska zanimanja
-
Blisko zanimanje zanimanju mesaru je tehniar-tehnolog mesa, a u odreenom smislu

i sva zanimanja koja se bave stokom (stoar, mljekar i sl.)
7. Zanimanje: VOAR-VINOGRADAR
upoznaje uvjete za uzgoj voa i vinove loze, te vri izbor odgovarajuih sorti;
obavlja kvalitetno poslove u voarskoj i vinogradarskoj proizvodnji;
rukuje i odrava poljoprivredne strojeve koje se koriste u voarskoj i vinogradarskoj
proizvodnji;
titi okoli i tuje ekoloke norme;
poznaje temelje proizvodnje i preradbe vina;
posjeduje osnovna znanja o raunarstvu i ekonomiji poljoprivrednih poduzea;
struno se osposobljava i prati razvoj tehnologije;
posjeduje kreativnost, komunikativnost i spremnost za timski rad.
Opis poslova
Voari i vinogradari spadaju u grupu agronomskih
zanimanja. Bave se uzgojem voa i vinove loze za
razliku od ratara koji proizvode povre.
Voari, vinogradari i vinari uzgajaju i prerauju sve
vrsta voa i vinove loze. Obavljaju radne zadatke
prema zahtjevima i pod kontrolom poslovoe (najee poljoprivrednog tehniara opeg smjera) i
inenjera agronomije.
Prije samog uzgoja voa i groa, u vonjacima i
vinogradima pripremaju tlo ienjem od kamenja
i panjeva. Poto priprave podlogu, podiu vonjake i vinograde. Zasaene voke i lozu
njeguju pripremanjem gnojiva, gnojidbom i obrezivanjem. Od bolesti i tetoina voke i
lozu tite cijepljenjem, prskanjem i zapraivanjem adekvatno pripremljenim kemijskim
preparatima.
U rasadnicima siju i vono sjemenje, pikiraju divljake, rasauju mladice, sudjeluju u proizvodnji loznog cvijeta, spremaju lozne reznice i kalemove. Kad voe i groe dozrije beru
ga, sortiraju etiketiraju i skladite ili otpremaju izravno na trite. U procesu preradbe voa
i groa sue i konzerviraju voe i cijede sokove. Obavljaju jednostavnije analize vina i
dodavanjem ili oduzimanjem kiselina i eera, prema uputi odgovornog inenjera, popravljaju kemijska svojstva vina. Filtriraju vino dok ne postane zrelo, pretau ga u bave ili
boce, etiketiraju, peate i spremaju u podrume ili pripremaju za transport. Upravljaju strojevima kao to su traktori, motorne prskalice, drljae, ruljae, kultivatori i maine za stvaranje
umjetne kie.
Radni uvjeti
-
Voari, vinogradari i vinari rade na otvorenom u vonjacima i vinogradima, ali i u

zatvorenim prostorima, kao to su rasadnici, skladita, vinski podrumi i vinarije. Rad na
otvorenom koji put podrazumijeva izloenost nepovoljnim vremenskim uvjetima (kia,
vjetar, hladnoa, vruina). Kad je vrijeme lijepo rad na otvorenom moe biti posve ugodan.
S druge strane, rad u podrumima i vinarijama, osim to je fiziki naporan, moe biti i
neugodan zbog raznih vonjeva i isparenja. Mogua su ak trovanja ugljinim dioksidom,
koji se oslobaa prilikom fermentacije.
-
Osoba koja bira ovo zanimanje trebala bi biti fiziki izdrljiva, snana i dobrog
tjelesnog zdravlja. Ne bi smjela biti osjetljiva na mirise (kemikalije za zapraivanje i
gnojenje, sumpor, vinska isparavanja u podrumima). Poeljna je normalna sposobnost
razlikovanja boja i razvijeno osjetilo okusa. Rukovanje brojnim alatima i maine zahtijeva
dobru koordinaciju pokreta i spretnost ruku i prstiju, kako bi se smanjila opasnost ozljeivanja
i poveala produktivnost. Budui da se neposredni rezultati rada ne pokazuju brzo, poeljno
je da osoba bude strpljiva. Ljubav prema prirodi i briga za biljke olakat e ekanje i
omoguiti vee zadovoljstvo poslom.
Voari, vinogradari i vinari koluju se prema trogodinjem
srednjokolskom obrazovnom programu. Dodatno obrazovanje
za sticanje etvrtog stepena srednje strune spreme i eventualno
kasnije visoke strune spreme omoguuje daljnje napredovanje.
Zapoljavaju se uglavnom u vinogradarskim, voarskim i vinarskim preduzeima te loznim i voarskim rasadnicima (dravnim
i privatnim).
Bliska zanimanja
-
Zanimanju voara, vinogradara i vinara slina su zanimanja poljoprivrednog tehniara

opeg smjera, poljoprivrednog tehniara biljne proizvodnje i, u nekim zadacima inenjera
agronomije specijaliziranog za voarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo. Donekle su slina
zanimanja vrtlara, cvjeara i prehrambenog proizvoaa.
8. Zanimanje: PEKAR
vlada znanjima i vjetinama preradbe brana, te proizvodnje pekarskih proizvoda i
tjestenina;
primjenjuje usvojeno znanje o standardima higijene i kvaliteta mlinskih i pekarskih
proizvoda;
rukuje strojevima i ureajima u pekarstvu;
spreman da stjee nova znanja i vjetine;
posjeduje razvijenu svijest o zdravom nainu prehrane;
spreman za samostalan rad i rad u timu;
odgovoran prilikom obavljanja poslova;
posjeduje znanja iz oblasti zatite na radu i zatite ivotne sredine.
Opis poslova
Pekari od razliitih vrsta brana mijese i peku kruh i razne vrste peciva i pita. Jedna
od osnovnih ivotnih namirnica-kruh je u naim krajevima najvei izvor energije i proteina.
Iako mnogi ljudi i sami znaju ispei kruh, jednostavnije je kupiti kruh kojeg su ispekli
pekari. Da bi ispekli kruh ili pecivo, pekari prvo
pripremaju smjesu od koje mijese tijesto. U smjesu
stavljaju prosijano brano, kvasac, so, vodu i ostale
sastojke. Potrebne koliine sastojaka odreuju
vaganjem. Od pripremljene smjese strojno ili runo
mijese tijesto. Tijesto zatim oblikuju na potrebnu
veliinu i oblik i slau ga na limove za peenje.
Nadziru proces dizanja tijesta prije i za vrijeme
peenja. Prema vrsti i pecivosti tijesta, pekari slau
limove s kruhom i pecivom na odreeno mjesto
u pe. Prema vrsti kruha ili peciva, namjetaju
temperaturu pei, a prema potrebi dodaju ili oduzimaju paru prilikom peenja.
Posebno paze na trajanje peenja, kako bi peeni kruh i pecivo na vrijeme izvadili iz pei.
Kad su kruh ili pecivo ispeeni, pekari ih vade iz pei specijalnim pekarskim lopatama.
Zatim ih stavljaju u korpe, u kojima ih prevoze do prodajnog prostora ili ih slau u kutije u
kojima ih dostavljaju u prodavaonice.
Radni uvjeti
-
Pekari rade u pogonima za industrijsku proizvodnju kruha i peciva ili u obrtnitvu. Za

ovo zanimanje karakteristian je rad u nonoj smjeni, iako pekari zapravo rade i danju i
nou. Radne prostorije osvijetljene su prirodnim ili vjetakim svjetlom. Temperatura i
vlanost zraka su poviene. Ispred pei temperatura se digne i do 60oC. Zrak je zasien
sitnim esticama brana. Pekari su prilikom rada izloeni mirisu brana, kvasca i peenog
kruha i peciva. Rade stojei, uz povremeno hodanje i sagibanje tijela. Kad tijesto mijese
runo, ruke su im do lakata u smjesi. Dok rade, pekari nose laganu bijelu radnu odjeu i
kapu. Industrijska i zanatska proizvodnja kruha i peciva pod neprestanim je i strogim
sanitarno-higijenskim nadzorom.

-
Pekari trebaju imati normalan vid i sluh te spretnost i osjetljivost (opip) ruku i prstiju.
Poeljan je i smisao za oblikovanje. Vrlo je vano da imaju dobro razvijen osjet okusa i
mirisa. Poeljna je tjelesna snaga i izdrljivost. Uspjeno obavljanje pekarskih poslova
zahtijeva samostalnost, odgovornost i pedantnost u radu. Pekari moraju biti isti i uredni.
Budui da proizvode prehrambene proizvode, pod stalnim su lijenikim nadzorom, posebno zbog zaraznih bolesti.
kolovanje za zanimanje pekara provodi se u prehrambeno-tehnolokim kolama, a traje
tri godine.
Bliska zanimanja
-
Zanimanju pekara bliska su zanimanja poslastiari, tjesteninari, pekari bureka i pite,

kuhari i konditori (proizvoai keksa, okolade i bombona). Svi oni obavljaju sline radne
operacije, u slinom tehnolokom procesu proizvodnje. Nadalje, svima se, zbog proizvodnje
prehrambenih proizvoda, postavljaju isti zahtjevi glede line higijene i zdravlja.
9. Zanimanje: PREHRAMBENI PROIZVOA

posjeduje teoretska i praktina znanja iz oblasti preradbe sirovina biljnog porijekla;
obavlja manje sloene poslove u tehnolokom procesu proizvodnje prehrambenih
proizvoda;
posjeduje osnovna znanja o tehnolokim procesima (nadgleda, prati i regulira proces);
stjee znanja o posluivanju strojeva;
posjeduje i primjenjuje znanja o higijeni i kontroli kvaliteta namirnica biljnog
porijekla;
prilagoava se radnoj sredini i sudjeluje u radu kolektiva;
primjenjuje procese zatite na radu i protupoarne zatite;
razvija ekoloku svijest;
razvija svijest o potrebi daljeg obrazovanja.
Prehrambeni proizvoai uzgajaju poljske

kulture: ito, lan, kukuruz, repu, konoplju
i duhan. Rade na poljoprivrednim dobrima
i privatnim imanjima. Pripremaju tlo za
sijanje i sadnju oranjem, gnojidbom i natapanjem. U pripremljeno tlo siju itarice
i industrijsko bilje te sade povre na
oranicama. Prskanjem i zapraivanjem
(fungicidi i pesticidi) tite usjeve od bolesti
i tetoina. Zrele usjeve anju (ito, ra,
jeam) ili ubiru (krompir, kukuruz, repa,
duhan), a zatim ih svrstavaju, pohranjuju i
otpremaju na trite. Obavljaju i jednostavnije poslove preradbe prehrambenih proizvoda za
industrijsku proizvodnju. Primjerice, melju itarice (penica, ito) i skladite ih u silosima,
strojno odvajaju zrno kukuruza od klipa i odvajaju sjemenke od stabljika. Mogu se zaposliti
i u dijelovima industrijskog procesa obrade poljoprivrednih proizvoda npr. u eeranama,
uljarama i pekarama.
Radni uslovi
-
Najvei dio svoga posla prehrambeni proizvoai obavljaju na otvorenom. Ponekad

moraju raditi po loem vremenu kada pada kia ili ari sunce. Radni dan ratara obino
prelazi 8 sati. U vrijeme sezonskih poslova rade od zore do mraka, sve dok ne obave posao
predvien za taj dan. U svom poslu prehrambeni proizvoai se koriste alatima kao to su
lopata, motika, srp, kosa, plug, vile, vaga i metar. Od maina slue se rasprivaima,
drljaom, kultivatorom, sijalicom, sadilicom, etalicom, kosaicom, razbacivaima gnojiva
i motornim zapraivaem. Za prijevoz uroda koriste se zapregom, kolima i kamionima.
Posao obavljaju u radnom odijelu i gumenim izmama, a prema potrebi nose i radne
rukavice.
-
Prehrambeni proizvoai rade hodajui, sagibajui se i podiu teak teret. Stoga je

njihov posao fiziki naporan i zahtijeva tjelesno zdravlje, snagu i izdrljivost. Osobe koje
biraju ovo zanimanje trebale bi imati dovoljno tehnikog znanja kako bi na licu mjesta
obavili manje popravke maina i alata kojim se slue.
Prehrambeni proizvoai se koluju prema trogodinjem srednjokolskom programu. Struna praksa i vjebe nezaobilazan su dio kolovanja za ovo zanimanje. Posao uspjeno mogu
obavljati i osobe koje su zavrile samo osnovnu kolu. Prehrambeni proizvoai se mogu
specijalizirati za ue podruje rada nakon dvogodinjeg radnog iskustva. Ako poloe razliku
ispita, mogu nastaviti kolovanje i za poljoprivrednog tehniara.
Bliska zanimanja
-
Zanimanju prehrambeni proizvoa donekle su slina zanimanja poljoprivrednog

tehniara opeg smjera, vrtlara, farmera i poljoprivrednog tehniara biljne proizvodnje.
10. Zanimanje: PRERAIVA MLIJEKA

posjeduje i primjenjuje praktina znanja iz oblasti preradbe mlijeka i proizvodnje
mlijenih proizvoda;
poznaje standarde iz oblasti higijene i kvaliteta mlijeka i mlijenih proizvoda;
koristi strojeve i ureaje u mljekarskoj industriji;
posjeduje i primjenjuje znanja iz oblasti ekologije, te zatite ivotne sredine;
primjenjuje propise iz oblasti zatite na radu;
spreman je za stjecanje specijalistike obuke;
posjeduje samostalnost i odgovornost prilikom obavljanja poslova;
posjeduje temeljna znanja o ekonomskom poslovanju.
Opis poslova
-
Preraivai mlijeka organiziraju primanje, rukovanje, uvanje i uskladitenje mlijenih

proizvoda, vode prehrambene proizvodne trake i rade u odgovarajuim nadzorno-analitikim
i razvojnim laboratorijima.
Preraivai mlijeka u proizvodnji se prije

svega brinu o prihvaanju, uvanju i uskladitenju sirovina do preradbe s kontrolom
kvaliteta i odgovarajuim klasiranjem. Oni
vode i nadgledaju pojedinane tehnoloke
procese preradbe mlijeka i mlijenih proizvoda. Na kraju, oni se brinu za pakovanje
gotovih mlijenih proizvoda u odgovarajuu
ambalau.
Radni uvjeti
-
S obzirom na injenicu da preraivai mlijeka rade na vrlo raznolikim poslovima u

razliitim vrstama proizvodnje, njihovi se radni uvjeti razlikuju od jedne radne sredine do
druge. Tako su npr. sasvim drukije prilike u stanici za otkup mlijeka i proizvoda od mlijeka
i fabrici za preradu mlijeka i mlijenih proizvoda. Znai, iako se radi o istoj proizvodnoj
grani u razliitim poduzeima radni se uvjeti mogu bitno razlikovati, zavisno o stupnju
suvremenosti konkretne tehnologije.
Zajedniko je svim preraivaima mlijeka upotreba brojnih mjernih instrumenata, aparatura,
proizvodnih strojeva i kemijskih sredstava, pa s tim u vezi i velika odgovornost za njihovu
ispravnu primjenu. Budui da proizvode mlijene proizvode, pod stalnim su lijenikim
nadzorom, posebno zbog zaraznih bolesti.
Poeljne osobine i osposobljavanje
-
Preraivai mlijeka rade hodajui, sagibajui se i podiu teak teret. Stoga je njihov
posao fiziki naporan i zahtijeva tjelesno zdravlje, snagu i izdrljivost. Prije svega,
kandidati za ovo zanimanje ne smiju biti kliconoe niti bolovati od alergije na mlijeko i
njihove preraevine. U poslu je potreban dobar vid, normalan sluh te osjetljivost na mirise
i okuse.
Preraivai mlijeka se koluju prema trogodinjem srednjokolskom programu. Struna
praksa i vjebe nezaobilazan su dio kolovanja za ovo zanimanje. Preraivai mlijeka se
mogu specijalizirati za ue podruje rada nakon dvogodinjeg radnog iskustva. Ako poloe
razliku ispita, mogu nastaviti kolovanje i za poljoprivrednog tehniara.
Bliska zanimanja
-
Zanimanju mljekar donekle su slina zanimanja prehrambeni proizvoa, rukovalac

postrojenjem za preradu, hlaenje, pasterizaciju, konzerviranje mlijeka, sirar, poljoprivredni
tehniar, rukovalac postrojenjem za proizvodnju djeije hrane i dr.
1. Zanimanje: UMARSKI TEHNIAR

planira, priprema, organizira i kontrolira rad pojedinaca, skupine ili odjeljenja;
uspostavlja komunikaciju sa suradnicima i poslovnim partnerima, tujui principe
poslovne kulture;
stara se o racionalnom koritenju sredstava, materijala i energije;
priprema svu potrebnu tehniku i poslovnu dokumentaciju i s tim u vezi posjeduje
odgovarajui stupanj informatike pismenosti;
kontrolira i prati provoenje planiranih proizvodnih zadataka;
priprema, obrauje i izdaje sve dokumente s kojima, po prirodi posla, dolazi u dodir;
poznaje sastav i karakteristike pojedinih tipova tla i ta saznanja uspjeno koristi pri
podizanju novih zasada i kultura;
organizira i rukovodi poslovima proizvodnje sadnog materijala i manipulacije
sjemenskim materijalom;
organizira i rukovodi poslovima podizanja novih zasada i kultura;
vodi i kontrolira poslove manipulacije sporednim umskim proizvodima;
organizira i rukovodi poslovima ozeljenjavanja povrina u gradovima i naseljima;
poznaje metode i naine podizanja, manipulacije i njege umskim sastojinama sa
aspekta umarske znanosti i prakse;
utvruje norme rada, normative materijala kao i sve potrebne kalkulacije vezane za
poslove taksacije i doznake uma, kao i manipulacije sa drvnim i umskim
sortimentima;
poznaje naine i metode, kao i ureaje za snimanje zemljita i terena;
poznaje naine i metode izvoenja radova na izgradnji umskih komunikacija;
poznaje ekonomske i znanstvene osnove planiranja i gazdovanja umskim fondom;
poznaje naine i metode izradbe lovno-privredne osnove i stara se o zatiti i
unapreenju lovnih povrina;
organizira i provodi sve aktivnosti vezane za iskoritavanje uma, naroito sa aspekta
sigurnosti imovine i lica;
poznaje nain rada, pripreme i odravanja alata i strojeva;
vri prijam, skladitenje i izdavanje materijala, alata, opreme, proizvoda i drugih
elemenata sa kojima se susree u radu;
vri kontrolu procesa rada i zavrnu kontrolu kvaliteta sukladno vaeim standardima
i zakonskim propisima;
upoznat je sa zakonskom regulativom o umama;
stara se o zatiti zdravlja radnih ljudi i okolice u skladu sa higijensko-tehnikim,
protupoarnim i drugim mjerama zatite.
Opis poslova
-
umarski tehniar zajedno sa inenjerima umarstva, umarskim savjetnicima i

asistentima pruaju tehniku pomo i savjete o metodama rjeavanja problema u umarstvu.
umarski tehniar radi na uzgoju, zatiti, ureivanju i iskoritavanju (eksploataciji) uma.
U radu na uzgoju ume i na poumljavanju umarski tehniar, po uputama inenjera
umarstva, ali i samostalno, utvruje uvjete i mogunosti uzgoja ume. Ti su uvjete: vrsta
tla i klima, mogunosti i razlozi uzgoja pojedinih vrsta ume te mogunosti iskoritavanja.
Tako umarski tehniar prikuplja podatke o obiljejima umskih podruja, utvruje njegovu
veliinu, vrste umskih kultura i prikuplja podatke o vrstama drvea, moguim bolestima i
oteenjima uma, opasnostima od poara i sl. i predlae naine uzgoja i iskoritavanja.
Radni uvjeti
umarski tehniar najee svoj rad obavlja u
kancelariji nekog umarskog poduzea, ali veoma
veliki dio svog radnog vremena obavlja i u umi,
to znai na otvorenom, u prirodi. Takvi su uslovi,
dodue, zdravi, ali nekomforni i naporni. Vrlo esto,
da bi doao do mjesta gdje se poslovi obavljaju,
mora putovati terenskim vozilima, pa i pjeaiti na
veim udaljenostima i po bespuima. U odreenim
fazama rada, npr. sjee drvea, grube obradbe i
izvlaenja, izloen je opasnostima ak i od teih
povreda.
Poeljne osobine, osposobljavanje, zapoljavanje i napredovanje
-
Za umarskog je tehniara potrebno dobro zdravlje i dobra opa tjelesna kondicija.

Poeljne su i organizatorske sposobnosti. Meutim, presudno je pri izbor ovog zanimanja
da ovjek voli prirodu, posebno umu, i da prihvaa specifine uslove ivota i rada u umi.
kolovanje za umarskog tehniara traje etiri godine i obavlja se u umarskim kolama.
kolovanje se moe i nastaviti, uglavnom na umarskom fakultetu. umarski tehniari
zapoljavaju se u umarstvu, tj. umskim gospodarstvima i umarijama. U poslu mogu
napredovati do poloaja rukovoditelja umskog radilita.
Bliska zanimanja
-
umskom tehniaru srodna su zanimanja: poljoprivredni i tehniar za obradu drveta.

2. Zanimanje: TEHNIAR ZA OBRADU DRVETA/ DRVODJELJSKI TEHNIAR
planira, priprema, organizira i kontrolira rad pojedinaca, grupe, odjeljenja ili
proizvodne jedinice za primarnu ili finalnu obradu drva;
vodi rauna o racionalnom koritenju sredstava rada, energije, materijala i vremena;
komunicira sa suradnicima i poslovnim partnerima uz tovanje principa poslovne
kulture;
priprema tehniku i drugu poslovnu dokumentaciju i s tim u vezi posjeduje i
odgovarajuu informatiku pismenost;
tuje principe estetike i oblikovanja proizvoda od drva;
vri detaljnu konstruktivnu i tehnoloku razradu namjetaja i graevinske stolarije;
stara se o striktnom provoenju planiranog tehnolokog procesa pri proizvodnji koja
se organizira;
postavlja reime, vodi i kontrolira proces suenja i parenja drva i proces kemijske
zatite drva;
poznaje rukovanje viezahtjevnim strojeva i tehnolokim linijama za obradbu drva
(ukljuujui i numeriki upravljane strojeve);
utvruje norme rada, normative materijala i radi kalkulacije po proizvodima i fazama

rada;
priprema, izdaje i obrauje radne naloge i ostalu prateu tehniku dokumentaciju za
potrebe proizvodnje;
vri prijam i skladitenje materijala i prijam, skladitenje i otpremu proizvoda;
vri laboratorijske kontrole, kontrolu procesa rada i zavrnu kontrolu kvaliteta,
sukladno vaeim standardima;
vodi rauna o zatiti zdravlja ljudi i okolice, u skladu sa higijensko-tehnikim, protivpoarnim i drugim mjerama zatite.
Opis poslova
Drvodjeljski tehniari pripremaju i organiziraju
pojedine faze obradbe drva i proizvodnje predmeta od drva. Uglavnom sudjeluju u obradbi
grae, proizvodnji raznih ploa, obloga, pokustva, glazbenih instrumenata, amaca, drvne
galanterije i drugih predmeta od drva ili zamjenskih materijala. Njihovo radno podruje jest
izradba tehniko - tehnoloke dokumentacije,
pod ime se razumijeva skiciranje, izradba i
razradba nacrta, opisi rada, normiranje materijala
i odreivanje vremenskih norma. Osim toga
drvodjeljski tehniari daju upute neposrednim
proizvoaima i nadziru poslove, a katkada i
sami obavljaju pojedine radne operacije.
Poslovi drvodjeljskog tehniara razlikuju se ovisno o djelatnosti u kojoj su zaposleni, a
zapoljavaju se u drvnoj industriji, obrtnitvu i graevinstvu. U drvnoj industriji i graevinstvu, gdje se izrauju vee serije proizvoda, najvie rade na organizaciji poslova i
razradbi nacrta, dok u obrtnitvu vie rade na izradbi nacrta, opisima poslova i prikupljanju
dokumentacije, a rade i u neposrednoj proizvodnji.
Radni uvjeti
-
Drvodjeljski tehniari za obradbu drveta manji dio svojih poslova obavljaju u uredu, a
vei dio radnog vremena provode u neposrednoj proizvodnji. To su uglavnom tvornike
hale i radionice, graevine i obrtnike radionice. Izloeni su buci strojeva, praini, a u
graevinstvu i nepogodnim klimatskim uvjetima. Da bi se zatitili moraju primjenjivati
osobna i tehnika zatitna sredstva. Najee rade u jednoj smjeni, i to u prijepodnevnoj.

-
Drvodjeljski tehniari moraju imati opu tjelesnu sposobnost, dobru spretnost ruku i
prstiju, dobar vid i sposobnost predoavanja prostornih odnosa.
Drvodjeljski tehniari osposobljavaju se u kolama za tehnika, industrijska i obrtnika
zanimanja, i to po etverogodinjemu programu. Nakon poloenog zavrenog ispita kolovanje mogu nastaviti na odgovarajuemu, srodnom fakultetu.
Drvodjeljski tehniari mogu se zaposliti u drvnoj industriji, obrtnitvu i u graevinstvu.
Mogu voditi i obrtnike radionice drvne struke.
Ako se ne mogu zaposliti u tehnikom zanimanju, mogu se zaposliti u obrtnikom zanimanju

drvne struke (uz dodatno osposobljavanje ili bez njega), gdje se osjea manjak strunih
kadrova.
Bliska zanimanja
Poslovi drvodjeljskog tehniara donekle su slini poslovima obrtnikih zanimanja
drvne struke: stolara, tesara, graditelja i restauratora glazbala.
3. Zanimanje: UMAR
komunicira sa suradnicima i poslovnim partnerima uz tovanje principa poslovne
kulture;
poznaje i uspjeno primjenjuje raunalnu tehniku i odgovarajue softvere koji se
koriste u umarskoj praksi;
priprema, izdaje i obrauje sve dokumente sa kojima po prirodi posla dolazi u dodir;
organizira i rukovodi poslovima podizanja i njege novih zasada i kultura;
vodi i kontrolira poslove manipulacije sporednim umskim proizvodima;
poznaje metode i naine podizanja, manipulacije i njege umskih sastojina sa aspekta
umarske znanosti i etike;
poznaje metode i naine kalkulacije vezane za poslove taksacije i doznake, kao i
manipulacije sa drvenom masom i umskim sortimentima;
organizira, rukovodi i svakodnevno kontrolira poslove i zadatke vezane za primjenu i
provoenje mjera zatite uma;
poznaje nain rada, glavne dijelove i naine odravanja i koritenja SUS motora;
osposobljen je rukovati strojevima, ureajima i opremom koja se koristi u
iskoritavanju uma;
poznaje naine pripreme, rukovanja i odravanja motornih testera;
poznaje naine i tehnike obaranja (sjeenja) dubeih stabala u raznim staninim i
klimatskim uvjetima, kao i naine i tehnike obradbe oborenog stabla i drvnih
sortimenata;
poznaje nain i metode konstrukcije, prorauna kapaciteta, naina odravanja,
transporta drvnih sortimenata iarama, kao i rukovanje iarama;
osposobljen je za rukovoenje svim aktivnostima vezanim za zatitu lovnog podruja,
kao i divljai koja se nalazi u lovitu;
organizira i kontrolira brojno i zdravstveno stanje divljai, vrijeme, mjesto i nain
ishrane divljai, kao i zatitu flore i faune lovita;
kontrolira prisustvo, namjere i postupke stranih lica u umi (izletnika, lovokradica,
drvokradica i dr.);
provodi sve mjere zatite umskog fonda;
poznaje zakonske propise iz svoje nadlenosti.
Opis poslova
-
umar slino kao i umarski tehniar radi na uzgoju, zatiti, ureivanju i iskoritavanju
uma. umari rade na pregledanju stabala, oznaavanju koja su za sjeu, sade mlade sadnice,
obrezuju drvee, sijeku drvee, utovaraju debla za transport i vre druge poslove.
umari prikupljaju sjeme i rade i na uzgoju raznih vrsta sadnica umskog drvea.
Nadgleda njihov razvoj i eventualne pojave bolesti ili tetoina, zajedno sa rasadniarima.
Predlae i provodi mjere zatite sadnica, kao i ume uope. Same radove na poumljavanju,
ienju i sjei drvea najee obavljaju pomoni i priueni radnici ili radnici koji su
kolovani za rad sa odreenim strojevima koji se koriste u umarskim radovima.
Radni uvjeti
-
umari svo radno vrijeme provode u umi, to znai na otvorenom, u prirodi. Takvi
su uslovi, dodue, zdravi, ali nekomforni i naporni. Vrlo esto, da bi doao do mjesta gdje se
poslovi obavljaju, mora putovati terenskim vozilima, pa i pjeaiti na veim udaljenostima
i po bespuima. U odreenim fazama rada, npr. sjee drvea, grube obrade i izvlaenja,
izloen je opasnostima ak i od teih povreda.
-
Za umara je potrebno dobro zdravlje i dobra opa tjelesna kondicija. Poeljne su i

organizatorske sposobnosti. Meutim, presudno je pri izboru ovog zanimanja da ovjek
voli prirodu, posebno umu, i da prihvaa specifine uslove ivota i rada u umi.
kolovanje za umara traje tri godine i obavlja se u umarskim kolama. kolovanje se
moe i nastaviti nakon polaganja razlike ispita za IV stepen, uglavnom na umarskom
fakultetu. umari se zapoljavaju u umarstvu, tj. umskim gospodarstvima i umarijama.
Bliska zanimanja
-
umskom tehniaru bliska su zanimanja: umarski, poljoprivredni i drvodjeljskog tehniara.
4. Zanimanje: RASADNIAR
uspostavlja komunikaciju sa suradnicima uz tovanje principa poslovne kulture;
poznaje radne zadatke i poslove vezane za manipulaciju umskim sjemenom (ienje,
truenje, suenje, zatita, uvanje, transport );
poznaje metode i tehnike stratifikacije, dezinsekcije i dezinfekcije sjemena, kao i
sredstva i nain njihove primjene;
poznaje metode i tehnike sadnje i njege sjemenskog i sadnog materijala;
poznaje metode i tehnike kalemljenja;
poznaje meliorativne mjere koje se primjenjuju u rasadniarskoj proizvodnji;
poznaje osnovne tehnike gajenja i njege zelenih povrina u naseljima;
osposobljen je rukovati strojevima i ureajima, kao i runim alatom koji se koristi za
ozeljenjavanje povrina;
osposobljen za zatitu zelenih povrina u naseljima.
Opis poslova
Rasadniar radi na uzgoju raznih
vrsta presada cvijea, ukrasnog
zelenila (mladih biljaka koje se
presauju) kao i sadnica razliitih
vrsta drvea za poumljavanje
goleti u umama.U radu na uzgoju
cvijea, ukrasnog rastinja i ume
i na poumljavanju rasadniar, po
uputama inenjera umarstva, ali
i samostalno, utvruje uvjete i
mogunosti uzgoja ume. Isto
tako po uputama poljoprivrednog
tehniara utvruje mogunosti
uzgoja razliitih vrsta cvijea i ukrasnog zelenog rastinja. Ti su uslovi: vrsta tla i klima,
mogunosti i uzgoja pojedinih vrsta. Rasadniari prikuplja sjeme i radi na uzgoju presada i
sadnica. Nadgleda njihov razvoj i eventualne pojave bolesti ili tetoina. Uz pomo
umarskih i poljoprivrednih tehniara kao i umara ako je rije o sadnicama umskog drvea
predlau i provode mjere zatite sadnica, kao i ume uope. Rasadniar obavlja radove na
zasijavanju sjemena, presaivanju cvijea i zelenog rastinja kao i na poumljavanju.
Radni uvjeti
-
Rasadniar najvei dio svojega rada obavlja u rasadniku koji se obino nalaze na
otvorenom, u prirodi. Takvi su uslovi, dodue, zdravi, ali nekomforni i naporni.
-
Za rasadniara je potrebno dobro zdravlje i dobra opa tjelesna kondicija. Poeljne

su i organizatorske sposobnosti. Meutim, presudno je pri izboru ovog zanimanja da
ovjek voli prirodu, cvijee, travu, zelenilo, posebno umu, i da prihvaa specifine uslove
ivota i rada u prirodi.
kolovanje za rasadniara traje tri godine i obavlja se u poljoprivrednim i / ili umarskim
kolama. kolovanje se moe i nastaviti, uglavnom na umarskom fakultetu.
Rasadniari se zapoljavaju u obrtnikim zadrugama za proizvodnju raznih vrsta presada
cvijea i zelenog ukrasnog bilja za ureenje gradskog zemljita, parkova i trgova i u
umarstvu, tj. umskim gospodarstvima i umarijama.
Bliska zanimanja
-
Rasadniaru bliska su zanimanja: vrtlar, cvjear, poljoprivredni tehniar, umar i

umarski tehniar.
5. Zanimanje: PROIZVOA PRIMARNIH PROIZVODA OD DRVETA

planira, priprema i izvodi rad i vri provjeru kvaliteta obavljenog posla;
racionalno koristi sredstva rada, energiju, materijal i vrijeme;
posjeduje odgovarajua znanja za itanje i razumijevanje tehnikih crtea i tehnoloke
dokumentacije;
rukuje strojevima za rezanje trupaca u drvne sortimente kao to su daske, grede,
gredice, letve i ostali primarni proizvodi;
poznaje standarde za primarne proizvode od drva;
vri pripremanje sloaja za prirodno suenje drvenih sortimenata, kao i kontrolu istih;
poznaje reime za vjetako suenje drva;
rukuje ureajima i suarama za vjetako suenje drva;
rukuje ureajima za parenje bukovog drva;
rukuje strojevima za izradu polufinalnih proizvoda od drva;
priprema dnevna izvjea o proizvodnji i elemente kalkulacije;
komunicira sa suradnicima, poruiocima i strankama, tujui principe poslovne
kulture;
poznaje i pridrava se odredbi i naela standarda kvaliteta;
vodi rauna o zatiti zdravlja ljudi i okolice u skladu sa higijensko-tehnikim,
Opis poslova
Proizvoai primarnih proizvoda od drva obrauju drvene trupce
i izrauju primarne (osnovne) proizvode od drva: dasku, grede,
gredice, letve, furnir i dr. Ovi proizvodi slue za dalju preradbu,
termiku obradbu te izradu finalnih proizvoda od drva. U
pripremnoj radnoj fazi proizvoa primarnih proizvoda od drva
koriste razne strojeve za obradbu drvenih trupaca.
Radni uvjeti
-
Pripremni dio poslova proizvoa primarnih proizvoda od drva

obavljaju na otvorenom, gdje priprema trupce za dalju obradbu,
uglavnom runo uz pomo sjekire. Rezanje trupaca u daske, grede, gredice, letvice i ostale
primarne proizvode od drva moe se obavljati na strojevima koji su na otvorenom ili djelimino natkrivenom prostoru radi zatite od kie i snijega. Pri tim poslovima obradbe drva
proizvoai primarnih proizvoda od drva su izloeni buci iznad dopustive razine (vie od
90 dB) kao i esticama drva uslijed stvaranja piljevine. U odreenim fazama rada izloen je
opasnostima ak i od teih tjelesnih ozljeda. Da bi se zatitili od tetnih utjecaja, proizvoai
primarnih proizvoda od drva moraju primjenjivati tehniku zatitu (razne tehnike naprave)
i sredstva za osobnu zatitu, kao to su zatitne rukavice, zatitne cipele, zatitna odijela,
naoale, kacige.
Zbog tetnosti i opasnosti, ovi poslovi jesu poslovi s posebnim radnim uvjetima, pa na
njih ne mogu biti rasporeene osobe mlae od 18 godina. Zdravstveno stanje proizvoa
primarnih proizvoda od drva provjerava se svakih 12 mjeseci. Doe li u uposlenika do
promjena zdravstvenog stanja koji bi bili prepreka za obavljanje poslova proizvoaa
primarnih proizvoda od drva, proizvoai primarnih proizvoda od drva se rasporeuju na

druge poslove.
-
Proizvoai primarnih proizvoda od drva moraju imati zdrav kotano-zglobni,

cirkulatorni sustav i organe za disanje. Prijeko su potrebni uredan vid i vidno polje te
osjeaj ravnotee. Preosjetljivost na buku onemoguuju rad u ovom zanimanju. Naglaen
je zahtjev za emocionalnom stabilnou i opom tjelesnom spretnou.
Obrazovanje za proizvoaa primarnih proizvoda od drva traje tri godine. U poslu se moe
napredovati rasporeivanjem na bolje rangirana i plaena radna mjesta, a to su uglavnom
organizatorska i poslovodna radna mjesta brigadiri, poslovoe i voditelji smjena.
Proizvoa primarnih proizvoda od drva se uglavnom zapoljavaju u tvornicama za preradbu drva i obrtnikim radionicama. Mogu voditi i obrtniku radionicu.
Bliska zanimanja
-
Dosta bliska zanimanja jesu stolari, tesari, i krovopokrivai, a donekle slina monteri
raznih instalacija.
6. Zanimanje: STOLAR
planira, priprema i izvodi rad i vri provjeru kvaliteta obavljenog posla;
posjeduje odgovarajua znanja za itanje i razumijevanje tehnikih crtea i
tehnoloke dokumentacije;
rukuje klasinim ili numeriki upravljanim strojevima za obradbu masiva, furnira i
ploa, graevne stolarije i enterijera;
uz odgovarajuu specijalizaciju moe obavljati poslove izradbe glazbala;
vri povrinsku obradbu drva pri proizvodnji pokustva, graevne stolarije i
enterijera;
vri montau pokustva, namjetaja za poslovne i javne objekte, ugradnju elemenata
enterijera, graevne stolarije (vrata, prozora, obloga, stepenita, elemenata montanih
kua);
izvodi radove popravke i odravanja pokustva, enterijera i graevne stolarije;
tuje principe estetike i oblikovanja proizvoda od drva i posjeduje temeljna znanja o
stilovima namjetaja;
sposoban za rad samostalno i u timu;
Opis poslova
Stolari i drvoobraivai, pomou alata i
stroja za obradbu drva, izrauju, ukraavaju i
popravljaju drveno pokustvo, burad, bave,
drvena kola (drvene tokove), drvene predmete, modele, uzorke, kalupe i druge
predmete od drva.
Stolari obradbom primarnih proizvoda od
drva i drugih zamjenskih materijala proizvode pokustvo, graevnu stolariju, oplate,
obloge i razne predmete. Na osnovu
tehniko-tehnoloke dokumentacije (nacrta i
opisa) ili uzoraka biraju materijale, alate i
strojeve kojima mogu obaviti zadani posao.
Na predmetima za obradbu, a to su najee ploe, daske ili letve, najprije obavljaju
mjerenje i skiciranje (zacrtavanje), a potom pristupaju obradbi. Obradba obuhvaa piljenje,
blanjanje, bruenje, buenje, glodanje i dubljenje drva. Budui da najee izrauju predmete koji se sastoje od vie dijelova, nakon obradbe drva slijedi spajanje. To se uglavnom
radi ljepilima, ekserima, vijcima i raznim okovima.
Stolari koji rade u obrtnitvu ponekad sami izrauju tehniku dokumentaciju, trokovnike i
odreuju cijene svojih proizvoda. Osim to izrauju predmete od drva, veina stolara radi
na popravcima i zamjeni istroenih dijelova stolarije. I ti poslovi zahtijevaju strunost i
odgovornost, kao i proizvodnja novih predmeta.
Radni uvjeti
-
Stolari uglavnom rade u tvornikim halama i obrtnikim radionicama. Graevni

stolari dio svoga radnog vremena provode na graevinama dok ugrauju stolariju. Budui
da gotovo svi stolari rade, manje ili vie, sa strojevima (pilama, blanjalicama, brusilicama,
builicama i glodalicama), izloeni su buci, drvenoj praini i opasnosti od ozljeda. Da bi
se zatitili, moraju primjenjivati tehniku zatitu (razne tehnike naprave) i sredstva za
osobnu zatitu.
Poeljne osobine, osposobljavanje i napredovanje
-
Stolari trebaju imati zdrav miino-kotani i dini sustav jer rade u razliitim
tjelesnim poloajima preteno stojei i jer su izloeni praini. Preosjetljivost na buku
moe biti smetnja za stolarsko zanimanje. Vano je da stolari imaju spretne ruke, a poeljna je emocionalna stabilnost zbog rada na strojevima.
Za stolarsko zanimanje uenike osposobljavaju srednje strune kole po trogodinjemu
programu. Nakon trogodinje prakse u struci, stolari mogu polagati majstorski ispit.
Stolari se uglavnom zapoljavaju u industriji, graevinstvu i obrtnitvu. Mogu voditi i
vlastitu obrtniku radionicu. Osim toga, oni se mogu zaposliti i na odravanju zgrada
(domari), gdje uglavnom popravljaju graevnu stolariju i inventar.
Bliska zanimanja
-
Dosta bliska zanimanja jesu modelstolari, izraivai amaca, bavari, kolari, ortopedski stolari, stolari za izradu ablona i graditelji (restauratori) glazbala, a donekle slina
drvogalanteristi, drvotokari i tesari.
7. Zanimanje: TAPETAR-DEKORATER
planira, priprema, izvodi i vri provjeru kvaliteta obavljenog posla;
dokumentacije;
vri obradbu elemenata i montau tapetarskih ramova;
poznaje i adekvatno koristi raznovrsne materijale za tapecirane proizvode;
kroji sintetske pjenaste materijale i kroji i ije tkanine i sl.;
poznaje tehnologiju tapetarstva i rukuje strojevima i ureajima za tapeciranje;
montira tapecirano pokustvo, namjetaj za poslovne i javne objekte;
izvodi radove popravke, renoviranja, restauracije tapeciranog pokustva;
priprema dnevna izvjea o priozvodnji i elemente kalkulacije;
kulture;
vodi rauna o zatiti zdravlja ljudi i okolice, u skladu sa higijensko-tehnikim, protupoarnim i drugim mjerama zatite.
Opis poslova
Tapetari i uposlenici srodnih zanimanja tapaciraju namjetaj,
izrauju madrace, dueke, jorgane, posteljinu ili izrauju i
postavljaju unutranje dekoracije od koe, tekstila i drugih
prikladnih materijala. Zanimanje tapetara je , veoma slino
zanimanju stolara. Ljudi su, naime, eljeli da drveni namjetaj
bude to udobniji i ljepi i poeli su ga usavravati i poboljavati posebnim oprugama, morskom travom i presvlaiti tkaninom. Upravo to je i sada osnovni posao tapetara. Ali ne
izrauju tapetari samo tapecirani namjetaj. Njihov je posao i tapeciranje sjedita u automobilima, autobusima, eljeznikim vagonima, zrakoplovima. Oni ukraavaju prostore
posebnim tkaninama, tepisima i postavljaju zastore raznih oblika i namjena. Ipak, moglo bi
se rei da je najei posao tapetara izrada tapaciranoga namjetaja: stolaca, naslonjaa,
kaua i dr. U radionicu ili industrijski pogon dolaze drvene ili metalne osnove buduega
proizvoda. Naravno, u industrijskoj radionici proizvodnja je serijska, a posao tapetara specijaliziran, katkada i monoton. U manjoj obrtniko radionici radi se prema posebnim eljama
i zahtjevima naruioca. Osnovno je, dakle, da tapetar najprije od naruioca sazna te elje.
Zatim mjeri i kroji tkaninu, priprema ostali materijal i runim alatom te maine poinje
izraivati odreeni komad namjetaja. Nekada se u tapecirani namjetaj stavljala morska
trava, vuna, konjske strune i sl, a danas se ti materijali zamjenjuju sintetikima. Tapetari
mogu izraivati namjetaj koji se moe smatrati proizvodom umjetnikog nivoa.
Radni uvjeti
-
Tapetari rade u zatvorenim prostorima, uz prirodnu i vjetaku rasvjetu. Rade stojei,

u pognutom poloaju tijela i sjedei. esto trebaju podizati i prenositi i tee terete.
Pri popravljanju staroga namjetaja, u prostoriji ima dosta praine, a strojevi i alati stvaraju
poprilinu buku.
Poeljne osobine i osposobljavanje
-
Tapetar treba biti srednje jake tjelesne grae, mora imati spretne ruke, posebno prste,
normalan vid, mora dobro prepoznavati boje, imati smisao za skladno i lijepo. Zapreke za
uspjeno bavljenje ovim zanimanjem jesu tee bolesti unutranjih organa, oteenja ruku i
prstiju, slab vid.
Tapetari se koluju u srednjim strunim kolama, a kolovanje i naukovanje traje tri godine.
Bliska zanimanja
-
Tapetarima su bliska zanimanja tapetara dekoratera, krojaa, ivaa i stolara.
1. Zanimanje: RUDARSKI TEHNIAR

osposobljen je da planira, priprema i vri kontrolu tehnolokog procesa na pojedinim
radilitima i dijelovima podzemne i povrinske eksploatacije;
posjeduje znanja o leitima mineralnih sirovina, njihovim osobinama, klasifikaciji te
o praktinom i ekonomskom znaaju istih;
posjeduje znanja o tehnikoj i operativnoj dokumentaciji potrebnoj za organizaciju i
pripremu eksploatacije mineralnih sirovina;
osposobljen je racionalno koristiti sredstva rada, energije, materijala i vremena na
radnom mjestu, ovisno o konkretnim uvjetima;
poznaje rad strojeva koje se koriste u eksploataciji mineralnih sirovina, organizira rad
na postrojenjima, vri kontrolu, odravanje i servisiranje;
osposobljen je za mjerenje ventilacionih parametara u jami;
poznaje metode otkopavanja, transporta i izvoza mineralnih sirovina u uvjetima
povrinske i podzemne eksploatacije;
poznaje metode i naine provjetravanja i odvodnjavanja rudnika;
vlada tehnikama i metodama mjerenja, snimanja, dokumentiranja i obradbe podataka
prikupljenih na terenu s ciljem izradbe izvedbenih projekata za radove u rudarstvu;
poznaje metode laboratorijskih ispitivanja svojstava mineralnih sirovina, jamskog
zraka, ugljene praine i elaboriranja dobijenih rezultata;
poznaje metode i postupke utvrivanja normativa vremena, materijala i sredstava za
rad, radi kalkulacije za rudarske radove u okviru poznatih projekata;
poznaje organizaciju i propise prijama, transporta, skladitenja i izdavanja eksploziva
i drugih sredstava i materijala za rad;
poznaje metodologiju izradbe jednostavnijih izvedbenih projekata i obrauna rezervi
mineralnih sirovina;
osposobljen je za poslove palioca mina;
osposobljen je samostalno obraivati projektnu dokumentaciju, definirati reime rada,
dinamiku izvoenja dijelova tehnolokog procesa i radova na osiguranju radilita;
poznaje odredbe iz Zakona o rudarstvu;
poznaje propise iz oblasti zatite na radu, zatite ivotne i radne sredine, protupoarne
zatite, kao i drugih mjera zatite.
Opis poslova
-
Rudarski tehniari zajedno sa inenjerima rudarstva rade na projektiranju rudnika, eksploataciji raznih ruda i u procesu preradbe metala. Oni obavljaju irok spektar tehnolokih
poslova u pojedinim rudarskim specijalnim poslovima, prije svega poslovima koji su
podrka raznim geolokim istraivanjima. Naroito je vano pruanje tehnike pomoi u
poboljanju metoda i postupaka vezanih za rudna povrinska nalazita, pomo u planiranju
i projektiranju rudnika i povrinskih kopova, postrojenja i opreme.
Rudarski tehniari planiraju, pripremaju i vre kontrolu tehnolokog procesa na pojedinim
radilitima i dijelovima podzemne ili povrinske eksploatacije rudae. Da bi uspjeno
obavljali svoj posao moraju imati iroka znanja o leitima mineralnih sirovina, njihovim
osobinama, klasifikaciji te o njihovom praktinom i ekonomskom znaaju, kao i znanja o
tehnikoj i operativnoj dokumentaciji potrebnoj za organizaciju i pripremu eksploatacije
mineralnih sirovina. Rudarski tehniari, takoer, trebaju poznavati rad strojeva koji se koriste
u eksploataciji mineralnih sirovina, te organizirati rad na postrojenjima, vriti kontrolu, odravanje i servisiranje tih strojeva.Veoma je vano da poznaje metode i postupke utvrivanja
normativa vremena, materijala i sredstava za rad, radi kalkulacije za rudarske radove u
okviru poznatih projekata, organizaciju i propise prijama, transporta, skladitenja i izdavanja
eksploziva i drugih sredstava i materijala za rad i poznaje metodologiju izradbe jednostavnijih izvedbenih projekata i obrauna rezervi mineralnih sirovina.
Radni uvjeti
-
Poslovi rudarskog tehniara su razliiti i ovise o radnom mjestu. Radni uvjeti variraju
od povoljnih u nekom projektnom birou do relativno nepovoljnih na radilitu, rudniku,
buotini i sl. U rudnicima mnogi inenjeri i tehniari dijele radnu sudbinu drugih uposlenika
u rudarstvu. esto je njihov rad terenski, odvojeni su od kue i obitelji, rade u smjenama,
izloeni su nepovoljnim vremenskim utjecajima (hladnoa, vruina, vlaga i dr.). Naravno
postoji i niz drugih opasnosti, naroito u podzemnim rudnicima i zbog toga je veoma vano
pridravati se mjera zatite na radu.
Poeljne osobine, osposobljavanje
-
Za zanimanje rudarskog tehniara poeljna je vrsta tjelesna graa i dobra kondicija.

Za ovo zanimanje, osim toga, potrebni su: dobar vid i sluh, dobro tjelesno i duevno zdravlje
i sposobnost rjeavanja tehnikih problema kao i organizacijske sposobnosti.
Rudarski tehniari koluju se u srednjim tehnikim kolama. kolovanje traje etiri godine.
Rudarski tehniari nakon zavrene srednje kole mogu studirati na rudarskom ili srodnim
fakultetima.
Bliska zanimanja
-
Zanimanja bliska zanimanju rudarskog tehniara jesu: graevni tehniar, tehniar za

graevne materijale, kamenoklesarski tehniar i geodetski tehniar ili geometar.
2. Zanimanje: METALURKI TEHNIAR

osposobljen je za planiranje, pripremanje i organizaciju rada pojedinaca i grupa na
poslovima dobijanja i preradbe metala i legura;
posjeduje znanja o mineralima, njihovim kemijskim, mehanikim i drugim svojstvima,
njihovom praktinom i funkcionalnom znaaju;
poznaje naine pripreme tehnike i druge dokumentacije potrebne za proces dobijanja
metala i legura;
planira racionalno koritenje predmeta rada, sredstava rada, energije i vremena u
procesu dobijanja metala;
poznaje proraune koji se koriste u metalurgiji u vezi sa nainom dobijanja metala i
legura;
posjeduje znanja o normama (predmeta rada, sredstava za rad i vremena) radi
ekonomskih kalkulacija;
osposobljen je znati itati projektnu dokumentaciju, utvrivati reime rada, kao i
operacije u tehnolokom ciklusu;
poznaje osnovne ekonomske pojmove kao i one koji se koriste u organizaciji
proizvodnje;
poznaje rad strojeva i ureaja koji se koriste u metalurgiji, organizira rad na istim,
po potrebi rukuje i organizira njihovo odravanje i servisiranje;
poznaje laboratorijsko ispitivanje mineralnih sirovina i analizira rezultate;
vlada tehnikama i metodama livenja, izradbe kalupa i jezgara, kao i alata za preradbu
metala i legura;
osposobljen je vladati mjernim i regulacionim instrumentima kao i automatskom
regulacijom pri automatizaciji sustava;
osposobljen je odreivati postupke termike obradbe kako bi ih mogao sam izvesti;
poznaje organizaciju prijama i skladitenja materijala i sredstava za rad;
poznaje propise o zatiti na radu, zatiti ivotne sredine, protupoarnoj zatiti, kao i
druge mjere zatite.
Opis poslova
Metalurki tehniari pripremaju i organiziraju pojedine
faze dobivanja metala iz rude ili drugih materijala i
pripremaju i organiziraju preradu metala razne predmete. Za to su im potrebna teorijska i praktina znanja
na kojima se zasniva proizvodnja i prerada metala.
Metalurki tehniari uglavnom rade na razradbi proizvodno - tehnolokog procesa i na proizvodnji eljeza,
elika, obojenih metala i legura obojenih metala. Da bi
te poslove mogli uspjeno obavljati, moraju poznavati
specifina svojstva pojedinih metala, ureaje za preradbu rudae te postupke za izdvajanje metala i njegovu preradu. U to je ukljueno poznavanje
rada visokih pei u kojima se ruda pretvara u metal. Osim toga metalurki tehniari moraju
poznavati alate, maine i mjerne ureaje koji se koriste u metalurgiji te njihovu primjenu u
proizvodnom procesu. Oni esto obavljaju i nadzor nad tehnolokim procesom.
Radni uvjeti
Metalurki tehniari dio radnog vremena provode u uredu, a dio u neposrednoj
proizvodnji, ovisno o djelatnosti u kojoj su zaposleni. Uglavnom rade u eljezarama i ljevaonicama, ali i u obrtnikim radionicama, gdje su vrlo esto izloeni praini i buci strojeva
te nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima. Da bi se zatitili od tetnih utjecaja, moraju
primjenjivati sredstva za osobnu zatitu.
-

-
Metalurki tehniari moraju imati opu tjelesnu spretnosti, zdrav dini sustav, dobar
vid i sluh te sposobnost predoavanja prostornih odnosa.
Osposobljavanje metalurkih tehniara provodi se u kolama za tehnika zanimanja po
etverogodinjemu nastavnom planu i programu. Nakon poloenog zavrnog ispita kolovanje mogu nastaviti na fakultetu. U poslu se moe napredovati rasporeivanjem na bolje
rangirana i plaena radna mjesta, a to su uglavnom organizatorski i poslovodni poslovi.
Metalurki tehniari zapoljavaju se u eljezarama, ljevaonicama te u zanatskim radionicama. Mogu voditi i vlastitu zanatsku radionicu. Ako se ne mogu zaposliti u tehnikom
zanimanju, mogue se zaposliti u deficitarnim obrtnikim metalurkim zanimanjima. Zarade
metalurkih tehniara kreu se kao i zarade drugih uposlenika iste strune spreme.
Bliska zanimanja
-
Poslovi metalurkog tehniara donekle su slini poslovima zanatskih zanimanja metalurke struke: poslovima jezgrara, ljevaa, kovaa.
3. Zanimanje: GEOLOKI TEHNIAR

osposobljen je za planiranje, organiziranje i rukovoenje i rad pojedinaca, grupa i
odjeljenja na poslovima pripremnih i operativnih geolokih istraivanja;
posjeduje znanje o tehnikoj i operativnoj dokumentaciji potrebnoj za organizaciju
geoloko-istraivakih radova;
osposobljen je racionalno koristiti sredstva rada, energije, materijala i vremena za rad
na geoloko-istraivakim radovima;
vlada tehnikama i metodama primjene geofizike i elaboriranjem dobijenih rezultata
mjerenja;
vlada tehnikom i metodama mjerenja, snimanja i dokumentiranja podataka
prikupljenih na terenu;
poznaje rad na postrojenjima za geoistrane radove, organizira rad na postrojenjima
i po potrebi njima rukuje;
vlada tehnikom jamskog i geolokog kartiranja;
poznaje metode laboratorijskih ispitivanja i elaboriranja dobijenih podataka;
poznaje metode i postupke utvrivanja normativa vremena i sredstava za rad i izrauje
kalkulacije za geoistrane radove prema poznatim projektima;
poznaje metodologiju izradbe jednostavnijih izvedbenih projekata i obraune

rezervnih mineralnih sirovina;
osposobljen je samostalno obraivati projektnu dokumentaciju, definira reim rada i
zatitnih mjera na radilitu;
poznaje tehniku automatske obradbe podataka svih vrsta mjerenja u geologiji;
zatite, kao i druge mjere zatite.
Opis poslova
Geoloki su tehniari pomonici geolozima,
a posao im je priprema svih vrsta geolokih
podataka. Na terenu geoloki tehniari pomau
prikupljati uzorke (voda, stijene, fosili, rude)
i biljeiti podatke o njihovom zemljopisnom
poloaju. Skupljene uzorke odnose u laboratorij,
gdje ih najprije oiste, zatim ih pregledaju i
opisuju. Neke od laboratorijskih analiza kojima
se uzorci obrauju su na primjer pregled jezgre
pod ultraljubiastim svjetlom (otkrivanje nafte
i plina), ispitivanje kemijskog sastava stijene kiselinama te neke mikroskopske analize.
Nakon opisa sortiraju i pakiraju uzorke prema zahtjevima konkretnog posla. Geoloki
tehniari koji rade na naftnim buotinama i u rudnicima moraju ondje biti stalno, jer im je
posao praenje toka buenja, odnosno iskopavanja. Praenje se sastoji u prikupljanju
uzoraka, laboratorijskoj obradi, opisu i izradi dijagrama koje interpretira geolog. Neki
geoloki tehniari ne odlaze na teren ili to ine vrlo rijetko. Oni rade u kancelarijama,
pripremaju numerike podatke za daljnje analize, iscrtavaju tablice i profile, iscrtavaju,
tuiraju i boje geoloke karte.
Radni uvjeti
-
Radni uvjeti geolokih tehniara na terenu ovise o podneblju, godinjem dobu i

strukturi samog terena. Ponekad moraju dugo hodati ili planinariti, izloeni pretjeranoj
toploti ili hladnoi, snijegu, kii ili vjetru. U laboratoriju rizik je rad s opasnim tvarima
(klorovodina kiselina, kloroform, barijklorid). Dugo izlaganje kloroformu moe oslabiti
koncentraciju i izazvati pospanost, a kiseline mogu ozlijediti sluznicu i kou.
-
Geoloki tehniari moraju dobro raspoznavati boje, koje su esto temelj za opis uzorka.
Za uspjenost u poslu bitna je i komunikativnost, jer se veliki dio njihovog posla sastoji u
razmjeni informacija s ljudima razliitih profesija i naobrazbe (npr. u laboratoriju, na
buotini). U laboratoriju je vana spretnost ruku i prstiju kako bi se smanjio rizik od ozljeda
opasnim tvarima. Terenci moraju biti u dobroj fizikoj kondiciji, skloni putovanjima i radu
na otvorenom. Poznavanje rada na raunalu i samostalnost u obavljanju radnih zadataka
bitni su za sve geoloke tehniare.
Geoloki tehniari se obrazuju u etverogodinjim srednjim kolama, a ukoliko se odlue
daljnje obrazovati i usavravati u geolokoj struci, mogu upisati i studij geologije. Geoloki
tehniari mogu se zaposliti u svim poduzeima i organizacijama koje zapoljavaju geologe.
Bliska zanimanja
Najblia zanimanja geolokom tehniaru jesu rudarski i naftni tehniar, te geolog.
4. Zanimanje: RUDAR
osposobljen je samostalno izvravati manje sloene radne operacije u podzemnoj i
nadzemnoj eksploataciji mineralnih sirovina;
samostalno rukuje manje sloenim strojevima u radnom procesu;
posjeduje osnovna znanja o mineralnim sirovinama, njihovim kemijskim i drugim
svojstvima, klasifikaciji kao i praktinom i ekonomskom znaaju rudnih leita;
poznaje sastav i osobine jamskog zraka;
poznaje osnovne pojmove iz tehnike i druge operativne dokumentacije potrebne za
organizaciju eksploatacije mineralnih sirovina;
osposobljen je racionalno koristiti sredstva rada, energije, materijala i vremena na
radnom mjestu;
poznaje naine dobijanja, utovara, transporta i izvoza u podzemnoj eksploataciji,
strojeve i sredstva kao i rukovanje istim;
vlada osnovnim ekonomskim pojmovima i pojmovima iz organizacije rada i
proizvodnje;
osposobljen za mjerenje ventilacionih parametara u jami;
osposobljen je za samostalan rad na podgraivanju jamskih prostorija i otkopa;
vlada odgovarajuim tehnikim pojmovima potrebnim za pravilno koritenje
strojeva i ureaja u podzemnoj i nadzemnoj eksploataciji mineralnih sirovina;
poznaje metode i naine provjetravanja i odvodnjavanja rudnika;
samostalno rukuje strojevima i postrojenjima za provjetravanje i odvodnjavanje;
osposobljen je za rukovanje i uporabu eksplozivnih sredstava;
poznaje plan i postupke obrane od potencijalnih opasnosti;
osposobljen je za pruanje prve pomoi;
zatite kao i druge mjere zatite.
Opis poslova
-
Rudari rade na povrinskim kopovima ili duboko u zemlji gdje pomou rudarskog
pijuka, dinamita i drugih sredstava vade ugalj ili neku drugu rudu ili sirovinu (vrsti
mineral). Rudari iskapaju, utovaruju i odvoze razne sirovine: ugalj, rudu i minerale na
radilitima podzemnog i povrinskog iskopa.
Rudari koji rade na podzemnom iskopu sputaju se na poetku radne smjene liftom kroz
rudarsko okno do pripremnih ili otkopnih radilita. Na pripremnim radilitima pripremaju
pristup otkopnom sloju, izraujui vodoravne, kose i okomite jamske prostorije za pristup
radnika te za uvoenje i montau stroj za buenje, iskapanje, utovar i prevoz iskopine. Istovremeno izrauju ventilacijske putove za provjetravanje.
Rudari trebaju biti osposobljeni samostalno izvravati manje sloene radne operacije u
podzemnoj i nadzemnoj eksploataciji mineralnih sirovina i samostalno rukovati manje
sloenim strojevima u radnom procesu.
Da bi uspjeno obavljali svoj posao potrebno je osnovno znanje o mineralnim sirovinama,

njihovim kemijskim i drugim svojstvima, klasifikaciji kao i praktinom i ekonomskom
znaaju rudnih leita, poznaje sustav i osobine jamskog zraka i poznaje osnovne pojmove
iz tehnike i druge operativne dokumentacije potrebne za organizaciju eksploatacije mineralnih sirovina. Na kraju kolavanja bit e osposobljen racionalno koristiti sredstva rada,
energije, materijala i vremena na radnom mjestu, poznaje naine dobijanja, utovara, transporta i izvoza u podzemnoj eksploataciji, strojeve i sredstva kao i rukovanje istim, vlada
osnovnim ekonomskim pojmovima i pojmovima iz organizacije rada i proizvodnje. Radi
mjera zatite na radu bit e osposobljen za mjerenje ventilacionih parametara u jami i za
samostalan rad na podgraivanju jamskih prostorija i otkopa.
Rudari koji rade na polaganju i paljenju mina (mineri) pregledaju prije postavljanja mina
ispravnost buotina. U buotine potom postavljaju mine, opremaju ih detonatorima, povezuju ih meusobno i zaepljuju minske rupe epovima od gline. Poto se evakuira radilite,
mineri postavljaju strau i potom s odgovarajue udaljenosti aktiviraju minsko polje. Nakon
detonacije pregledaju uinak eksplozije. Ako zateknu neeksplodirane mine, na vidan ih
nain oznaavaju i uklanjaju iz minskih rupa. U radu se strogo pridravaju propisa i uputa
za rukovanje eksplozivnim sredstvima, auriraju evidenciju o njihovoj potronji i vode
rauna o tomu da se u prirunim skladitima u jami ne prekorai doputena koliina
eksploziva.
Radni uvjeti
Rudari najee rade ispod zemlje, uz pomo vjetakog svjetla ili u polutami.
Izloeni su praini, buci i vibracijama, zbog ega trebaju nositi sredstva za osobnu zatitu.
Izloeni su i opasnostima od zaruavanja odronjenim materijalom, pod reflektorima ili u
uvjetima slabije vidljivosti. Rudari se suoavaju sa vie izvora stresa pri radu koji proizlaze
iz ograniene inicijative i nemogunosti promjene radnog poloaja te s nepovoljnim fizikalnim i klimatskim uvjetima rada.
Na podzemnim radilitima esto kaplje voda, zrak pojaano struji, vlaniji je i nedovoljno
se ventilira. Rudari rade pod slabim osvjetljenjem, a izloeni su stalnim opasnostima od
trovanja, eksplozije, poara, zaruavanja krovine hodnika, bonih odrona ili proboja podzemnih voda, zbog ega im stalno prijeti opasnost od ozljeda. Kako bi se sprijeile nesree
na radu, strogo je propisana i obvezatna uporaba zatitnih sredstava, te kaciga, rukavica i
gumenih izama. U svrhu prevencije veih nesrea, rudari sudjeluju u periodinim vjebama
spaavanja, a u pripremi je svakodnevno posebna grupa za spaavanje.
Poeljne osobine
-
Rudarima je potrebna fizika snaga i opa tjelesna spretnost. Osoba koja se eli baviti
ovim poslom mora biti u dobroj fizikoj kondiciji. Za rudara je neophodan neoteen sluh i
vid kako bi se lako sporazumijevali s radnicima, uoavali signale u oteanim uvjetima
vidljivosti i ujnosti. Psihomotorni nemir, klaustrofobinost (strah od zatvorenog prostora)
te impulzivnost bitno smanjuju radni uinak, a poveavaju vjerojatnost nesree na radu.
Za zanimanje rudar potrebno je zavriti trogodinju srednju strunu kolu.
Bliska zanimanja
-
Zanimanja bliska zanimanju rudara su rudarskog tehniara, putara,

radnika na odravanju eljeznikih pruga i nekim graevinskim poslovima.
5. Zanimanje: RUKOVALAC RUDARSKOM MEHANIZACIJOM

osposobljen je samostalno izvravati sloene radne operacije u povrinskoj i
podzemnoj eksploataciji;
samostalno rukovati manje sloenim strojevima i postrojenjima u radnom procesu;
posjeduje osnovna znanja o leitima mineralnih sirovina, njihovim osobinama,
klasifikaciji te o praktinom i ekonomskom znaaju istih;
posjeduje znanja o tehnikoj i operativnoj dokumentaciji potrebnoj za organizaciju
eksploatacije mineralnih sirovina;
osposobljen je za racionalno koritenje sredstava rada, energije, materijala i vremena
na radnom mjestu;
osposobljen je za mjerenje ventilacionih parametara u jami;
upoznat je s nainom otkopavanja, utovara, transporta i izvoza rudae u povrinskoj
i podzemnoj eksploataciji;
osposobljen je za rukovanje strojevima i postrojenjima u uvjetima eksploatacije
vlada osnovnim ekonomskim pojmovima i pojmovima iz organizacije rada i
proizvodnje;
poznaje tehniku dokumentaciju potrebnu za pravilno koritenje strojeva i ureaja u
eksploataciji mineralnih sirovina;
poznaje metode, organizaciju i naine otvaranja leita mineralnih sirovina;
poznaje propise iz oblasti zatite na radu, zatite ivotne i radne sredine,
protupoarne zatite kao i druge mjere zatite.
Opis poslova
Rukovatelj rudarskim strojevima izvode iskapanje
sirovina na povrinskim radilitima rudnih i mineralnih nalazita. Oni iskapaju, utovaruju i odvoze
razne sirovine: ugalj, rudu, minerale na radilitima
podzemnog i povrinskog iskopa. U svom radu
koriste se iskopnim alatima: kompresorskim builicama i pilama, minskim eksplozivnim sredstvima,
krampovima i utovarnim lopatama, strojevima za
utovar, transportnom mehanizacijom te upravljaju
pomonim strojevima i postrojenjima.
Nakon pripreme radilita rudari iskapaju sirovinu.
Otkop tee u dvije faze: najprije garniturom za buenje bue minske buotine u koje
postavljaju eksploziv, a nakon miniranja utovaruju sirovinu i jalovinu u prevozna sredstva.
Transportnom trakom ili neposredno, utovaruju iskopinu u vagone jamskog voza. Vagoni
putuju do transportne korpe, koja ih podie dizalicom kroz iskopno okno. Ukoliko se na
otkopnom radilitu, nakon due eksploatacije, istranim buotinama utvrdi nedostatak sirovine, otkopani se jamski prostor zasipava i prelazi se na novo otkopno radilite. Rukovaoci
rudarskom mehanizacijom dopremaju mehanizaciju, montiraju strojeve, postavljaju pragove
jamske pruge. Zajedno s rudarima pune vagone, koji se prikapaju kompoziciji punih
vagona, nakon ega se iskopina odvozi. U povratku jamskim vlakom dovoze materijal za
podgraivanje, najee drvenu grau, materijal za zasipavanje i potrebnu elektrostrojarsku

opremu za pripremu i odravanje gradilita, kao to su agregati za rasvjetu, prijenosne
pumpe i kompresori te razni drugi alati. Obavljaju manje popravke na rudarskim strojevima,
kako zbog zastoja ne bi poremetili rad utovarne i transportne mehanizacije.
Radni uvjeti
-
Rukovatelji rudarskim postrojenjima rade najee grupno, u sve tri smjene. Izloeni
su buci pneumatskih alata, strojeva za utovar i transport te crpki i kompresora, pa moraju
nositi epie za ui. Praina se javlja pri iskapanju pa trebaju nositi zatitne naoale i respiratore. U svom radu rudari imaju razliite poloaje tijela: uspravan, pognuti, kleei i leei,
a podiu i teret do 30 kg.
Rukovatelji rudarskim postrojenjima rade pod slabim osvjetljenjem, a izloeni su stalnim
opasnostima od trovanja, eksplozije, poara, zaruavanja krovine hodnika, bonih odrona
ili proboja podzemnih voda i poskliznua, zbog ega im stalno prijeti opasnost od ozljeda.
Kako bi se sprijeile nesree na radu, strogo je propisana i obvezatna uporaba zatitnih
sredstava te kaciga, rukavica i gumenih izama.
Poeljne osobine, osposobljavanje i napredovanje, zapoljavanje
-
Rukovatelji rudarskim postrojenjima je potrebna fizika snaga i opa tjelesna spretnost.

Potreban im je funkcionalan vid i sluh, da bi djelotvornije upravljali strojevima, sporazumijevali se s drugim radnicima i uoavali signale u oteanim uvjetima komunikacije.
Razumijevanje tehnikih naela olakava rudarima suradnju s rukovateljima rudarskih
strojeva, a sposobnost snalaenja u prostoru razumijevanje planova spaavanja i pamenje
putova povlaenja u sluaju opasnosti. Zbog poveanih fizikih i psihikih napora te zbog
stalne ivotne ugroenosti, od njih se oekuje smirenost, otpornost na stresove te discipliniranost u izvrenju zadataka, uz obveznu uporabu osobnih zatitnih sredstava.
Rukovatelji rudarskim postrojenjima osposobljuju se u tehnikim srednjim kolama elektrotehnike i metalske struke u trogodinjem trajanju, ali ih je potrebno dodatno osposobiti u
rukovanju specijalnim strojma, ureajima i postrojenjima, to se provodi interno ili na
kursevima koje organiziraju proizvoai opreme, alata, stroj i ureaja za rudarstvo.
Rukovatelji rudarskim postrojenjima zapoljavaju se u poduzeima za eksploataciju rudnih
bogatstava.
Bliska zanimanja
-
Zanimanju rukovatelja rudarskim postrojenjima u podzemnoj i povrinskoj eksploataciji blisko je po radnim zadacima i poslovima zanimanje rukovatelja graevinskim
strojevima.
6. Zanimanje: VALJAONIAR
posjeduje osnovna znanja o materiji kao i o promjenama stanja materije;
posjeduje osnovna znanja o mineralima, njihovim kemijskim, mehanikim i drugim
svojstvima i njihovom praktinom i funkcionalnom znaaju;
poznaje osnovne pojmove o pripremi mineralnih sirovina iz rudae kao i o procesima
dobijanja metala i legura;
uspjeno vlada tehnikom itanja osnovne tehnike i tehnoloke dokumentacije kao i
standardizacijom u procesu dobijanja metala i legura;
poznaje tehnike pojmove potrebne za pravilno koritenje postrojenja koja se
upotrebljavaju u dobijanju i preradi metala;
poznaje osnovne elemente i organizacione pojmove koji se koriste u procesu
proizvodnje;
osposobljen da pravilno koristi sredstva rada, za to manji utroak energije, materijala
i vremena na radnom mjestu;
poznaje principe rada metalurkih postrojenja, pei za zagrijavanje i topljenje kao i
termiku obradbu materijala;
samostalno rukuje valjaonikim postrojenjima u procesu plastine preradbe metala;
poznaje propise o zatiti na radu, zatiti ivotne sredine, protupoarnoj zatiti, kao i
druge mjere zatite.
Opis poslova
-
Valjaoniari moraju biti osposobljeni rukovati peima za zagrijavanje eljeza prije

kovanja, strojnog presovanja ili valjanja, te rukovati postrojenjima valjanja za oblikovanje
u kalupu vrueg i hladnog elika u oblike za dalju obradbu ili za zavrno oblikovanje.
Valjanjem se izrauju i oblikuju kako crni (eljezo) tako i obojeni metali (bakar, aluminijum
i dr.) u ploe, limove, folije, izrauju se beavne cijevi i dr.
Valjaoniari postupkom taljenja metala proizvode razne predmete. Poto dobiju radni nalog,
na temelju skica, tehnikih crtea ili uzoraka odabiru kalupnike, modele, potreban alat i
strojeve. Valjaoniari moraju poznavati principe rada metalurkih postrojenja, pei za zagrijavanje i taljenje kao i termiku obradbu materijala i samostalno rukovati valjaonikim
postrojenjima i strojevima u procesu plastine preradbe metala radi dobijanja finalnog
proizvoda.
Valjaoniari procesom strojarske obradbe plastinom deformacijom dobijaju razne predmete
od metala uz to manji utroak energije, materijala i vremena.
Radni uvjeti
-
Valjaoniari u pravilu rade u zatvorenim prostorima, u velikim industrijskim halama

ili manjim radionicama. U veini radionikih prostora ima isparavanja, dima i praine, a i
buke.
Da bi se ti tetni utjecaji smanjili, u valjaonice se ugrauju ventilacijski ureaji.
-
Za valjaoniarske poslove potrebni su zdravi radnici u dobroj tjelesnoj kondiciji. Vrlo

je vano da imaju zdrav dini sustav te cirkulacijski i miino-kotani sustav. Bitne su
usklaenost pokreta i emocionalna stabilnost zbog rada na strojevima koji mogu nanijeti
tjelesne povrede.
Valjaoniari se za svoj posao osposobljuju u srednjim strunim kolama po trogodinjemu
nastavnom planu i programu. Dobri valjaoniari-majstori mogu napredovati do voditeljskih
poslova brigadira i poslovoe.
Bliska zanimanja
-
Zanimanja bliska valjaoniarima su livci, metalurg obojenih metala, jezgrari, kovai,

kalioci i zavarivai.
7. Zanimanje: METALURG
posjeduje osnovna znanja o materiji i zakonitostima promjene materija;
posjeduje osnovna znanja o mineralima, njihovim kemijskim, mehanikim i drugim
osobinama, njihovom praktinom i funkcionalnom znaaju;
raspolae znanjima o pripremi mineralnih sirovina i rudaa;
poznaje osnovne pojmove o procesima dobijanja i preradbe metala i legura;
poznaje tehniku itanja osnovne tehnike i tehnoloke dokumentacije i standardizacije
u procesu dobijanja metala i legura;
poznaje tehnike pojmove koji su potrebni za pravilno koritenje postrojenja koja se
rabe u dobijanju i preradi metala;
poznaje osnovne ekonomske pojmove kao i one koji se koriste u organizaciji
proizvodnje;
poznaje pojmove tehnologije vatrostalnog materijala kao i njihove uporabe i
tehnologije rada;
osposobljen je racionalno koristiti sredstva rada, energiju, materijal i vrijeme na
radnom mjestu ovisno o konkretnim uvjetima;
poznaje principe rada strojeva i ureaja u metalurgiji kao i, po potrebi, njima
samostalno rukuje;
poznaje postupke i operacije pri izradbi modela i kalupa;
vlada tehnologijom livenja, valjanja, obradbe i termike obradbe metala;
poznaje propise iz oblasti zatite na radu, zatite ivotne i radne sredine,
protupoarne zatite, kao i drugih mjera zatite.
Opis poslova
-
Metalurzi postupkom topljenja metala proizvode razne odlivke metala koji slue kao
polufinalni proizvodi u metalnoj industriji. Poto dobiju radni nalog, na temelju skica,
tehnikih crtea ili uzoraka biraju modele, potreban alat i maine.
Litina (rastaljeni metal) topi se u peima na temperaturama do 1400C. Metalurzi trebaju
raspolagati znanjima o pripremi mineralnih sirovina i ruda poznavati osnovne pojmove o
procesima dobijanja i prerade metala i legura, poznavati tehniku itanja osnovne tehnike i
tehnoloke dokumentacije i standardizacije u procesu dobijanja metala i legura i tehnike
pojmove koji su potrebni za pravilno koritenje postrojenja koja se koriste u dobijanju
i preradi metala.
Radni uvjeti
-
Zbog manipulacije litinom (rastaljenim metalom) koja se zagrijava i do 1400C te

zbog visokih pei koje se nalaze u eljezarama, metalurzi su u svom radu izloeni vrlo
visokim temperaturama. Pri radu su esto u prisilnome tjelesnom poloaju, a kako manipuliraju i veim predmetima, dolazi i do veeg tjelesnog naprezanja.
Zbog moguih tetnih utjecaja radnih uvjeta na ivot i zdravlje uposlenika, metalurzi imaju
pravo na osiguraniki sta s poveanim trajanjem (tzv. beneficirani sta).
Zdravstvena sposobnost za rad na metalurkim poslovima lijeniki se provjerava svakih
12 mjeseci. Doe li u metalurgovom zdravstvenom stanju do promjena koje bi ga onemoguile da nastavi raditi na ovim poslovima, on se rasporeuje na druge odgovarajue poslove
ili u invalidsku mirovinu.
-
Za poslove metalurga potrebni su zdravi radnici u dobroj tjelesnoj kondiciji. Vrlo je

vano da imaju zdrave organe za disanje, cirkulaciju i miino-kotani sustav. Bitne su
usklaenost pokreta i emocionalna stabilnost, to je posebno vano pri raznoenju vrlo vrue
litine (rastaljenog metala).
Metalurzi se za svoj posao osposobljuju u srednjim strunim kolama po trogodinjemu
programu. Dobri metalurzi- majstori mogu napredovati do voditeljskih poslova brigadira i
poslovoe.
Bliska zanimanja
-
Zanimanja bliska metalurgu jesu jezgrari, kovai, kalioci i zavarivai.
8. Zanimanje: MEHANIAR RUDARSKIH MAINA

na radnom mjestu;
posjeduje odgovarajua znanja za itanje i razvijanje tehniko-tehnoloke
dokumentacije;
osposobljen je za pregled i kontrolu svih vrsta pomonih postrojenja na povrinskom
kopu;
spreman je da dnevno ili periodino vri servisiranje osnovnih strojeva na
povrinskom iskopu;
zna vriti montau i demontau sklopova bagera, zamjenu i opravku dijelova, te
putanje istog u probni rad;
zna vriti montau i demontau sklopova builica koje se koriste na povrinskom
iskopu, zamjenu ili opravku dijelova, te putanje istih u probni rad;
uspjeno vri servisiranje tekih kamiona, kontrolu stanja motora, upravljakog
sustava, koionog sustava, vodi rauna o stanju tokova i guma;
zna vriti pregled motora i provjeru pneumatskog sustava;
osposobljen je za odravanje i servisiranje rudarskih postrojenja i motornih vozila uz
primjenu mjera zatite i sigurnosti pri radu;
poznaje osnovne pojmove iz tehnike i druge operativne dokumentacije kao i osnovne

ekonomske pojmove iz organizacije rada;
Opis poslova
Mehaniari rudarskih strojeva servisiraju i

odravaju strojeve u rudarstvu. Njihov je zadatak
rudarskim strojevima osigurati pouzdan rad.
Mehaniari rudarskih strojeva instaliraju strojeve
i postrojenja, ispituju ih i sudjeluju u njihovu uvoenju u probni i proizvodni rad. Bave se njihovim
redovnim preventivnim pregledima i odravanjem
prema uputama isporuitelja te povremenim i
generalnim remontima. Osim toga, mehaniari
rudarskih strojeva sudjeluju i u planiranju nabavke
rezervnih dijelova. Oni usko surauju s inenjerima i tehniarima drugih profila. U radu se
slue tehnikom dokumentacijom, a esto rade po
uputama nadreenih. Na vrijeme otkriveni kvarovi
znae utedu pri popravcima, nabavci rezervnih dijelova i, naravno, krai zastoj proizvodnje.
Mehaniar rudarskih strojeva izvodi radove na iskapanju sirovina na povrinskim radilitima
rudnih i mineralnih nalazita. Strojem ili postrojenjem se upravlja raznim runim i nonim
upravljalima.
Rukovatelji rudarskim strojevima vode rauna o stanju ulja, vode i goriva, koje dolijevaju
prema potrebi. Na poetku rada provjeravaju ispravnost
ureaja za koenje, hidraulike, osvjetljenja i signalnih ureaja. Zadueni su za dnevno
odravanje istoe stroja te za prijavu kvarova i voenje potrebne dokumentacije o radu
strojeva, zastojima i poduzetim servisnim intervencijama.
Radni uvjeti
-
Mehaniari rudarskih strojeva rade u radionicama ili prostorima u kojima je ako nisu
klimatizirane, ljeti toplo, a zimi hladno. Rade u sagetom, kleeem i drugom nepovoljnom
poloaju, a fiziko kretanje prilikom rada ogranieno je na popravke.
Sa svojim strojevima angairani su u prijepodnevnoj smjeni, a kada treba ispuniti rokove
dovrenja nekog objekta, rade u sve tri smjene. Izloeni su praini, buci i vibracijama, zbog
ega trebaju nositi zatitna sredstva.
-
Vano je da su u radu precizni i odgovorni, kako bi mogli otkriti eventualne kvarove

pogonskih strojeva. Mehaniarima rudarskih strojeva neophodna je sklonost za dobro
rjeavanje tehnikih problema, spretnost ruku i prstiju, neoteen sluh i vid kako bi se lako
sporazumijevali s radnicima na gradilitu i uoavali signale u oteanim uvjetima vidljivosti
i ujnosti. Snalaenje u prostoru pridonosi brzini i tonosti upravljanja kretanjem strojeva i
njegovih izvrnih dijelova. Psihomotorni nemir, impulzivnost bitno smanjuju radni uinak,
a poveavaju vjerojatnost povrede na radu.
Za mehaniara rudarskih strojeva treba zavriti trogodinju srednju kolu prometnog ili
graevnog smjera.
Mehaniari rudarskih strojeva rade u rudarskim, graevinskim, vodoprivrednim poduzeima
te u poduzeima koja postavljaju podzemne instalacije, kao to su struja, voda, telefon i plin.
Mogunosti zapoljavanja relativno su dobre, ali preteno u privatnom sektoru.
Bliska zanimanja
-
Zanimanju mehaniara rudarskim strojevima bliska su zanimanja mehaniara graevinskih strojeva, mehaniara vozila unutranjeg transporta, automehaniara, mehaniara
prunih vozila, tehnikog kontrolora vozila, zrakoplovnog mehaniara, i mehaniara
strojeva za prijenos materijala.
9. Zanimanje: GEOBUA
posjeduje osnovna znanja o mineralnim sirovinama, njihovim osobinama, klasifikaciji,
kao i o ekonomskom i praktinom znaaju mineralnih sirovina;
osposobljen je obavljati poslove pripreme osnovnih sredstava za izvoenje geodetskih
buotina;
sposoban je planirati teren za postavljanje i montau ureaja i postrojenja za buenje,
kao i putanje istih u rad;
osposobljen je za uzimanje uzoraka buenjem iz zemljine kore;
zna vriti demontau ureaja i priprema za transport;
zna voditi potrebnu dokumentaciju;
zna vriti izbor materijala, pomonih i zatitnih sredstava za ispitivanje
vodopropusnosti;
osposobljen je za pripremu i montau injektora, monocrpki, mjealica, pomonih i
drugih instrumenata;
zna izraivati obloge od prskanog betona i hidroizolacije;
poznaje nain izvoenja minskih buotina, opremanje i punjenje minskih buotina, te
vezivanje mina;
vlada osnovnim ekonomskim pojmovima kao i pojmovima iz organizacije rada i
proizvodnje;
na radnom mjestu;
Opis poslova
-
Geobuai postavljaju postrojenja za buenje zemljite gdje se pretpostavlja da je

nalazite - naftno polje te posebnom opremom i alatima bue unutranjost zemlje kako bi
doli do izvora i crpili naftu i plin. Oni montiraju, demontiraju i pripremaju za transport
postrojenje za buenje zemlje. Rad na postrojenju za buenje ima dvije faze. Prva je faza
.
inicijalno ili prvo buenje, odnosno priprema, prijevoz, montaa opreme, buenje do
nalazita i uspostavljanje proizvodnje. Kad je inicijalna buotina zavrena i spremna na
iskoritavanje, nastupa druga ekipa, koja radi na odravanju, ienju i remontu aktivne
buotine. lanovi ekipe na postrojenju za buenje moraju biti vrlo sloan i uigran tim: svaki
lan tima zavistan je o drugim lanovima da bi svoj dio posla obavio brzo i sigurno. U
postupku buenja svaki lan tima ima tono odreene zadatke.
Voa smjene upravlja dizalicom prilikom dizanja i sputanja tornja, cijevi za buenje,
poluga i drugih alata. Kontrolira nivo, koliinu iscrpljene nafte ili plina, kemijska i fizikalna
svojstva, rad ventila i rad pumpi. Voa smjene duan je voditi evidenciju o utroku materijala, rezervnim dijelovima, stanju opreme i osoblju. Voa smjene i tornja zadueni su i
odgovorni za obuku novih lanova ekipe.
Radni uvjeti
-
Geobuai rade na otvorenom prostoru, u svim vremenskim uvjetima: zimi, ljeti, na

kii, snijegu, po vruini ili hladnoi. Na buotinama zrak je oneien zbog isparavanja npr.
nafte ili plina, pa su zbog toga obvezni nositi zatitne maske. Prilikom otvaranja ili zatvaranja ventila na cijevima ponekad ih mogu uprskati kemikalije ili nafta, pa obvezno nose
zatitnu odjeu i obuu: radno odijelo ili kombinezon, vrste cipele koje tite nogu od
udaraca tekih alata, kaciga koja titi glavu od ozljeda, zatitne rukavice. Zimi su odjeveni u
radne bunde i prikladne izme. Zbog rada strojeva izloeni su vei dio radnog vremena buci.
Prilikom buenja moe doi do eksplozija, polivanja naftom, pada s visine, prikljetenja
tekim alatima. Zbog tekih radnih uvjeta geobuai imaju beneficirani radni sta.
-
Zanimanje geobua primjereno je zdravim i snanim osobama koje imaju interesa za

strojeve, mehaniku i manipuliranje alatima. U principu se ovim zanimanjem bave mukarci.
Za uspjeh u zanimanju vane su slijedee osobine: brzina reagiranja, opa tjelesna spretnost,
spretnost ruku, dobar vid i sluh, usklaenost vida s pokretima ruku i nogu, prosuivanje
udaljenosti i odgovornost u radu. S obzirom da ekipa za buotinu esto radi pod pritiskom
kratkih rokova, vrlo je vano da lanovi ekipe budu skloni suradnji, da su spremni raditi u
timu, da mogu predviati akcije drugih lanova ekipe i da su emocionalno otporni. Sklonost
putovanjima i radu na otvorenom takoer je poeljna.
Za rad u ovome zanimanju potrebno je, nakon osnovnog, zavriti trogodinje kolovanje u
srednjoj strunoj koli tehnikog, strojarskog, metalskog ili kemijskog smjera.
Nakon zavrenog kolovanja, za svako sloenije radno mjesto potrebna je godina do dviju
radnog iskustva, profesionalni trening na radnom mjestu i eventualno polaganje ispita.
Osobe koje brzo ue, zavre dodatno formalno obrazovanje i poloe struni ispit mogu
napredovati do poloaja efa grupe za buotine.
Bliska zanimanja
-
Zanimanju geobuaa slino je zanimanje rudara i geobuaa na istraivanju vode,

buaa na seizmikim istraivanjima i geobuaa pri graevinskim radovima.
10. Zanimanje: OPLEMENJIVA MINERALNIH SIROVINA

posjeduje osnovna znanja o mineralnim sirovinama i njihovim osobinama klasifikacije
kao i ekonomski i praktian znaaj leita mineralnih sirovina;
poznaje rad u laboratoriju i na izradbi analize mineralnih sirovina;
osposobljen je za rad na osnovnim i pomonim strojevima i postrojenjima u pripremi
poznaje osnovne pojmove i nain koritenja tehnike i druge dokumentacije potrebne
za organizaciju i rad u separacijskim postrojenjima;
osposobljen je rukovati postrojenjima na prijamu i uskladitenju mineralnih sirovina;
zna klasirati, dozirati, vriti preiavanje tehnoloke vode, obogaivanje mineralnih
sirovina, kao i otpremanje produkata mineralnih sirovina;
uspjeno vri pregled postrojenja i objekata radi istoe, kao i pregled ispravnosti
strojeva i ureaja, transportnih sredstava, vaga i dr.;
zna kontrolirati ispravnost ureaja za podmazivanje i osobnih zatitnih sredstava;
moe samostalno putati postrojenja u rad i kontrolirati njihov rad;
uspjeno vodi evidenciju o radu postrojenja za obogaivanje mineralnih sirovina;
sposoban je upisati nedostatke i druga zapaanja na poetku smjene, evidentirati
zastoje i otkloniti kvarove;
ostvaruje dobru komunikaciju prilikom predaje postrojenja i strojeva rukovodiocu
naredne smjene;
vlada osnovnim ekonomskim pojmovima, kao i pojmovima iz organizacije rada i
proizvodnje;
na radnom mjestu;
Opis poslova
-
Oplemenjiva mineralnih sirovina nadgleda kontinuirani proces obrade i preradbe

mineralnih sirovina. On posjeduje osnovna znanja o mineralnim sirovinama i njihovim
osobinama, klasifikacijama kao i ekonomskom i praktinom znaaju leita mineralnih
sirovina.
Takoer, oplemenjiva mineralnih sirovina poznaje rad u laboratoriji i na izradbi analize
mineralnih sirovina, ali istovremeno osposobljen je za rad na osnovnim i pomonim strojevima i postrojenjima u pripremi mineralnih sirovina. Oplemenjiva mineralnih sirovina
mora dobro poznavati funkcioniranje cijelog sustava i dijelova procesnih postrojenja. U
sklopu obveznih provjera on obilazi postrojenje, kontrolira pritisak, temperaturu, protok,
nivo pojedinih sirovina u posudama. Provjerava i rad reaktora, izmjenjivaa toplote, hladnjaka, procesnih pei, crpki, kompresora, cjevovoda, armatura i spremnika. Provjera,
odravanje i usklaivanje radnih parametara sa zadanima moe se obavljati iz centra
kontrolnom ploom ili direktno na odreenom stroju ili instrumentu u postrojenju. U
izvanrednim situacijama, u sluaju poremeaja procesa, oplemenjiva mineralnih sirovina
mora znati kako postupiti. U sluaju potrebe moe prijei na poluautomatsko ili runo
voenje procesa. U posao oplemenjivaa mineralnih sirovina ulazi i povremeni remont
postrojenja, odnosno zaustavljanje procesa, pranjenje posuda i druge opreme te ienje i

demontiranje mjernih instrumenata i druge opreme.
Radni uvjeti
-
Budui da proizvodni proces traje 24 sata, oplemenjiva mineralnih sirovina radi u

smjenama od 8 ili 12 radnih sati. Reim smjenskog rada moe biti razliit. Prilikom runog
usklaivanja radnih parametara oplemenjiva mineralnih sirovina ponekad odvre i zavre
teke ventile, rukuje tekim alatima, pri emu primjenjuju snagu cijelog tijela. Prilikom
poremeaja u procesu moe doi do izbijanja vrue vodene pare, zalijevanja kemikalijama,
poara i eksplozija. Stoga je osoblje duno dobro svladati sve radne postupke, osposobiti se
za siguran rad i strogo ih se pridravati.
Budui da su procesna postrojenja na irokom prostoru, rad ukljuuje hodanje, penjanje,
sputanje, sagibanje. S obzirom na istou i zagaenost radnog okolia, procesna se postrojenja prilino razlikuju. Na nekima gotovo da nema oneienja, neugodnih mirisa i
neistoe, dok su na drugima uvjeti rada u tom pogledu prilino neugodni.

-
Osobe koje ele postati oplemenjivai mineralnih sirovina na procesnim postrojenjima

trebaju se dobro snalaziti u prostoru te imati razvijen smisao za tehnike probleme i rad s
kompleksnom opremom. Poeljno je da zainteresirane osobe budu samostalne, odgovorne
i da pokazuju inicijativu. Za ovaj posao neophodna je emocionalna otpornost i sposobnost
reagiranja u kriznim situacijama.
Za zanimanje oplemenjiva mineralnih sirovina na procesnim postrojenjima trai se posebna
zdravstvena i psihofizika sposobnost, koja se redovno provjerava.
Bliska zanimanja
-
Oplemenjivai mineralnih sirovina mogu se, za kratko vrijeme, osposobiti za posao

operatora u strojarskoj ili metalskoj industriji, proizvodnji papira, petrokemijskoj ili bilo
kojoj kemijskoj industriji. Slina su im zanimanja operatora kemijskih postrojenja te operatora u elektroenergetskim objektima.
1. Zanimanje: STROJARSKI TEHNIAR

Nivo sloenosti: etverogodinja struna kola
planira, priprema, organizira i kontrolira rad pojedinca, skupine, odjeljenja ili
proizvodne jedinice obradbe metala;
vodi rauna o racionalnom koritenju sredstava rada, energije, materijala i vremena;
komunicira sa suradnicima i poslovnim partnerima, uz tovanje principa poslovne
kulture;
priprema tehniku i drugu poslovnu dokumentaciju i u vezi s tim posjeduje i
odgovarajuu informatiku pismenost;
tuje principe estetike u oblikovanju prizvoda od metala;
konstruira manje sloene alate i pribore, metalne konstrukcije, strojarske dijelove i
metalne proizvode iroke potronje;
vri tehnoloku razradbu manje sloenih alata i pribora, metalnih konstrukcija,
strojarskih dijelova i metalnih proizvoda iroke potronje obradbom rezanjem,
deformacijom, odvajanjem i spajanjem;
poznaje principe rada motora i motornih vozila, hidroenergetskih i termoenergetskih
postrojenja;
odreuje manje sloene tehnoloke postupke u proizvodnji i odravanju motora i
motornih vozila;
odreuje manje sloene tehnoloke postupke u proizvodnji i odravanju energetskih
postrojenja;
poznaje principe rada i primjenu ureaja procesne tehnike;
odreuje manje sloene tehnoloke postupke u proizvodnji i odravanju ureaja
procesne tehnike;
stara se o striktnom provoenju planiranog tehnolokog procesa pri izradbi proizvoda
u strojarstvu;
kontrolira kvalitetu proizvoda;
vodi rauna o zatiti zdravlja ljudi i okolice u skladu s higijensko-tehnikim,
Opis poslova
-
Strojarski tehniari, zajedno sa inenjerima strojarstva, konstruiraju sklopove strojeva,

postrojenja, strojarske opreme, razrauju tehnoloke postupke za proizvodnju strojarskih
proizvoda i kontroliraju proizvodnju strojarskih proizvoda. Strojarski tehniari bave se
poslovima vezanim uz projektiranje, gradnju, uporabu i odravanje alata i strojeva. Strojarski tehniari skiciraju i proraunavaju razliite elemente strojeva (npr. elemente za
spajanje i rastavljanje, osovine, leajeve, opruge, zupanike itd.). Prvo se izrauje skica
nekog elementa stroja i njegove funkcije, potom se odreuje mjesto izloenosti najveim
naprezanjima tzv. opasni presjeci, proraunavaju dimenzije opasnih presjeka, a zatim i
druge dimenzije, te odreuje konaan oblik elementa stroja i njegova uklapanja u stroj. Uz
navedeno, treba izabrati i materijal za izradbu elementa stroja (eljezo, obojeni metali,
legura i sl.), i to na temelju konstrukcijskih prorauna statikih i dinamikih optereenja.
Pri tomu se koriste prirunicima s podacima o tehnikim materijalima i njihovoj obradbi te
o standardizaciji elemenata strojeva. Za sve proraune, skiciranja pa i simuliranja rada stroja,
strojarski se tehniar sve ee koristi raunalom i primjerenim programskim paketima.
Provjeru kvalitete i funkcije gotovog proizvoda, stroja ili elementa stroja tehniar temelji na
raznovrsnim mjerenjima (povrine, duine, obujma, teine, sile, tlaka, brzine okretaja, snage,
prenosnih odnosa i sl.) u odnosu na propisane standarde, uzimajui u obzir i doputena
odstupanja (tolerancije). Dobiveni podaci slue za davanje atesta za stroj i za izradbu uputa
za pravilno rukovanje. Strojarski tehniar osposobljen je i za rad s numeriki upravljanim
alatnim strojevima, odnosno tokarilicama i glodalicama, kojima upravlja raunalskim programom. Pri tomu se koristi gotovim programima ili program izrauje sam prema postavljenom
zadatku vrste izratka i preciznosti obradbe.
Radni uvjeti
-
Strojarski tehniar najee radi u zatvorenom prostoru normalne temperature i vlanosti. Prilikom rada uglavnom sjedi, a rjee obavlja posao stojei. Kad radi u pogonu, mala
je opasnost od ozljeivanja, izloenosti utjecaju buke, praine i isparavanju para i plinova.
Radno je vrijeme propisano i odvija se u jutarnjoj smjeni. Strojarski tehniar je samostalan
i odgovoran u dijelu svojih poslova, a u poslovima koje obavlja u timu s inenjerima odgovornost je podijeljena.
-
Poslovi strojarskog tehniara zahtijevaju dobar vid. Sposobnost prostornog predoavanja, sposobnost tehnikog i analitikog rjeavanja problema te sposobnost snalaenja u
novim situacijama neophodne su za uspjenost u radu. Poeljna je preciznost, savjesnost i
odgovornost na radu te poslovna komunikativnost.
Nakon zavrene srednje tehnike kole etverogodinjeg trajanja i poloenog zavrnog
ispita dobija se svjedoanstvo strojarskog tehniara.
Bliska zanimanja
-
Zanimanju strojarskog tehniara bliska su sva zanimanja u strojarskoj struci na nivou

tehniara i inenjera te zanimanje elektrotehniara.
2. Zanimanje: AUTOMEHANIAR
dokumentacije;
kulture;
poznaje princip rada i dijelove motora sa unutranjim sagorijevanjem;
poznaje princip rada i dijelove transmisionog i koionog sustava i sustava za
upravljanje vozilom;
racionalno i adekvatno rabi pribore i ureaje za montau, demontau i ureaje za

testiranje;
vri montau, demontau i otklanjanje kvarova drumskih vozila;
racionalno i adekvatno rabi odgovarajue rezne, stezne i mjerne alate;
Opis poslova
Automehaniari popravljaju i servisiraju automobile i
manje kamione. Osnovni posao automehaniara sastoji
se u utvrivanju i uklanjanju kvarova i oteenja na
motoru. Kako bi svoj posao mogli dobro obavljati,
trebaju poznavati dijelove i princip rada motora, kao i
toplinske i hidrauline zakone i procese. Prilikom
servisiranja uglavnom provjeravaju, podmazuju i prilagouju dijelove motora, kako bi sprijeili mogui
nastanak kvarova. Pregledavaju svjeice, mehanizme
koenja, paljenje, nivo ulja u motoru, podeavaju
signalnu opremu auta, ispituju poloaj motora, pritisak, temperaturu, potronju motora,
elektrine i vozne karakteristike.
Ako je posrijedi kvar na motoru, nakon to uju opis smetnji od vlasnika vozila, provjeravaju motor vonjom ili uporabom opreme za testiranje. Ako je potrebno, rastavljaju motor
te ispituju i namjetaju sklop ili sustav motora i vozila. Prije rastavljanja motora obavljaju
mjerenje i vizualni pregled motora.
U radu se slue runim alatima, elektrinim mjernim instrumentima, dizalicama, brtvama,
brusilicama i sredstvima za ienje.
Radni uvjeti
-
Automehaniari rade u radionicama, od kojih su neke dobro prozraene, no veinom

su zaguljive i bune. Dok rade, ne mogu izbjei rad s umazanim i zamaenim dijelovima
motora i vozila. Udiu prainu, ispune plinove motora i isparavanja ulja. Ne mogu birati
poloaj u kojem e raditi. esto se moraju podvlaiti pod vozilo i satima raditi u takvu poloaju. Prilikom manipulacije vozilom, dijelovima motora i alatima mogu zadobiti lake
ozljede kao to su posjekotine, opekline i nagnjeenja, a paljivim rukovanjem alatom i
predmetima rada, kao i odravanjem uvjeta rada mogu potpuno izbjei tee ozljede.
-
Zbog tjelesnih napora kojima su izloeni na radu potrebna je bar prosjena tjelesna
snaga i izdrljivost. Potrebna je spretnost prstiju, a jo je bitnija spretnost cijele ruke. Moraju
imati dobru koordinaciju pokreta s vidnim podacima, te dobar vid i sluh. Osobe s alergijama
i drugim smetnjama dinih organa nisu pogodne za ovaj rad. Trae se psihiki stabilne osobe
zbog potrebe primjene mjera zatite na radu. Kao jedna od automehaniarskih najvrednijih
vjetina je dobra sposobnost rasuivanja.
Osposobljavanje za automehaniara traje tri godine. Sve tri godine kolovanja uenici
naizmjenino provode vrijeme u koli i u automehaniarskoj radionici.
U koli se odvija teorijska nastava, koja se sastoji od opih predmeta i strunih predmeta
potrebnih za svladavanje samog posla. U automehaniarskoj radionici uenik izuava
praktini dio posla i primjenjuje znanja steena u koli. Uenik u poetku samo pomae
iskusnom automehaniaru, a vremenom dobiva sve kompleksnije zadatke i radi sve samostalnije. Na kraju kolovanja polae se zavrni ispit, kojim uenici dokazuju svoju osposobljenost i samostalnost u obavljanju posla.
Ako uenik prilikom pohaanja praktine nastave pokae visok stupanj sposobnosti i
motivacije za rad, postoji mogunost da se zaposli na tom mjestu. Oni koji ostanu raditi u
zanimanju najprije rade kao pomonici vlasnika automehaniarske radionice, a nakon tri
godine rada i poloenog majstorskog ispita mogu otvoriti vlastitu obrtniku radionicu.
Zarada automehaniara (vlasnika) zavisi o obujmu posla, dok su pomonici plaeni prema
vremenu koje provedu na radu.
Bliska zanimanja
-
Zanimanju automehaniara bliska su zanimanja brodomehaniara, zrakoplovnog

mehaniara, mehaniara poljoprivrednih strojeva, autolimara, autoelektriara i vulkanizera.
3. Zanimanje: BRAVAR
dokumentacije;
kulture;
tuje principe estetike u oblikovanju proizvoda od metala;
poznaje i adekvatno koristi raznovrsne materijale koji se koriste pri izradbi metalnih
konstrukcija i metalnih zanatskih proizvoda;
kroji i ree materijale koji se koriste pri izradbi metalnih konstrukcija i metalnih
zanatskih proizvoda;
izvodi spajanje materijala zavarivanjem (elektroluno i CO2 zavarivanje), lemljenjem
i zakivanjem;
izvodi povrinsku zatitu proizvoda bojenjem i lakiranjem;
vri montau steznih alata i alata za obradbu metala plastinom deformacijom;
racionalno i adekvatno rabi odgovarajue rezne, stezne i mjerne alate i pribore koji se
koriste za montau alata;
poznaje tehnologiju obradbe spajanjem, rezanjem, savijanjem i zatitu metala
bojenjem;
Opis poslova
Bravari izrauju dijelove metalnih konstrukcija,

obrauju limove, metalne profile i cijevi te izvode
razne montane radove na graevinskim objektima.
Zavrni proizvodi bravarskog posla jesu: ograde,
metalni prozori i vrata, metalni namjetaj, dijelovi
postrojenja. Bravari koji su zaposleni kod obrtnika
ili imaju vlastitu obrtniku radnju izrauju maloserijske metalne predmete ili dijelove sklopova.
Ovisno o vrsti zavrnog proizvoda, bravari obavljaju
ove radne operacije: zacrtavaju, runo ili strojarski
reu, ravnaju, turpijaju, runo ili strojno savijaju,
bruse, kuju, bue, runo ili strojno narezuju navoje,
vare postupkom elektrozavarivanja, montiraju sklopove, otre razliite alate, boje temeljnom bojom. U radu upotrebljavaju raznovrstan alat
i strojeve, ekie razne teine, pilu za eljezo, turpije, metar, pomino zacrtkano mjerilo,
mikrometar, kutomjer, runu elektrinu builicu i dr.
Radni uvjeti
-
Bravarski posao obavlja se dijelom u zatvorenoj prostoriji, pri prirodnoj ili umjetnoj
rasvjeti, a dijelom na otvorenom. Posao se obavlja stojei, uz vrlo esto dizanje teih tereta.
Prisutna je metalna praina, bljesak, mirisi i dim od zavarivanja, buka strojeva, prljavtina
od materijala koji se upotrebljavaju te povremeno vibracije. Obvezno je potivanje mjera
zatite na radu i noenje zatitnih sredstava radnog odijela, radnih cipela s elinom
okapnicom, zatitnih rukavica, zatitnih naoala i konih pregaa. Ukoliko se propisane
mjere zatite na radu ne potuju, mogue su mehanike ozljede ruku i oiju te opekline.
Rad bravara zaposlenih u industriji organiziran je serijski i esto u smjenama.
-
Osobe koje se ele baviti bravarskim zanimanjem trebaju imati dobru tjelesnu kondiciju. S obzirom na stalno stajanje te esto dizanje i noenje teih predmeta, potrebno je
dobro zdravlje, posebno ruku, nogu i kime, dobar vid na blizinu, dobra runa spretnost i
spretnost prstiju, sposobnost prostornog predoavanja i raspoznavanje boja. Bravari trebaju
imati razvijen smisao za tehniku i tonost u radu, a oni koji se ele baviti samostalnim
radom u obrtnitvu trebaju imati razvijenu kreativnost u oblikovanju i montiranju novih
proizvoda.
Nakon zavrene osnovne kole, bravari trebaju zavriti trogodinju srednju kolu. Srednjokolsko obrazovanje ukljuuje usvajanje teoretskih znanja i praktinih vjetina. Nakon
trogodinje kole bravar moe nastaviti se kolovati za strojarskog tehniara.
Nakon poloenog zavrnog ispita bravar se moe zaposliti u metalskoj industriji, graevinarstvu, u ostalim industrijskim granama te u obrtnikim radionicama. Moe otvoriti i
vlastitu obrtniku radionicu.
Bliska zanimanja
-
Bravaru su bliska zanimanja strojobravar, tokar, gloda, brusa, alatniar i strojarski

tehniar, limar, kova i zavariva.
4. Zanimanje: ZAVARIVA
dokumentacije;
komunicira sa suradnicima, poruiocima i strankama, tujui principe poslovne kulture;
poznaje i adekvatno koristi raznovrsne materijale koji se koriste u procesu zavarivanja;
racionalno i adekvatno rabi pribore, ureaje i alate koji se koriste u procesu
zavarivanja;
poznaje tehnologiju obradbe i izvodi postupke zavarivanja (gasno zavarivanje i
sjeenje, elektroluno zavarivanje i sjeenje, elektrootporno zavarivanje i zavarivanje
u atmosferi zatitnog gasa);
pravilno izabire materijale za zavarivanje i tehnoloke parametre za zavarivanje;
vodi rauna o zatiti zdravlja ljudi i okolice u sukladno sa higijensko-tehnikim,
Opis poslova
Zavarivai i rezai plamenom koriste plinski
plamen ili elektrini luk da bi rezali metal ili
povezivali metalne dijelove u jednu cjelinu.
Zavarivai mogu vriti i pripremu metalnih
dijelova za dalju obradbu. Zavarivai spajaju
metalne dijelove postupkom zagrijavanja.
Zbog vrstoe zavarenih spojeva zavarivanje
se primjenjuje u brodogradnji, mostogradnji,
u automobilskoj industriji, u izgradnji rafinerija i nuklearnih pogona. Zavarivai svoj
posao obavljaju prema odgovarajuoj tehnikoj i tehnolokoj dokumentaciji. Dokumentacijom su odreeni nain zavarivanja, alat,
strojevi i zatitna sredstva. Postupak zavarivanja ovisi o materijalu koji se vari i svrsi
predmeta koji se obrauje.
Zavarivanje se radi uglavnom elektrinim lukom (elektrino zavarivanje) i plinom (autogeno
zavarivanje), a postoji i elektrootporno zavarivanje. Pri zavarivanju elektrinim lukom i
plinom dodaje se spojni materijal elektroda. esto se koriste i strojevi za zavarivanje. Tada
zavarivai upravljaju njima i nadziru postupak. Taj se primjenjuje uglavnom kod veih
serija istih zavara. Meutim, budui da je rije o velikom broju predmeta za obradbu i dosta
strogim tehnolokim zahtjevima, zavarivai u radu strojevima za zavarivanje moraju biti
krajnje oprezni, a velika je i njihova odgovornost za izraeno. Kvalitet zavarenoga spoja
provjerava se rentgenom ili ultrazvukom. Za pojedine vrste varova i razine kakvoe kvaliteta koje treba imati, zavarivai moraju posjedovati ispravu o posebnoj osposobljenosti
(atest).
Radni uvjeti
-
Zavarivai esto rade na otvorenome na objektima na kojima obavljaju zavarivanje:

mostovima, zgradama i drugim graevinama te na raznim postrojenjima. Rade u tvronikim
halama, raznim radionicama, a katkada su izolirani u posebno konstruiranim varilakim
kabinama kako bi drugi radnici bili zatieni od iskrenja i bljeskanja. Zbog specifinosti
zavarivakog posla i rizika kojima su zavarivai izloeni, posebna pozornost pridaje se
zatiti na radu noenjem zatitne odjee kao to su: zatitne pregae, sigurnosne cipele,
zatitne rukavice, zatitne naoale te titnik za oi i lice (varilaku masku).
U prvom redu tite se toplote i raznih zraenja, ozljeda zbog pada
predmeta te od plinova koji se oslobaaju pri zavarivanju. Zavarivaki poslovi jesu poslovi s posebnim radnim uvjetima pa na njih
ne mogu biti rasporeene osobe mlae od 18 godina. Zdravstvena
sposobnost zavarivaa provjerava se svakih 12 mjeseci. Zbog moguih tetnih utjecaja radnih uvjeta na ivot i zdravlje zavarivaa,
zavarivai koji rade u crnoj i obojenoj metalurgiji imaju pravo na
osiguraniki sta s poveanim trajanjem (tzv. beneficirani sta).
Poeljne osobine
Zavarivake poslove mogu obavljati samo zdravi radnici. Posebno
je vano da imaju zdrav miino-kotani sustav te dini sustav. Ruke im moraju biti spretne
i mirne da bi varovi bili to kvalitetniji. Vana je i emocionalna stabilnost.
Osposobljavanje, napredovanje i zapoljavanje
-
U sadanjemu obrazovnom sustavu zavarivai se osposobljavaju u srednjim strunim

kolama u trogodinjem trajanju.
Zbog iroke primjene postupka zavarivanja, postoji velika potreba za zavarivaima, i za
ovo zanimanje moemo slobodno rei da je trenutno deficitarno u Bosni i Hercegovini.
Zavarivai mogu napredovati do vie rangiranih poslova brigadira i poslovoe. Zavarivai
se mogu zaposliti u vrlo razliitim djelatnostima. Kako je rije o deficitarnom zanimanju,
nema ekanja na posao. Moe se oekivati da e se sljedeih godina potranja za zavarivaima poveati.
Bliska zanimanja
-
Bliska zanimanja zanimanju zavarivaa su rezai plamenom, elektrozavariva, a

donekle monteri razliitih postrojenja, bravari, limari, kovai i ljevai.
4. Zanimanje: INSTALATER
dokumentacije;
kulture;
poznaje i adekvatno koristi raznovrsne materijale i armature koji se koriste u procesu
postavljanja fluidnih instalacija;
poznaje, postavlja i instalira grijna i rashladna tijela;
poznaje, postavlja i instalira grijna i rashladna postrojenja;
poznaje i koristi ureaje i aparate za spajanje cijevnih instalacija;
Opis poslova
-
Instalateri i monteri cjevovoda pripremaju i instaliraju

cjevovode za vodu, plin, grijanje i slino. Instalateri grijanja,
hlaenja i klimatizacije postavljaju, kontroliraju, odravaju i
popravljaju toplinske ureaje, rashladne ureaje i ureaje za
klimatizaciju. Sustavi hlaenja omoguuju uvanje i prijevoz
hrane, pia i lijekova cijele godine. Ureaji za klimatizaciju sve
su prisutniji u svakodnevnom ivotu. Oni kontroliraju i reguliraju temperaturu, vlanost i sastav zraka u uredima, trgovinama,
bolnicama, kinodvoranama i ostalim javnim prostorima te u
privatnim stanovima. Instalateri grijanja montiraju veinom
centralno, a katkada i plinsko i elektrino grijanje, slijedei
nacrte i ostale specifikacije. Ureaji centralnog grijanja uglavnom se sastoje od grijuih tijela i kotlova za zagrijavanje zraka,
raznih mehanikih aparata i crpki koje tjeraju topli zrak da pod
pritiskom putuje po cijevima, metalnih cijevi kroz koje prolazi topli zrak te sigurnosnih
dijelova. Prije instaliranja instalateri centralnog grijanja reu metalne cijevi na eljenu
duinu, savijaju ih i spajaju, izrauju prirubnice, drae i oslonce. Nakon montiranja ispituju rad cjelokupnog sustava. Povremeno rade rutinske provjere i popravke, kako bi odrali
kvalitetno funkcioniranje grijanja.
Kao i mnogi drugi majstori, tako i vodoinstalateri i plinoinstalateri upoznaju se s nacrtom
(shemom) instalacije. Zatim utvruju vrstu i koliinu potrebnoga materijala za postavljanje
instalacije. Cijevi kroz koje e tei voda, odnosno plin, reu se, savijaju, izrauju se navoji,
postavljaju nosai, spojnice i prirubnice. Dakako u zidovima ili podu se moraju napraviti
rupe i kanali u koje e se cijevi postaviti. Kad je instalacija dovrena, prikljuuju se na
dovod vode ili plina, provjeravaju se spojevi i prikljuci, otklanjaju se eventualni nedostaci
i cjelokupni ureaj se puta u pogon.
Instalateri grijanja, kao i instalateri hlaenja i klimatizacije koriste se raznim alatima:

ekiima, rezaima metala, klijetima, aparatima za zavarivanje, builicama, nareznicama i
drugim.
Radni uvjeti
-
Vodoinstalateri i plinoinstalateri najee rade u zatvorenim ili poluzatvorenim prostorima, na novogradnjama, izloeni hladnoi, vruini propuhu i praini. esto rade i na
skelama ili ljestvama, izloeni su padovima, tjelesnim naporima, a posebno naprezanju
ruku. U nekim sluajevima taj posao moe raditi pojedinac, ali najee rade dvojica ili
cijela ekipa.
-
Za bavljenje ovim zanimanjem potrebna je jaa tjelesna graa, zdrave i vrste ruke i
noge, opa tjelesna pokretljivost i spretnost, uredan vid i njuh. Kao i za veinu slinih
zanimanja, nuan je smisao za rjeavanje tehnikih problema, strpljivost i tanost. Bolesti
miia, bolesti unutranjih organa, smanjena pokretljivost tijela i udova, emocionalna
labilnost, epilepsija i sklonost nesvjesticama prepreke su bavljenju ovim zanimanjem.
Instalateri grijanja, hlaenja i klimatizacije koluju se u odgovarajuim programima strukovnih kola, koje traju tri godine. Na kraju kolovanja se polae zavrni ispit kojim uenici,
rjeavajui praktine probleme, dokazuju da znaju instalirati sustave grijanja, hlaenja ili
klimatizacije i otkloniti kvarove na sustavima.
Bliska zanimanja
-
Zanimanjima instalatera grijanja, hlaenja i klimatizacije bliska su zanimanja: elektroinstalatera, elektromehaniara te vodoinstalatera i plinoinstalatera.
6. Zanimanje: LIMAR
dokumentacije;
kulture;
tuje principe estetike u oblikovanju proizvoda od metala;
poznaje i adekvatno koristi raznovrsne materijale koji se koriste za izradbu limarije i
materijala za njihovu povrinsku zatitu;
adekvatno i racionalno upotrebljava odgovarajue stezne, rezne i mjerne alate;
poznaje tehnologiju i vri montau graevinske limarije;
vri montau i demontau dijelova koljke automobila;
poznaje tehnologiju i vri lemljenje i zavarivanje limova;

popravlja oteene dijelove koljke automobila, izvodi pripremu za lakiranje i lakira;
Opis poslova
Limari izrauju proizvode od lima. Takoer., oni popravljaju
limene predmete (npr. popravljaju lim na autu poslije saobraajne
nezgode).Limarski poslovi ukljuuju ocrtavanje, rezanje i krojenje
lima, njegovu obradu svijanjem te montau limenih konstrukcija.
Limari to rade na osnovu tehnike i tehnoloke dokumentacije:
skica, nacrta, normativa i opisa. Poto proue dokumentaciju,
odabiru alate, naprave i strojeve za obradu lima, koji su zbog raznolikosti limarskih poslova
mnogobrojni. Najee to su abloni za zacrtavanje, makaze za lim rune i strojne, brusilice, builice, ekii te razni valjci za ravnanje i svijanje lima. Osim toga, prilikom montae
limenih dijelova limari koriste aparate za varenje i lemljenje. Limari najee izrauju i
montiraju metalne konstrukcije i oplate automobila, krovne konstrukcije, metalne okove za
prozore i vrata, oluke za vodu, metalno pokustvo i drugo. Osim to dijelovi konstrukcija
moraju biti spojeni kvalitetno, spojevi treba da budu glatki i pripremljeni za daljnju obradu.
Da bi dobili fine i glatke povrine, limari esto koriste brusilice, a pri montai razne builice.
Potrebno je istaknuti da neki limari izrauju i razne sitne predmete, kao to su posude za
ivene namirnice, kantice, ukrasni predmeti i dijelovi razliitih predmeta. Ti predmeti
nazivaju se limarska galanterija, a limari koji ih izrauju nazivaju se limarima galanteristima.
Osim to izrauju nove konstrukcije, limari esto rade i na popravku oteenih i istroenih
konstrukcija.
Radni uvjeti
-
Limari rade uglavnom u industrijskim halama, radionicama, a katkada

i na otvorenom, ako se ondje nalaze objekti na kojima trebaju raditi.
Budui da rade brusilicama, builicama i raznim ekiima, izloeni su
buci i vibracijama. Pri varenju izloeni su raznim isparavanjima, a i
zraenjima. Ponekad moraju raditi na visini i u prisilnome tjelesnom
poloaju te raditi sa teim predmetima, to izaziva vee tjelesno naprezanje.
Da bi se tetni utjecaji smanjili, limari koriste tehnika i sredstva za osobnu zatitu. Od sredstava za osobnu zatitu najee koriste zatitna odijela, zatitne cipele, zatitne rukavice,
titnike za ui, vatrootporne pregae i titnike za lice (varilake maske).
Zbog tetnih utjecaja koji se u veoj ili manjoj mjeri javljaju u obavljanju limarskih poslova,
u mnogim poduzeima uvrteni su u skupinu poslova s posebnim radnim uvjetima. Radnici
koji ih rade podlijeu provjeri zdravstvenoga stanja, a na limarske poslove ne mogu biti
rasporeene osobe mlae od 18 godina. Osim prethodnoga zdravstvenog pregleda pri zapoljavanju, limari idu i na periodine zdravstvene preglede. Doe li do znatnijih promjena u
njihovu zdravstvenom stanju, limari se rasporeuju na druge poslove na kojima su manje
izloeni tetnostima i opasnostima.

-
Limari moraju imati uredan vid i uredno vidno polje te zdrav dini, cirkulatorni i
kotano-zglobni sustav.Vana je senzomotorna koordinacija zbog povremenog rada na visini.

Poeljna je spretnost ruku i razvijen smisao za tehnike probleme.
Limari se osposobljuju u srednjim strunim kolama po trogodinjem nastavnom planu
i programu.
Ambiciozni i dobri radnici, nakon dvije godine praktinog rada, mogu nastaviti kolovanje
u majstorskim i tehnikim kolama. U poslu se moe napredovati na bolje rangirana radna
mjesta, a to su uglavnom organizatorska i poslovodna brigadiri, poslovoe i voditelji smjene.
Bliska zanimanja
-
Limarima najslinije zanimanje jest zanimanje autolimara, kotlara, obraivaa lima itd.
Limari djelimino obavljaju brusake i varilake poslove, pa su donekle slini brusaima i
zavarivaima.
7. Zanimanje: MONTER
posjeduju odgovarajua znanja za itanje i razumijevanje tehnikih crtea i tehnoloke
dokumentacije;
kulture;
poznaje princip rada i dijelove alatnih i industrijskih radnih strojeva, hidroenergetskih
postrojenja, rudarskih, graevinskih, poljoprivrednih strojeva, medicinske,
laboratorijske i druge precizne opreme, termoenergetskih, hidroenergetskih i
hidrotehnikih postrojenja i grijne i rashladne tehnike;
vri montau i demontau alatnih i industrijskih radnih strojeva, hidroenergetskih
vodi rauna o zatiti zdravlja ljudi i okolice u sukladno sa higijensko-tehnikim,
Opis poslova
-
Monteri moraju poznavati principe rada i dijelove alatnih i industrijskih radnih strojeva,
hidroenergetskih postrojenja, rudarskih, graevinskih, poljoprivrednih strojeva, medicinske,
laboratorijske i druge precizne opreme, termoenergetskih, hidroenergetskih i hidrotehnikih
postrojenja i grijne i rashladne tehnike i vre njihovu montau i demontau. U pravilu,
planiraju, pripremaju, izvode i vre provjeru kvaliteta obavljenog posla.
Radni uvjeti
-
Monteri najee rade u zatvorenim ili poluzatvorenim prostorima, na novogradnjama,

izloeni hladnoi, vruini propuhu i praini. esto rade i na skelama ili ljestvama, izloeni
su padovima, tjelesnim naporima, a posebno naprezanju ruku. U nekim sluajevima taj
posao moe raditi pojedinac, ali najee rade dvojica ili cijela ekipa.

-
Za montere poeljno je da su dobra zdravlja i bar prosjene tjelesne snage i izdrljivosti. Kao i za veinu slinih zanimanja, nuan je smisao za rjeavanje tehnikih problema,
strpljivost i tonost. Bolesti miia, bolesti unutranjih organa, smanjena pokretljivost tijela
i udova, emocionalna labilnost, epilepsija i sklonost nesvjesticama prepreke su bavljenju
ovim zanimanjem. Posao montera odgovoran je posao koji zahtijeva savjestan pristup i
pedantnost u radu. Trebaju imati dobar vid na blizinu i daljinu. Zbog naglaena rada ruku i
prstiju zahtijeva se bar prosjena spretnost prstiju i ruku. Dobra koordinacija pokreta ruku s
vidnim podacima neophodna je u radu.
Od psiholokih osobina poeljna je sabranost i preciznost u radu te oprez zbog primjene
mjera zatite na radu.
Monteri zavre srednju strunu kolu koja traje tri godine. Na kraju kolovanja se polae
zavrni ispit kojim uenici rjeavaju praktine probleme.
Bliska zanimanja
-
Bliska zanimanja monteru su zanimanja instalatera-montera i instalatera grijanja, hlaenja i klimatizacije.
8. Zanimanje: MEHANIAR
dokumentacije;
kulture;
poznaje princip rada i dijelove alatnih i industrijskih radnih strojeva, hidroenergetskih
vri opravke alatnih i industrijskih radnih strojeva, hidroenergetskih postrojenja,
rudarskih, graevinskih, poljoprivrednih strojeva, medicinske, laboratorijske i druge
precizne opreme, termoenergetskih, hidroenergetskih i hidrotehnikih postrojenja i
grijne i rashladne tehnike;

Opis poslova
Mehaniari rastavljaju i sastavljaju dijelove i sklopove
mehanikih strojeva prema tano utvrenim postupcima.
Oni rasklapaju i sklapaju dijelove i sklopove mehanikih
strojeva motornih vozila, lokomotiva i dr. Mehaniari
alatnih i industrijskih radnih strojeva, hidroenergetskih
postrojenja, rudarskih, graevinskih, poljoprivrednih strojeva, medicinske, laboratorijske i druge precizne opreme,
termoenergetskih, hidroenergetskih i hidrotehnikih postrojenja i grijne i rashladne tehnike strojeva popravljaju i
kontroliraju strojeve i ureaje koji se koriste te ih prodaju
u specijaliziranim trgovinama. Rade u servisnim radionicama, industrijskim halama ili na
poljoprivrednim imanjima te u trgovinama poljoprivrednih strojeva i poljoprivredne opreme.
Mehaniari popravljaju razne strojeve (traktore, kombajne i sl.) te nadziru njihov rad ili rad
njihovih dijelova (npr. dizelskih motora, elektromotora, hidraulikih i pneumatskih prijenosnih i konih sistema).Njihov je zadatak da detaljno pregledaju stroj ili neki njegov ureaj
i ustanove radi li sigurno i pouzdano. Pritom se slue suvremenim raunarskim aparatima za
ispitivanje rada strojeva. Ako otkriju neki kvar, popravljaju ga. Kad ga otklone, ponovo
ispituju rad strojeva, kako bi se uvjerili da je kvar otklonjen, a stroj sigurna za uporabu.
Mehaniari strojeva ponekad i prodaju strojeve i ureaje. Tada kupcima pruaju informacije
o strojevima, savjetuju ih o nainima njihove uporabe i daju prijedloge za kupnju.
Radni uvjeti
-
Mehaniari strojeva rade u pravilu u zatvorenim prostorima servisnih radionica za

strojeve. Ondje su zadovoljavajui mikroklimatski uvjeti. Ipak, prilikom ienja i odravanja strojeva mehaniari su izloeni djelovanju tetnih tvari, kao to su kemikalije, benzin,
ulje i razne trave. U vrijeme intenzivnih sezonskih radova esto rade prekovremeno.
Mehaniari strojeva zaposleni u trgovakim organizacijama i stranim predstavnitvima
imaju povoljnije radne uvjete. Ponekad putuju i dio poslova obavljaju na otvorenom. Vano
je spomenuti da se mehaniari strojeva slue u radu vrijednim aparatima i instrumentima.
Zbog toga su odgovorni za materijalne vrijednosti. Odgovorni su i za tehniku zatitu sredstava, zatitu zdravlja i ivota te zatitu radnog i ljudskog okolia.
-
Mehaniari strojeva trebaju lako rjeavati tehnike probleme i dobro razumjeti prostorne odnose. Vano je da imaju razvijenu spretnost prstiju i ruku, da normalno vide i da su
u dobroj tjelesnoj formi. Za one koji rade u trgovakim odjelima vano je da su ljubazni,
komunikativni i usluni.
kolovanje za mehaniara traje tri godine. kolovanje obuhvaa sate teoretske i praktine
nastave i temelji se na znanjima iz tehnikih, poljoprivrednih, strojarskih, elektrotehnikih i
informatikih podruja. Iako mehaniari stjeu potpuno obrazovanje u koli, dovoljno za
samostalno popravljanje sloenih strojeva, vano je da se neprestano usavravaju i prate
promjene u tehnici i tehnologiji.
Bliska zanimanja
-
Mehaniarima strojeva slina su zanimanja mehaniara dizalica, parnih kotlova, plinskih

turbina, strojarskog bravara, automehaniara, brodomehaniara i mehaniara industrijskih
strojeva.
9. Zanimanje: METALOBRUSA
Strune kvalifikacije
dokumentacije;
kulture;
poznaje i adekvatno koristi raznovrsne materijale koji se koriste pri strojarskoj obradbi
rezanjem;
racionalno i adekvatno rabi alate za rezanje, stezanje i kontrolu kvaliteta;
poznaje tehnologiju obradbe bruenjem i rukuje brusilicama (ravne brusilice, brusilice
za okruglo bruenje i brusilice za otrenje alata );
pravilno odabire rezne alate za bruenje i prema odabranom alatu odreuje reime
rezanja;
Opis poslova
Metalobrusai proizvode, odravaju i

popravljaju alate, kalupe, stezne naprave
i vodilice strojeva za obradu metala. Iako
su specijalizirani za bruenje metala, provode i operacije za koje su specijalizirani
majstori drugih profila, kao to su tokari,
glodai i brusai. Metalobrusai trebaju
imati iroko znanje o postupcima obrade
materijala kao to su: tokarenje, glodanje
i bruenje. Budui da se slue raznovrsnim tipovima alata i preciznih mjernih
instrumenata, moraju poznavati svojstva
materijala, npr. tvrdou i toleranciju toplote, i biti upoznati sa irokim rasponom
metala i legura. U planiranju redoslijeda operacija potrebnih za izradbu alata slue se nacrtom ili uputama. Mjerenje i kontrolu vre mjernim i kontrolnim instrumentima za tanost
1/1000 mm. Naprimjer, pri izradi alata primjenjuju standardne operacije kao to su tokarenje, glodanje, bruenje, rezanje te toplotno-kemijska obrada materijala. Kako bi provjerili
izraene dijelove, koriste se standardima i specifikacijama.
Metalobrusai bruse osovine, vratila, leajeve, cilindre, klipove, ahure, vretena, izratke
sloenih profila i mjerni alat. Glodala i ostale specijalizirane rezne alate bruse dijeljenjem,
kopiranjem i ostalim postupcima. Mjere pominim mjerilom, univerzalnim kutomjerom,
komparatorom i vrstim mjerilima. Rade brusilicama.
Upotreba novih tehnologija, koje se temelje na upotrebi kompjutora kao to su CAD i CAM
sustavi promijenit e ubudue posao alatniara, tokara, glodaa i brusaa. Takvi i slini
programi sluit e za dizajniranje i izradu alata i pomagala. Raunarski upravljani strojevi
preuzet e i neke operacije vezane uz tokarenje, glodanje i bruenje. Takav postupak tedio
bi vrijeme i poveavao produktivnost rada.
Radni uvjeti
-
Metalobrusai rade u zatvorenom prostoru. esto su izloeni buci strojeva. Veinom

rade stojei, a mogu podizati i srednje i teke terete. U radu je obvezno pridravanje sigurnosnih pravila i noenje zatitne opreme, ime se smanjuje opasnost od ozljeda. Noenje
naoala spreava da sitni dijelovi materijala dospiju radniku u oi, a odijela da kemikalije najee sredstva za ienje i podmazivanje ozlijede njegovu kou.
-
Za ovo zanimanje, potrebno je imati dobar vid. Bitna je spretnost prstiju i ruku te dobra
usklaenost pokreta ruku s vidnim podacima. Zbog potrebe da se radi brzo, sigurno, tono i
precizno kako se ne bi prouzroili gubici, od kandidata se zahtijeva strpljivost i pedantnost
u radu te dobra sposobnost koncentracije. Zbog preteno stajaeg poloaja u radu, kao i
podizanja tereta, ovo zanimanje nije pogodno za osobe s bolesnom kraljenicom.
Osposobljavanje za ovo zanimanja traje tri godine. Na praktinoj nastavi uenik ui praktini dio posla i primjenjuje znanja steena u koli, kako bi se osposobio za samostalan rad.
Na kraju kolovanja uenik polae zavrni ispit, kojim dokazuje svoju osposobljenost i
samostalnost u obavljanju posla. Metalobrusai zapoljavaju se u tvornicama i privatnim
obrtnikim radionicama.
Bliska zanimanja
-
Alatniari, tokari, glodai i brusai meusobno su bliska zanimanja metalobrusau.

Nisu im daleka ni zanimanja: strojobravara, bravara i preciznog mehaniara.
10. Zanimanje: OBRAIVA METALA REZANJEM
dokumentacije;

kulture;
poznaje i adekvatno koristi raznovrsne materijale koji se koriste pri strojarskoj obradi
rezanjem;
racionalno i adekvatno upotrebljava alate za rezanje, stezanje i kontrolu kvaliteta;
poznaje tehnologiju obradbe rezanjem i rukuje alatnim strojevima (glodalice, strugovi,
rendisaljke, builice i testere);
pravilno odabire rezne alate i prema odabranom alatu odreuje reime rezanja;
Opis poslova
Precizni alati koji se proizvode u alatnicama slue
za rezanje i oblikovanje metala i drugih materijala, a
stezna pomagala pridravaju metal dok se razvrstava,
oznauje i bui.
Obraivai metala rezanjem trebaju imati iroko
znanje o postupcima obradbe materijala kao to su:
rezanje, tokarenje, glodanje i bruenje. Moraju poznavati svojstva materijala, npr. tvrdou i toleranciju
topline, i biti upoznati sa irokim rasponom metala i
legura.
U planiranju redoslijeda operacija nunih za izradbu alata slue se nacrtom ili uputstvima.
Mjere i oznauju dijelove metala koji e biti izrezani tako da sastavljeni ine zavrni proizvod. Mjerenje i kontrolu vre mjernim i kontrolnim instrumentima za tonost. Kako bi
provjerili prikladnost izraenih dijelova, koriste se standardima i specifikacijama.
Tokari izrauju elemente za strojeve i alate kao to su: osovine, ahure, vretena, klipovi,
ventili, vijci, matice, prstenovi i sl. Operacije vre na tokarskim strojevima. Mjere pominim mjerilom, dubinomjerom, mikrometrom, komparatorom, ablonama i vrstim mjerilima.
Trebaju poznavati geometrijski oblik otrice alata, ekonomsku brzinu rezanja, posmak, dubinu rezanja, presjek strugotine, sredstva hlaenja i trajnost alata. Glodai glou profile,
modulne nareze, ljebove razliitih profila, zupanike, pueve i drugo. Rade glodalicama.
Mjere dubinomjerom, mikrometrom, univerzalnim kutomjerima i ablonama.
Upotreba novih tehnologija, koje se temelje na upotrebi raunara kao to su CAD i CAM
sustavi promijenit e ubudue ovo zanimanje. Raunarski upravljani strojevi preuzet e i
neke operacije vezane uz tokarenje, glodanje i bruenje. Takav postupak tedio bi vrijeme i
poveavao produktivnost rada.
Radni uvjeti
-
Alatniari, tokari, glodai i brusai rade u zatvorenom prostoru. esto su izloeni buci
strojeva. Veinom rade stojei, a mogu podizati i srednje i teke terete. U radu je obvezno
pridravanje sigurnosnih pravila i noenje zatitne opreme, ime se smanjuje opasnost od
ozljeda. Noenje naoala spreava da sitni dijelovi materijala dospiju radniku u oi, a odijela
da kemikalije najee sredstva za ienje i podmazivanje ozlijede njegovu kou.

-
Za ovo zanimanje, potrebno je imati dobar vid. Bitna je spretnost prstiju i ruku te dobra
usklaenost pokreta ruku s vidnim podacima. Zbog potrebe da se radi brzo, sigurno, tono i
precizno kako se ne bi prouzroili gubici, od kandidata se zahtijeva strpljivost i pedantnost
u radu te dobra sposobnost koncentracije. Zbog preteno stajaeg poloaja u radu, kao i
podizanja tereta, ovo zanimanje nije pogodno za osobe s bolesnom kimom.
Obraivai metala rezanjem koluju se u srednjim strunim kolama. Osposobljavanje za to
zanimanje traje tri godine. Na praktinoj nastavi uenik ui praktini dio posla i primjenjuje
znanja steena u koli, kako bi se osposobio za samostalan rad. Na kraju kolovanja polae
se zavrni ispit, kojim uenici dokazuju svoju osposobljenost i samostalnost u obavljanju
posla. Obraivai metala rezanjem zapoljavaju se u tvornicama i privatnim obrtnikim
radionicama. Nakon tri godine rada mogu polagati majstorski ispit, koji je preduvjet za samostalno voenje obrtnike radionice.
Bliska zanimanja
-
Bliska zanimanja su im: strojobravara i bravara.
11. Zanimanje: KOVA

dokumentacije;
kulture;
poznaje i adekvatno koristi raznovrsne materijale koji se koriste pri strojarskoj i
runoj obradi kovanjem;
poznaje i adekvatno koristi pei za zagrijavanje metala;
racionalno i adekvatno upotrebljava alate za kovanje, stezanje i kontrolu kvaliteta;
poznaje tehnologiju obradbe kovanjem i rukuje presama, i alatima i priborima za
strojno i runo kovanje;
vodi rauna o zatiti zdravlja ljudi i okolice u sukladno higijensko-tehnikim,
Opis poslova
-
Kovai oblikuju metal zagrijan do usijanja u razne predmete razliitih oblika.

Od usijanog metala kovanjem se izrauje alat, orue, razni predmeti, izvlai ica itd.
Kovai od jednostavnijih metalnih oblika proizvode nove sloenije predmete.To su najee

dijelovi raznih strojeva i ureaja, a uz doradu, i ukrasni predmeti. Da bi se kovanjem
proizveli eljeni oblici, kovaima je potrebna tehniko-tehnoloka dokumentacija (nacrti,
skice, opisi tehnolokog postupka). Temperatura u kovakim peima u kojima se zagrijava
materijal za kovanje regulira se ovisno o materijalu. Kada se materijal ugrije do odreene
temperature (koja se penje i iznad 1000oC), vadi se iz pei i kuje se kovakim (zranim)
ekiima, presama ili runim ekiima prema pripremljenoj dokumentaciji.
Kovaki poslovi mogu se obavljati pojedinano

ili timski, ovisi od sloenosti i veliini otkivka
(materijala koji se oblikuje), a i o opremljenosti
kovake radionice. Pojedinano kovanje obavlja
se najee uz pomo presa, gdje se kuju i manji
predmeti. Jedan kova obavlja sve poslove.Timski rad posebno dolazi do izraaja kod velikih
otkivaka, pri emu nekoliko kovaa, uz pomo
kovakih klijeta, prilikom kovanja manipulira
otkivkom da bi se dobio eljeni oblik.
U modernim industrijskim kovanicama postoje
maine tzv. manipulatori.
Iako se kovaki poslovi na prvi pogled mogu initi dosta grubima, treba naglasiti da su to
pravi majstorski poslovi i da se kovanjem mogu izraivati vrlo sloeni i lijepi oblici, koji
mogu biti prava umjetnika djela.
Radni uvjeti
-
Kovaki poslovi obavljaju se u raznim uvjetima, ali u pravilu u zatvorenom prostoru.

Radi se u industrijskim halama, manjim radionicama i u malim seoskim kovanicama.
Budui da se obrauju zagrijani predmeti, jer se kovati moe samo dok je metal vru, kovai
su izloeni visokim temperaturama. Pri kovanju stvaraju se buka i vibracije, uz tjelesno
naprezanje. U kovanicama ima isparavanja, dima i praine, ali to se nastoji ublaiti ugradnjom ventilacijskih ureaja.
Kovako zanimanje dosta je opasno zbog moguih ozljeda, pa na njih ne mogu biti rasporeene osobe mlae od 18 godina. U sluaju promjena u zdravstvenom stanju, a to bi
predstavljalo zapreku za obavljanje kovakih poslova, radnika se rasporeuje na druge odgovarajue poslove. Kovai koji rade u kovanicama eljezara na mehaniziranom strojnom
kovanju i presovanju imaju pravo na beneficirani radni sta.
-
Za kovake poslove potrebni su zdravi radnici u dobroj tjelesnoj kondiciji, zdrav

miino-kotani sustav i sa dobrom cirkulacijom. Bitna je i emocionalna stabilnost, a taj
zahtjev posebno je naglaen kod timskog kovanja.
Kovai se osposobljuju u srednjim strunim kolama, po trogodinjem programu. Uvjet za
upis u kovako zanimanje jest zavrena osnovna kola i posebna zdravstvena sposobnosti jer
rije je o poslovima s posebnim radnim uvjetima. Nakon zavrene trogodinje srednje kole
i prakse u struci mogua je specijalizacija u zanimanju. Dobri majstori mogu napredovati do
voditeljskih poslova (brigadira i poslovoe).
Kovako je zanimanje deficitarno pa se osposobljeni kovai mogu vrlo lako zaposliti.

Dobivaju odreeni postotak plae na oteane radne uvjete.
Bliska zanimanja
Kovaki poslovi dosta su slini poslovima obraivaa toplog metala, a samo donekle
zavarivaa, bravara i limara.
12. Zanimanje: FINOMEHANIAR

dokumentacije;
kulture;
poznaje princip rada i dijelove ureaja za mjerenje i regulaciju;
poznaje princip rada i dijelove medicinske, laboratorijske i druge precizne opreme;
racionalno i adekvatno rabi pribore i ureaje za montau i demontau ureaja za
testiranje mjerno-regulacionih ureaja;
racionalno i adekvatno rabi pribore i ureaje za montau i demontau medicinske,
laboratorijske i precizne opreme;
vri montau, demontau i otklanjanje kvarova mjerno-regulacionih ureaja;
vri montau, demontau i otklanjanje kvarova medicinske, laboratorijske i druge
precizne opreme;
Opis poslova
-
Finomehaniari popravljaju sloene tehnike ureaje

poput meteorolokih, medicinskih, industrijskih, optikih
i drugih preciznih instrumenata, printera, videokamera,
fotoaparata ili fotokopirnih strojeva. Usko surauju s drugim tehniarima, inenjerima i raznim majstorima. Finomehaniari popravljaju precizne ureaje. Moraju biti
dobro upoznati s radom svakog pojedinog ureaja, kako
bi mogli sigurno primijetiti kvar i otkloniti ga.Prilikom
ispitivanja rada nekog ureaja moraju biti strpljivi i preciznoispitati sve njegove funkcije, kako bi bili sigurni da
je on potpuno ispravan. Finomehaniari sudjeluju i u proizvodnji finomehanikih ureaja.
Oni esto montaom jednostavnijih dijelova finomehanikih ureaja sklapaju sloenije, koji
daljnjim sastavljanjem ine finomehanike proizvode. Moraju biti precizniu radu,kako bi
gotov ureaj pouzdano radio. Finomehaniari rade i u trgovinama ili specijaliziranim servisnim radionicama u kojima su u kontaktu s kupcima. Tada ih savjetuju prilikom kupnje
pojedinih proizvoda, daju im upute za rukovanje i primaju neispravne ureaje na popravak.
Radni uvjeti
-
Radni uvjeti finomehaniara ovise o mjestu na kojem su zaposleni. Oni koji rade u
radionicama ili proizvodnim preduzeima izloeni su buci, tempo njihova rada vezan je uz
rad ostalih lanova tima u kojem rade. Ipak, njihov posao najee nije tjelesno zahtjevan:
sastavljanje ili popravljanje finih (preciznih) ureaja ne iziskuje velike fizike napore. Oni
koji rade u trgovinama imaju bolje radne uvjete. Rade u udobnim i ugodnim uredima ili
trgovinama, najee u jutarnjoj ili poslijepodnevnoj smjeni.
-
Za finomehaniara je vano da ima razvijenu spretnost ruku i prstiju i normalan vid te

da uspjeno rjeava tehnike probleme. Oni koji rade u timu moraju voljeti rad s drugim
ljudima. Zaposleni u trgovakim odjelima trebaju biti komunikativni i ljubazni prema strankama.
kolovanje za finomehaniara traje tri godine u srednjim kolama. Za finomehaniare je
vano da se tokom rada neprestano usavravaju, kako bi bili upueni u sve promjene u proizvodnji preciznih ureaja.
Bliska zanimanja
Preciznim mehaniarima su prema poslovima koje obavljaju slini tehniari za
finomehaniku, urari, pukari i elektroniari-mehaniari, optiari, mehaniari za vage, instrumentalni optiari, mehaniar za badarenje mjernih instrumenata, mehaniar ureaja za
mjerenje i regulaciju itd.
-
1. Zanimanje: TEHNIAR ELEKTROENERGETIKE

vri projektiranje postrojenja, mrea i instalacija, transformatora, elektrinih strojeva
i opreme;
vri detekciju i dijagnostiku kvara;
vri montau, podeavanje i odravanje postrojenja, mrea i instalacija,
transformatora, elektrinih strojeva i opreme;
vri mjerenja, kontrolu i testiranje elektroenergetskih postrojenja i ureaja;
poznaje osnovne zakone upravljanja elektroenergetskim postrojenjima i ureajima.
Opis poslova
Tehniari elektroenergetike vre projektiranje postrojenja,
mrea i instalacija, transformatora, elektrini strojeva i
opreme, pronalaze i otklanajaju kvarove, vre montau,
podeavanje i odravanje postrojenja, mrea i instalacija,
transformatora, elektrinih strojeva i opreme, vri mjerenja,
kontrolu i testiranje elektroenergetskih postrojenja i ureaja.
Potrebno je da poznaju osnovne zakone upravljanja elektroenergetskim postrojenjima i ureajima.
Radni uvjeti
-
Uvjeti rada uglavnom ovise o mjestu zaposlenja. Tehniari elektroenergetike na kompjutorima rade u dobro osvijetljenim, prozranim i openito ugodnim prostorijama. Tehniari
elektroenergetike najee rade u sjedeem poloaju, a rad iziskuje znatnije naprezanje vida.
-
Poeljno je da su dobra zdravlja. Trebaju imati dobar vid na blizinu i daljinu. Zbog
naglaena rada ruku i prstiju, zahtijeva se bar prosjena runa spretnost i spretnost prstiju te
dobra usklaenost pokreta s vidnim podacima.
Od psiholokih osobina poeljna je sabranost i preciznost u radu.Tehniari elektroenergetike
se osposobljavaju u etverogodinjim srednjim kolama. Posljednjih godina biljei se nagli
porast privlanosti za ovo zanimanje, a samim tim se tee i upisati u kole za izuavanje
ovog zanimanja i stjecanje zvanja tehniar elektroenergetike. Nakon zaposlenja, primanja
tehniara elektroenergetike zaposlenih u preduzeima zavise o poslovanju preduzea.
Bliska zanimanja
-
Poslovi i nain osposobljavanja tehniara elektroenergetike bliski su poslovima i nainu

osposobljavanja tehniara elektrotehnike i tehniara za mehatroniku.
2. Zanimanje: TEHNIAR ELEKTRONIKE

projektira elektronske sklopove i ureaje;
detektira i dijagnosticira kvar;
montira, podeava i odrava elektronske sklopove i ureaje;
posjeduje osnovna znanja o elektrinim strojevima i ureajima u automatskim
sustavima i elektromotornim pogonima;
poznaje osnovne zakone upravljanja i regulacije sustava automatskog upravljanja i
elektromotornog pogona;
mjeri, kontrolira i testira elektronske sklopove i ureaje;
koristi raunala u sustavima automatskog upravljanja i posjeduje osnovna znanja
programiranja i upravljanja mikrokontrolorima, numeriki upravljanim (CNC) i
programabilnim logikim kontrolorima (PLC Programmable Logic Controllers);
vri akviziciju (prikupljanje i obradbu) mjernih podataka pomou raunala i
programabilnih logikih kontrolora (PLC Programmable Logic Controllers);
koristi znanja iz analogne, digitalne i raunalne tehnike obradbe i prijenosa signala.
Opis poslova
Tehniar elektronike rade na sastavljanju
i odravanju elektronike i telekomunikacijske
opreme. Mobiteli, raunala, telefonske centrale
i druga elektronika oprema za njih nisu nepoznanica.Tehniar elektronike projektira elektronske
sklopove i ureaje, vri detekciju i dijagnostiku kvara,
vri montau, podeavanje i odravanje elektronskih
sklopova i raznih elektronskih ureaja i posjeduje osnovna
znanja o elektrinim strojevima i ureajima u automatskim
sustavima i elektromotornim pogonima.
Oni odravaju i postavljene ureaje te otklanjaju mogue kvarove. Rade i nadgledaju obiljeavanje instalacija, postavljanje cijevi i vodova, ugradnju razvodnih ormara, prikljunih
elemenata, elektrinih ureaja i elektroopreme.
Vrsta poslova koje obavljaju ovisi o mjestu zapoljavanja. Ako su zaposleni u uredima i
poduzeima projektiraju i podeavaju elektrinu opremu. Njihovi kolege koji rade u industrijskim postrojenjima, osim to rade na postavljanju i odravanju elektrine opreme,
sudjeluju u odravanju i popravcima razliitih vrsta motora. Kada rade na sloenim
ureajima u industrijskim pogonima, surauju s inenjerima, elektromehaniarima i tehniarima razliitih profila. Bitan dio posla tehniara elektronike sastoji se od preventivnog
odravanja elektrine opreme. Samostalno zamjenjuju dijelove elektrine opreme: sklopke,
elektrine provodnike i elektrine komponente. Poto opaze da rad na elektrinim instalacijama moe biti opasan, o tom izvjetavaju upravu. U sluaju takve opasnosti trebaju biti
osposobljeni da samostalno instaliraju novu opremu.
Radni uvjeti
-
Uvjeti rada uglavnom zavise o mjestu zapoljavanja. Tehniari elektronike esto rade
u neugodnim poloajima, najee stoje. Zbog moguih ozljeda na radu vrlo je vano
poznavati i primjenjivati mjere zatite na radu.
-
Tehniari elektronike trebaju biti dobra zdravlja, bar prosjene tjelesne snage i prosjene
tjelesne izdrljivosti. Trebaju imati dobar vid. Zbog naglaena rada ruku i prstiju, zahtijeva
se bar prosjena runa spretnost i spretnost prstiju te dobra usklaenost pokreta s vidnim
podacima.
Od psiholokih osobina poeljna je sabranost i preciznost u radu te opreznost zbog primjene
mjera zatite na radu.
Tehniari elektronike se osposobljavaju u etverogodinjim srednjim tehnikim kolama.
Posljednjih godina biljei se nagli porast privlanosti ovih zanimanja, pa time i porast
interesa za zvanje tehniar elektronike, ime se podie bodovni prag za upis u zanimanje.
Osim to solidnijih ocjena, potrebno je preispitati vlastitu motivaciju za izbor zanimanja.
Dosadanja iskustva pokazuju da stanovit broj uenika ne uspijeva zavriti
kolovanje. Kad zavre kolu, stjeu struni naziv tehniar elektronike.
Primanja (zarada) tehniara elektronike zaposlenih u poduzeima ovisi o poslovanju poduzea.
Bliska zanimanja
-
Poslovi i nain osposobljavanja tehniara elektronike bliski su poslovima i nainu

osposobljavanja elektromehaniara, elektroniara-mehaniara i autoelektriara.
3. Zanimanje: TEHNIAR ZA RAUNALSTVO

poznaje grau raunala;
poznaje osnovne mrene protokole;
poznaje funkcije i osnove rada s ruterima i ostalom mrenom opremom;
vri detekciju i dijagnostiku kvarova;
vri montau, kontrolu, podeavanje, testiranje i odravanje raunalne opreme i
sustava;
vri instalaciju sustavnog i korisnikog softvera;
koristi softver za kancelarijsko poslovanje i prezentaciju podataka;
programira na jednom od programskih jezika;
poznaje osnove SQL (Structured Query Language),
koristi se sustavom za upravljanje relacionim bazama podataka (RDBMS Relational
Data Base Management System);
poznaje sigurnost raunalnih sustava;
programira u jednom objektno orijentiranom programskom jeziku;
poznaje osnove administriranja mrenih servera;
koristi znanja iz analogne, digitalne i raunalne tehnike obradbe i prijenosa podataka.

Opis poslova
Tehniar za raunalstvo radi na unosu i obradi podataka, prilagoavanju opreme za koritenje, vri manje
popravke i prilagoava raunalne softvere i hardvere.
To znai da tehniar za raunalstvo mora predvidjeti
pojavu nekog problema i poduzeti sve da se on ne
pojavi, ali isto tako i rijeiti probleme koji se pojave.
Zaduenja operatora centralnih i perifernih jedinica
ovise o veliini sustava, vrsti opreme koja se koristi
te zahtjevima i potrebama poslodavca. Tehniar za
raunalstvo postavlja naine upravljanja raunalom i
perifernim jedinicama. U tom se poslu rukovodi uputama pripremljenim od programera. Tehniar za raunalstvo na raunalima, ili u veim
sustavima operatori perifernih jedinica, snabdijevaju strojeve magnetnim trakama, diskovima ili papirom kada je to potrebno. Kada raunala rade, a to za vee sustave moe biti i
24 sata na dan, tehniar za raunalstvo nadgleda obavjetajnu plou raunala i odgovara na
poruke koje alje raunalo te unosi podatke za potrebe obavljanja posla. Ako se pojavi
poruka o kvaru u sustavu, tehniar za raunalstvo mora pronai gdje je problem i rijeiti ga
ili prekinuti program. Tehniari za raunalstvo perifernih jedinica pripremaju ispise i druge
vrste izlaza podataka za daljnje korisnike. Nadalje, tehniari za raunalstvo izrauju popise
vremena pojavljivanja i uzroka neispravnosti sustava u svojoj smjeni kako bi se pratile i
otklonile greke u sustavu. Mogu nadgledati i pouavati nove tehniare za raunalstvo te
pomagati programerima pri testiranju programa i uklanjanju programskih greaka.
Pojavom raunalnih mrea mnogi operatori poinju raditi s osobnim raunalima (PC raunar). Danas sve vie organizacija ima potrebu za umreavanjem svojih raunara kako bi
poveale produktivnost. U mnogim uredima i drugim ustanovama PC raunala slue kao
centri (serveri) takvih mrea. Takva raunala mogu opsluivati korisnici koji rade u blizini,
no neka zahtijevaju nadgledanje i rad na njima 24 sata, to je posao tehniara za raunalstvo.
Radni uvjeti
-
Tehniari za raunalstvo rade u dobro osvijetljenim, prozranim i uopeno gledano,

ugodnim prostorijama. Budui da mnoge organizacije koriste raunala 24 sata na dan, 7
dana u tjednu, tehniari za raunalstvo esto rade u popodnevnim i nonim smjenama,
vikendima i praznicima. Danas uvoenje automatizacije u mnoge sustave polako smanjuje
potrebu rada tehniara za raunalstvo u smjenama. Tehniari za raunalstvo najee rade u
sjedeem poloaju, a rad iziskuje znatnije naprezanje vida.
-
Kako se raunalna tehnologija mijenja iz dana u dan, tehniari za raunalstvo moraju

biti prilagodljivi i skloni uenju novog. Trebaju imati razvijene analitike i tehnike sposobnosti za rjeavanje specifinih i sloenih problema koje raunalo svojim programima ne
moe svladati.Poeljno je da su komunikativni, kako bi mogli uspjeno suraivati meusobno i s programerima.
Moraju biti sposobni raditi i samostalno, jer se mogu nai u situaciji kada e imati malu ili
nikakvu mogunost konzultacije.
Formalno obrazovanje nudi program etverogodinjeg srednjokolskog kolovanja za zanimanje tehniara za raunalstvo koje pokriva jednostavniji dio ovog zanimanja. Za dobivanje
ireg znanja i mogunost lakeg zaposlenja potrebno je fakultetsko obrazovanje iz nekog
podruja vezanog uz raunalstvo. Najbolje je zavriti fakultet elektronike i raunalstva ili
informatike. Zbog naglog napretka tehnologije, posao tehniara za raunalstvo sve je zahtjevniji, a konkurencija sve vea. Zato poslodavci daju prednost osobama s viim formalnim
obrazovanjem.
Bliska zanimanja
-
To su zanimanja koja ukljuuju rad na raunalima, npr. raunalni programeri, operator

za pripremu obradbe podataka, raunalni operater, administrator obradbe podataka, operator
na vanjskoj raunalnoj opremi, kontrolor pripreme i obradbe podataka, projektanti informatikih sustava itd.
4. Zanimanje: TEHNIAR ZA MEHATRONIKU

poznaje, odrava i popravlja sloenu opremu i sustave u bilo kojoj djelatnosti
(uredskoj tehnici, medicinskoj tehnici, tehnikim proizvodnim procesima, mjernoj
opremi itd.);
poznaje i projektira automatske strojeve, naprave i alate (alatnice, tehnologije,
ininjering) te jednostavne sustave opreme, kao i dogradnju postojee opreme i
sustava;
poznaje i radi na kompleksnoj opremi i sustavima;
poznaje i vri nadzor nad voenjem sloenih procesa u pogonima;
poznaje i vri servisiranje kompleksnih sustava i opreme;
poznaje principe mjerenja i mjerne ureaje, te ih koristi u praksi;
poznaje senzore za razliite zahtjeve i uvjete rada, te nain na koji rade senzori i
njihove karakteristike;
poznaje principe upravljanja, rad na raunalu, te zna unijeti i pokrenuti programe,
otkloniti nastale greke i programski realizirati dodatne zahtjeve procesa;
kulture;
pojedini profili ovog zanimanja mogu biti usmjereni dodatno prema uredskoj tehnici,
medicinskoj tehnici, tehnikim proizvodnim procesima, mjernoj opremi itd.
Opis poslova
-
Tehniar mehatronike poznaje, odrava i popravlja sloenu opremu i sustave u bilo kojoj
djelatnosti (kancelarijskoj tehnici, medicinskoj tehnici, tehnikim proizvodnim procesima,
mjernoj opremi itd.), poznaje i projektira automatske strojeve, naprave i alate (alatnice,
tehnologije, ininjering) te jednostavne sustave opreme, kao i dogradnju postojee opreme

i sustava, poznaje i radi na kompleksnoj opremi i sustavima, poznaje i vri nadzor nad
voenjem sloenih procesa u pogonima, poznaje i vri servisiranje kompleksnih sustava i
opreme, poznaje principe mjerenja i mjerne ureaje, te ih koristi u praksi, poznaje senzore
za razliite zahtjeve i uvjete rada, te nain na koji rade senzori i njihove karakteristike,
poznaje principe upravljanja, rad na raunaru, te zna unijeti i pokrenuti programe, otkloniti
nastale greke i programski realizirati dodatne zahtjeve procesa, komunicira sa suradnicima,
poruiocima i strankama, tujui principe poslovne kulture.
Radni uvjeti
-
Uvjeti rada uglavnom ovise o mjestu zaposlenja.

Tehniari mehatronike esto rade u neugodnim poloajima,
najee stojeem. Zbog moguih ozljeda na radu vrlo je
vano poznavati i primjenjivati mjere zatite na radu.
Poeljne osobine, osposobljavanje, napredovanje i
zapoljavanje
-
Tehniari mehatronike trebaju biti dobra zdravlja, bar

prosjene tjelesne snage i prosjene tjelesne izdrljivosti.
Trebaju imati dobar vid. Zbog naglaena rada ruku i prstiju,
zahtijeva se bar prosjena runa spretnost i spretnost prstiju
te dobra usklaenost pokreta s vidnim podacima.
Od psiholokih osobina poeljna je sabranost i preciznost
u radu te opreznost zbog primjene mjera zatite na radu.
Tehniari mehatronike se osposobljavaju u etverogodinjim srednjim tehnikim kolama.
Posljednjih godina biljei se nagli porast privlanosti ovih zanimanja, pa time i porast
interesa za zvanje tehniar mehatronike, ime se podie bodovni prag za upis u zanimanje.
Osim to solidnijih ocjena potrebno je preispitati vlastitu motivaciju za izbor zanimanja.
Dosadanja iskustva pokazuju da odreeni broj uenika ne uspijeva zavriti
kolovanje. Kad zavre kolu, stjeu struni naziv tehniar mehatronike.
Bliska zanimanja
-
Poslovi i nain osposobljavanja tehniara mehatronike bliski su poslovima i nainu

osposobljavanja tehniara elektronike, strojarskog tehniara, tehniara za raunalstvo.
5. Zanimanje: ELEKTRIAR
posjeduje teorijska i praktina znanja iz osnova elektrotehnike;
poznaje elektrotehnike materijale, elektrine i elektronske komponente i sklopove;
izvodi elektromonterske radove i vri potrebna mjerenja;
posjeduje osnovna znanja za montau, ispitivanje i kontrolu, putanje u rad, rukovanje
i odravanje elektroenergetskih postrojenja i ureaja;
poznaje osnovna impulsna kola i osnovna integrisana kola;
posjeduje osnovna znanja o instaliranju i programiranju PLC ureaja (programabilnih
logikih kontrolora PLC Programmable Logic Controllers);
posjeduje osnovna znanja za funkcionalni rad i instaliranje osnovnih elemenata
automatike.
Opis poslova
Elektriari razvode elektrine kablove i odravaju elektrine
mree u objektima i na dalekovodima.Elektriari i proizvode,
montiraju, kontroliraju i odravaju elektronike sklopove,
ureaje i opremu, izvode elektromonterske radove i vri
potrebna mjerenja te odravaju i popravljaju ureaje i opremu
za audiotehniku i videotehniku. Mogu raditi u industriji i
raznim organizacijama koje trebaju njihove usluge.
Da bi mogli uspjeno raditi, moraju poznavati naela rada
elektronikih mjernih instrumenata, postupke obrade materijala i komponenata, djelovanje spojeva, sastavnih dijelova i
mehanizama koji se primjenjuju u elektronikim ureajima.
Trebaju poznavati elektronike komponente i digitalnu elektroniku. Prilikom rutinskog
servisa oni instaliraju, testiraju i popravljaju opremu, kako bi provjerili da li ispravno
funkcionira.Vode detaljne biljeke o svakom dijelu opreme, kako bi bili evidentirani podaci
o popravcima i problemima. Kada nastane kvar na elektronikoj opremi, prvo trebaju
prouiti nain rada opreme. Zatim provjeravaju uobiajene uzroke kvarova, kao to su
gubitak veza ili oteenje na komponentama. Ako ne mogu utvrditi uzrok kvara rutinskom
provjerom, koriste se nacrtima i proizvoaevim specifikacijama koje sadre razne upute za
lokaciju problema. Pojedini dijelovi opreme mogu se samodijagnosticirati, to olakava
posao. Kada otkriju izvor problema,otklanjaju kvarove strujnoga kruga, zamjenjuju defektne
komponente i vodove, te prilagouju i kalibriraju opremu runim alatom, kao to su klijeta
i odvijai, kao i mjernim instrumentima.
Radni uvjeti
-
U poslu se ne mogu izbjei neugodni poloaji tijela.Podiu i sputaju aparate s kojima

rade, puno se saginju, klee, a i podvlae se ispod opreme. U industriji rade smjenski, a
pogoni u kojima rade mogu biti buni, neisti i slabo prozraeni. Konzultiraju ih u sluaju
kvara na elektronikoj opremi. Elektriari u servisima elektronike opreme uglavnom rade
u prostorijama koje su mirne, osvijetljene i prozraene. Moraju se spremno odazvati pozivu
klijenata. Dio vremena provode na terenu i na putovanju.
Moraju slijediti mjere zatite na radu, kako bi izbjegli manje opekotine i ozljede nastale od
strujnog udara.
-
Zbog rada s raznobojnim i sitnim dijelovima opreme, za elektriare nuan je uvjet

dobar vid na blizinu i sposobnost razlikovanja osnovnih boja. Moraju imati spretnost ruku i
prstiju te dobru koordinaciju pokreta s vidnim podacima. Trebaju biti fiziki i psihiki
zdrave osobe. Psihiki nestabilne osobe i osobe sklone alkoholizmu nisu pogodne za ovo
zanimanje. Sposobnost da se brzo i tono utvrdi kvar jedna je od najvanijih sposobnosti u
ovom zanimanju. Kako bi savladala zahtjeve zanimanja, osoba mora biti bar prosjeno
intelektualno razvijena. Moraju imati i sposobnost rjeavanja tehnikih problema kao i
sklonost preciznom radu. Zbog estog komuniciranja s klijentima poeljne su emocionalno
stabilne i ljubazne osobe.
Osposobljavanje za zanimanje elektriara odvija se u srednjim strunim kolama i traje tri
godine. Budui da zanimanje elektriara nije mogue izuiti preteno praktinim pristupom,
za razliku od jednostavnijih zanatskih zanimanja, naglasak je na znanju. Naime, elektroniki
element ili sklop ne mijenja se zato to se na njemu moe opaziti da je neispravan, ve zato
to se to moe utvrditi razmiljanjem. Prije izbora kole za takvo zanimanje treba imati na
umu da odreen broj upisanih uenika ne uspijeva zavriti kolovanje.
Oni koji rade u ovom zanimanju rade najprije kao pomonici u servisima i poduzeima ili
se zapoljavaju u tvornicama. U servisima postoje relativno dobre mogunosti zarade. No,
iako zarada vlasnika servisa ovisi o opsegu posla, pomonici su najee plaeni fiksnom
plaom ili po satu. Nakon tri godine rada i poloenog majstorskog ispita dotadanji pomonici mogu otvoriti vlastiti servis.
Bliska zanimanja
-
Zanimanju elektriara prema opisu posla i nainu osposobljavanja bliska su zanimanja

instalatera, preciznog mehaniara, te elektromehaniara, elektrotehniara i tehniara za raunalstvo.
6. Zanimanje: ELEKTRONIAR-MEHANIAR (ELEKTROMEHANIAR)

-

poznaje elektrotehnike materijale, elektrine i elektronske komponente i sklopove,
poznaje osnovna impulsna kola i osnovna integrirana kola,
vri montau, ispitivanje i kontrolu, putanje u rad, rukovanje i odravanje elektronske,
raunalne i telekomunikacione opreme i ureaja,
posjeduje osnovna znanja o prijenosu informacija,
posjeduje osnovna znanja o raunalnim i telekomunikacionim sustavima i ureajima.
Opis poslova
-
Elektromehaniari odravaju, popravljaju, montiraju i demontiraju elektrine strojeve i

kuanske aparate.
Mogu raditi u industrijskim postrojenjima ili voditi

samostalano obrtniku radionicu. U industriji rade
na sastavljanju niskonaponskih razvodnih ureaja,
na pronalaenju i otklanjanju greaka na serijskim
proizvodima i na zavrnoj kontroli proizvoda. Sastavljaju i elektrine mjerne instrumente i badare
instrumente u serijskoj proizvodnji. Izrauju
elektrotehnike crtee i sheme te elektromehanike
sklopove ureaja i strojeva. Runo obrauju materijale sjeenjem, rezanjem, savijanjem i turpijanjem.
Spajaju aparate lemljenjem, lijepljenjem, zavarivanjem i zakivanjem. Zatiuju materijale od korozije.
Mnogi elektromehaniari rade u uslunoj djelatnosti,
odnosno bave se servisiranjem kuanskih aparata.
Kako bi ustanovili zato neki kuanski aparat ne radi, elektromehaniari vre razna ispitivanja u sklopu kojih pomno promatraju sustav, oslukuju pojavu udnih zvukova, tekuina
i vibracija ili bilo kakav znak koji bi mogao uputiti na uzrok kvara. Rastavljaju ureaj, kako
bi pregledali unutranje dijelove i pronali znakove istroenosti ili korozije. Zbog velikog
broja novih ureaja, slue se prirunicima ili vodiima koji im mogu pomoi u otkrivanju
kvara. Provjeravaju mogunost nastanka kratkog spoja u elektrinim sustavima. Za takvu
provjeru slue se instrumentima: voltmetrima, ommetrima i ampermetrima. Nakon otkrivanja
kvara popravljaju ili zamjenjuju motore, remenske prijenosnike, sklopke, prekidae,zupanike i ostale dijelove. Kada rade s elektronikim dijelovima, zamjenjuju elektronike
komponente. Uvruju, podmazuju, iste i povezuju dijelove aparata. Za takve operacije
treba im uobiajeni runi alat: turpije, makaze, lemilice, izolacijski materijal, kao i mjerni
instrumenti za ispitivanje.
Radni uvjeti
-
Elektromehaniari zaposleni u tvornikim pogonima rade u zatvorenom prostoru.

Prisutna je buka, praina i slaba ventilacija. Mogu je smjenski rad. Moraju se pridravati
mjera zatite na radu. Ako rade u servisima za popravak kuanskih aparata, uglavnom se
nalaze u tihim, prozraenim i pravilno osvijetljenim prostorijama. Mnogi od njih rade na
poziv klijenata, nose sa sobom alate, a dosta vremena mogu provesti na putu od servisa do
klijenta. esto moraju raditi u neugodnim poloajima tijela, prilagoujui se poloaju strojeva i aparata. Ako se pridravaju mjera zatite na radu, izbjegavaju mogue ozljede od
udara elektrine struje i posjekotina.
-
Za elektromehaniara potreban je dobar vid i sposobnost razlikovanja osnovnih boja.

Vano je imati i dobru spretnost ruku i prstiju te pokrete usklaene s vidnim podacima.
Moraju imati sposobnost prostornog predoavanja i rjeavanja tehnikih problema te dobru
koncentraciju i preciznost uradu. Elektromehaniari se koluju u srednjim strunim kolama.
Osposobljavanje za ta zanimanja traje tri godine. Na kraju kolovanja polae se zavrni
ispit, kojim elektromehaniari, rjeavajui praktine probleme, dokazuju svoju osposobljenost za obavljanje posla.
Oni koji rade u ovom zanimanju rade najprije kao pomonici u servisima ili se zapoljavaju
u tvornicama. Zarada vlasnika servisa ovisi o opsegu posla, dok su pomonici plaeni fiksno
ili po satu.
Bliska zanimanja
-
Zanimanju elektromehaniara prema opisu poslova i nainu osposobljavanja bliska su

zanimanja: elektroniara-mehaniara, elektroinstalatera i autoelektriara.
7. Zanimanje: ELEKTRONIAR TELEKOMUNIKACIJA

poznaje osnovnu strukturu komunikacionih sustava;
vlada znanjima iz podruja radiotehnike i televizijske tehnike;
poznaje principe digitalne obradbe i prijenosa signala;
poznaje satelitske telekomunikacije;
poznaje karakteristike GSM, ISDN, GPS, GPRS;
poznaje radiorelejne sustave i pristupne mree;
vlada raunalnim sustavima;
koristi znanja iz digitalne, analogne i mjerne tehnike;
vlada naprednim vjetinama potrebnim za administriranje FCP/IP mree;
vlada praktinim znanjima o PC hardveru, hardverskim i softverskim karakteristikama
raunalnih mrea, instalacijama i odravanju telekomunikacione opreme i
komotacionih ureaja.
Opis poslova
Elektroniari telekomunikacija traba da poznaju osnovnu strukturu

komunikacionih sustava,vladaju znanjima iz podruja radiotehnike
i televizijske tehnike, poznaju principe digitalne obradbe i prijenosa
signala, poznaju satelitske telekomunikacije, poznaju karakteristike
GSM, ISDN, GPS, GPRS, poznaje radiorelejne sisteme i pristupne
mree, vladaju raunarskim sustavima, koriste znanja iz digitalne,
analogne i mjerne tehnike,vladaju naprednim vjetinama potrebnim
za administriranje FCP/IP mree, vladaju praktinim znanjima o
PC hardveru, hardverskim i softverskim karakteristikama raunarskih mrea, instalacijama i odravanju telekomunikacione opreme
i komotacionih ureaja.
Da bi mogli uspjeno raditi, moraju poznavati naela rada elektronikih mjernih instrumenata, postupke obradbe materijala i komponenata, djelovanje spojeva, sastavnih dijelova
i mehanizama koji se primjenjuju u elektronikim ureajima. Trebaju poznavati elektronike
komponente i digitalnu elektroniku. Prilikom rutinskog servisa oni instaliraju, testiraju i
popravljaju opremu, kako bi provjerili da li ispravno funkcionira. Vode detaljne biljeke o
svakom dijelu opreme, kako bi bili evidentirani podaci o popravcima i problemima. Kada
nastane kvar na elektronikoj opremi, prvo trebaju prouiti nain rada opreme. Zatim provjeravaju uobiajene uzroke kvarova, kao to su gubitak veza ili oteenje na komponentama.
Radni uvjeti
-
U poslu se ne mogu izbjei neugodni poloaji tijela. Podiu i sputaju aparate kojima
rade, puno se sagibaju, klee, a i podvlae se ispod opreme. U industriji rade smjenski, a
pogoni u kojima rade mogu biti buni, neisti i slabo prozraeni. Konzultiraju ih u sluaju
kvara na elektronikoj opremi. Elektroniari telekomunikacija rade esto i na visini. Moraju
se spremno odazvati pozivu klijenata. Dio vremena provode na terenu i na putovanju.
Moraju slijediti mjere zatite na radu, kako bi izbjegli manje opekotine i ozljede.
-
Trebaju biti fiziki i psihiki zdrave osobe. Zbog rada s raznobojnim i sitnim dijelovima
opreme, za elektroniare telekomunikacija nuan je uvjet dobar vid na blizinu i sposobnost
razlikovanja osnovnih boja. Moraju imati spretnost ruku i prstiju te dobru koordinaciju
pokreta s vidnim podacima. Sposobnost da se brzo i tono utvrdi kvar jedna je od najvanijih
sposobnosti u ovom zanimanju. Moraju imati i sposobnost rjeavanja tehnikih problema
kao i sklonost preciznom radu.
Osposobljavanje za zanimanje elektriara odvija se u srednjim strunim kolama i traje tri
godine. Budui da zanimanje elektroniar telekomunikacija nije mogue izuiti preteno
praktinim pristupom, za razliku od jednostavnijih zanatskih zanimanja, naglasak je na
znanju. Prije izbora kole za takvo zanimanje treba imati na umu da odreen broj upisanih
uenika ne uspijeva zavriti kolovanje.
Oni koji rade u ovom zanimanju rade najprije kao pomonici. Postoje relativno dobre
mogunosti zarade. Iako zarada vlasnika servisa zavisi o obimu posla, pomonici su najee plaeni fiksnom plaom ili po satu. Nakon tri godine rada i poloenog majstorskog
ispita mogu otvoriti vlastiti servis.
Bliska zanimanja
-
Zanimanju elektroniara telekomunikacija prema opisu posla i nainu osposobljavanja

bliska su zanimanja instalatera, preciznog mehaniara, te elektromehaniara, elektrotehniara
i tehniara za raunalstvo.
8. Zanimanje: AUTOELEKTRIAR

poznaje elektrotehnike materijale, elektrine i elektronske komponente i
sklopove;
posjeduje osnovna znanja za montau, ispitivanje i kontrolu, putanje u rad,
rukovanje i odravanje elektrinih ureaja i instalacija na motornim vozilima;
poznaje principe rada elektronskih ureaja primijenjene elektronike u
vozilima;
koristi raunalo u detekciji i dijagnostici kvara;
vri ispitivanje i odravanje akumulatora.
Opis poslova
Autoelektriari odravaju elektrine i elektronike ureaje i
instalacije u automobilu, montiraju i demontiraju rasvjetu
automobila i reguliraju paljenje. Dijagnosticiraju kvar na
elektronikoj opremi automobila i otklanjaju ga zamjenjivanjem elektronikog sklopa. Budui da moderni automobili
imaju sve vie elektroniki reguliranih funkcija, primjena
osnovnih znanja elektrotehnike i elektronike na elektrine i
elektronike ureaje u automobilu kljuna je u ovom zanimanju. Prve elektronske komponente koje su se koristile u
automobilima jesu elektronski sklopovi koji kontroliraju rad
motora i instrumente na komandnoj ploi. U novije vrijeme
sve se vie elektronike koristi za konice, prijenosnike, upravljaki mehanizam te elektronike komponente za klimatske ureaje i elektronske sklopove.
Autoelektriari poznaju princip rada elektronikih sistema, a njihov je osnovni posao
zamjena takvih sistema novima. Elektrini ureaji koje popravljaju i montiraju jesu svjetla
i kompletna prometna signalizacija te elektrini sklop paljenja automobila.
Osim za prepoznavanje elektronikih kvarova, trebaju biti osposobljeni za ispitivanje i
zamjenu elektronikih komponenti. Predvia se da e ubudue u automobilima biti sve vie
elektronike, tako da je neprestano uenje novih tehnologija vaan dio zanimanja.
Autoelektriari koji rade u ovlatenim servisima pojedinih automobilskih firmi odlaze na
usavravanje u tvornice koje proizvode nove tipove automobila, gdje se osposobljavaju za
otklanjanje kvarova specificiranih elektronikih sklopova ili pak rade prema specifikacijama
tih kompanija.
Radni uvjeti
-
Autoelektriari rade u radionicama i servisima najee u zatvorenom prostoru.

Radionice u kojima rade mogu biti prozrane,ali i zaguljive i bune. Udiu prainu, ispune
plinove motora i isparavanja ulja. Prijeti im opasnost od strujnoga udara. Katkad moraju
raditi u neugodnim poloajima. U poslu se moraju drati rokova naruilaca posla.

-
Autoelektriar mora imati dobar vid, sposobnost razlikovanja osnovnih boja, dobar
sluh i dobru motoriku spretnost ruku i prstiju. Zbog vanosti razlikovanja boja elektrinih
provodnika, iskljuene su osobe koje ne razlikuju osnovne boje. Pojaano znojenje dlanova
smetnja je u radu s elektronikim komponentama. Trai se i dobra sposobnost rasuivanja
zbog otkrivanja izvora problema.
Osposobljavanje za autoelektriara odvija se u srednjoj strunoj koli i traje tri godine. Za
autoelektriare je osnovno znanje elektronike, jer se ona primjenjuje u sve veem broju auto
mobilskih dijelova. Stoga su struni predmeti u programu za osposobljavanje autoelektriara,
osim autoelektrike, i elektronike komponente, elektrotehniki materijali, elektrini strojevi,
raunalstvo, tehniko crtanje i elementi strojeva. U ovlatenom servisu ili autoelektriarskoj
radionici uenik ui praktian dio posla i primjenjuje znanja steena u koli, kako bi se
osposobio za samostalan rad. Uenik u poetku samo pomae iskusnom autoelektriaru, a
vremenom dobiva sve kompleksnije zadatke i radi sve samostalnije. Na kraju kolovanja
polae se zavrni ispit kojim naunici dokazuju svoju osposobljenost i samostalnost u
obavljanju posla. Za zanimanje autoelektriara prijavljuje se ponajvei broj uenika, a zbog
porasta konkurencije pri upisu, trae se to bolje ocjene. Za kolovanja trai se marljiv rad
u radionici i izvravanje obveza u koli. injenica da odreeni postotak upisanih ne uspijeva
zavriti kolovanje dodatno je upozorenje onima koji ele izuiti za autoelektriara.
Ukoliko uenik prilikom pohaanja praktine nastave pokae visok stupanj sposobnosti i
motivacije za rad, postoji mogunost da se zaposli na tom mjestu. Ostali zbog velike konkurencije imaju prosjene izglede za posao. Neki se nakon zavrenog kolovanja odluuje za
promjenu zanimanja. Oni koji ostanu raditi u tom zanimanju, rade najprije kao pomonici
vlasnika autoelektriarske radionice ili se zapoljavaju u velikom servisu. Nakon tri godine
rada i poloenog majstorskog ispita mogu otvoriti vlastitu radionicu. Zarada vlasnika autoelektriarske radione ovisi o opsegu posla.
Bliska zanimanja
-
Poslovi i nain osposobljavanja autoelektriara bliski su poslovima i nainu osposobljavanja elektroinstalatera, elektromehaniara i automehaniara.
KEMIJA,
NEMETALI I
GRAFIARSTVO
Skupina 6:
Zanimanje
stupanj
1. Kemijski tehniar
IV
2. Grafiki tehniar
IV
3. Tehniar u
industriji nemetala
IV
4. Pirotehniar
IV
5. Hemijski operater
III
1. Zanimanje: KEMIJSKI TEHNIAR

Nivo sloenosti : IV, etverogodinja struna kola
posjeduje izgraene navike o pravilnoj organizaciji radnog mjesta, protokolu
ponaanja, mjerama sigurnosti pri radu i mjerama zatite zdravlja i ivotne sredine;
posjeduje izgraene sposobnosti samostalnog rada i rada u timu;
struno se odnosi prema opremi;
shvaa potrebu praenja novih tehnologija i izobrazbe tijekom rada;
uspjeno komunicira sa suradnicima;
posjeduje izgraene navike o racionalnom koritenju sredstava rada, energije,
materijala i vremena;
koristi informatika znanja za izradbu tehnike i poslovne dokumentacije;
primjenjuje i prati meunarodne i dravne standarde i norme;
slui se jednim svjetskim jezikom;
posjeduje osnovna znanja o demokraciji;
sposoban se kretati u europskim okvirima, svjestan svojih prava, obveza i
odgovornosti;
uspjeno planira, priprema, organizira i kontrolira rad pojedinaca, skupina, odjeljenja
ili proizvodne jedinice;
rukuje laboratorijsko-kemijskom opremom, aparatima i ureajima;
poznaje metode, nain rukovanja, nain rada i pravila koritenja kemikalija;
priprema, izdaje i obrauje radne naloge i ostalu tehniku dokumentaciju;
obavlja laboratorijsku kontrolu kvaliteta sirovina i gotovih proizvoda u skladu s
vaeim propisima-standardima;
uzima uzorke za laboratorijsku kontrolu;
poznaje nain i metode prorauna u kemijskim analizama i proraune u pogonu
proizvodnje;
pie recepture za analize i spravlja rastvore svih koncentracija;
brine se o provoenju planiranog tehnolokog procesa;
rukuje raznim laboratorijskim instrumentima, aparatima i ureajima;
poznaje nain primjene i koristi zatitna sredstva na radu;
vodi rauna o zatiti zdravlja ljudi i ivotne sredine primjenjujui higijensko-tehnike,
protupoarne i druge mjere zatite.
Opis poslova
-
Kemijski tehniari obavljaju poslove u istraivanju na podruju

kemijskog inenjerstva, planiraju, organiziraju i vode kemijske,
farmaceutske, biokemijske i prehrambeno-tehnoloke procese i
proizvodnju u preradi nafte, naftnih derivata, hrane, lijekova,
poljoprivrednih kemikalija, kozmetikih proizvoda, sredstava za
pranje i ienje itd. Oni se bave i unapreenjem proizvodnje,
organiziraju i izvode poslove nadzora kontrole kvaliteta, kao i
primjenom proizvoda. Kemijski tehniari rade u kemijskoj laboutvrdili strukturu i kvalitet supstanci te uvjete njihove optimalne
Rad zapoinje provjerom funkcionalnosti opreme te slaganjem pojedinih aparatura, ukoliko

je to potrebno. Ako radi s laborantima, ima rukovodeu funkciju te za koordinaciju i kontrolu njihova rada utvruje tehnoloke recepture i postupke prema kojima trebaju izvoditi
zadatke. Rasporeuje im posao i radne zadatke i sam sudjeluje u utvrivanju kemijskih,
mikrobiolokih i biolokih svojstava materijala. U pravilu, laboranti rade s jednostavnijom
opremom, a sloenije i nestandardizirane procedure provode kemijski tehniari. Kemijski
tehniar mora znati rukovati laboratorijskom opremom i koristiti se raunarom u svakodnevnom radu.
Kemijski tehniar organizira i izvodi laboratorijske postupke na podruju kemijskih reakcija
i kemijsko-fizikalnih tehnolokih operacija. Provodi mjere i propise zatite na radu. Nadzire
ienje laboratorijskih strojeva, opreme i ureaja. U svom poslu mora pratiti strunu literaturu, publikacije i propise u svom djelokrugu.
Radni uvjeti
-
Kemijski tehniari zapoljavaju se u znanstveno-istraivakoj djelatnosti te laboratorijima pri kemijskoj proizvodnji, proizvodnji i preradbi papira te proizvodnji nemetalnih
materijala. Kemijski tehniari rade u zatvorenom i vjetaki osvijetljenom prostoru.
Kemijski tehniar radi sa supstancama razliitih svojstava, to znai da je mogua prisutnost
mirisa te kontakt sa supstancijama tetnim za zdravlje. Zbog toga je, u skladu s propisima
zatite na radu, potrebna uporaba zatitne opreme, rukavica, naoala i maski, te je potrebno
tovati proceduru koritenja i skladitenja otrovnog i zapaljivog materijala.
-
Zanimanje kemijskog tehniara primjereno je zdravim ljudima koji nemaju alergija

(osobe koje pokazuju alergijske reakcije ne mogu raditi u kemijskim laboratorijima niti se
baviti ovom strukom). Potrebna je strpljivost u radu, mogunost dugotrajnijeg usmjeravanja
panje i emocionalna stabilnost.
Za obavljanje poslova kemijskog tehniara potrebno je zavriti etverogodinju kemijsku
srednju kolu. Zbog stalnih promjena i usavravanja laboratorijske opreme i kemijske tehnologije, oekuje se stalno struno usavravanje na dodatnim seminarima i edukacijama.
Bliska zanimanja
-
Poslovi kemijskog tehniara najsliniji su poslovima farmaceutskog tehniara i kemijskog laboranta te poslu operatora kemijskih postrojenja.
2. Zanimanje: GRAFIKI TEHNIAR

pravilno organizira rad na radnom mjestu, kao i protokol ponaanja;
posjeduje razvijenu sposobnost samostalnog rada i rada u timu;
sposoban je za praenje novih tehnologija i izobrazbe tijekom rada;
posjeduje osnovna znanja o demokraciji i sposoban je da se kree u europskim
okvirima, svjestan svojih prava, obveza i odgovornosti;
uspjeno planira, priprema, organizira i kontrolira rad u pogonu pripreme;
uspjeno planira, priprema, organizira i kontrolira rad u procesu izradbe grafikih
proizvoda;
uspjeno planira, priprema, analizira i rjeava probleme glede likovnih i primijenjenih
umjetnosti;
uspjeno komunicira sa suradnicima i poslovnim partnerima;
uspjeno rukuje raunalima i tehnolokim linijama za objedinjavanje sloga, ilustracije
i formiranje stranica za izradbu tiskarske forme;
postavlja, vodi i kontrolira unose podataka u raunalo;
poznaje rukovanje strojevima i tehnolokim linijama za preradbu papira i ostalih
grafikih usluga proizvoda, kartonae i ambalae, ukljuujui numeriko upravljanje
strojevima;
uspjeno priprema, izdaje i obrauje radne naloge, te priprema tehniku i drugu
poslovnu dokumentaciju;
poznaje razliite forme i medije umjetnikog izraavanja i komuniciranja;
uspjeno utvruje norme rada, normative materijala i radi kalkulacije utroka;
vri prijam i skladitenje grafikih materijala, skladitenje i opremu proizvoda, kao i
ekspediciju grafikih proizvoda;
sposoban je primati, pratiti i realizirati posao od naruioca;
vodi rauna o zatiti zdravlja ljudi i okolice primjenjujui higijensko-tehnike,
Opis poslova
-
Grafiki tehniari rade u projektnim biroima, grafikim poduzeima i slinim organizacijama. Uglavnom pripremaju crtee i slike za tisak, a vrlo esto u svom radu koriste
raunar. Grafika tehnologija toliko je napredovala da su zanimanja na tom podruju brojna.
Poslovi grafikih tehniara svih profila predstavljaju jednu od prvih karika u lancu grafike
proizvodnje.
Grafiki tehniar organizira pojedine faze tehnolokog procesa u izradbi tiskovne forme, u
tisku i u grafikoj doradi. On vodi i nadgleda pojedine faze tehnolokog procesa, prati
izvravanje radnih naloga, potivanje rokova te kvalitetu i koliinu proizvedenog. Prema
potrebi, obavlja korekturu proizvoda. U radu se slui raunalom, kalkulatorom, tipometrom
(instrument za odreivanje veliine slova i slogova), a treba znati raditi i na grafikim
strojevima.
Grafiki tehniar priprema autorov rukopis u obliku sloga ili

filma te izrauje tiskovnu formu. Ovaj posao obavlja runo,
strojno ili kompjuterski. Crtee i slike obrauje reprofotokemijskim postupcima kojima ih prenosi na matrice i razliite
vrste fotografskih materijala. U radu se slue fotografskim
aparatom, aparatom za umnoavanje, filmovima, tiskarskim
ploama, kemikalijom i bojama.
Radni uvjeti
-
Grafiki tehniari svih profila rade u grafikoj industriji ili u

grafikim obrtnikim radionicama. Rad u industriji organiziran
je serijski i, ako treba, u smjenama. Posao grafikih tehniara
obavlja se u zatvorenoj prostoriji, pri prirodnoj ili umjetnoj
rasvjeti. Pojedine faze rada grafikog tehniara za izradbu
tiskovne forme obavljaju se u tamnoj komori.
U radnoj prostoriji grafikog tehniara za izradbu tiskovne forme iri se miris od isparavanja
kemikalija. U prostorima u kojima rade grafiki tehniari za tisak vlada buka i vibracije
strojeva, papirna i kartonska praina te miris boja i ljepila. Propisanih mjera zatite na radu
moraju se strogo potovati.
-
Osobe koje se ele baviti ovim zanimanjem, osim dobro razvijene psihomotorike, trebaju imati dobar vid na blizinu, moraju dobro raspoznavati boje i njihove nijanse te razliite
oblike. Potrebna je sposobnost brza uoavanja, dobra runa spretnost i spretnost prstiju te
dobra misaona koncentracija. Od grafikih se tehniara oekuje i odgovarajui kulturni nivo,
kreativnost, sklonost likovnom izraavanju i dizajnu.
Nakon zavrene osnovne kole osposobljavanje za sve profile grafikih tehniara traje etiri
godine. Grafiki tehniari mogu se nastaviti kolovati na fakultetu. Nakon zavrenog kolovanja grafiki se tehniari zapoljavaju u grafikoj i izdavakoj industriji.
Bliska zanimanja
-
Gafikim je tehniarima blisko zanimanje kartografskog crtaa, tehnikog ilustratora,

tehnikog crtaa za arheologiju, strojarstvo, elektrotehniku, geodeziju, brodogradnju, grafikog inenjera kao i grafiar slagar-monter, grafiar reprofotograf i kemigraf itd.
3. Zanimanje: TEHNIAR U INDUSTRIJI NEMETALA
Strune kompetencije:
struno se odnosi prema opremi;
uspjeno prati postojeu tehnologiju, nove tehnologije i usavrava se tijekom rada;
uspjeno komunicira sa suradnicima;

uspjeno koristi informatika znanja za izradbu tehnike i poslovne dokumentacije;
poznaje jedan svjetski jezik i uspjeno se koristi istim;
posjeduje osnovna znanja o demokraciji;
sposoban je kretati se u europskim okvirima, svjestan svojih prava, obveza i
odgovornosti;
planira, priprema, organizira i kontrolira rad pojedinaca, skupine, odjeljenja ili
proizvodne jedinice;
priprema tehniku i drugu poslovnu dokumentaciju;
posjeduje informatiku pismenost;
provodi planirane tehnoloke procese u industriji nemetala;
poznaje rukovanje odreenim ureajima i strojevima tehnolokog procesa industrije
nemetala (preradba azbesta, krea, gipsa, zeolita, portland cementa, keramikih i
vatrostalnih materijala sl.);
priprema, izdaje i obrauje radne naloge i ostalu prateu tehniku dokumentaciju;
obavlja laboratorijsku kontrolu kvaliteta sirovina i gotovih proizvoda suglasno
vaeim propisima standardima;
uspjeno kontrolira uzorke kojima se kontrolira tijek tehnolokog procesa;
rukuje laboratorijskim aparatima i ureajima;
vodi rauna o zatiti zdravlja ljudi i okolice primjenjujui higijensko-tehnike,
Opis poslova
Tehniar u industriji nemetala provodi planirane
tehnoloke procese u industriji nemetala, poznaje
rukovanje odreenim ureajima i strojevima tehnolokog procesa industrije nemetala (prerada azbesta,
krea, gipsa, zeolita, portland cementa, keramikih i
vatrostalnih materijala sl.). Takoer, on priprema,
izdaje i obrauje radne naloge i ostalu prateu tehniku dokumentaciju, obavlja laboratorijsku kontrolu
kvaliteta sirovina i gotovih proizvoda saglasno
vaeim propisima standardima,uspjeno vri kontrolu uzoraka kojima se kontrolira tok tehnolokog
procesa, rukuje laboratorijskim aparatima i ureajima. Proizvodi koji se dobivaju na kraju
procesa su sirovine za daljnju preradbu (npr. sirovine za proizvodnju lijekova) ili gotovi
proizvodi za prodaju (npr. boje i lakovi).
Da bi tehniar u industriji nemetala zapoeo s radom, potrebno je da prilikom preuzimanja
smjene provjeri stanje procesa, to ukljuuje pregled strojeva, opreme i pribora. Sve uoene
nedostatke treba prijaviti i eventualno ukloniti. Ako je stanje opreme u skladu s propisima o
sigurnom radu, priprema potrebnu robu i materijale. Iz skladita za proizvodnju doprema
sirovine i poluproizvode te priprema otopine i smjese. Potom proizvod pakira i otprema iz
proizvodnih prostorija. Kvalitet proizvoda mora biti visok, a svako odstupanje od zadane
procedure moe promijeniti kvalitet gotovog proizvoda. Stoga se od tehniara u industriji
nemetala zahtijeva da proces vodi prema propisanim pravilima, slijedei korak po korak
zadanu proceduru, i to tako da u tano odreenom trenutku unosi pojedinu supstanciju u

sistem i puta kemijsku reakciju da se odvija u tano predvienom vremenu.Posao tehniara
u industriji nemetala u kemijskoj industriji odgovoran je i zahtijeva tanost i visok stupanj
panje prilikom izvoenja radnih zadataka.
Radni uvjeti
-
Rad u kemijskoj industriji podrazumijeva rad s kemijskim aktivnim, dakle opasnim,

supstancijama. Stoga je posao tehniara u industriji nemetala posao koji zahtijeva strogo
pridravanje uputa o zatiti na radu te koritenje zatitnih sredstava (npr. zatitne rukavice,
zatitna odijela, plinske maske i sl.) ondje gdje je to propisano. Zbog opasnosti od poara,
zahtijeva se i dobro poznavanje pravila za gaenje poara i znanje o koritenju protupoarne
opreme. Tehniari u industriji nemetala rade u proizvodnji i preradbi kemikalija i nemetala,
proizvodnji i preradbi papira, koe i krzna te prehrambenoj proizvodnji. Radi se u zatvorenim prostorijama punim kotlova, cijevi i kontrolnih instrumenata. Prostor je obino
osvijetljen vjetakim rasvjetom, a rad mogu oteavati vibracije i buka postrojenja.
-
Zanimanje tehniara u industriji nemetala primjereno je zdravim ljudima koji nemaju

alergije (osobe koje pokazuju alergijske reakcije ne mogu raditi u kemijskoj proizvodnji niti
se openito baviti ovom strukom). Tehniar u industriji nemetala mora biti pouzdana i odgovorna osoba, precizna u radu te voljna bez improvizacija slijediti upute za rad. Zbog stalnih
promjena i usavravanja osoba mora biti sklona uenju i strunom usavravanju.
Za obavljanje posla tehniara u industriji nemetala potrebno je zavriti etvrti stupanj
srednje kemijske kole. U nedostatku radne snage kemijske struke, na ovom se radnom
mjestu zapoljavaju i osobe drugih tehnikih struka.
Bliska zanimanja
-
Posao tehniara u industriji nemetala slian je poslu operatora procesnih postrojenja u

naftnoj industriji te poslovima kemijskog laboranta i kemijskog tehniara
4. Zanimanje: PIROTEHNIAR
posjeduje pravilan odnos prema opremi;
uspjeno prati nove tehnologije i izobrazbu tijekom rada;
posjeduje izgraenu sposobnost za komunikaciju;
racionalno koristi sredstva rada, energije, materijal i vrijeme;
koristi tehniku i drugu dokumentaciju;
uspjeno primjenjuje informatika znanja;
praktino-manuelno sastavlja, mjeri, rukuje i koristi sklopove, ureaje i mjerne
instrumente;
uspjeno primjenjuje meunarodne i dravne standarde i norme;

poznaje osnovne sirovine za proizvodnju eksplozivnih materijala;
vri opsluivanje reaktora;
uspjeno obavlja mjerenje fizikih parametara (temperature, tlaka, mase, protoka i sl.);
obavlja poslove i radne zadatke u laboratoriji za pripremu sirovina za proizvodnju
eksploziva;
uzima uzorke i vri laboratorijske analize uzoraka;
obavlja voenje tehnolokog procesa: doziranje sirovina, livenje, presovanje,
homogenizaciju, suenje, granulaciju i sl.;
uspjeno prati tehnoloki proces proizvodnje inicijalnog eksploziva;
uspjeno prati tehnoloki proces proizvodnje brizantnih eksploziva;
prati proces proizvodnje pirotehnikih smjea;
sudjeluje u osvajanju novih proizvoda i u istraivakom radu;
vri montau bojevih sredstava, podsklopova i gotovih proizvoda;
obavlja pakiranje, oznaavanje i skladitenje bojevih sredstava;
poznaje laboraciju bojevih sredstava (pogonskih punjenja, inicijalnih elemenata i
projektila);
poznaje delaboraciju i unitenje bojevih sredstava (pogonskih punjenja, inicijalnih
elemenata i projektila);
obavlja zavrnu kontrolu podsklopova, sklopova i gotovih proizvoda;
poznaje standarde za eksplozivne materijale;
poznaje nain primjene i koristi zatitna sredstva na radu.
Opis poslova
-
Pirotehniar treba da posjeduje izgraene navike o pravilnoj organizaciji radnog mjesta,

protokolu ponaanja, mjerama sigurnosti pri radu i mjerama zatite zdravlja i ivotne
sredine kao i da ima izgraene sposobnosti samostalnog rada i rada u grupi. Pirotehniar,
takoer, poznaje osnovne sirovine za proizvodnju eksplozivnih materijala, vri opsluivanje
reaktora, uspjeno obavlja mjerenje fizikih parametara (temperature, pritiska, mase, protoka i sl.), obavlja poslove i radne zadatke u laboratoriji za pripremu sirovina za proizvodnju
eksploziva, uzima uzorke i vri laboratorijske analize uzoraka.
Pirotehniari rukuju raznim strojevima koje slue za izradu
municije i eksploziva te rukuju strojevima za preradbu raznih
kemijskih i drugih sastojaka u proizvodnji municije i eksploziva.Takoer, pirotehniari moraju vjeto rukovati strojevima i
postrojenjima za sastavljanje i punjenje granata, bombi, raketa,
mina i slinih sredstava.
Radni uvjeti
-
Rad u pirotehnikoj industriji podrazumijeva rad s kemijskim aktivnim, eksplozivnim, dakle opasnim, supstancama.
Stoga je posao pirotehniara posao koji zahtijeva strogo
pridravanje uputa o zatiti na radu te koritenje zatitnih
sredstava (npr. zatitne rukavice, zatitna odijela, plinske
maske i sl.) ondje gdje je to propisano. Zbog opasnosti od
poara, zahtijeva se i dobro poznavanje pravila za gaenje
poara i znanje o koritenju protupoarne opreme.
Pirotehniari rade u zatvorenim prostorijama punim kotlova, cijevi i kontrolnih instrumenata. Prostor je obino osvijetljen vjetakom rasvjetom, a rad mogu oteavati vibracije i
buka postrojenja. Treba potovati proceduru pri uporabi i skladitenju otrovnog i zapaljivog
materijala.
-
Zanimanje pirotehniara primjereno je zdravim ljudima koji nemaju alergije (osobe

koje pokazuju alergijske reakcije ne mogu raditi u kemijskoj proizvodnji niti se openito
baviti ovom strukom). Piroteniari moraju biti psihiki stabilne osobe. Tehniar u industriji
nemetala mora biti pouzdana i odgovorna osoba, precizna u radu te voljna bez improvizacija
slijediti upute za rad. Zbog stalnih promjena i usavravanja osoba mora biti sklona uenju i
strunom usavravanju.
Za obavljanje posla pirotehniara potrebno je zavriti etvrti stupanj srednje kemijske kole.
U nedostatku radne snage kemijske struke, na ovom se radnom mjestu zapoljavaju i osobe
drugih tehnikih struka.
Bliska zanimanja
-
Posao pirotehniara slian je poslu tehniara u industriji nemetala, operatora procesnih

postrojenja u naftnoj industriji te poslovima kemijskog laboranta i kemijskog tehniara.
5. Zanimanje: KEMIJSKI OPERATER

Nivo sloenosti : III, trogodinja struna kola
organizira rad na radnome mjestu;
posjeduje sposobnost samostalnog rada i rada u timu;
posjeduje pravilan odnos prema opremi;
shvata potrebu praenja novih tehnologija i izobrazbe tijekom rada;
koristi tehniku i drugu poslovnu dokumentaciju;
primjenjuje informatika znanja;
posjeduje praktine-manuelne sposobnosti da sastavi, mjeri, rukuje i koristi sklopove,
ureaje i mjerne instrumente;
primjenjuje meunarodne i dravne standarde i norme;
vodi tehnoloke procese u proizvodnji;
vri doziranje komponenti, regulaciju tehnolokih parametara proizvodnje i sl.;
priprema sirovine;
vri kontrolu sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda;
vri mehaniku i kemijsku pripremu povrina za nanoenje prevlaka;
rukuje aparatima, ureajima i runim alatima u tehnolokom procesu proizvodnje;
vri poluautomatski i automatski proces galvanizacije;
izrauje proizvode od gume, odnosno radi presovanje i vulkanizaciju proizvoda u
hidraulinim presama i autoklavima;
vri mehaniku i tehniku obradbu ravnog stakla kao i obradbu stakla svim metodama
rada (puhanjem, valjanjem, presovanjem i sl.);
izrauje profile, vri konfekcioniranje i obradbu proizvoda rezanjem, bruenjem, kao i
galanterijske radove;
izrauje proizvode od plastinih masa preradbom polimera u plastine mase
(proizvodi cijevi, profile, pjenaste plastine mase, armirane plastine mase i sl.);
odrava i podeava strojeve za proizvodnju;
oblikuje keramike proizvode, vri povrinsku obradbu plastinih masa, vri doradbu i
obradbu predmeta od stakla, priprema i oblikuje masu za proizvodnju graevinskih
materijala (opeka, crijepa, cijevi, keramikih ploica i sl.);
izvodi glaziranje, suenje i peenje proizvoda u industriji graevinskih materijala;
obavlja ambalairanje, pakiranje i skladitenje proizvoda od gume, keramike, plastike,
stakla i sl.;
opsluuje tehnoloki proces proizvodnje ogledala termoizolacionog, kaljenog i
slojevitog sigurnosnog stakla;
obavlja kontrolu sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda;
poznaje i primjenjuje sve vaee propise zatite okolice, osobne zatite, protupoarne
zatite i druge mjere zatite.
Opis poslova
Kemijski operateri rade s kemijskim

supstancama u laboratoriju, a prema
uputama nadreenih rukovodilaca. Rad
zapoinje preuzimanjem uputstava za
rad te provoenjem mjera za siguran
rad s propisanim kemikalijama.
Kemijski operateri potrebne kemikalije
dopremaju u laboratorij te prema zadanim recepturama pripremaju otopine i
reagense koje e biti koriteni prilikom
laboratorijskog postupka. Izvoenje
laboratorijskih postupaka zapoinje
pripremanjem i vaganjem materijala
prema tehnolokoj recepturi. U skladu
sa zahtjevima procesa, namjeta opremu za postizanje zadanih parametara: temperature,
pritiska, trajanja procesa i drugih. Kemijski operateri izvode i nadziru jednostavne, standardizirane fizikalno - hemijske reakcij u hemijskom laboratoriju i jednostavne tehnoloke
operacije u laboratorijima koji simuliraju tehnoloki proces. Zadatak mu je da uzima uzorke
za kontrolu procesa, da pakuje i oznaava laboratorijski uzorak. Tijekom rada po propisanim
pravilima vodi evidencije o tijeku postupka, ime osigurava kvalitet proizvoda. O provedenim procedurama i dobivenim rezultatima obavjetava rukovodioca. Kemijski operater
preuzima i skladiti laboratorijske uzorke, takoer prema uputstvima.
Osim toga, kemijski operater odrava istou radnog mjesta i istou laboratorijske opreme
dezinficiranjem, dekontaminacijom i sterilizacijom opreme. Vodi rauna o tomu da pribor
za rad i materijal budu spremljeni na predvieno mjesto.
Radni uvjeti
Kemijski operateri zapoljavaju se u laboratorijima u svim djelatnostima. Rad
kemijskog operatera odvija se u standardnom radnom vremenu, u zatvorenom i umjetno
osvijetljenom prostoru. Rad se odvija stojei ili sjedei, a ukljuuje i povremeno podizanje
tereta. Radi se sa supstancijama razliitih svojstava, to znai da je mogua prisutnost
vonjeva te kontakt sa supstancijama tetnim za zdravlje. Zbog toga je u skladu s propisima
zatite na radu obvezna uporaba zatitne opreme, rukavica, naoala i maski.
-

-
Zanimanje kemijskog operatera primjereno je zdravim ljudima koji nemaju alergija

(osobe koje pokazuju alergijske reakcije ne mogu raditi u kemijskim laboratorijima ni u
proizvodnji). Budui da je rije o poslovima s posebnim uvjetima rada, propisano je zapoljavanje pojedinaca ije su intelektualne sposobnosti u granicama prosjeka. Od kemijskog
operatera se trai da radi poslove koji zahtijevaju tonost u radu, spretnost u rukovanju
sitnijim predmetima i dobru otrinu vida. Zbog rukovanja malim koliinama supstancija (od
kojih su neke posebno otrovne), kao i osjetljivom aparaturom, potrebna je strpljivost u radu
i mogunost dugotrajnijeg usmjeravanja pozornosti. Osim toga, osoba mora biti pouzdana i
odgovorna te voljna bez improvizacija slijediti upute za rad. Premda radi s jednostavnijom
opremom i ureajima, zbog stalnih promjena i usavravanja laboratorijske opreme osoba
mora biti sklona uenju i strunom usavravanju.
Za obavljanje poslova kemijskog operatera treba zavriti trogodinju kemijsku srednju
kolu. U tijeku rada mora se i dalje uiti, jer se u laboratorijima tehnologija stalno mijenja i
usavrava.
Bliska zanimanja
-
Poslovi kemijskog operatera najsliniji su poslovima kemijskog tehniara i farmaceutskog tehniara te poslu operatora kemijskih postrojenja.
1. Zanimanje: TEKSTILNI TEHNIAR

usvaja znanja neophodna za optimalno odvijanje tehnolokog procesa:
usvaja znanja temeljena na suvremenim tehniko-tehnolokim dostignuima u
preradbi tekstilnih vlakana i proizvodnji tekstilnih materijala:
usvaja praktina znanja u izradbi odjevnih predmeta;
racionalno iskoritava sredstva rada i radne snage;
kontrolira rad strojeva i proizvoda, poznaje strojarski park;
poznaje teorijske osnove procesa proizvodnje odjee;
razvija tehniku kulturu uenika i ukazuje na posljedice koje nastaju pri
konfekcioniranju tekstila;
pravilno razumijeva i tumai osnovne procese oplemenjivanja temeljenih na
suvremenim dostignuima;
stjee praktina znanja izradbe pletenina radi efikasne organizacije proizvodnje,
kontrole tehnolokog procesa, kvaliteta rada i proizvoda;
poznaje strojeve i ureaje u procesu izradbe pletenina;
vlada praktinim znanjima u procesu izradbe tkanina, tehnologije predenja,
ispitivanja tekstilnih materijala;
prati nove tehnologije i obrazovanje tijekom rada;
posjeduje znanje o svim vrstama tekstilnih vlakana;
efikasno organizira proizvodnju, kontrolu tehnolokog procesa i kvaliteta rada i
proizvoda;
poznaje osnovne raunalne pripreme, osposobljava uenike za korienje raunala u
daljem obrazovanju.
Opis poslova
Tekstilni tehniar organizira pojedine faze
tehnolokog procesa izrade pamunih, vunenih,
sintetikih, mijeanih i drugih prediva. Uestvuje
u proizvodnji konca, izradbi netkanog tekstila,
pripremi za tkanje i pletenje te u proizvodnji svih
vrsta tkanina i pletiva. Priprema uzorke prediva za
izradbu paleta boja. Analizira sastave prediva po
vrstama. Priprema uzorke tkanina za kataloge i
estetski ih oblikuje. Odreuje tehnike podatke za
uzorke tkanja. Razrauje sirovinski sastav tkanine,
nadgleda kvalitet sirovina, poluproizvoda i
gotovih proizvoda. Uestvuje u izradbi planova
proizvodnje te organizira i nadzire rad grupa radnika.Tekstilni tehniar organizira postupak
oplemenjivanja tkanina i vlakana. Radi u tekstilnom laboratoriju za kemijska i fizikalna
mjerenja te nadzire kvalitet u tekstilno-kemijskoj industriji za proizvodnju boja i pomonih
sredstava za oplemenjivanje tkanina i vlakana.
Radni uvjeti
-
Tekstilni tehniari svih profila rade u zatvorenim prostorijama sa dnevnom ili vjetakom rasvjetom. Rade u industriji gdje je rad organiziran serijski, a prema potrebi se radi u
smjenama. Tekstilni tehniar dio radnog vremena sjedi u odvojenoj prostoriji. Tijekom rada
odlazi u proizvodni pogon gdje je prisutna buka strojeva i tekstilna praina. Posao obavlja
dijelom sjedei, a dijelom stojei.
Poeljne osobine i osposobljavanje, zapoljavanje i napredovanje
-
Tekstilni tehniari svih profila trebaju imati dobru runu spretnost i spretnost prstiju,
dobru otrinu vida, osjetilo dodira, sposobnost prostornog predoavanja. Potrebno je dobro
raspoznavati boje i njihove nijanse. Poeljna je kreativnost u radu te smisao za lijepo. Za
one koji e nadgledati rad skupina radnika potrebne su organizatorske sposobnosti, vjetina
komuniciranja i emocionalna stabilnost.
Zanimanje tekstilnog tehniara, tekstilno - kemijskog tehniara i odjevnog tehniara stjee
se etverogodinjim kolovanjem u srednjoj tekstilnoj koli. Potom je mogue nastaviti
obrazovanje na tekstilno - tehnolokom fakultetu ili vioj koli. Tekstilni tehniari
zapoljavaju se u tekstilno - kemijskoj industriji ili u obrtnikim radionicama. esto nakon
stjecanja odreenog radnog iskustva tekstilni tehniari svih profila postaju poslovoe
pogona ili voditelji dijelova proizvodnje.
Bliska zanimanja
-
Tekstilnim tehniarima bliska su zanimanja kroja, oplemenjiva tekstila, tkalac, pleta

i inenjer tekstilne tehnologije.
2. Zanimanje: KOARSKI TEHNIAR

posjeduje znanje o preradbi koe i krzna i izradbi obue, kone galanterije i
konfekcije od koe i krzna;
poznaje irok asortiman proizvoda u koarskoj industriji;
vodi rauna o znaaju pripreme rada i razrade tehnolokog procesa izradbe
obue, kone galanterije i konfekcije od koe i krzna;
shvaa znaaj izbora materijala koji nalazi praktinu primjenu u ovisnosti o vrsti i
konstrukciji proizvoda;
poznaje nain rukovanja strojevima, aparatima i ureajima i njihovo odravanje;
vri laboratorijske kontrole, kontrole procesa rada i zavrne kontrole kvaliteta i
kvantiteta suglasno vaeim meunarodnim i dravnim standardima;
radi na razvijanju samostalnog kreativnog istraivanja u izradbi modela;
posjeduje osjeaj za estetske vrijednosti;
razvija kreativne sposobnosti za oblikovanje i konstruiranje prototipa proizvoda;
usvaja znanja za tehniko prikazivanje predmeta i konstrukcije predmeta tehnikim
crteima;
usvaja znanja o skiciranju predmeta, prenoenju dimenzija iz urnala i praenju
modnih kretanja u odnosu na oblik, veliinu, materijal i boju;
vlada znanjem i vjetinom u izradbi tehnike dokumentacije, konstrukcije ablona,

alata i kalupa od ije preciznosti ovisi kvalitet proizvoda;
u stanju je primijeniti informatika znanja;
shvaa potrebu praenja i primjene novih informatikih tehnologija kao i znaaj
permanentnog obrazovanja;
moe samostalno raditi i u timu;
poznaje mjere zatite na radu i zatite ivotne sredine.
Opis poslova
Ovisno o tomu kojim se dijelom tehnolokog
postupka u preradbi i izradbi proizvoda od koe
bave, tehniari se dijele na obuarsko-galanterijske
tehniare i koarske tehniare.
Obuarsko - galanterijski tehniar organizira pojedine faze proizvodnje obue i kone galanterije te
nadzire rad u tim fazama. On izrauje tehnikotehnoloku dokumentaciju. U laboratoriju ispituje
kakvou pripremljene koe, ispituje svojstva umjetne koe i kvalitetu ljepila. Crta i oblikuje predmete
od prave i vjetake koe i na osnovu toga izrauje
ablone i pokusne modele. Organizira i kontrolira, a prema potrebi i obavlja, sve faze rada u
proizvodnji obue i kono-galanterijskih proizvoda: od pripreme i ivanja do zavrnih faza.
U radu obuarsko-galanterijski tehniar upotrebljava papir, olovku, ravnalo, kare, stroj za
ivanje koe, stroj za bruenje i zaglaivanje, stroj za tanenje koe, stroj za krojenje, postolarski no, igle, konac i ostali pribor koji upotrebljavaju postolari i galanteristi.
Koarski tehniar vodi proces preradbe sirove koe u kou pogodnu za izradbu razliitih
konih predmeta. Osnovni proces preradbe koe jest tavljenje. tavljenjem se sirova koa,
koja je sklona brzom kvarenju i raspadanju, prerauje u kou otpornu na vlagu i temperaturu. U izradbi konih predmeta upotrebljava se govea, telea, konjska, janjea, ovja,
kozja, jelenska, zmijska, guterska i krokodilska koa. Koarski tehniar laboratorijski
ispituje kemijska i fizikalna svojstva obraenih koa te analizira i odreuje (prilagouje)
sastav sredstava za luenje, nagrizanje, zakiseljavanje i tavljenje koe. U radu upotrebljava
koarske noeva i klijeta, specijalne koarske strojeve za skidanje ostataka mesa s koe,
strojeve za cijepanje i glaanje koe.
Radni uvjeti
-
Koarski tehniar radi u zatvorenom prostoru pri prirodnoj ili umjetnoj rasvjeti. Dio
poslova koje obavlja u laboratoriju odvija se uglavnom u zadovoljavajuim uvjetima. U
dijelu poslova koje obavlja u proizvodnji (pogonu) izloen je vlazi, isparavanju kemikalija,
neugodnim mirisima i hladnoi. Neophodna je upotreba osobnih zatitnih sredstava, npr.
izama i pregaa. Radi se sjedei i stojei. U proizvodnji koe radi se uz poveani tjelesni
napor.
-
Koarski tehniar treba imati dobar vid na blizinu i dobru okulomotornu koordinaciju.
Mora dobro razlikovati boje i njihove nijanse.
Trai se dobro razvijena runa spretnost i spretnost prstiju te osjet opipa. Za one koarske
tehniare koji organiziraju rad skupine radnika poeljne su organizatorske sposobnosti i vjetina ophoenja s ljudima. Koarski tehniar treba imati dobru opu kondiciju i izdrljivost
te opu spretnost. Potreban je dobar vid i raspoznavanje boja te osjet opipa, a poeljna je i
dobra runa spretnost i spretnost prstiju. Tee hronine bolesti mogu biti smetnja radu u
ovom zanimanju. Za one koarske tehniare koji organiziraju i nadziru rad drugih radnika
poeljne su organizatorske sposobnosti i vjetina ophoenja s ljudima.
kolovanje za koarskog tehniara traje etiri godine i provodi se u srednjoj koli koarske
struke. kolovanje se moe nastaviti na odgovarajuoj vioj koli ili fakultetu. Koarski
tehniari zapoljavaju se u industriji za preradbu koe i proizvodnju obue i galanterijskih
proizvoda. Vrlo esto postaju poslovoe pojedinih odjela. Mogu se zaposliti i u manjim
radionicama za preradbu koe.
Bliska zanimanja
-
Bliska zanimanja koarskom tehniaru jesu zanimanja obuar i galanterist. Bliska su

im i zanimanja tekstilnih tehniara, a koarskom je tehniaru donekle blisko i zanimanje
kemijskog tehniara.
3. Zanimanje: KROJA
posjeduje teorijska i praktina znanja o tekstilnim vlaknima i tekstilnim sirovinama;
moe rukovati raznim strojevima koji se koriste u tekstilnoj industriji i uslunim
djelatnostima;
poznaje osnovne elektrostrojarske elemente rada strojeva u tekstilnoj industriji;
posjeduje znanja o osnovnim ekonomskim zakonitostima, organizacionim oblicima
proizvodnje i podjeli rada u tekstilnoj industriji;
poznaje glavne proizvodne tehnologije zastupljene u proizvodnji tekstila;
posjeduje tehnoloka znanja potrebna za stjecanje vjetina i navika potrebnih za
izradbu odjee na industrijski i obrtniki nain;
upotrebljava strojeve, alate i pribor za obradbu i izradbu predmeta u tekstilstvu;
kreira osnovne modele, konstruira nacrte i izvodi sve operacije tehnolokog procesa;
sposoban za samostalan rad i rad u timu;
posjeduje osnovnu raunalnu pismenost u struci.
Opis poslova
-
Krojai izrauju odijela, haljine, uniforme i raznu drugu odjeu od tekstila, prirodne
ili vjetake koe i krzna prema prethodno kreiranom modelu. Obavljaju konstrukcijsku
pripremu, kroje prema ablonima, iju i dorauju odjeu. Zavrni proizvodi krojaa jesu
odjevni predmeti, posteljina, trikotaa, stolnjaci i sl. Krojai mogu raditi u industrijskim
postrojenjima ili u obrtnikim radionicama. Krojai zaposleni u industriji izrauju odjeu za
iroko trite. Oni su esto specijalizirani za jednu ili vie radnih operacija. Krojai u
obrtnikim radionicama rade za ue trite ili po narudbi.
Najee izrauju odjeu po mjeri, a prema

potrebi popravljaju i prepravljaju saivenu odjeu.
Obavljaju sve opisane faze rada na pojedinom
proizvodu, ukljuujui uzimanje mjere i jednu
probu ili vie proba prije dovravanja predmeta.
U zanatskoj krojakoj radionici ima mnogo runoga rada, dok u industriji prevladava rad na
strojevima.U svom radu kroja upotrebljava razne
materijale i pribor, npr. tkanine razliita sastava,
kou, krzno, konac, dugmad, zatvarae i ukrase.
Zavisno od faze rada, slui se razliitim alatima
i strojevima: iglama, makazama, krojakim metrom, peglom, trokutom, linijarom, lutkom
za probu, ivaim strojem, strojem za izradu rupica, strojem za porubljivanje, elektrinim
noem za krojenje, strojem za peglanje i strojem za krojenje.
Radni uvjeti
-
Kroja radi u zatvorenim prostorijama uz prirodnu ili vjetaku rasvjetu. Pojedine faze
rada obavlja iskljuivo stojei (krojenje), dok je mainsko ivenje iskljuivo u sjedeem
poloaju. Zbog prisilnog poloaja u kojem kroja radi, njegov je posao fiziki naporan.
Kroja radi uz buku maina i tekstilnu prainu. Prisutna je opasnost od ranjavanja otrim
alatom, mainom za rezanje te od opekotina prilikom runog peglanja, pa se treba strogo
drati propisanih mjera zatite na radu.

-
Kroja treba imati dobar vid na blizinu, dobru okulomotornu koordinaciju, sposobnost
prostornog predoavanja, dobru runu spretnost i spretnost prstiju. Treba dobro raspoznavati
boje i njihove nijanse. S obzirom na uvjete rada, poeljno je dobro zdravlje, posebno
lokomotornog sistema. Krojai u zanatskim radionicama trebali bi biti kreativni u stvaranju
novih modela odjee te strpljivi u kontaktu s korisnicima usluga. Za obavljanje poslova
krojaa potrebno je, nakon zavrene osnovne kole, zavriti trogodinju kolu tekstilnog
smjera. kolovanje ukljuuje usvajanje teoretskih znanja i praktinih vjetina. kolovanje
se moe nastaviti u istoj koli do nivoa tekstilnog tehniara. Nakon zavrenog kolovanja
krojai se zapoljavaju u odjevnoj industriji, tekstilnoj industriji i u zanatskim radionicama.
Perspektiva zapoljavanja u industriji neto je slabija nego u zanatstvu.
Bliska zanimanja
-
Krojau su bliska zanimanja krznar, eirdija, iva, galanterist i tekstilni tehniar.

4. Zanimanje: TEKSTILAC
osposobljava uenike za obavljanje radnih zadataka u svim fazama rada;
poznaje tehnoloki proces proizvodnje;
razvija tehniku kulturu i prilagoava se novim tehnologijama u tekstilnoj proizvodnji;
usvaja znanja o tekstilnim vlaknima kao osnovnim sirovinama u tekstilnoj industriji;

posjeduje osnovna znanja o mainskim elementima primijenjenim na tekstilnim
mainama;
stjee znanja o osnovnim ekonomskim zakonitostima, organizacionim oblicima
proizvodnje i znaaju podjele rada u tekstilnoj industriji.
Opis poslova
Tekstilci sastavljaju skrojene dijelove materijala u konani proizvod pomou standardnih ili
specijaliziranih, poluautomatskih ili automatskih
strojeva za izradbu ili popravak odjevnih predmeta od tekstila, koe ili krzna. Oni ivaju odjeu,
plahte, runike, stolnjake, zastore i sl. Vrlo esto
tekstilac se tijekom rada specijalizira za pojedine
faze rada na odreenim vrstama strojeva. Tako
neki tekstilci priivaju ovratnike, neki naivaju
depove itd. S obzirom na svojstva nekih vrsta
materijala, npr. sirove svile, neke je proive bolje
raditi runo nego strojno. Tekstilci se tijekom
rada specijaliziraju za pojedine radne operacije, u
emu s vremenom postaju vrlo vjeti. Osim strojevima, tekstilci se slue i priborom i alatima kao to su kare, krojaki metar, igla i konac. Tekstilci trebaju usvojiti i osnovna znanja
o tekstilnim vlaknima kao osnovnim sirovinama u tekstilnoj industriji i posjedovati osnovna
znanja o strojnim elementima primijenjenim na tekstilnim strojevima.
Radni uvjeti
-
Tekstilci rade u zatvorenoj prostoriji pri prirodnoj ili vjetakoj rasvjeti. Izloeni su
buci ivaih strojeva i tekstilnoj praini. Rade sjedei, ali uz prisilan poloaj tijela, to
izaziva tjelesni napor. U tekstilnoj industriji rad je organiziran serijski i esto u smjenama.
Radno vrijeme u tekstilnim obrtnikim radionicama prilagouje se potrebama rada i proizvodnje. Prilikom rada postoji opasnost od povreivanja otrim alatom. U radu na stroju
obvezno je provoenje propisanih mjera zatite na radu, kojih se svatko mora pridravati.
-
Tekstilac mora imati dobar vid na blizinu, osjet opipa, dobro razvijenu runu spretnost
i spretnost prstiju te okulomotornu koordinaciju. Treba dobro raspoznavati boje i njihove
nijanse. Tekstilci koji rade samo jednu fazu moraju biti otporni na jednolinost, jer se u radu
stalno ponavlja isti postupak. Trebaju biti precizni i strpljivi.
Nakon zavrene osnovne kole, tekstilci trebaju zavriti trogodinju kolu tekstilne struke.
Mogu se zaposliti u industriji odjee, trikotae i proizvodnji ostalih tekstilnih proizvoda te
u obrtnikim tekstilnim radionicama.
Bliska zanimanja
-
Tekstilcima su bliska zanimanja ivaa, krojaa, krznara, pletaa, tkaa, tapetara,

rukovaoca ivaim strojem za vezenje, tapetara i konog galanteriste.
5. Zanimanje: OBUAR (POSTOLAR)

stjee znanja o preradbi koe i materijala koji se primjenjuju u izradbi obue;
poznaje tehnoloke procese dobijanja tih materijala, njihova svojstva i uporabu;
poznaje tehnoloke procese izradbe obue po svim fazama;
stjee znanja o racionalnom koritenju materijala, vremena, sredstava za rad i
energije;
stjee znanja o prilagoavanju konstrukcije prema vrsti materijala i namjeni
proizvoda;
usvaja i prati tehnika znanja radi stjecanja vjetina i navika koje su potrebne za
izradbu modela;
osposobljen je za primjenu steenih znanja u praktinom radu;
vlada vjetinom rukovanja alatima i odgovarajuim sredstvima za rad;
razvija sposobnost samostalnog rada i rada u timu;
osposobljen je koristiti tehniku i drugu poslovnu dokumentaciju;
stjee sposobnost prilagoavanja tehnolokog procesa izradbe uvjetima i zahtjevima
trita;
prati nove tehnologije i eli se obrazovati tijekom rada;
posjeduje navike o pravilnoj organizaciji radnog mjesta, kulturi ponaanja, mjerama
sigurnosti pri radu i zatiti ivotne sredine,
primjenjuje meunarodne i dravne standarde u svome radu.
Opis poslova
-
Obuari (postolari) izrauju i popravljaju razne

vrste modne i specijalne obue (sportske, ortopedske,
zatitne). Za izradbu obue upotrebljavaju se razne vrste
materijala: prirodna koa razliita podrijetla, vjetaki
materijali, krzno, platno, spuva i sl. Obuari se slue
raznim runim alatima i priborom: obuarskim ekiem,
turpijom, metalnim i drvenim kalupima, kamenom
klijetima, obuarskim noem, iglama, probijaem,
podlogom, karama, daskom za krojenje, ravnalom i sl.
Ovisno o fazi rada i vrsti obue, upotrebljavaju i razliite vrste strojeva: specijalne ivae
strojeve za kou, strojeve za bruenje i zaglaivanje, strojeve za sastavljanje gornjih i donjih
dijelova pod pritiskom ili termikom obradom i sl. Zavrni proizvodi obuarskog rada su
cipele, sandale, izme, ortopedske cipele, ortopedski uloci, zatitne cipele, natikae, sportska obua i sl.
Ortopedski obuari izrauju ortopedsku obuu i ortopedske uloke za osobe koje imaju
zdravstvene potekoe i deformitete nogu te za invalide. Ortopedska obua i ortopedski
uloci izrauju se na osnovi nalaza i preporuke lijenika ortopeda.
Radni uvjeti
-
Obuari rade u fabrikama obue, zanatskim radionicama za izradu obue, radionicama

za izradu ortopedske obue i u zanatskim radionicama za popravak obue. Rad se obavlja u
zatvorenim prostorijama uz prirodnu ili vjetaku rasvjetu. Rad u fabrikama organiziran je

serijski. Radno je vrijeme odreeno, a prema potrebi radi se i u smjenama. U radnim
prostorijama je esto prisutan miris ljepila, praina od bruenja i zaglaivanja, miris boje,
buka i vibracije strojeva.
Prilikom obavljanja poslova obuara, prisutna je opasnost od ranjavanja otrim alatom,
npr. obuarskim noem, probijaem, iglom i sl. Obavezno je provoenje mjera zatite na
radu, propisanih za ovu grupu poslova npr. noenje zatitnih naoala prilikom rada na
stroju za bruenje i zaglaivanje, upotreba titnika za ruke na mainama za spajanje gornjih
i donjih dijelova obue i sl.
-
Obuar mora imati dobro razvijenu runu spretnost, sposobnost predoavanja prostornih odnosa, dobar vid na blizinu te osjet opipa. Mora dobro razlikovati boje i njihove
nijanse. Obuari koji ele imati vlastitu obrtniku radnju trebaju biti kreativni u stvaranju
novih modela obue te strpljivi u kontaktu sa strankama. Za obavljanje poslova obuara
potrebno je nakon osnovne kole zavriti trogodinju kolu obuarskog smjera. kolovanje
ukljuuje usvajanje teoretskih znanja i praktinih vjetina. kolovanje se moe nastaviti u
tehnikoj koli, a nakon toga i na fakultetu.
Bliska zanimanja
-
Obuarima i ortopedskim obuarima bliska su zanimanja galanterist, kroja, iva i

obuarsko-galanterijski tehniar. Bliska zanimanja nie strune spreme su izraiva gornjeg
dijela obue i izraiva donjeg dijela obue.
6. Zanimanje: GALANTERIST
stjee znanja o preradbi koe i materijala koji se primjenjuju u izradbi kone
galanterije, tehnolokim procesima dobijanja tih materijala, njihovim osobinama i
uporabi;
poznaje tehnoloki proces izradbe kone galanterije po svim fazama izradbe;
stjee znanja o racionalnom koritenju materijala, vremena, sredstava za rad i
energije;
stjee znanja o prilagoavanju konstrukcije prema vrsti materijala i namjeni
proizvoda;
usvaja i prati tehnika znanja radi stjecanja vjetina i navika koje su potrebne za
izradbu modela;
osposobljen je za primjenu steenih znanja u praktinom radu;
vlada vjetinom rukovanja alatima i odgovarajuim sredstvima za rad;
posjeduje sposobnost prilagoavanja tehnolokog procesa izradbe uvjetima i
zahtjevima trita;
prati nove tehnologije i obrazuje se tijekom rada;
posjeduje navike o pravilnoj organizaciji radnog mjesta, kulturi ponaanja, mjerama

sigurnosti pri radu i zatiti ivotne sredine;
u stanju je primijeniti meunarodne i dravne standarde u svome radu.
Opis poslova
-
Galanteristi izrauju i popravljaju torbe, naprtnjae, cerade, lisnice, remenje, rokovnike,

remenje i sline predmete. U radu se koriste prirodnom i vjetakom koom, podstavom,
sintetikim koncem, ljepilom, bojama i raznim galanterijskim ukrasima.
Prema dobivenom ili samostalno kreiranom modelu, galanterist uzima odreenu vrstu materijala i kroji dijelove budueg proizvoda. Ako izrauje proizvod od prave koe, strojne
komade tanji u stroju za tanenje dok ne dobije potrebnu debljinu. Pojedine dijelove lijepi
runo i zatim ih sastavlja strojnim ivenjem. Neke proizvode na kraju ukraava metalnim ili
drugim ukrasima. Galanterist se slui raznim alatima i strojevima. Osnovni alati i strojevi
su: krojaki no, eki, ilo, kost za podvijanje, kare, metar, probijai, nabijai, stroj za
krojenje, stroj za tanenje koe, stroj za ivanje i stroj
za preanje koe.
Radni uvjeti
-
Galanterist radi u zatvorenoj prostoriji pri prirodnoj ili umjetnoj rasvjeti. U galanterijskoj industriji rad je organiziran serijski i, prema potrebi, u smjenama. U prostoriji u
kojoj galanterist radi osjeaju se mirisi ljepila, koe i boje te praina od tekstila, prirodne i
umjetne koe. Postoji opasnost od ranjavanja otrim alatima te pri radu na strojevima.
Budui da su ljepila izraena na bazi benzina, postoji opasnost od poara. Zbog toga se
treba pridravati propisanih mjera zatite na radu.
-
Galanterist treba imati dobro razvijenu runu spretnost i spretnost prstiju, osjet opipa,
dobar vid na blizinu, razlikovanje boja i nijansi te okulomotornu koordinaciju, kao i
sposobnost prostornog predoavanja i shvaanja odnosa meu povrinama. To je posebno
vano u fazi kreiranja i krojenja proizvoda. Poeljna je kreativnost u stvaranju novih
modela.
Nakon zavrene osnovne kole galanteristi moraju zavriti trogodinje kolovanje u koli
za zanimanje galanterista. kolovanje mogu nastaviti u tehnikoj koli, a nakon toga i na
fakultetu. Galanteristi se zapoljavaju u galanterijskoj industriji ili u obrtnitvu. Mogu
otvoriti i vlastite obrtnike radnje.
Bliska zanimanja
-
Galanteristu su bliska zanimanja krznara, obuara, krojaa, tekstilca i ivaa.
7. Zanimanje: KOAR
poznaje sredstva i osobine sredstava koji se koriste u preradbi koe i krzna;
poznaje nain pravilnog koritenja materijala;
osposobljen je za pravilan odabir i rukovanje kemikalijama;
posjeduje znanja o vrstama, svojstvima, uporabljivosti i kvalitetu prirodnih i
vjetakih koa;
posjeduje razvijen osjeaj za razlikovanje prirodnih i vjetakih koa i krzna;
posjeduje pravilan odnos prema strojevima i aparatima u koarskoj industriji;
shvaa znaaj dorade-finiiranja gotovih proizvoda i uspjeno odabire najbolji nain
dorade;
ima razvijenu sposobnost samostalnog rada i rada u timu;
spreman je za praenje novih tehnologija i izobrazbu tijekom rada;
posjeduje izgraene navike o pravilnoj organizaciji radnog mjesta, kulturi ponaanja,
mjerama sigurnosti pri radu i mjerama zatite ivotne sredine;
zna primjenjivati meunarodne standarde i norme.
Opis poslova
-
Koar izrauje od prirodne koe razliite odjevne predmete: jakne, kapute, okovratnike, krznene kape i sl. U radu se slui raznim vrstama prirodnih koa i krzna. Najee
su to koe i krzna od nutrije, ovce, inile, lisice, zeca i kunia, rakuna i dr. Koar uzima
pripremljene komade koe ili krzna, posebnim noem izrezuje oteene dijelove, rupe na
koi i tvrda zadebljanja na koi. Na stroju za ivenje sastavlja izrezane dijelove. Koa ili
krzno se sijee na komade ili trake, koje se strojno spajaju, od kojih se kasnije sastavlja
odjevni predmet.
Koari se u radu slui strojem za ivanje koe ili krzna, specijalnom daskom s komorom za
istezanje krzna, obinim ivaim strojem, specijalnim strojem za zavrno ienje krzna,
noem, posebnim iglama za runo ivanje, drvenim alatom za istezanje i karama.
Radni uvjeti
-
Koar radi u zatvorenoj prostoriji, pri prirodnoj ili vjetakoj rasvjeti. Rad se obavlja
stojei i sjedei. U prostoriji ima dlake i praine iz krzna, a osjea se i miris koe. Strojevi
za ivanje koe i krzna stvaraju buku. Kada se ukljuuje u rad komora za zagrijavanje krzna,
u prostoriji se poveava temperatura i vlanost. Tijekom rada koar rukuje vrlo otrim
noem kojim se moe ozlijediti. Radno vrijeme organizirano je u jednoj smjeni, a prema
potrebi i u dvije.
-
Za obavljanje poslova koara potreban je dobar vid na blizinu, posebno dobro razlikovanje boja i nijansi te dobra okulomotorna koordinacija.Koar mora imati dobro razvijenu
runu spretnost i spretnost prstiju te ulo opipa.
Poeljna je sposobnost prostornog predoavanja te uoavanja odnosa meu povrinama.

Od koara se oekuje kreativnost u radu i praenje modnih trendova.
kolovanje za koara traje tri godine u srednjoj koli koarske struke. Osim teoretskih
predmeta, budui koar mora svladati i praktine vjetine u okviru obavezne prakse u
krznarskim radionicama. kolovanje se moe nastaviti u tehnikoj, a nakon toga i na
fakultetu. Koari se zapoljavaju u koarskim radionicama. Nakon stjecanja odgovarajueg
radnog iskustva postoji mogunost otvaranja vlastite obrtnike radionice.
Bliska zanimanja
-
Bliska zanimanja krznaru su kroja, krznar, tekstilni tehniar, koarski tehniar.
1. Zanimanje: GRAEVINSKI TEHNIAR

poznaje redoslijed radnji u procesu izgradnje objekta;
poznaje sve faze rada u procesu izgradnje objekta;
poznaje rad u timu, suradnju tijekom rada i meusobnu ovisnost svih sudionika u
izgradnji objekta;
poznaje elemente i vri tehniko izraavanje crteom u datim razmjerima;
poznaje grafiko predstavljanje graevinskog objekta u projekcijama te oznake
graevinskih elemenata, materijala, opreme i instalacija;
tumai graevinske planove, skice i druge crtee u okviru graevinske dokumentacije;
poznaje vrste objekta kao finalnog proizvoda u graenju;
poznaje potrebne graevinske sirovine i nain njihove primjene;
poznaje mehanika svojstva graevinskog materijala;
ispituje bitne karakteristike raznih vrsta graevinskih materijala, u skladu sa vaeim
propisima;
koristi suvremene metode i suvremene materijale u procesu izgradnje objekta;
poznaje konstruktivne elemente objekta i njihove funkcije u samom objektu;
vodi rauna o dunostima, pravima, odgovornosti i meusobnim odnosima radnika na
gradilitu;
organizira ivot i vodi rauna o zdravlju djelatnika;
vodi evidenciju i dokumentaciju na gradilitu;
primjenjuje gotove kompjuterske programe za statistika izvjea i proraune;
koristi saznanja o osnovnim zakonima statike u graevinarstvu;
odreuje i prati redoslijed odvijanje pojedinih aktivnosti i brine se o potivanju normi
i vremena;
uoava posljedice nastale zbog nestruno izvedenih radnji;
poznaje strojeve i alate za obavljanje odreenih radova;
brine se o pravilnom koritenju sirovina i utedi materijala;
vodi brigu o tednji energije, materijala i vremena;
vodi brigu o zatiti zdravlja ljudi i ivotne sredine u skladu sa higijensko-tehnikim,
Opis poslova
Graevinski tehniari su glavna pomo arhitektima
i inenjerima graevinarstva. Oni uestvuju u izradbi
graevinskih i arhitektonskih projekata i vode rauna
da se posao na gradilitu izvodi u skladu sa projektom. Kao i svi drugi tehniari danas , i tehniari
graevinarstva u svom radu koriste raunar i specijalne programe za crtanje, tako da je za sve tehniare
openito potrebno poznavati i informatiku. Da bi se
neki objekt gradio to bre, kvalitetnije i jeftinije,
potrebno je gradnju planirati, izradbiti projektnu
dokumentaciju i onda sve to na terenu ostvariti.
Da bi se, na primjer, mogla izgraditi stambena zgrada treba odabrati prikladno zemljite,
pripremiti ga za poetak radova i ograditi zatitnom ogradom. Treba odrediti redoslijed i
dinamiku izvoenja radova, planirati broj potrebnih radnika i koliinu materijala. Uloga
graevinskih tehniara u tomu je vrlo velika. Graevinski tehniari sudjeluju u svim poslovima graenja: od planiranja i pripreme, preko projektiranja do izvedbe neke graevine. U
naelu razlikujemo poslove graevinskog tehniara visokogradnje i graevinskog tehniara
niskogradnje. Kako to kau sami nazivi zanimanja, prvi se bave visokogradnjama: od obiteljskih kua, vikendica, garaa, do stambenih ili poslovnih objekata ili ak itavih naselja.
Drugi se bave niskogradnjama: to su ceste, pruge, mostovi, aerodromi, vodovodi i dr. Osim
ove podjele, koja je rezultat razliitih programa tijekom kolovanja, graevinski se tehniari
(i visokogradnje i niskogradnje) mogu razlikovati i prema poslovima koje iskljuivo ili preteno obavljaju. To su, prije svega, neposredni proizvoai: tehniari poslovoe, graditelji,
izvoai-tehnolozi. Njihov je posao organizacija i nadzor nad izvoenjem veeg ili manjeg
dijela poslova na gradilitu. Sljedei tip graevinskog tehniara bavi se pripremom i organizacijom proizvodnje: nazivaju ih planerima - dispeerima i kalkulantima - analitiarima.
Graevinski tehniari se bave crtanjem razraivanjem nacrta, osobito njihovih detalja.
Radni uvjeti
-
Raznolikost poslova uvjetljava i razliite radne uvjete graevinskih tehniara. Radni

uvjeti znatno variraju od povoljnih u nekom projektnom uredu do relativno nepovoljnih na
gradilitu. Na gradilitu mnogi inenjeri i tehniari dijele radnu sudbinu drugih uposlenika
u graditeljstvu. esto je njihov rad terenski, odvojeni su od doma i obitelji, rade u smjenama,
izloeni su nepovoljnim vremenskim utjecajima (hladnoa, vruina, vlaga i dr.).
-
Za zanimanje graevinskog tehniara potrebna je vrsta tjelesna graa i dobra kondicija. Za ovo zanimanje, osim toga, potrebni su: dobar vid i sluh, neoteen lokomotorni
sistem (ruke, noge), dobro tjelesno i duevno zdravlje. Strah od visine, sklonost vrtoglavicama i nesvjesticama, bolestan dini sistem, bolesni unutranji organi onemoguuju
uspjeno bavljenje ovim zanimanjem.
Graevinski tehniari koluju se u graevinskim tehnikim kolama. kolovanje traje etiri
godine. Graevinski tehniari nakon zavrene srednje kole mogu studirati na graevinskom
fakultetu i na srodnim fakultetima.
Bliska zanimanja
-
Zanimanja bliska zanimanju graevinskog tehniara jesu: tehniar za graevne materijale, kamenoklesarski tehniar i geodetski tehniar ili geometar.
2. Zanimanje: GEODETSKI TEHNIAR

vodi rauna o dunostima, pravima, odgovornosti i meusobnim odnosima radnika na
gradilitu;
primjenjuje nove postupke i tehnologije iz oblasti geodezije;
koristi instrumente i pribor za mjerenja zemljita;
koristi sprave za kartiranje detalja i raunanje povrina;
poznaje elemente i pravila geodetskog crtanja u odreenim razmjerima;
crta i pie geodetske planove i karte;
poznaje i koristi razne metode geodetskih mjerenja i snimanja;
primjenjuje formule za geodetska raunanja;
poznaje i tumai sadraje geodetskih planova;
radi skice, poligonske i linijske mree;
samostalno obavlja geodetske radnje;
poznaje pravilnik za izradbu i odravanje katastarskog operata i njegove primjene;
izrauje i prati katastarski operat primjenom raunala;
odraava premjer i katastar zemljita;
provodi promjene u katastarskom operatu;
vri komasaciju zemljita prema odgovarajuim propisima;
izrauje elaborat komasacije;
deifrira fotosnimke terena;
vri geometrijska preslikavanja i fotogrametrijsko snimanje;
pravilno koristi i odrava instrumente za mjerenje iz oblasti geodezije;
uoava posljedice nastale zbog nestruno izvedenih radnji.
Opis poslova
Openito govorei, posao geodetskog tehniara,
zajedno sa inenjerima geodezije, sastoji se od
snimanja terena, premjeravanja, izradbe planova
i karata zemljine povrine i registriranja u katastarske knjige. Prikupljeni podaci o koordinatama
taaka u prostoru, izgledu povrine, vodenim
granicama i sl. Prikazuju se na geodetskim kartama. Svrha izradbe navedenih planova i karata je
njihovo koritenje u drugim tehnikim i drutvenim strukama. Jednom napravljeni planovi
mijenjaju se sa svakom promjenom na odreenom
podruju (izgradnjom novog objekta, podizanjem
nivoa mora i sl.). Da bi se izvodili graevinski
radovi nisko ili visokogradnje, prethodno geodetski strunjaci primjenjujui nove postupke
i tehnologije iz oblasti geodezije, koristei instrumente i pribor za mjerenja zemljita i
sprave za raunanje povrina vre premjeravanja, snimanja i ucrtavanja u katastarske
planove i karte. Osim na izradi planova i karata odreenih podruja, geodetski tehniari
blisko sarauju s graevinarima i arhitektima. Pruaju im potrebne informacije prije same
izgradnje, prate nastale promjene te u skladu s njima mijenjaju dotadanje planove.
Geodetski tehniar izrauje i prati katastarski operat primjenom raunara, odraava premjer
i katastar zemljita, provodi promjene u katastarskom operatu, deifrira fotosnimke terena,
vri geometrijska preslikavanja i fotogrametrijsko snimanje i uoava posljedice nastale zbog
nestruno izvedenih radnji.
Radni uvjeti
-
Raznolikost poslova uvjetuje i razliite radne okolnosti geodetskih tehniara. Radni

uvjeti znatno variraju od povoljnih u nekom projektnom uredu do relativno nepovoljnih na
terenu. Geodetski tehniari rade veinu vremena u uredima, a treinu vremena provode na
terenu. Kada rade na otvorenom dugo su na nogama i prelaze velike udaljenosti sluei se
terenskim vozilima. Pri tome mogu biti izloeni loim vremenskim prilikama, buci i vibracijama.
-
Za zanimanje geodetskog tehniara potrebna je vrsta tjelesna graa i dobra kondicija.

Za ovo zanimanje, osim toga, potrebni su: dobar vid i sluh, neoteen lokomotorni sustav
(ruke, noge), dobro tjelesno i duevno zdravlje.
Geodetski tehniari koluju se u geodetskim tehnikim kolama. kolovanje traje etiri
godine. Geodetski tehniari nakon zavrene srednje kole mogu studirati na geodetskom ili
na srodnim fakultetima.
Posao geodetskog tehniara primjeren je osobama koje su sposobne uoavati razlike u
udaljenosti i veliini objekata, koje se dobro snalaze u prostoru i koje mogu sebi predoiti
prostor i objekte u njemu. Posao zahtijeva preciznost i tonost, jer svaka pogreka moe
imati ozbiljnih posljedica za sve one koji e se kasnije sluiti izraenim planovima i kartama. Poeljna je komunikativnost i sklonost timskom radu. Posao moe biti zanimljiv
onima koji vole boraviti u prirodi i putovati. Prednost je poznavanje matematike, posebno
trigonometrije, algebre, geometrije, tehnikog i mehanikog crtanja te raunara.
Bliska zanimanja
-
Zanimanja bliska zanimanju geodetskog tehniara jesu: graevinski tehniar, tehniar

za graevinske materijale i geometar.
3. Zanimanje: ZIDAR (MOLER, KERAMIAR, FASADER)
poznaje redoslijed radnji u procesu izgradnje objekta, postavljanja fasada, molerskih
i keramikih poslova;
poznaje sve faze rada u procesu izgradnje objekta, postavljanja fasada, molerskih i
keramikih poslova;
poznaje rad u grupama, suradnju tokom rada i meusobnu zavisnost svih sudionika u
izgradnji objekta;
razumije elemente i tehniko izraavanje crteom u datim razmjerima;
poznaje vrste objekta kao finalnog proizvoda u graevinarstvu;
koristi savremene metode u procesu izgradnje objekta, postavljanja fasada,
molerskih i keramikih radova;
poznaje konstruktivne elemente objekta i njihove funkcije u samom objektu;
poznaje hidroizolacijske, termoizolacijske i zvunoinstalacijske osobine materijala;
posjeduje smisao za estetiku i boje;
poznaje postupak uklanjanja ranijih boja i priprema za nanoenja novih slojeva;
priprema zidove i postavlja tapete i lamperiju;
priprema podove i postavlja ploice;
poznaje maine i alatke za obavljanje odreenih radova;
brine o pravilnom koritenju sirovina i utedi materijala;
pravilno i stalno odrava maine i alatke;
vodi brigu o tednji energije i zatiti okolice.
Opis poslova
Zidari zidaju temelje, zidove i druge dijelove
graevina od cigle, kamena i drugih graevinskih
materijala. To je jedno od najstarijih zanimanja u
graevinarstvu. Osnovni je posao zidara zidanje:
slaganje cigli, kamenih blokova ili blokova od
nekog drugog materijala i njihovo spajanje malterom razliitog kvaliteta i sastava. Osim tog posla,
zidar obavlja i druge poslove postavlja hidro izolaciju, kanalizaciju, okvire za vrata, prozore i dr.
Zidari svoj posao zapoinju upoznavanjem nacrta,
skica i crtea budueg objekta. Nekada su zidari zidali zgrade od samih temelja, ali u novije vrijeme
zidari dolaze na gradilite kada radnici drugih zanimanja postave temelje, a ponekad i
betonski kostur zgrade. Osim preciznosti, za posao zidara potrebna su i specifina struna
znanja, koja se stjeu kolovanjem. Zidari se u radu koriste viskom, libelom, uglomjerom,
metrom provjeravaju dimenzije, vertikalnost i druge karakteristike zida. Ciglu, kamen,
betonske elemente treba ponekad prilagoditi mjestu na kojem e se postaviti. To zidari rade
vrlo spretno preciznim udarcima zidarskoga ekia. Zidanje kamenom puno je tee i sporije
od zidanja ciglom ili nekim suvremenim graevinskim materijalom. Zidari se ponekad
specijaliziraju npr. za zidanje kamenih lukova ili stupova prilikom gradnje mostova ili
nekih drugih posebnih graevina.
Fasade su vanjska lica stambenih kua i zgrada. One tim objektima daju lijep izgled, tite
zidove od tetnih vremenskih utjecaja, a osim toga slue i kao toplotna izolacija. Izrada i
popravak fasada posao je fasadera. Izrada fasade zapravo je oblaganje zidova jednim
slojem ili slojevima materijala, najee maltera.Fasade se mogu izraivati i na drugi nain:
zidovi se oblau drvetom, kamenom (posebno mramorom), aluminijskim ploama ili
ploicama od plastinih materijala. Fasade se mogu izraditi i od keramikih ploica. I njih

katkada postavljaju fasaderi, ali taj posao najee, ipak, preputaju drugim majstorima
keramiarima.
Keramiari keramikim ili staklenim ploicama oblau zidove, podove, stubove i druge
povrine. Prije postavljanja ploica zid se treba oistiti i izravnati. Ploice se, odreenim
redoslijedom, lijepe malterom ili posebnim ljepilom.
Gipsari nanose jedan sloj ili vie slojeva gipsa ili nekog slinog materijala na zidove i stropove, ime te povrine dorauju.
Radni uvjeti
-
Zidari najee rade na otvorenom, izloeni nepovoljnim vremenskim uvjetima. Rade

na visinama, u pognutom ili polupognutom poloaju. Na gradilitu esto ima vlage i praine.
Dakle, zidari ee rade u nepovoljnim, a rjee u neto povoljnijim radnim uvjetima.
-
Zidari moraju biti snanije tjelesne grae i dobrog zdravlja. Moraju imati dobar vid i
sluh, uz besprijekoran osjeaj ravnotee. Dakle, oteenja osjetila, bolesti unutranjih organa,
bolesti koje izazivaju nesvjesticu ili vrtoglavicu, slabija tjelesna graa, deformiteti ruku i
nogu smetnje su za obavljanje zidarskog posla. Obrazovanje za zidara, fasadera i keramiara
traje tri godine.
Fasaderi rade na otvorenom, u razliitim poloajima tijela, uz pomo ljestvi i skela. Postoji
opasnost od pada, pa je obvezna uporaba sigurnosnog pojasa. Dakako, fasaderi su esto
izloeni nepovoljnim vremenskim uvjetima. Keramiari preteno rade u zatvorenim prostorijama, dakle u relativno povoljnim klimatskim uvjetima. Meutim, pri radu esto ue ili
klee, to je nepovoljan tjelesni poloaj koji zahtijeva vei tjelesni napor.
Bliska zanimanja
-
Zanimanju zidara, fasadera i keramiara moe se rei da su donekle slini poslovi zidar
amoter, zidar kamenom, zidar dimnjaka, zidar za poploavanje trotoara i cesta, molera,
krovopokrivaa i graevinskih tehniara.
4. Zanimanje: IZOLATER-ASFALTER
poznaje redoslijed radnji i poznaje sve faze rada u procesu postavljanja izolacija i
asfaltiranja;
poznaje rad u skupinama, suradnju tijekom rada i meusobnu ovisnost svih sudionika
u izgradnji objekta;
koristi suvremene metode rada u procesu postavljanja izolacija;
koristi suvremene metode rada u procesu asfaltiranja;
poznaje hidroizolacijska, termoizolacijska i zvunoinstalacijska svojstva materijala;
poznaje suvremena dostignua i materijale za postavljanje svih vrsta izolacija;
poznaje suvremena dostignua i materijale za postavljanje asfalta;

vri standardna ispitivanja radi postavljanja izolacija;
odrava kolovoz u raznim klimatskim uvjetima;
koristi strojeve i alatke za obavljanje odreenih radova;
pravilno i stalno odrava strojeve i alatke;
Opis poslova
Nema dobre kue, stana, zgrade, vikendice

i drugog stambenog objekta bez dobre toplotne, akustine (zvune) i vodene izolacije.
Izolateri postavljaju izolaciju na zidove,
terase, krovove, podove koristei razne
termoizolacijske materijale kao to su staklena vuna, izolacijske ploe, stiropor itd.
Za ureenje saobraajnica, putova, gradskih parkiralita najee se koristi asfalt.
Sve ee se u graevinarstvu, pa moemo
rei i neizostavno koriste hidroizolacija,
termoizolacija i zvuna izolacija viespratnih zgrada, ali i individualnih obiteljskih kua.
Radni uvjeti
-
Asfalteri najee rade na otvorenom i izloeni su nepovoljnim vremenskim utjecajima.

Rade u pognutom ili polupognutom poloaju. Izolateri rade i u zatvorenim i u otvorenim
prostorima. Na gradilitu esto ima vlage, neugodnih mirisa isparavanja raznih izolacijskih
materijala (bitumen) i praine. Dakle, izolateri-asfalteri ee rade u nepovoljnim, a rjee u
neto povoljnijim radnim uvjetima.

-
Izolateri-asfalteri moraju biti snanije tjelesne grae i dobrog zdravlja. Moraju imati
dobar vid i sluh. Dakle, oteenja osjetila, bolesti unutranjih organa, bolesti koje izazivaju
nesvjesticu ili vrtoglavicu, slabija tjelesna graa, deformiteti ruku i nogu smetnje su za
obavljanje izolatersko-asfalterskog posla. Obrazovanje izolatera-asfaltera traje tri godine.
Bliska zanimanja
-
Zanimanju izolatera-asfaltera, su donekle

slini poslovi hidroizolatera, akustinog izolatera, termoizolatera itd. i podopolagaa.
5. Zanimanje: ARMIRA BETONIRAC

poznaje redoslijed radnji u procesu izgradnje objekta;
poznaje sve faze rada u procesu izgradnje objekta;
razumije se u osnove graevinske statike;
poznaje marke betona i osobine vezanja;
poznaje ulogu armature, vrste i svojstva;
izvodi radove armiranim i nearmiranim betonom;
runo i strojno ispravlja, sijee i savija armature;
koristi suvremene metode u procesu izgradnje objekta;
poznaje strojeve i alatke za obavljanje odreenih radova;
Opis poslova
-
Zanimanje armira-betonirac spada u grupu graevinskih zanimanja, njihov glavni

zadatak je da postavljaju temelje buduih graevinskih zdanja visokogradnje, a ponekad i
betonski kostur zgrade.
Oni oblikuju armaturu objekata koji se
grade, prave oplate (aluju) i ulijevaju
beton. Armirai-betonirci reu, savijaju,
vezuju, zavaruju i polau armaturu u
armiranobetonske konstrukcije, zateu,
privruju ice za prednaprezanje konstrukcije i elemenata, zatim izlijevaju
beton, runo ili strojno nabijaju beton
i na kraju obrauju betonske povrine.
Takoer, oni vre armiranje i betoniranje
raznih stubova, potpornih zidova, armirano-betonskih ploa tijekom izvoenja
graevinskih radova niskogradnje (izgradnja puteva, mostova, eljeznica i
dr.). Osim preciznosti, za posao armira-betonirac potrebna su i specifina struna znanja,
koja se stjeu kolovanjem. Koliko god se to u prvi mah inilo nemoguim, beton mora biti
vrst i elastian. Da bi se to postiglo, u betonske elemente i konstrukcije za razne graevine
stavljaju se na poseban nain pripremljene i povezane ipke armaturnog eljeza.
Upravo to je posao armiraa. Oni prema nacrtima reu, savijaju, povezuju i postavljaju
eljezne ipke (armaturu) koje se potom kalupima zalijevaju mjeavinom cementa, ljunka,
vode i po mogunosti jo nekih dodataka.Tako nastaju elementi i konstrukcije od armiranoga
betona. Armirai mogu raditi u posebnim pogonima za proizvodnju armatura i armiranobetonskih elemenata, a mogu raditi i na gradilitima neposredno pripremati i ugraivati
aramaturno eljezo. Na poetku svoga posla armirai se upoznaju sa zadatkom, utvruju
dimenzije i koliinu materijala. Materijal uz pomo runih alata ili posebnih maina iste,
reu i savijaju. Na kraju ga postavljaju u kalupe (oplate), povezuju u sklopove i uvruju.
Radni uvjeti
-
Armirai-betonirci najee rade na otvorenom i izloeni su nepovoljnim vremenskim

utjecajima (kia, snijeg, hladnoa, vruina i dr.). Rade i na visinama, u pognutom ili polupognutom poloaju. Na gradilitu esto ima vlage i praine.
-
Armirai-betonirci moraju biti snanije tjelesne grae i dobrog zdravlja. Moraju imati
dobar vid i sluh, uz besprijekoran osjeaj ravnotee. Dakle, oteenja osjetila, bolesti
unutranjih organa, bolesti koje izazivaju nesvjesticu ili vrtoglavicu, slabija tjelesna graa,
deformiteti ruku i nogu smetnje su za obavljanje ovog posla. Obrazovanje za armiraabetonirca traje tri godine.
Bliska zanimanja
-
Zanimanje armiraa-betonirca donekle je slino zanimanju teracera, specijaliziranog

armiraa i specijaliziranog betonirca, ali neto malo i zanimanju zidara.
6. Zanimanje: TESAR-POLAGA OBLOGA
poznaje redoslijed radnji u procesu tesarskih i oblagakih poslova;
poznaje sve faze u procesu rada;
koristi suvremene metode u procesu rada;
poznaje konstruktivne elemente objekata i njihove funkcije u samom objektu;
izrauje razne vrste tesarskih veza;
koristi drvene i metalne spojeve te razna ljepila i lijepljene spojeve;
izrauje prirune drvene sklopove i oplate;
izrauje konstruktivne drvene elemente za krovove;
priprema podloge za obloge;

obavlja podopolagake radove (kamen, ploe, opeka) u objektima i izvan njih;
izrauje podloge za podove u objektima;
postavlja drvene podove (brodski pod, parket i dr.);
postavlja tkane podne podloge (tepisoni, itisoni i dr.);
postavlja vinil-azbestne podove;
odrava i renovira starije podove;
poznaje strojeve i alate za obavljanje odreenih radova;
pravilno i stalno odrava strojeve i alate;
Opis poslova
Tesari teu, reu, montiraju, odravaju i popravljaju sve
vrste oplata i skela. Glavni posao tesara je postavljanje
drvenih konstrukcija (najee krovnih). Kada svoj posao
dovre, zidari, tesari i drugi, krovopokrivai pokrivaju
krovnu konstrukciju graevine raznim materijalima.
Polaga podova izrauju sve vrste tzv. toplih podova, podove od parketa, parketnih ploa raznih formata, podove
od sintetikih materijala, od tekstila. Podopolagai, osim
podova, izrauju i postavljaju pragove, oblau stubita, bruse i lakiraju postojee drvene
podove. Podovi se polau u stanovima, uredskim prostorijama, u salonima, na brodovima.
Podopolagai postavljaju parkete, brodske podove, laminate, dok keramiari postavljaju
keramike ploice na podove i zidove.
Radni uvjeti
-
Tesari rade na otvorenom i izloeni su vremenskim utjecajima: suncu, kii, vjetru, hladnoi. Rad se odvija na visini, a zbog kosine krovova postoji opasnost od pada. Tesar pri radu
najee klei, ui i pue povrinom krova. Katkada uz pomo vrstih ili viseih skela radi
i u drugim poloajima.
Polagai podova rade u zatvorenim i poluzatvorenim prostorima najee na novogradnjama.
U radu se sagibaju, ue i klee. Povremeno su izloeni praini i buci, a moraju prenositi i
tee terete, to zahtijeva znatna tjelesna naprezanja.

-
Kao i za veinu graditeljskih zanimanja, i za zanimanja tesara i polagaa podova

potrebna je vra tjelesna graa, dobro zdravlje unutranjih organa, udova i osjetila.
Naravno, poeljna je sposobnost razlikovanja boja i smisao za kombiniranje i usklaivanje
nijansi boja i oblika.
Za tesari i polagaa podova kolovanje traje tri godine.
Bliska zanimanja
-
Zanimanjima tesara-polagaa obloga slina su zanimanja stolara, podopolagaa i
taracera, graditelju drvenih amaca i brodova, brodostolaru, graditelju lakih letjelica,

roletaru, keramiaru itd.
7. Zanimanje: KAMENOREZAC
poznaje redoslijed radnji u procesu rada;
poznaje sve faze rada u procesu izradbe finalnog proizvoda;
koristi suvremene metode u procesu rada;
poznaje vrste kamena i njegova svojstva;
poznaje strojnu obradbu kamena;
poznaje obradbu kamena prirunim alatima;
vri oblaganje zidova, podova i stupova kamenom i ploicama;
brusi i polira taraco povrine;
oblikuje nadgrobne i druge spomenike, kamene ograde i dr.;
poznaje strojeve i alatke za obavljanje odreenih radova;
Opis poslova
-
U kamenolomima (mjestima odakle se eksploatira kamen), kamenoresci reu kamene

blokove koji e se dalje koristiti u graevinarstvu, industriji, kiparstvu i drugim oblastima.
Posao kamenorezaca je zidanje kamenih blokova, njihovo spajanje bukom razliite kakvoe i sastava, kao i klesanje i rezanje kamena kako bi se napravio finalni proizvod (kamene
ploe raznih veliina i namjene).
Zanimanje taracera manje je poznato. Za njega posljednjih godina nema ni redovita kolovanja. to rade taraceri? Izrauju posebne vrste betonskih podova od smjese betona i sitnih
kamenia. Povrina takvih podova brusi se i na poseban nain obrauje, ime se postie
glatkoa i privlaan estetski izgled. Takvi podovi postavljaju se u predvorjima zgrada, na
ulazima, u kuhinjama, sanitarnim prostorijama i drugdje. Trajni su, lako se odravaju, a i
lijepo izgledaju. Klesari se bave oblikovanjem kamena, granita ili mramora u spomenike,
ploe i druge proizvode. Na kamene ploe se ucrtavaju i urezuju slova, likovi ili ukrasni
ornamenti.
Radni uvjeti, poeljne osobine, osposobljavanje, zapoljavanje i napredovanje
-
Kamenoresci najee rade na otvorenom, izloeni su nepovoljnim vremenskim utjecajima. Ponekad rade na visini, u pognutom ili polupognutom poloaju.
Na gradilitu esto ima vlage i praine. Dakle, moe se

zakljuiti da kamenoresci ee rade u nepovoljnim, a
rjee u neto povoljnijim radnim uvjetima. Prilikom
rezanja kamenja kao i pri prenoenju, neophodno je
potovati propisane mjere zatite na radu, jer su izloeni
zadobivanju posjekotina i drugih povreda. Prema potrebi,
nose zatitne rukavice, naoale i radno odijelo.
Kamenoresci moraju biti snanije tjelesne grae i stabilna
zdravlja. Moraju imati dobar vid i sluh. Dakle, oteenja
ula, bolesti unutranjih organa, bolesti koje izazivaju
nesvjesticu ili vrtoglavicu, slabija tjelesna graa, deformiteti ruku i nogu smetnje su za obavljanje ovog posla.
Obrazovanje za kamenoresca traje tri godine.
Bliska zanimanja
-
Zanimanju kamenoresca blisko je zanimanje obraivaa kamenih blokova, klesara,

kipara u kamenu, donekle poslovi zidara, a moe se rei da su nekim zidarskim poslovima
slini poslovi krovopokrivaa i graevinskih tehniara.
1. Zanimanje: TEHNIAR CESTOVNOG PROMETA

planira, priprema, organizira i kontrolira rad voznog parka i posada motornih vozila;
prati koritenje voznog parka i planira zakonom predviene preglede voznih jedinica;
pravi planove servisiranja, njege, tekuih i generalnih opravki voznog parka;
izrauje planove i svakodnevno prati koritenje radnog vremena voznog osoblja;
priprema i vodi evidencije i dokumentaciju za vozni park, vozno osoblje i putnike;
obrauje i uva dokumentaciju;
komunicira sa korisnicima usluga prijevoza;
prati realizaciju planiranog opsega prijevoza;
ispituje i prati promjene na transportnom tritu;
vri uviaje prometnih nezgoda na licu mjesta, obrauje za to potrebnu dokumentaciju
i istu dostavlja pravosudnim organima;
planira postavljanje prometne signalizacije te o istoj vodi evidencije;
obrauje statistiku prometnih nezgoda, planira i provodi provjeru znanja iz oblasti
sigurnosti prometa u transportnim radnim organizacijama;
planira i provodi snimanje prometnih tokova, protoka putnika i u vezi sa protokom
putnika planira i provodi odreena anketiranja;
planira koritenje parking-mjesta i prati nain koritenja parking-prostora;
poznaje suvremene zahtjeve transporta u cjelini i suvremene metode ambalairanja
robe;
obavlja poslove pripreme robe za transport u skladu sa suvremenim zahtjevima
transporta;
poznaje osnovne karakteristike robe koja se javlja u transportu i sukladno tome vri
izbor pretovarne mehanizacije;
poznaje tehniko-eksploatacione karakteristike pretovarne mehanizacije;
posjeduje potrebna znanja iz integralnog transporta;
poznaje najsuvremenije metode transporta;
sukladno tarifama u integralnom transportu ostvaruje kooperaciju u transportnom
procesu;
poznaje informacione sustave zastupljene u integralnom transportu.
Opis poslova
-
Tehniar cestovnog prometa prikuplja, analizira i prati podatke koji su bitni za obavljanje usluga u cestovnom prometu putnika i tereta te organizira ekonomino i sigurno iskoritavanje vozila. Tehniar cestovnog prometa sudjeluje u izradbi kalkulacija cijena putnikog
i teretnog prijevoza. Uestvuje i u izradbi redova vonje u putnikom cestovnom prijevozu.
Vodi dokumentaciju koja je potrebna pri obavljanju otpremniko-pediterskih obveza.
Obavlja i administrativne poslove osiguravanja putnika i tereta. Tehniari cestovnog prometa
zaposleni su na autobusnim stanicama i cestovnim teretnim terminalima vode brigu o organizaciji dovoza i odvoza putnika i tereta.
Radni uvjeti
-
Tehniari cestovnog prometa rade u razliitim uvjetima. Neke poslove obavljaju u
uredskim prostorijama, druge u radionicama za tehnike preglede i odravanje vozila, skladitima ili pak povremeno na otvorenom neovisno o vremenskim uvjetima. Posao moe biti
vezan uz rad sa strankama izravno ili telefonski. U svom radu povremeno se suoavaju s
neugodnim situacijama: prometne nezgode s povrijeenim pa i poginulim osobama, prevrtanje vozila s rasipanjem tereta, nunost organiziranja pretovara iz pokvarenih ili oteenih
vozila i sl. Povremeno su u radu izloeni buci i prevelikoj koncentraciji tetnih plinova.

-
S obzirom na to da su poslovi raznovrsni, tehniar cestovnog prometa trebao bi openito biti okretna i snalaljiva osoba dobrih organizacijskih sposobnosti. Kako esto vodi
brigu o raznim podacima i organiziranju prometa, vana je savjesnost i pedantnost u radu.
Zbog rada sa strankama potrebna je smirenost i sposobnost komuniciranja. kolovanje za
tehniara cestovnog prometa traje etiri godine u koli za cestovni promet. Nakon zavrene
srednje kole moe se nastaviti kolovanje za inenjera prometa na fakultetu.
Tehniari cestovnog prometa mogu se zaposliti u poduzeima koja se bave uslugama cestovnog prometa putnika ili tereta, autobusnim stanicama i cestovno - teretnim terminalima,
u prometnoj policiji, poduzeima za iznajmljivanje vozila, stanicama za tehniki pregled
vozila. Mogu otvoriti i vlastito prijevozniko poduzee.
Bliska zanimanja
-
Tehniaru cestovnog prometa bliska su zanimanja tehniara unutranjeg transporta,

peditersko-agencijskog tehniara i prometno-transportnog tehniara na eljeznici. U svom
poslu on blisko surauje s vozaima autobusa, kamiona i tramvaja. Najsrodnije mu je i najee nadreeno zanimanje inenjera prometa.
2. Zanimanje: ZRAKOPLOVNI TEHNIAR
obavlja sloene poslove i zadatke prijama i otpreme zrakoplova;
vodi kontrolni list dispeera;
vodi podatke o polijetanju i slijetanju zrakoplova i dostavlja ih zainteresiranim
slubama;
odrava veze izmeu aerodromskih slubi i posade zrakoplova za polijetanje i prenosi
ih aerodromskim slubama;
vri nadzor nad utovarom i istovarom robe, prtljaga i pote;
nadzire raspored tereta, prtljaga i putnika u zrakoplovu radi zatite i sigurnosti zranog
prometa;
priprema dokumentaciju o balansiranju i optereenju zrakoplova;
vri raspored prispjele pote i dokumenata;
surauje sa policijom, carinom, skladitem i dostavlja im potrebne dokumente;
vri prijam i otpremu dopisa o kretanju zrakoplova prema propisima o uporabi
sredstava veza, obraun teksta, preuzima narudbe i sl.
Opis poslova
-
Tehniari zranog prometa odravaju, popravljaju i u

skladu sa propisima kontroliraju ispravnost zrakoplova.
Oni koji rade u poduzeima za proizvodnju zrakoplova,
izvode manje popravke ili kontrole prije leta direktno
na platformi aerodroma. Oni odravaju i pregledaju
motore, dijelove zrakoplova vane za slijetanje, krila,
instrumente, sustav za odravanje temperature, tlaka,
sustava za koenje, crpke i druge dijelove zrakoplova.
Oni podmazuju i podeavaju rad tih dijelova. Motore
mogu pregledati na zrakoplovu sluei se pri tome skelama ili platformama, a mogu i pomou dizalica skinuti motor sa zrakoplova. Pregledaju ga preciznim instrumentima ne bi li
otkrili napukline, oteenja ili utvrdili ispravnost motora. Izmeu letova pregledaju tokove,
gume, eventualna oteenja na oplati zrakoplova. Prilikom rada na zrakoplovu katkada slue
se i raunarima kojima ispituju rad pojedinih dijelova.
Radni uvjeti
-
Tehniari zranog prometa rade u uredima, zrakoplovnim hangarima i drugim zatvorenim prostorima ili na otvorenom. Ponekad rade i u oteanim vremenskim uvjetima, kad
su hangari puni ili se mora brzo otkloniti kvar. Ponekad podiu ili guraju terete teke i po
pedesetak kilograma. Rade u stojeem, leeem, kleeem ili u drugom neobinom poloaju. esto rade i u nesigurnim poloajima, na skelama ili platformama. Prilikom testiranja
rada motora uobiajene su pojave buka, vibracije i ispuni plinovi. Takvi uvjeti zahtijevaju
strogu primjenu zatitne opreme.

-
Tehniari zranog prometa moraju dobro razumjeti mehanike odnose i sloene mehanike probleme. Spretnost u radu rukama i prstima, kao i motiviranost za mehaniarski
posao, vana su prednost. Budui da se posao odvija i na visini (na krilu, repu ili drugim
visokim dijelovima zrakoplova), trebaju biti spretni i u dobroj fizikoj spremi, koja se periodiki provjerava. Strah od visine onemoguuje rad u ovom zanimanju.
Bliska zanimanja
-
Zanimanja koja postavljaju sline tehnike

zahtjeve: automehaniari, brodomehaniari i
elektromehaniari.
3. Zanimanje: TEHNIAR PTT PROMETA

prua sve potanske usluge, usluge novanog poslovanja i druge usluge korisnicima
istih;
rukuje novcem i drugim blagajnikim sredstvima u skladu sa vaeim propisima;
vri obraun sa glavnom blagajnom;
vodi odgovarajue evidencije iz djelokruga rada;
vri pripreme svih vrsta isplatnih novanih dokumenata po dostavnim rejonima za
isplatu na domu;
trebuje potrebnu koliinu novca od glavne blagajne;
runo unosi podatke sa dokumenata iz neautomatiziranih pota;
zaduuje i razduuje potonoe sa isplatnim dokumentima i novcem;
vodi dnevnike isplaenih novanih dokumenata;
obavlja sve poslove u vezi s reklamacijama i rjeava potranice u unutranjem i
meunarodnom prometu;
vodi knjigu rijeenih i nerijeenih potranica;
vri dostavu paketa na domu i upravlja motornim vozilom;
vri zaduenje i razduenje po dolasku i povratku sa dostave;
preuzima od potanskog centra sve vrste pismonosnih poiljaka i novanih
dokumenata za dostavu te vri diobu istih po dostavnim rejonima;
zaduuje i razduuje potonoe sa knjinim poiljkama;
preuzima i otprema predviene zakljuke sa svih razina prijevoza i za sve razine
prijevoza,
vri kartiranje i otpremu poiljaka;
sainjava vrene nazivnice, spiskove razmjene i vodi pregled rada;
stara se o blagovremenoj razmjeni zakljuaka;
sainjava zapisnike o neispravnosti poiljaka;
obavlja potansko-carinski postupak i naplatu potansko-carinskog posredovanja;
otklanja nepravilnosti u dokumentima;
popunjava potansko-carinsku popratnicu;
vri upis poiljaka u potansko-carinsku prijavu;
vri otvaranje vrea, pruzimanje poiljaka i njihovo usmjeravanje po odredinim
zemljama, odnosno po potanskim centrima;
vri postavljanje praznih vrea i njihovo vezivanje;
vodi evidencije otpremljenih, odnosno primljenih poiljaka;
vri kontrolu poiljaka koje podlijeu carinskom pregledu i deviznoj kontroli i
usmjerava ih potama carinjenja;
vodi evidencije o otpremljenim i prispjelim zakljucima;
sainjava potansko-carinske popratnice za paketske vree.
Opis poslova
-
Tehniar PTT prometa prikuplja, analizira i prati podatke koji su bitni za obavljanje
usluga u PTT prometu (razne poiljke, pisma, paketi, razglednice) i telefonskom prometu
te organizira ekonomino i sigurno iskoritavanje svih raspoloivih resursa. Tehniar PTT
prometa sudjeluje u izradbi kalkulacija cijena potanskih i telefonskih usluga.
Vodi dokumentaciju koja je potrebna pri obavljanju otpremniko-pediterskih obaveza.

Obavlja i administrativne poslove osiguravanja poiljki.Tehniari PTT prometa zaposleni su
u potama i vode brigu o organizaciji dovoza i odvoza svih poiljki.
Radni uvjeti
-
Tehniari PTT prometa rade u razliitim uvjetima. Neke poslove obavljaju u uredskim
prostorijama, druge na otvorenom neovisno o vremenskim uvjetima. Posao moe biti vezan
uz rad sa strankama izravno ili telefonski.

-
S obzirom na to da su poslovi raznovrsni, tehniar PTT prometa trebao bi openito biti

okretna i snalaljiva osoba dobrih organizacijskih sposobnosti. Kako esto vodi brigu o
raznim podacima i organiziranju rada pote, vana je savjesnost i pedantnost u radu. Zbog
rada sa strankama potrebna je smirenost i sposobnost komuniciranja. kolovanje za tehniara PTT prometa traje etiri godine u koli za promet. Nakon zavrene srednje kole moe
se nastaviti kolovanje za inenjera prometa na fakultetu.
Bliska zanimanja
-
Tehniaru PTT prometa bliska su zanimanja tehniara unutranjeg transporta, peditersko-agencijskog tehniara i prometno-transportnog tehniara na eljeznici. Najsrodnije
mu je i najee nadreeno zanimanje inenjera prometa.
4. Zanimanje: TEHNIAR VODNOG PROMETA

poznaje rijenu plovnu mreu;
poznaje temeljne hidroloke zakonitosti;
poznaje temeljne tehnike pokazatelje vodotoka i sliva;
poznaje sve vrste i tipove brodova, skela, amaca i plovnih postrojenja;
primjenjuje sustav mjera u brodarstvu;
posjeduje znanja iz brodogradnje;
poznaje tehniko-eksploatacione osobine suvremenih brodova;
poznaje plovne ureaje i opremu na brodovima;
poznaje stabilnost i optereenje plovila;
poznaje pretovarne ureaje i strojeve za obradbu masovne robe;
rukuje i upravlja plovilom pri odreenim vrstama i reimima plovidbe;
posjeduje osjeaj odgovornosti i samostalnosti pri donoenju odluka;
poznaje temeljna pravila izvoenja navigacije;
tuje nacionalne i meunarodne propise koji se odnose na voenje navigacije;
primjenjuje SI sustav mjera u brodarstvu;
posjeduje znanja za dobijanje ovlaenja radarskog promatraa.
161
Opis poslova
-
Tehniar vodnog prometa prikuplja, analizira i prati podatke koji su bitni za obavljanje
usluga u vodnom prometu. On organizira ekonomino i sigurno iskoritavanje svih raspoloivih resursa. Tehniar vodnog prometa sudjeluje u izradbi kalkulacija cijena usluga vodnog
prometa (najee brodskog). Vodi dokumentaciju koja je potrebna pri obavljanju otpremniko-pediterskih obveza. Obavlja i administrativne poslove osiguravanja putnika i tereta.
Tehniari vodnog prometa zaposleni su u vodnim lukama ili vodnim teretnim terminalima i
vode brigu o organizaciji dovoza i odvoza putnika i tereta.
Radni uvjeti
-
Tehniari vodnog prometa rade u razliitim uvjetima. Neke poslove obavljaju u uredskim prostorijama, druge na otvorenom neovisno o vremenskim uvjetima. Posao moe biti
vezan uz rad sa strankama izravno ili telefonski.

-
S obzirom na to da su poslovi raznovrsni, tehniar vodnog prometa trebao bi openito

biti okretna i snalaljiva osoba dobrih organizacijskih sposobnosti. Kako esto vodi brigu o
raznim podacima i organiziranju rada vodnog prometa (putnici i teret), vana je savjesnost i
pedantnost u radu. Zbog rada sa strankama potrebna je smirenost i sposobnost komuniciranja.
kolovanje za tehniara vodnog saobraaja traje etiri godine u prometnoj koli. Nakon
zavrene srednje kole moe se nastaviti kolovanje za inenjera prometa na fakultetu.
Bliska zanimanja
-
Tehniaru vodnog prometa bliska su zanimanja tehniara unutranjeg transporta, peditersko-agencijskog tehniara i prometno-transportnog tehniara na eljeznici. Najsrodnije
mu je i najee nadreeno zanimanje inenjera prometa.
5. Zanimanje: TEHNIAR ELJEZNIKOG PROMETA

upoznat je sa opim i posebnim poslovima prometne slube;
obavlja poslove operativne slube i upravljanja prometom;
poznaje ope pojmove o vunim vozilima, vrsti sredstava, snazi i nainu obiljeavanja;
poznaje propise o uporabi kola u eljeznikom prometu;
poznaje tehniki kapacitet pruge i prunih postrojenja;
poznaje poslove pomonika strojovoe;
poznaje poslove nadziranja rada skretniara;
poznaje poslove manevarskog osoblja;
poznaje poslove pregledaa kola;
poznaje poslove odravanja vlakova;
poznaje poslove tehnikog mehaniziranja vunih vozila;
obavlja poslove strojovoe;
poznaje poslove tehnikih opravki i odravanja kola, a naroito ureaja za osvjetljenje

i grijanje;
poznaje poslove pregledaa kola;
poznaje poslove organizacije eljeznikog prometa;
poznaje poslove otpravnika vlakova;
poznaje vuna i vuena postrojenja, sredstva osiguranja, prune SS ureaje;
poznaje propise telekomunikacija, transportno-komercijalne propise;
poznaje direktna i kursna kola u unutranjem i meunarodnom saobraaju,
osvjetljavanje, grijanje i opremanje kola za prijevoz putnika;
poznaje dranje i ponaanje konduktera;
obiljeava kola znacima, serijama, podserijama i ostalim oznakama;
poznaje vrste stanica sa podjelom kolske slube;
naruuje, dostavlja i otkazuje kola;
poznaje odredbe o manipuliranju pri prijevozu putnika i prtljaga u unutranjem i
meunarodnom prometu;
poznaje ope tarifske odredbe o prijevozu stvari;
poznaje nain utovara i optereenje kola;
poznaje voenje kolskih evidencija.
Opis poslova
Tehniar eljeznikog prometa nadgleda
transportne poslove, regulira i osigurava
vozni put vlakova, odnosno ulazak, izlazak
i prolazak vlakova kroz eljezniku postaju
i njihovo kretanje. Tehniar eljeznikog
prometa svoj posao moe obavljati sa jednog mjesta (centralno) na kolodvoru
posebnim ureajem ili davanjem naredbi
nadzornom skretniaru. U kolodvorima koji
imaju relejni signalno - sigurnosni ureaj
tehniar eljeznikog prometa postavlja
vozni put za odreeni vlak sa komandnog
stola smjetenog u prometnom uredu ili na
postavnici pritiskom na odgovarajua dugmad. Tehniar eljeznikog prometa stalno prati
kretanje vlakova i usklauje ih s voznim redom, pri emu se telefonski sporazumijeva s
tehniarima eljeznikog prometa susjednih kolodvora. Ako kretanje vozova odstupa od
voznog reda, tehniar eljeznikog prometa regulira promet na osnovu prometnih propisa.
Osim navedenih tehnolokih zadataka, tehniar eljeznikog prometa obavlja i druge poslove: uvodi vlakove u promet, obvjeuje osoblje o promjenama i odstupanjima u prometu
vlakova, u manjim kolodvorima obavlja poslove robnog i putnikog blagajnika, vodi propisane dnevnike i evidencije te popratne isprave vlaka.
Radni uvjeti
-
Poslove tehniara eljeznikog prometa u veini kolodvora obavlja jedan radnik u

smjeni.
Odgovornost tehniara eljeznikog prometa za sigurno i uredno odvijanje eljeznikog

prometa vrlo je velika. Njihov posao stalno prati mogunost nezgoda ili nesrea. Zbog tekih
uvjeta rada imaju pravo na sta s poveanim trajanjem: za 12 mjeseci rada priznaje im se 15
mjeseci osiguranikog staa (beneficirani radni sta), a imaju i povean broj dana godinjeg
odmora i dodatnu naknadu za nepogodne radne uvjete.

-
Za obavljanje poslova tehniara eljeznikog prometa propisani su strogi uvjeti zdravstvene sposobnosti, koja se provjerava svake godine. Osim provjere opeg zdravstvenog
stanja, ispituje se osjetilo sluha te vid sa raspoznavanjem boja. Na pregledu koji se obavlja
prije zaposlenja, osim navedenog, ocjenjuju se i ope intelektualne sposobnosti, osobna
svojstva, mentalna brzina, pamenje, brzina izborne reakcije i emocionalna stabilnost. Sve
navedene sposobnosti i svojstva moraju biti prosjeno razvijene.
Struna sprema stjee se zavretkom etverogodinje prometne kole.
Bliska zanimanja
-
Osim na poslovima tehniara eljeznikog prometa, nakon dodatnog osposobljavanja,

mogu se zaposliti i kao dispeeri, efovi eljeznikih kolodvora ili pomonici efova eljeznikih kolodvora.
6. Zanimanje: VOZA MOTORNIH VOZILA

poznaje temeljne karakteristike prometnih sredstava;
poznaje suvremene zahtjeve transporta u cjelini i poznaje tehnoloke zahtjeve robe u
transportu;
svjestan je uloge ljudskog imbenika u organizaciji sigurnosti prometa i transporta u
najirem smislu;
poznaje graevinske elemente puta, njegovu ulogu i znaaj posebno za sigurnost
prometa;
poznaje osnovne konstruktivne elemente motornih vozila, njihove dijelove i agregate;
poznaje nain rada, funkcije dijelova i sklopova kao i njihovu povezanost;
shvaa potrebe pravilnog rukovanja i odravanja motornih vozila u cjelini;
poznaje dijagnostiku tehnikog stanja i odravanja motornih vozila;
osposobljen je za upravljanje motornim vozilom u svim prometnim uvjetima;
poznaje osnovne karakteristike ponaanja u prometu i utjecaj ponaanja na sigurnost
prometa;
poznaje svoje obveze prilikom vrenja uviaja prometnih nezgoda;
koristi i vri obradbu transportne dokumentacije, putnog naloga i druge
dokumentacije u skladu sa vrstom prijevoza;
bira prijevozno sredstvo u skladu sa transportnim zadatkom, relacijom, trokovima
prijevoza;
uoava nastale kvarove na vozilima i po mogunosti ih samostalno otklanja.
Opis poslova
Vozai motornih vozila upravljaju motornim vozilima
u cilju prijevoza putnika i roba. Ljudi putuju iz mjesta u
mjesto zbog poslova, turistikih znamenitosti, putuju na
odmor, na selo, u brda, u posjet rodbini; u gradovima
putuju zbog posla, kupovine, zabave, kulture. Mnogi
se ne voze sami (vonja ih umara, nema dovoljno parkiralinih mjesta u gradu, neekonomino im je), pa ih
prevoze vozai autobusa. Da bi putnici doli na odredita, vozai autobusa zaustavljaju se na stanicama.
Pritom vode rauna o tomu da se putnici sigurno ukrcaju u autobus i iskrcaju iz autobusa. Pri
zaustavljanju i kretanju voze polako zbog udobnosti putnika. Na nekim relacijama vozai
prodaju i karte na ulazu u vozilo. Na duljim relacijama u autobusu su dva vozaa: dok jedan
vozi, drugi prodaje karte i u tomu se izmjenjuju (zbog ogranienja od 5 sati kontinuirane
vonje). Na poetku rada pri preuzimanju vozila moraju provjeriti ispravnost vozila i ureaja na vozilu, posebno s gledita sigurnosti. Na kraju radnog vremena ili nakon povratka s
due vonje duni su podnijeti izvjee o zbivanjima prilikom vonje, eventualnoj nesrei,
voznom redu te o prodanim kartama i predati novac.
Vozai kamiona upravljaju teretnim vozilima koja prevoze razliitu robu, u pravilu od proizvoaa do potroaa. Kamioni mogu biti manji i vei, esto s prikolicom, a kreu se unutar
gradskog podruja, u meugradskom i meunarodnom prometu. Vozai najee voze po
asfaltiranim cestama. Gustoa prometa, vremenski uvjeti i vidljivost stalno se mijenjaju, pa
vozai moraju prilagoditi vonju promjenjivim uvjetima, a u skladu sa prometnim propisima
i ogranienjima. Sami odluuju o brzini, preticanju, skretanju, usporavanju, ubrzanju. Od
toga ovisi njihova sigurnost kao i sigurnost ostalih sudionika u prometu. Prije poetka rada
dobiju nalog za prijevoz tereta, provjeravaju ispravnost vozila i ureaja na vozilu. Zatim
nadgledaju smjetaj tereta, posebno s pozicije sigurnosti. Pri dolasku na odredite vode rauna o istovaru tereta i sreuju dokumentaciju o teretu.
Radni uvjeti
-
Radno vrijeme vozaa ogranieno je zakonskim odredbama: ne moe voziti due od 8

sati na dan, mora imati prekid od pola sata nakon 5 sati vonje, mora imati odmor od najmanje l0 sati izmeu dva radna dana i sl. Ponekad se te odredbe ne potuju, posebno na
turistikim putovanjima. Vozai u meugradskom prometu provode veliki dio vremena na
putu izvan mjesta boravka, uglavnom u kabini svog autobusa. Zanimanje vozaa autobusa
je rizino zanimanje zbog mogue prometne nesree. Do nesree moe doi zbog vlastite
greke, ali i zbog neprimjerene vonje ili greke drugih vozaa ili pjeaka. U prometnim
nesreama, a posebno autobusa u kojima ima putnika, mogue su velike ljudske rtve i
materijalna teta. Rad vozaa lagan je tjelesni rad, a ono to moe izazivati napor jest stalno
isti poloaj tijela. Radi se u relativno skuenom prostoru u kojem ima buke i vibracije. Novi
tipovi autobusa bolji su u tom pogledu, a i laki su za upravljanje, ali ima jo starih i loih
autobusa.
Rad vozaa kamiona je srednje teak tjelesni rad. Ono to ga ini napornim jest povremena
pomo pri utovaru i istovaru tereta te statiki napor pri stalno istom poloaju tijela u kabini.
Radi se u relativno skuenom prostoru u kojem ima buke i vibracija, to zavisi od tipa i
starosti kamiona.

-
Zanimanje vozaa kamiona primjereno je osobama koje su zdrave, tjelesno spremne i

dobrog vida.
Zanimanje vozaa autobusa primjereno je za zdrave pojedince koji imaju dobru okulomotornu koordinaciju, dobru procjenu udaljenosti, dobru procjenu brzine i smjera kretanja,
koji su emocionalno stabilni i otporni na stres. To je zanimljiv posao za one koji vole putovanja i samostalnost u radu, a ne smeta im neritminost smjena i radnog vremena i due
izbivanje od kue.
Uvjeti za vozae autobusa i kamiona odreeni su zakonima i propisima. Za zaposlenje je
potrebna zavrena trogodinja srednja kola prometnog smjera i vozaka dozvola D kategorije (to je dozvola za prijevoz vie od osam osoba), koju izdaje policijska uprava. Srednja
kola prometnog smjera redovna je srednja kola, a vozaka dozvola D kategorije stjee se
u autokoli i ispitom pred komisijom koji izdaje potvrdu o poloenom ispitu. Za polaganje
vozakog ispita D kategorije potrebno je prethodno posjedovanje vozake dozvole za
kamione (C kategorije) i iskustvo na tim poslovima od l godine, najmanje 21 godinu starosti
i ljekarsko uvjerenje koje se dobiva u za to odreenim zdravstvenim ustanovama i po odreenom pravilniku o zdravstvenoj sposobnosti za vozae.
Bliska zanimanja
-
Vozaima autobusa i voza kamiona bliska su zanimanja: voza taksija, prometni tehniar, disponent vozila, kontrolor prometa i otpremnik. ine ih slinima formalno obrazovanje,
posjedovanje vozake dozvole i radni uvjeti.
7. Zanimanje: RUKOVATELJ GRAEVINSKIM I PRETOVARNIM STROJEVIMA

poznaje temeljne karakteristike prometnih sredstava;
poznaje temeljne naine zatite na radu;
poznaje pogonske motore sa svim sklopovima na prometnim sredstvima;
uoava graevinske kvarove na graevinskim i pretovarnim strojevima i po
mogunosti ih samostalno otklanja;
poznaje temeljne propise u cestovnom prometu i prometnu kulturu;
posjeduje temeljna znanja iz integralnog prijevoza;
poznaje temeljne zahtjeve prijevoza i metode uskladitenja robe;
obavlja voenje potrebne dokumentacije;
pravilno iskoritava graevinske i pretovarne strojeve uz voenje evidencije;
posjeduje temeljna znanja o robi, tj. vrsti tereta s kojim radi;
Opis poslova
-
Rukovatelji graevinskim i pretovarnim strojevima za prijenos, premjetaju raznovrstan

materijal i robu unutar industrijskih pogona, gradilita ili skladita te pri pretovaru brodova,
kamiona ili zrakoplova.
Dijele se prema mjestu rada i vrsti strojeva kojima
upravljaju. Oni koji upravljaju buldoerima i bagerima opisani su na drugom mjestu u ovoj knjizi kao
rukovatelji graevinskim strojevima i rukovatelji
rudarskim strojevima. Ovdje emo opisati dvije najbrojnije grupe rukovatelje dizalicama i viliarima.
Dizaliari upravljaju razliitim vrstama dizalica. U
industrijskim su pogonima male radionike dizalice
i vee mostovne dizalice s kabinom.
Na gradilitima se nalaze toranjske dizalice, a u lukama i brodogradilitima tzv. portalne
dizalice. Rukovatelji viliarom premjetaju terete uzdu radnih prostora i skladita. Viliar
je okretno vozilo na etiri gumena kotaa koje ima i hidrauliki mehanizam s dvjema
snanim vilicama za podizanje tereta paleta, sanduka, trupaca i sl. Upravljajui volanom i
razliitim ruicama, rukovatelj primie svoje vozilo teretu koji treba premjestiti, sputa i
zavlai vilice ispod tereta i podie ga. Potom prenosi i odlae teret na odreeno mjesto. Pri
tome treba biti oprezan, kako ne bi ozlijedio radnike u prostoru kojim se kree. Rukovatelji
viliarom, ba kao i dizaliari, svakodnevno provjeravaju ispravnost svoga stroja, brinu se
o njenom osnovnom odravanju, a povremeno obavljaju i manje popravke.
Radni uvjeti
-
Dizaliar radi sjedei u skuenoj kabini dizalice, katkada na velikoj visini. U kabinama
vanjskih dizalica ljeti moe biti vrue, a zimi hladno. U kabini na visini dizaliar je odvojen
od normalnih kontakata, ali njegov rad zahtijeva stalno i precizno sporazumijevanje s
vezivaima tereta. Vozai viliara rade u razliitim uvjetima. Oni koji rade u industrijskim
halama izloeni su buci i drugim nepovoljnim uvjetima, zavisno o vrsti proizvodnje.

-
Svi rukovatelji graevinskim i pretovarnim strojevima za prijenos materijala moraju

imati normalan vid i sluh, dobru procjenu udaljenosti i razvijen osjeaj da svoje pokrete
precizno usklade s vidnim zamjedbama. Vrlo je vana visoka odgovornost u radu i svijest o
moguim tekim posljedicama nesavjesna rada i nedostatkom pozornosti. Za dizaliare na
visokim dizalicama potreban je dobar osjeaj za ravnoteu, odlian vid na daljinu i sposobnost da prevladaju strah od visine. Trogodinji program obrazovanja u srednjoj strunoj
koli osposobljuje uenike za dizaliara. U graevinskim kolama takoer postoji program
osposobljavanja rukovatelja graevinskim dizalicama. Na podruju prometnih zanimanja
postoji program za osposobljavanje rukovatelja lukom mehanizacijom, koji osposobljuje i
dizaliare i druge rukovatelje.
Bliska zanimanja
-
Ve je spomenuto da se meu rukovatelje strojevima za prijenos materijala mogu

ubrojiti i rukovatelji graevinskim i rudarskim strojevima. Budui da upravljaju pokretnim
strojevima, svi su oni donekle slini s ostalim vrstama vozaa.
8. Zanimanje: PTT MANIPULANT
vri preuzimanje, usmjeravanje i otpremanje knjinih i obinih pismonosnih
poiljaka, novina i asopisa;
sainjava zakljuke;
vri sortiranje i distribuciju potanskih vrea;
vri razmjenu i pratnju izravnih zakljuaka i poiljaka;
vri otvaranje i zatvaranje vrea;
vri usmjeravanje poiljaka u unutranjem transportu;
vri otvaranje i zatvaranje uvoznih i izvoznih poiljaka i podnoenje istih na carinski
pregled;
priprema isprave za potansko-carinsko posredovanje;
vri razmjenu i pratnju izravnih zakljuaka i poiljaka;
vri poslove pripreme za dostavu svih vrsta pismonosnih poiljaka, telefonskih
rauna, telegrama i telefonskih pozivnica, te isplatu novanih dokumenata na datum;
vri naplatu RTV pretplate i druge naplate iz ugovorenih obveza;
na irem i najirem dostavnom podruju prima od korisnika obine i preporuene
poiljke, uputnice i uplatnice, telegrame i pakete do 2 kg, prodaje potanske marke i
vrijednosnice;
vri pranjenje potanskih koveia.
Opis poslova
-
PTT manipulant vri preuzimanje, usmjeravanje i otpremanje knjinih i obinih pismonosnih poiljaka, vri sortiranje i distribuciju potanskih vrea, vri otvaranje i zatvaranje
vrea, usmjeravanje poiljaka u unutranjem transportu, otvaranje i zatvaranje uvoznih i
izvoznih poiljaka i podnoenje istih na carinski pregled, priprema isprave za potanskocarinsko posredovanje, vri razmjenu i pratnju izravnih zakljuaka i poiljaka i vri poslove
pripreme za dostavu svih vrsta pismonosnih poiljaka, telefonskih rauna, telegrama i telefonskih pozivnica, te isplatu novanih dokumenata na odreeni datum.
Potonoe u seoskim sredinama zapoinju svoj radni dan dolaskom i zaprimanjem dnevne
pote. Poto otvore pristiglu vreu s potom, razvrstavaju je u pretince po redoslijedu
isporuke, a preporuene i novane poiljke upisuju u posebne liste. Tada mogu krenuti na
dostavno podruje. Potu raznose na biciklima, a u brdovitijim krajevima na motociklu ili
automobilom. Potu ubacuju u potanske sanduie ili je predaju izravno primaocima koje
sretnu.Gradski potonoe takoer zapoinju svoj radni dan razvrstavanjem pristigle pote te
upisivanjem preporuka, novanih uputnica i vrijednosnih pisama u dostavne liste. Potanski
slubenici rade na potanskim poslovima, na novanom poslovanju i na poslovima telekomunikacijskih usluga. Potanski slubenici koji rade na potanskim poslovima preuzimaju
od graana, preduzea i ustanova potanske poiljke i prodaju im potanske vrijednosnice:

potanske marke, dopisnice, razglednice, pisma, standardizirane pakete i telefonske imenike.
Radni uvjeti
-
PTT manipulant dio svog radnog vremena provodi u zatvorenoj prostoriji (ured u poti),
ali vei dio vremana provodi na otvorenomi u veoma esto tekim vremenskim uvjetima
dok dostavlja poiljke na adresu (vruina, hladnoa, snijeg, kia i dr.). Potanski slubenici
rade u radno vrijeme pote, u dopodnevnoj ili popodnevnoj smjeni ili dvokratno, a u centralnim potama i u sve tri smjene. Rade u zatvorenom prostoru, osim skupljaa pote, koji
prazne potanske sanduie u koje graani ubacuju obine potanske poiljke. Potanski
slubenici rade u grupama, pa treba uskladiti izvrenje radnih zadataka s drugim slubenicima. Prilikom preuzimanja paketa od korisnika te pri prihvatu i otpremi potanskih vrea i
paketa potanski slubenici povremeno diu, sputaju i nose teret teak i 30 kg. Potari
raznose pisma i pakete do primalaca i njihov posao je uglavnom terenski i trai izdrljivost
i spretnost, jer svaka poiljka mora biti isporuena na tanu adresu.

-
Potonoama je potrebna dobra tjelesna kondicija. Razgovijetan govor, opa snalaljivost, odgovornost i savjesnost u radu te emocionalna otpornost vane su pretpostavke za
dobro obavljanje posla. Spretnost ruku poveava potarov uinak u razvrstavanju pote.
Snalaenje u prostoru, sposobnost brzog i tano raunanja, otvorenost i uljudnost, dobro
pamenje imena i lica takoer su za potonoe vani. Zdravstvena sposobnost potrebna za
obavljanje ovih poslova, ali osim zdravstvenog pregleda, obavlja se i pregled psihikih
sposobnosti i osobina.Taj pregled obuhvaa ocjenu opih intelektualnih sposobnosti, osobina
linosti, mentalne brzine, pamenja i emocionalne stabilnosti. Potreban je prosjean nivo
razvijenosti tih sposobnosti i osobina. Za zanimanje PTT manipulanta potrebno je zavriti
trogodinju srednju strunu kolu.
Bliska zanimanja
-
Zanimanje PTT manipulanta blisko je zanimanju potara- pismonoe, referenta za

potu, dostavljaa poiljki koji rade u agencijama za specijalnu i hitnu dostavu. Zanimanje
potanskih slubenika na novanom poslovanju blisko je zanimanju alterskih slubenika
u bankama, a poslovi potanskih slubenika na potanskim poslovima bliski su poslovima
slubenika koji rade na prihvatu i otpremi pote u preduzeima i ustanovama.
9. Zanimanje: BRODOVOA

samostalno rukuje i upravlja plovilom pri odreenim vrstama i reimima
plovidbe;
poznaje rijenu plovnu mreu;
poznaje sve vrste i tipove brodova, skela, amaca i plovnih postrojenja;
poznaje tehniko-eksploatacione osobine suvremenih brodova;
poznaje plovne ureaje i opremu na brodovima;
poznaje manipulativne radove sa ploveim napravama;
poznaje stabilnost i optereenje plovila;
poznaje pretovarne ureaje i strojeve za obradbu masovne robe;
poznaje osnovne hidroloke zakonitosti;
poznaje osnovne tehnike pokazatelje vodotoka i sliva.
Opis poslova
-
Brodovoe da bi uspjeno obavili svoj posao,

moraju precizno kontrolirati rad ureaja o kojima
se brinu, kako bi na vrijeme primijetili mogui kvar.
Pritom se slue suvremenim aparatima za ispitivanje
i raunarskim dugmadima. Ukoliko ustanove kvar na
nekom od ureaja, oni ga pomno proue, jasno opiu
i definiraju nain njegova otklanjanja. Tada poinju
otklanjati konkretan kvar. Kvar otklanjaju modernim
alatima i strojevima, a ponekad i runo. Konkretni radni zadaci brodovoe zavise od mjesta
na kojem su zaposleni.
Brodovoe koji rade u malim servisnim i zanatskim radionicama uglavnom servisiraju i
odravaju manje brodske motore i pripadnu brodsku opremu. U brodogradilitima se
izrauju i odravaju amci, brodovi, jahte, tankeri, ribarski, trgovaki i teretni brodovi.
Brodovoe zaposleni u brodogradilitima osim to servisiraju i brodske motore i opremu
rade i na pregledima i popravcima dijelova broda. Oni koji rade u brodskim radionicama na
plovidbi odravaju pogonske motore i postrojenja te automatizaciju upravljakih ureaja na
brodu.
Radni uvjeti
-
Radni uvjeti brodovoe razlikuju se s obzirom na mjesto na kojem su zaposleni.

Brodovoe zaposleni u radionicama, brodogradilitima i brodskim radionicama esto rade
izloeni buci i neudobnoj temperaturi. Njihov je posao fiziki zahtjevan, jer esto rade u
pognutom poloaju tijela, na povienim mjestima, a prenose i premjetaju tee terete.
Brodovoe koji rade na brodovima mnogo vremena provode na putovanjima. Ponekad im
probleme mogu stvarati loi vremenski uvjeti. Odgovorni su i za tehniku zatitu sredstava,
zatitu linog zdravlja i ivota te za zatitu radnog i ljudskog okolia.

-
Brodovoe moraju biti zdravi i izdrljivi i moraju imati smisao za razumijevanje

tehnikih problema. Vano je da imaju spretne ruke, dobar vid i sluh te da raspoznaju boje.
Ne smiju biti alergini na hemijska sredstva koja rabe u radu.
Poeljno je da su odgovorni, da vole raditi u timu i da su komunikativni.
Redovito kolovanje za brodovoe traje tri godine. Meutim, zbog krupnih i brzih tehnolokih promjena, brodovoe se moraju stalno usavravati i upoznavati s novim tehnikama
i tehnologijama.
Bliska zanimanja
-
Poslovi brodovoe donekle su slini poslovima zrakoplovnog mehaniara, elektromehaniara, elektrotehniara, brodograevnih i strojarskog tehniara.
10. Zanimanje: MANIPULANT U ELJEZNIKOM SAOBRAAJU
poznaje ope i osnovne pojmove u prometnoj slubi: slubena i radna mjesta,
upotrebljivost osoblja, slubene znakove;
poznaje kodeks ponaanja eljeznikih radnika, prijam i predaju slube, pruna
prometna i stanina postrojenja, rukovanje lokalnim postavljaima;
poznaje ope odredbe o manevriranju, obavlja manevarske poslove, kvaenje
sredstava za koenje, poznaje manevarske puteve vonje, sporazumijeva se pri
manevriranju na glavnim kolosijecima i otvorenoj pruzi;
poznaje vrste i sustave konica, mjenjake ureaje zranih konica, kone slavine,
vri provjeru ispravnosti konica stvarne i potrebne koione teine;
poznaje vrste, podjelu i oznaavanje vlakova;
regulira kretanje vlakova, poznaje osnovne pojmove o doputenim ukrtanjima,
preticanju, brzini i osvjetljenju;
poznaje poslovni red kolodvora i tehnoloki proces rada;
poznaje vrste kola;
vri pregled kola.
Opis poslova
-
U eljeznikim kolodvorima obavljaju se poslovi razvrstavanja (raniranje) vozova i

manevriranja (pomicanja) eljeznikih vozila. Manevarski je rad svako pomicanje eljeznikih vozila s jednog mjesta na drugo u kolodvoru, a koje nije vonja vlaka. Obavlja se zbog
oduzimanja vagona iz jedne kompozicije i dodavanja drugoj te razmjetanja vagona zbog
obavljanja odreenih radnji na njima: utovara, istovara i carinjenja robe te popravka vagona.
Raniranje je dio manevarskog rada koji se odnosi na rastavljanje dolazeih i sastavljanje
odlazeih vlakova, a obavlja se samo na nekim eljeznikim kolodvorima. Nalog za manevriranje daje tehniar eljeznikog prometa rukovatelju manevrom ili voi manevra. Osnovni
posao rukovatelja manevrom jest da osigura pravilno, brzo, sigurno i tono obavljanje
poslova u postupku manevriranja. Pri raniranju vlakova manipulant otkvauje vagone u
pokretu, doekuje vagone i zaustavlja ih runom papuom ili runim koenjem u vagonu.
Osigurava vagone od odbjegnua pritezanjem konica na vagonima te stavljanjem podmetaa ili papua ispod tokova. Posao pripreme voza za rastavljanje ili sastavljanje zahtijeva
od manevrista da ue ispod odbojnika izmeu vagona kako bi popustio ili pritegnuo spoj,
spustio ili podigao prijelazne mostove te otkaio ili zakaio vagon.
Pri manevriranju manipulant daje signalne znakove voi manevra signalnom zastavicom,
svjetiljkom ili zvidaljkom, stojei na vanjskoj strani vagona ili manevarske lokomotive.
Istovremeno, prati skretnike i manevarske signale koje daje strojno osoblje.
Radni uvjeti
-
Manipulanti u eljeznikom saobraaju, rukovatelji manevrom i koniari rade na

otvorenom prostoru, eljeznikim stanicama, izloeni svim klimatskim uvjetima, stalnoj
buci i povremeno smanjenoj vidljivosti.Odmor koriste kada to dopusti situacija u saobraaju.
-
Zdravstvena sposobnost potrebna za obavljanje poslova manipulanta u eljeznikom

saobraaju provjerava se na ljekarskom pregledu svake godine, a za koniare i rukovatelje
manevrom svake druge godine. Pregleda se i ispituje ope zdravstveno stanje te stanje ula
sluha i vida sa raspoznavanjem boja. Prije zaposlenja na ovim poslovima, osim zdravstvenog,
obavlja se i pregled psihikih sposobnosti i osobina. Taj pregled obuhvaa ocjenu opih
sposobnosti, osobina linosti, mentalne brzine, pamenja, brzine izborne reakcije i emocionalne stabilnosti. Potreban je prosjean nivo razvijenosti tih sposobnosti i osobina. Za
obavljanje poslova manipulanta u eljeznikom saobraaju vana je tjelesna kondicija,
spretnost i snaga.
Za obavljanje ovih poslova potrebno je zavriti trogodinju srednju strunu kolu.
Bliska zanimanja
-
Prema potrebnoj strunoj spremi i opisu poslova, manipulantu u eljeznikom prometu,

koniaru, manevristu i rukovatelju manevrom bliska su zanimanja skretniara, nadzornog
skretniara i voe manevra.
1. Zanimanje: UGOSTITELJSKO-KULINARSKI TEHNIAR

doekuje i ispraa goste, brine o adekvatnom usluivanju i prati odnos osoblja prema
gostima;
vri kontrolu kvaliteta konzumacija;
poznaje naine usluivanja;
poznaje domae i internacionalne kuhinje, razna pia i napitke te barske mjeavine;
poznaje jedan strani jezik;
vri prijam narudbi za sve prigodne i sveane obroke;
predlae mjere za poboljanje kvaliteta usluga, boljeg asortimana jela, pia i napitaka
i zabavnog ivota za goste;
svakodnevno vri nadzor u prostorijama za usluivanje gostiju u pomonim
prostorijama i brine se da se uoeni nedostaci otklone;
brine o asortimanu, pravilnom rukovodenju i hlaenju pia do odgovarajue
temperature;
vri obradbu svih vrsta mesa, riba i hladnih preraevina, povra, tjestenina i
dekorativnih namirnica;
vri finalizaciju jela (odreivanje boje, arome, gustoe i specifinosti);
prati, blanira, kuha, pri, priprema i garnira jela;
vri dekorativno slaganje jela, prelijevanje umakom i dresing jela;
vri nadzor i odravanje temperature gotovih jela;
vri porcioniranje i distribuciju gotovih jela iz kuhinje;
vri trebovanje namirnica biljnog i ivotinjskog podrijetla, te utvruje kvantitet i
kakvou namirnica;
priprema inventar za serviranje jela, primanje narudbi, kontrolu realizacije, promet
i zakljuno stanje, evidenciju sredstava rada;
organizira pripremu proizvodnje, kontrolu dokumentacije, daje upute i otklanja
nedostatke;
priprema dnevne i tjedne planove kuhinje;
vri izradu normativa i kalkulacija za sve vrste jela;
utvruje recepture za pripremanje jela i zatitu hrane u ;
koordinira rad kuhinjskih radnika;
prima i po mogunosti rjeava albe gostiju;
odrava kontakte sa recepcijskom slubom u vezi sa zajednikim uslugama koje
gosti koriste (grupni i individualni aranmani);
utvruje higijensko-tehnike uvjete prostorija, opreme i zaposlenih radnika kuhinje.
Opis poslova
-
Ugostiteljsko-kulinarski tehniar doekuje i ispraa goste, brine o adekvatnom usluivanju i prati odnos osoblja prema gostima, vri kontrolu kvaliteta konzumacije hrane i
pia, poznaje naine usluivanja gostiju, poznaje domae i internacionalne kuhinje i razna
pia i napitke te barske mjeavine. Takoer je poeljno da poznaje bar jedan svjetski strani
jezik, vri prijam narudbi za sve prigodne i sveane obroke, predlae mjere za poboljanje
kvaliteta usluga, boljeg asortimana jela, pia i napitaka i zabavnog ivota za goste, svako-
dnevno vri nadzor u prostorijama za usluivanje gostiju u pomonim prostorijama i brine

se da se uoeni nedostaci otklone i brine o asortimanu, pravilnom rukovodenju i hlaenju
pia do odgovarajue temperature.
Radni uvjeti
-
Ugostiteljsko-kulinarski tehniari rade u raznim vrstama ugostiteljskih objekata. To

podrazumijeva i razliite uvjete u kojima rade. Uglavnom rade u zatvorenim i ugodnim
prostorima, i to ini ljepu stranu njihova posla. Inae, ta su zanimanja dosta zahtjevna zbog
produenoga i neujednaenoga trajanja radnog vremena, koje oni najveim dijelom provode
na nogama prenosei terete. esto moraju raditi nou, vikendima i praznicima.
-
Za ovaj posao postoji etverogodinji srednjokolski program zvanje ugostiteljskokulinarskog tehniara. Dalje kolovanje mogue je na odgovarajuem fakultetu.
Ugostiteljsko-kulinarski tehniari moraju imati odline organizatorske sposobnosti, moraju
biti komunikativni jer su u neprestanom kontaktu s ljudima, a za uspjenost potrebne su
vjetine kulinarstva. Ovaj posao iziskuje i veliku odgovornost.
Ugostiteljsko-kulinarski tehniari odgovorni su za svako organiziranje sveanosti, banketa,
svadbi, sveanih ruaka, prazninih svetkovina i kao i za eventualne organizacijske probleme. Neophodno je i dobro vladanje barem jednim svjetskim jezikom.
2. Zanimanje: TURISTIKI TEHNIAR
vri poslove na neposrednom primanju gostiju i rezervacija;
vodi, kompletira i odlae dokumentaciju;
vodi korespondenciju;
distribuira poiljke i daje obavijesti;
vodi indekse, recepcijske ploe i hotelski dnevnik;
vri otkup stranih sredstava plaanja;
fakturira i naplauje pruene usluge;
vri posredovanje, prijam i predaju telefonskih i teleks poruka i razgovora;
vri prodaju gotovih turistikih aranmana po zahtjevu;
vri koncipiranje programa izleta;
prikuplja turistike podatke i obrauje pozicije;
ispisuje potrebnu dokumentaciju;
izrauje kalkulacije;
koordinira rad turistikih i ugostiteljskih organizacija i slubi.
Opis poslova
-
Turistiki tehniari organiziraju i prodaju turistike paket - aranmane, prodaju i

posreduju u prodaji ugostiteljskih i turistikih usluga te organiziraju boravak i putovanja
turista na mnoga turistiki privlana mjesta. Bave se i prevozom putnika gdje prodaju i
posreduju u prodaji karata ili rezervacija za razna prevozna sredstva. Prema potrebi i zahtjevima turista, rezerviraju smjetaj i druge usluge ugostiteljskih objekata. Prilikom putovanja
u inozemstvo posreduju u pribavljanju putnih isprava i viza potrebnih za prijelaz granice i
boravak u inozemstvu, a ako turisti ele, mijenjaju i novac. Osim navedenog organiziraju
slube turistikih pratilaca i turistikih vodia te posreduju u osiguranju putnika i prtljage.
Organizatori putovanja koriste se raznim izvorima informacija da bi doznali vremenske
rasporede dolazaka i odlazaka prevoznih sredstava, cijene prijevoza te kvalitetu i cijene
smjetaja u pojedinim hotelima. esto daju preporuke iz vlastitog putnog iskustva ili
iskustva svojih kolega i klijenata. Posao organizatora putovanja jest i reklamiranje vlastitih
usluga.Organiziraju predstavljanje vlastitih putnih aranmana brourama, plakatima, lecima,
reklamama i drugim oblicima promocija.
Radni uvjeti
-
Turistiki tehniari najvei dio radnog vremena provode sjedei u putnikoj agenciji.
Razgovaraju s klijentima ili proraunavaju cijene i sastavljaju turistike aranmane. Telefonski ili raunarnom mreom kontaktiraju s hotelima te dobivaju podatke i organiziraju
usluge raznih prijevoznika. U vrijeme turistike sezone, zbog poveanog interesa, rade pod
velikim pritiskom i esto prekovremeno.
-
Turistiki tehniari moraju imati odline organizatorske sposobnosti, moraju biti

komunikativni jer su u neprestanom kontaktu s ljudima, a za uspjenost potrebne su vjetine
uvjeravanja. Ovaj posao iziskuje i veliku odgovornost. Turistiki tehniari odgovorni su za
svako organizirano putovanje i eventualne organizacijske probleme. Neophodno je i dobro
vladanje barem jednim svjetskim jezikom.
Za ovaj posao postoji etverogodinji srednjokolski program kojim se dobiva zvanje turistikog tehniara. Nakon zavretka srednje kole kolovanje se moe nastaviti na nekom od
fakulteta.
Bliska zanimanja
-
Zanimanja bliska organizatoru putovanja su zanimanja poput sekretara, turistikog

pratioca, ekonomiste ili alterskog slubenika u aviokompaniji.
3. Zanimanje: KONOBAR
priprema prostorije i inventar za usluivanje;
kontaktira s gostima i brine o njihovom smjetaju;
prezentira gostima ponude;
preuzima i utvruje narudbe za jelo i pie;
priprema mijea i izdaje pia u toionici;
posluuje jela i pia;
blokira konzumacije jela, pia i napitaka;
naplauje raune i ispraa goste;
obraunava i predaje dnevnu zaradu;
evidentira i kontrolira stanje inventara i drugih sredstava rada.
177
Opis posla
-
Konobari posluuju hranu i pie u ugostiteljskim objektima. Poto od gostiju prime

narudbe, prenose ih osoblju u kuhinji ili na anku i vode rauna o tome da goste poslue
to bre i to kvalitetnije. Konobarsko zanimanje ukljuuje i druge poslove vezane uz
posluivanje gostiju, kao to su postavljanje stolova i njihovo pospremanje nakon koritenja
te ispostavljanje rauna i naplata usluga. Nezavisno od toga rade li u restoranima koji
pripremaju jela po narudbi, u restoranima koji nude hranu pripremljenu brzo ili u toionicama (kafiima), od konobara se oekuje da budu ljubazni, tani, brzi i komunikativni.
Budui da su konobari u stalnom i neposrednom kontaktu s gostima i kako reputacija
ugostiteljskoga objekta u kojemu rade uveliko zavisi od njih samih jer, od njih se ne oekuje
samo korektna usluga nego i to da gostu boravak uine to ugodnijim. Upravo iz toga
proizlaze razlike u obavljanju konobarskoga posla. U nekim ugostiteljskim objektima od
konobara se zahtijeva i obavljanje posebnih poslova, kao to su doekivanje gostiju na ulazu
u lokal, pratnja do stola, pridravanje stolice pri sjedanju, pomo pri odlaganju garderobe te
savjetovanje pri izboru jela (specijaliteta kue).
Radni uvjeti
-
Konobari rade u raznim vrstama ugostiteljskih objekata. To podrazumijeva i razliite

uvjete u kojima rade. Uglavnom rade u zatvorenim i ugodnim prostorima, i to ini ljepu
stranu njihova posla. Inae, ta su zanimanja dosta zahtjevna zbog produljenoga i neujednaenoga trajanja radnog vremena, koje oni najveim dijelom provode na nogama prenosei
terete. esto moraju raditi nou, vikendima i praznicima. Kao ljudi koji rade s hranom,
konobari svakih est mjeseci podlijeu obaveznomu sanitarnom pregledu, ime se korisnici
usluga, a i oni lino, tite od moguih zaraza.
-
Zbog zahtjevnosti posla, za konobara se trae tjelesno zdrave i psihiki stabilne osobe.
Za uspjeh u poslu vana je opa tjelesna spretnost, a poeljna je i komunikativnost,
ljubaznost, urednost i ugodna vanjtina. Konobari se osposobljuju u ugostiteljskim kolama,
i to po trogodinjemu programu. kolovanje mogu nastaviti u viim ugostiteljskim kolama.
Bliska zanimanja
-
Neke sline radne zadatke obavljaju i domaice i domaini aviona.
4. Zanimanje: KUHAR

posjeduje teorijska i praktina znanja o sirovinama koje se koriste u
kulinarstvu;
posjeduje teorijska i praktina znanja o uvanju i zatiti sirovina koje se
koriste u kulinarstvu;
sposoban za spremanje toplih i hladnih predjela: juha, orbi, riba, rakova,
koljki, gotovih jela od svih vrsta mesa, jela po narudbi, jela sa rotilja,
slastica, vonih salata, kupova i sl.;
posjeduje teorijska i praktina znanja o izradbi receptura;
koristi kuhinju, kuhinjske ureaje i alate;
primjenjuje higijensko-tehnike i druge mjere zatita na radu i zatite okolice;
pravilno rabi sredstva za ienje i dezinfekciju;
sposoban da racionalno koristi sredstva rada, energiju, materijal i vrijeme;
sposoban za samostalan rad i rad u skupini.
Opis poslova
-
Kuharski posao sastoji se u pripremanju i araniranju svih vrsta toplih i hladnih jela.
Kuharski posao podrazumijeva izbor i pripremu namirnica, odreivanje tehnologije pripremanja hrane i samo njeno pripremanje (kuhanje, peenje, prenje, pirjanje i drugo), kao i
pripremu za posluivanje jela.
Na osnovi normativa i zahtjeva ugostiteljskoga
objekta u kojemu rade, kuhari sastavljaju dnevne
i sedmine jelovnike. U skladu s tim jelovnicima
naruuju i preuzimaju namirnice. Kako se sve
namirnice ne troe isti dan, kuharova je dunost
da ih uskladiti i ouva od kvarenja. Budui da
sudjeluju u svim tehnolokim fazama pripreme
hrane, kuhari rukuju brojnim kuhinjskim strojevima, alatima i posuem razliite namjene.
Glavni kuhari usklauju rad kuharskoga i pomonog osoblja te organiziraju cjelokupan rad u
kuhinjama.
Vano je napomenuti i to da kuhari, uz nabrojane poslove, bez obzira na to gdje rade, uvijek
moraju voditi brigu o higijeni prostora i sredstava kojima rade te o linoj higijeni.
Radni uvjeti
-
Kuhari rade u raznim ugostiteljskim objektima, a to podrazumijeva i dosta razliite

uvjete u kojima obavljaju svoj posao. Radni uvjeti variraju od rada u dobro ureenim,
ventiliranim i opremljenim prostorima do rada u improviziranim i nedostatno opremljenim
prostorima. Ipak, svim je kuharima zajedniko to da su izloeni toplini, vlazi i isparavanjima.
Radni ritam kuhara zavisi o vrsti ugostiteljskoga objekta u kojemu su zaposleni. Veina
kuhara radi u smjenama, a u nekim ugostiteljskim objektima rade i nou, vikendima i

praznicima. Vano je istaknuti da kuhari, kao osobe koje rade s hranom, svakih est mjeseci
podlijeu obveznom sanitarnom pregledu, ime se od mogue zaraze tite korisnici
ugostiteljskih usluga, a i sami kuhari.
-
Za kuharske poslove trae se tjelesno zdravi i spretni radnici. Posebno je bitno da

imaju zdrav kotano-zglobni i dini sistem, zdravu kou, uredan vid te razvijene osjete
okusa i mirisa. Kuhari se za svoj rad osposobljuju u ugostiteljsko-turistikim kolama.
Nakon osnovne kole uenici se upisuju u trogodinji kolski program za zanimanje kuhara.
Nakon zavrene prakse kuhari mogu polagati majstorski ispit, a mogu nastaviti kolovanje i
na viim kolama. Vrlo je velika potranja za kuharima u turistiki razvijenim podrujima i
u turistikoj sezoni. Iskusni kuhari, koji uz to imaju poloen i majstorski ispit, vrlo su
traeni i u pravilu dobro plaeni.
Bliska zanimanja
-
Radne zadatke sline kuharima obavljaju jo i

slastiari, pekari te mesari.
5. Zanimanje: SLASTIAR
trebuje namirnice i utvruje njihov kvalitet;
prima, uva i prerauje sirovine u gotove proizvode i poznaje nain izdavanja gotovih
proizvoda;
priprema namirnice i ureaje;
priprema hladne, tople slastice i slastice po narudbi, torte, rolate, odreske, nite,
kompote, aranira voe, izrauje i ukraava peciva;
izrauje slastiarska tijesta i vri njihovu obradbu;
vri finalizaciju slastica;
vri pripremu filova i premaza;
vri pripremu sladoleda i kupova;
vri izdavanje spremljenih slastica;
vri kontrolu realizacije i stanja sredstava rada;
izrauje normative i kalkulacije za sve vrste slastica.
Opis poslova
Slastiari izrauju kolae, kreme, sladoled i
ostale slastice. Glavne sirovine s kojima rade
jesu mlijeko i mlijeni proizvodi, eer, kakao, brano, jaja, sve vrste voa i miroije.
Ovisno o vrsti slastica koje pripremaju, potrebne sastojke prosijavaju, melju, reu, ribaju,
usitnjuju, tuku u muaru ili mijeaju. Sve to
mogu obavljati runo ili elektrinim strojevima i napravama. Prema receptu mijeaju
potrebne sastojke i od njih prave jednolinu
smjesu. Pripremljenu smjesu kuhaju, peku,
hlade ili smrzavaju, ovisno o tomu koju vrstu slastice pripremaju. Pripremljene biskvite i
ostala tijesta za kolae premazuju ili pune kremom, koristei se pritom raznim slastiarskim
priborom. Kolae ukraavaju glazurom, eerom u prahu, voem i sl. i, ovisno o vrsti slastice
i slastiarskom standardu, reu ih na prikladnu veliinu i oblik. Kvalitet smjesa za slastice
provjeravaju kuanjem na jeziku. Je li smjesa za kolae dovoljno kuhana ili peena, provjeravaju i nadziru pratei promjenu boje i tvrdoe smjese. Slastice slau na pladnjeve i iz
radnog prostora odnose ih u slastiarnicu (prodajni prostor) ili ih pakuju u prikladne kutije i
prevoze do trgovina i restorana. Posebnu pozornost pridaju osobnoj higijeni, istoi i urednosti radnog prostora i ispravnom uvanju i skladitenju namirnica i gotovih proizvoda.
Radni uvjeti
-
Slastiari rade u industrijskoj proizvodnji sladoleda i konditorskih proizvoda (okolade, bombona i keksa), u zanatskim radionicama ( poslastiarnicama ) i u kuhinjama
ugostiteljskih preduzea. Rad se odvija u dvije osmosatne smjene, a u nekim industrijskim
pogonima i u tri smjene. Radne su prostorije iste, prostrane, neto poviene temperature,
osvijetljene prirodnom ili umjetnom rasvjetom. Slastiari su tokom rada izloeni mirisima
namirnica i brujanju elektrinih maina za pripremu smjesa za poslastice. Rade uglavnom
stojei, uz povremeno sagibanje i hodanje. Dok rade, slastiari nose bijelu radnu odjeu i
kapu. Industrijska i obrtnika proizvodnja slastica pod neprestanim je i strogim sanitarnohigijenskim nadzorom.

-
Slastiari trebaju imati dobar vid, spretne ruke i

prste. Poeljna je sposobnost usklaivanja pokreta ruku
s vidnim podacima (okulomotorna koordinacija) i smisao
za oblikovanje. Vrlo je vano da imaju sposobnost razlikovanja boja i normalno razvijena ula opipa, okusa i mirisa,
jer im oni omoguuju nadzor kvaliteta proizvoda. Uspjeno
obavljanje slastiarskih poslova zahtijeva samostalnost,
odgovornost i pedantnost u radu. Slastiari moraju biti isti i
uredni. Budui da proizvode prehrambene proizvode, stalno se
moraju podvrgavati ljekarskim pregledima, posebno zbog zaraznih bolesti.
kolovanje za zanimanje slastiara provodi se u kolama za ugostiteljstvo i turizam, a traje

tri godine.
Bliska zanimanja
-
Zanimanju slastiara bliska su ova zanimanja: kuhari, pekari i konditori (proizvoai

keksa, okolade i bombona). Svi oni obavljaju sline radne operacije u slinom tehnolokom
procesu proizvodnje. Nadalje, svima se, zbog proizvodnje prehrambenih proizvoda, postavljaju isti zahtjevi u pogledu osobne higijene i zdravlja.
1. Zanimanje: EKONOMSKI TEHNIAR

osposobljen za obavljanje sloenih poslova i radnih zadataka na organizaciji rada pri
voenju svih vrsta knjigovodstvenih i komercijalnih poslova;
odgovara strunim zahtjevima i svim potrebama iz oblasti komercijalnih i statistikoanalitikih poslova, te poslovima i pravnim znanjima iz oblasti korespondencije,
poduzetnitva, poslovnog prava, menadmenta, finansija, statistike, privredne
matematike;
vri provjeru kvaliteta i kvantiteta roba;
samostalno obavlja bankarske poslove i popunjava razne obrasce i tabele;
osposobljen je za rad na strojevima, raunalima i drugim pomagalima koja se koriste
u praksi, kao i za prihvaanje novih tehnologija, sa ciljem uspjenog ulaska u
europske integracije i prihvaanja europskih standarda;
posjeduje sposobnosti komuniciranja i kulture izraavanja na maternjem i stranim
jezicima, kao i sposobnost sastavljanja poslovnih pisama;
osposobljen je za prilagoavanje zahtjevima trine privrede, te za mijenjanje
zanimanja i permanentno obrazovanje;
posjeduje organizacione sposobnosti i spreman je za timski rad u kome dokazuje
fleksibilnost, suradnju, kreativnost, samokritinost i sposobnost rjeavanja problema;
steena znanja primjenjuje u praksi, te vodi rauna o zatiti na radu, kao i o zatiti
okolice.
Opis poslova
Ekonomski tehniar je obrazovni profil koji se u
srednjoj koli izuava etiri godine. Uenici koji
upiu ovo zanimanje, po zavretku kolovanja,
imae visoki nivo obrazovanja i lako e se moi
upisati na fakultete: ekonomije, prava, menadmenta i dr. Nastava strunih predmeta se odvija
u specijalno opremljenima kabinetima za potrebe
ekonomije. Nakon kolovanja ekonomski tehniari mogu raditi sljedee poslove: blagajnikog
poslovanja, popunjavanja knjigovodstvenih dokumenata, knjienja poslovnih promjena, sastavljanja
izvjetaja o poslovanju, unoenje podataka u raunar, obraunava rate i kamate kredita, vodi poslovne knjige preduzea i kontrolie ih,
izraunava zaradu preduzea, obraunava poreze i dugovanja, pravi planove poslovnog
uspjeha, planira prodaju robe u toku godine, planira i organizuje reklamiranje proizvoda i
usluga.
Mnogi radni postupci i procedure potpomognuti su i podrani raunarskim programima i
tako omoguuju bri protok informacija, neophodan u ekonomiji. U svom poslu ekonomski
tehniari moraju posebno voditi rauna o tanost i preciznosti kojom izvravaju radne
zadatke. Moraju provjeravati tanost podataka koje koriste ili koje unose u obrasce.
Ako rade direktno s novcem, moraju ga posebno paljivo prebrojavati i voditi rauna da
koliina odgovara potrebnom stanju. U onom dijelu posla koji se odnosi na kontakt s klijentima moraju voditi rauna da daju tane i provjerene podatke, ali i da se znaju ispriati,
objasniti i otkloniti reklamaciju i prigovore stranaka. Dio svog radnog vremena ekonomski
tehniari provode na osposobljavanju i strunom usavravanju za poslove koje obavljaju ili
koje e obavljati.
Naravno, ekonomski tehniari imaju veoma lak prohod na fakultete i najee upisuju sljedee fakultete: ekonomski, pravni, fakultet za menadment, fakultet organizacionih nauka,
fakultet novinarstva, fakultet politikih nauka.
Radni uslovi
-
Ekonomski tehniari u pravilu rade od ponedjeljka do petka, i to uglavnom u jednoj

smjeni. Rade u kancelarijama (uredima) ili u poslovnim zgradama banaka. Prostor obino
dijele s nekoliko kolega koji obavljaju iste ili sline poslove. Uredi su im opremljeni personalnim raunarima i terminalima. Ponegdje su ti prostori dosta buni zbog estog komuniciranja telefonom i upotrebe ostalih ureaja. Posao ekonomskog tehniara zahtijeva esto
ponavljanje zadataka, dugotrajni boravak u istom prostoru, komuniciranje s klijentima te
visok stepen panje i usredotoenosti na posao.
-
Ekonomski tehniari uglavnom rade samostalno i od njih se esto trai da samostalno

donose odluke o jednostavnim problemima. Ipak, njihov je rad strogo kontroliran, to od
njih zahtijeva preciznost. U kontaktu s klijentima moraju biti ozbiljni, obazrivi i paljivi.
Taktinost i sposobnost tana i jasna objanjavanja od velike su vanosti pri davanju informacija klijentima.
Od ekomskog tehniara se oekuje tanost, aurnost, sistematinost i odgovornost, kako bi
se izbjegle greke pri unosu i obradi podataka. Budui da dolaze u dodir s povjerljivim
podacima o poslovanju, oni trebaju biti osobe od povjerenja. Informatika znanja, posebno
vladanje programima za obradu teksta i za izradu proraunskih tabela, te razvijenost matematikih sposobnosti su pretpostavka za savladavanje sve sloenijih tehnologija obrade
podataka.
Da bi se steklo zvanje ekonomskog tehniara potrebno je zavriti eteverogodinju srednju
ekonomsku kolu.
Osposobljavanje se najee sastoji od usavravanja znanja i vjetina s podruja komunikacije, prodaje, informacijske tehnologije i stranih jezika.
Bliska zanimanja
-
Poslovi slini poslovima ekonomskog tehniara su poslovi potanskih slubenika,

slubenika u osiguravajuim drutvima, blagajnika, upravnih referenata te knjigovodstvenih
slubenika.
2. Zanimanje: POSLOVNO-PRAVNI TEHNIAR

poznaje osnovne norme u poslovnoj korespondenciji, poduzetnitvu, menadmentu,
knjigovodstvu, finansijama, bankarstvu i poslovnom pravu;
osposobljen za poslove u opim i strunim slubama organa uprave i lokalne
samouprave;
obavlja administrativne poslove;
komunicira sa strankama;
komunicira sa bankama;
radi na poslovima iz podruja radnih odnosa;
izrauje razne evidencije i statistike podatke;
pie rjeenja i odluke;
radi na ovjerama potpisa, rukopisa i prijepisa;
posjeduje osnovna znanja jednog svjetskog jezika na razini razmjene informacija iz
kancelarijsko-administrativno-pravnih poslova;
obrauje potu i radi na raunalu;
sposoban je za praenje i usvajanje ekonomskih, poslovnih i pravnih znanja iz
poduzetnitva, raunovodstva, menadmenta, finansija, bankarstva i poslovnog prava;
spreman za praenje naprednog, elastinog i visokokvalitetnog sustava obrazovanja i
obuke;
znanjem, izgledom i ponaanjem predstavlja ustanovu, poduzee ili firmu i pridonosi
boljem poslovnom uspjehu;
sposoban je za samostalan rad i rad u skupini;
spreman je na stalno usavravanje, odnosno permanentno obrazovanje;
u poslu je toan, auran, snalaljiv i posebno odgovoran.
Opis poslova
-
Poslovno-pravni tehniari su kancelarijski slubenici koji rade administrativne poslove

prijama i slanja pote, na prepiskama, korespodenciji, na pripremi, izdavanju i evidentiranju
izdanih i primljenih spisa i dokumenata te arhiviranju do kumentacije. To mogu biti odluke,
rjeenja, uvjerenja o dravljanstvu, putovnice, osobne iskaznice, dozvole, potvrde itd. Posao
poslovno - pravnih tehniara u veini sluajeva je kombinacija komunikacije s ljudima i
obradbe dokumenata. Oni razgovaraju sa strankama i upuuju ih koja osobna i druga dokumenta trebaju donijeti na uvid i koje obrasce trebaju ispuniti da bi dobili traene dokumente.
Prema podacima u predoenoj dokumentaciji pripremaju traene dokumente. O primljenim
i izdanim dokumentima vode urednu evidenciju. U radu komuniciraju sa strankama i ostalim
slubenicima u kancelariji i sa raznim ustanovama i preduzeima. Poslovno-pravni tehniari
rade u opim i strunim slubama organa uprave, u pisarnicama, matinim uredima, zemljino-knjinim uredima, uredima socijalne zatite, osiguravajuim drutvima, u uredima
MUP-a, u uredima za ovjeru potpisa, rukopisa i prepisa te u privatnim preduzeima.
Poslovno-pravni tehniari slue se u radu strunim asopisima, biltenima i asopisima s
propisima. Rade na pisaim strojevima, raunaru i svim ostalim sredstvima i pomagalima
kancelarijskog poslovanja i komuniciranja.

Radni uvjeti
-
Poslovno-pravni tehniari rade u ugodnim, istim i osvijetljenim prostorijama. Na

nekim radnim mjestima je sam u uredu, ali ih je ee dvoje ili vie. Rad se odvija preteno
sjedei, iako se niz poslova obavlja i hodajui ili stojei. Ipak, ako due vrijeme preteno
sjedi, to moe dovesti do deformacija i bolesti kraljenice.
-
Za uspjean rad u ovom zanimanju potrebne su ope intelektualne sposobnosti,

preciznost, urednost, tonost i odgovornost u radu. Sposobnosti lakog usmenog i pisanog
izraavanja vane su zbog svakodnevnog komuniciranja s ljudima. Poeljno je da zaposleni
u ovom zanimanju dobro vide i uju. Spretnost ruku i prstiju vana je jer posao zahtijeva
pisanje i na pisaem stroju, ali i rukom. Zbog rada sa strankama poeljne su emocionalno
stabilne, strpljive i ljubazne osobe, spremne na suradnju.
Uenici koji ele postati poslovno-pravni tehniari koluju se u srednjim upravnim kolama,
a kolovanje traje etiri godine, nakon ega se mogu zaposliti kao referenti u nekoj od slubi.
Napredovanje referenata je mogue i oni mogu postati voditelji ili efovi manjih odjeljenja.
Oni koji ele napredovati u strunom smislu, u upravno-pravnoj struci, obino nastavljaju
kolovanje na pravnom ili nekom drugom fakultetu
Bliska zanimanja
-
Poslovno - pravnom tehniaru slina su sva zanimanja u kojima se posao odvija u

uredima i u kojima se komunicira s ljudima i radi s dokumentima. Prema tome, slina su
zanimanja tajnica, ekonomskih tehniara, administratora, matiara, upravnih referenata,
referenata na protokolu, recepcionara, referenata za informacije, alterskih namjetenika, itd.
3. Zanimanje: TRGOVAKI TEHNIAR
putem modernog, fleksibilnog i visokokvalitetnog struno-teorijskog i praktinog
sustava obrazovanja i obuke, kao i opih i osobnih kvalifikacija uspjeno odgovara
potrebama trita rada;
stjee znanja iz oblasti robne proizvodnje, funkcija novca, akumulacije, plasmana
kapitala;
procjenjuje znaaj knjigovodstvene evidencije u evidentiranju poslovnih dogaaja i
knjigovodstveno prati poslovanje trgovinskog poduzea;
izrauje kalkulaciju nabavne i prodajne cijene robe;
stjee znanja o potroakim kreditima, kamatama, uvozu i izvozu robe;
poznaje organizaciju rada trgovinskog poduzea, principe poslovanja, naine
iskazivanja i raspodjelu rezultata poslovanja u trgovini;
vlada tehnikom neposredne prodaje robe u razliitim tipovima prodavaonica;
objanjava i analizira nastanak i razvoj marketinga, istraivanje trita, instrumente
marketing-miksa;
stjee neophodna znanja iz oblasti poslovnog prava;

stjee i primjenjuje znanja iz oblasti informacione tehnologije obradba teksta i tabela,
grafiko predstavljanje podataka, izradba i korienje baze podataka;
znanje steeno u struci koristi za prihvaanje novih tehnologija i permanentnog
obrazovanja;
razvija sposobnost kulture izraavanja i komunikacije na maternjem i stranom jeziku,
te stjee ekoloku kulturu;
stjee osobne i drutvene kvalifikacije: komunikativnost, poslovna kultura, timski
rad, fleksibilnost, suradnja, odgovornost, rjeavanje problema, kreativnost na poslu.
Opis poslova
-
Trgovaki tehniari-komercijalisti pokazuju i reklamiraju robu potencijalnim kupcima,

demonstriraju njenu funkciju i na najbolji nain je reklamiraju kako bi prodaja bila to bolja.
Oni vre prodaju proizvoda svojih kompanija drugim proizvoaima, veletrgovinama,
vladinim agencijama i nekim drugim organizacijama. Bez obzira na tip proizvoda, glavni
zadatak trgovakih tehniara-komercijalista je zainteresirati veletrgovca ili preprodavaa
za svoj proizvod i odgovoriti na sva pitanja ili probleme klijenata. Trgovaki tehniarikomercijalisti savjetuju klijenta i kako poveati prodaju samog proizvoda. Oni esto putuju
i posjeuju kako potencijalne tako i postojee kupce. U svom radu koriste se uzorcima ili
katalozima koji opisuju proizvode to ih njihova kompanija prodaje te cijene, dostupnost ili
korisnost (nain na koji ti proizvodi tede novac i poveavaju produktivnost) tih proizvoda.
Zbog brojnih proizvoaa, odnosno veletrgovaca koji nude sline proizvode, pokuavaju
naglasiti jedinstvenu kvalitetu proizvoda ili usluga svoje kompanije. Oni primaju i narudbe
i rjeavaju sve probleme ili prigovore naruitelja. Trgovaki predstavnici imaju i dodatne
dunosti. Dio njih bavi se prodajom proizvoda ija instalacija i optimalno koritenje
zahtijevaju veliko tehniko znanje proizvodi kao to su npr. raunari. Osim to klijentu daju
informacije o proizvodima svojeg preduzea, oni potencijalnim kupcima i postojeim klijentima pomau u svim vrstama tehnikih pitanja. Trgovaki tehniari-komercijalisti mogu
preporuiti bolje i kvalitetnije materijale i maine za proizvodnju, sastaviti plan predloenog
sistema maina i procijeniti trokove nove opreme (odnosno utedu postignutu upotrebom
te opreme). Sve ee trgovaki tehniari-komercijalisti koji ne posjeduju tehniko znanje
surauju s tehnikim strunjacima. U tim sluajevima trgovaki tehniari-komercijalisti
stupi u kontakt s potroaem, predstavi mu proizvode ili usluge svojeg preduzea i sklopi
ugovor. U procesu predstavljanja proizvoda tada sudjeluje i tehniki strunjak koji klijentu
objanjava sve tehnike pojedinosti vezane uz proizvod i odgovara na sva kupeva pitanja.
U ovakvoj organizaciji posla trgovaki tehniari-komercijalisti ima vie vremena za rad s
postojeim klijentima te za saradnju s novim klijentima. Trgovaki tehniari-komercijalisti
koji prodaju proizvode iroke potronje esto predlau kako i gdje izloiti robu. Ako
sarauju s veletrgovcima, pomau im u izradi promotivnog materijala i propagandi.
Radni uvjeti
-
Neki trgovaki tehniari-komercijalisti pokrivaju vrlo velika podruja i stoga puno

putuju. Njihov posao moe biti koncentriran u velikim gradovima i u tom sluaju putovanja
ima mnogo manje. Zbog prirode posla i uestalosti putovanja trgovaki tehniari-komercijalisti najee rade vie od 40 sati tjedno. Iako radno vrijeme u ovom poslu nije fiksno, a
moe biti i dosta dugo, prednost je mogunost samostalnog odreivanja rasporeda rada.
Saradnja s razliitim vrstama ljudi je i vrlo zahtjevna.

-
U ovom je poslu vrlo vana usmjerenost na ciljeve, uvjerljivost i mogunost samostalnog i timskog rada. Poeljno je da je trgovaki tehniari-komercijalisti budu ugodne
vanjtine i nastupa, te da se dobro slae s drugima, uz sposobnost efikasnog rjeavanja
problema. Dodatno, vano je da ljudi koji se bave ovim poslom budu strpljivi i uporni, jer
put do sklapanja posla moe trajati i nekoliko mjeseci. Potrebna je i odreena koliina
fizike izdrljivosti (katkada prenose teke kutije s uzorcima proizvoda ili due vrijeme
provode na nogama). Vano je da trgovaki tehniari-komercijalisti uivaju u putovanju, jer
velik dio svoga radnog vremena provode putujui i posjeujui postojee i nove klijente.
Osposobljavanje za ovo zanimanje traje etiri godine. Budui da zahtjevi posla postaju sve
sloeniji, sve vie preduzea zahtijeva fakultetsko obrazovanje (najee studij ekonomije
ili studij povezan s konkretnim proizvodom).
Mnoga preduzea jo uvijek na ovim radnim mjestima zapoljavaju pojedince s iskustvom
u prodaji, bez obzira na formalno obrazovanje.
Bliska zanimanja
-
Trgovaki tehniari-komercijalisti i trgovaki predstavnici moraju dobro poznavati

proizvod koji prodaju te sam proces prodaje toga proizvoda. Slina zanimanja u kojima su
potrebna slina znanja jesu zanimanja u veletrgovini, prodaji nekretnina ili prodaji osiguranja,
zatim zanimanje trgovakog poslovoe, akvizitera, demonstratora za prodaju itd.
4. Zanimanje: TRGOVAC
stjee teorijske, praktine, ope i osobne kvalifikacije iz oblasti trgovine;
praktino primjenjuje steena znanja i na taj nain jaa vezu izmeu trita rada i
obrazovnog sustava;
priprema se za mijenjanje zanimanja i specijalizaciju i osposobljava se za
permanentno obrazovanje;
poznaje i pridrava se naela standarda kvaliteta;
poznaje deklaraciju, marku proizvoda, ambalau, pakiranje, skladitenje i transport
robe;
poznaje sastav, hranljive vrijednosti i naine konzerviranja prehrambenih proizvoda,
namirnica biljnog i ivotinjskog podrijetla, pia i sredstava za uivanje;
poznaje tekstilnu i koarsku robu, prizvode kemijske industrije, plastine mase i
gumu, vjetaka gnojiva i pesticide;
stjee odreena znanja o organizaciji prodavaonice, maloprodaji i veleprodaji,
instrumentima za mjerenje teine i tehnikim ureajima u prodavnici (kase);
razlikuje ulogu i profil prodavca u razliitim tipovima prodavnica;
ovladava tehnikom neposredne prodaje robe, nainom plaanja, blagajnikom
dokumentacijom, snabdijevanjem prodavaonice robom, formiranjem maloprodajnih
cijena, poslovnom korespondencijom;
prati propise u trgovini i upoznaje se sa postupkom inventarisanja i kontrole u
prodavaonici;
stjee znanja o funkcijama, podjeli i strukturi trgovine, trgovinskoj mrei na veliko i

na malo, tritu i trgovini;
samostalno izrauje kalkulaciju cijene trgovinske robe;
stjee vjetine iz oblasti raunalnih sustava i raunalnih komunikacija;
stjee osobne i drutvene kvalifikacije: komunikacija, poslovna kultura, timski rad,
fleksibilnost, suradnja, odgovornost.
Opis poslova
-
Trgovci (prodavai) su zaposleni na svim mjestima gdje se prodaje roba. Prodavaonice

kupcima nude cipele, odjeu, hranu, kozmetike proizvode, raunare, automobile itd. No
bez obzira na to koju vrstu proizvoda prodavaonica nudi, glavni zadatak trgovca (prodavaa)
svugdje je isti. Prodava nastoji prije svega zainteresirati kupca za proizvode koje prodaje.
Pri tomu opisuje kupcu osobine proizvoda, pokazuje mu kako se proizvodom rukuje i
upoznaje ga s razliitim mogunostima njegove upotrebe. Pokazuje i razliite modele, boje
ili veliine proizvoda. Upoznaje kupca s cijenama proizvoda i mogunostima plaanja. U
nastojanju da proda robu, prodava ljubazno i strpljivo razgovara s kupcem, pokazuje mu
razne proizvode i objanjava prednosti pred ostalim slinim proizvodima na tritu.Ukratko,
vjetom komunikacijom nastoji ga nagovoriti na kupnju. Osim to posluuju kupce, prodavai preuzimaju, pregledavaju i razvrstavaju robu. Dio robe stavljaju na police u prodajnom
prostoru, a odreene koliine robe razmjetaju u skladine prostore. Kad se roba s polica
proda, prodavai iz skladita donesu novu robu i uredno je poslau po policama. Da bi
ouvali kvalitet proizvoda, prodavai posebno paze da se roba izlae, uva i skladiti u
skladu s uputama i preporukama proizvoaa. Zato prodavai neke proizvode stavljaju u
friidere (npr. mlijene i mesne proizvode), neke na suha mjesta (sol, deterdente, hemikalije), neke na tamna mjesta (lijekovi, hemikalije). U prodavaonicama u kojima kupci sami
s polica uzimaju robu koju ele kupiti (samoposluivanjima) prodava pomae kupcu u
izboru robe i upuuje ga na kojoj polici moe nai traeni proizvod.
Radni uvjeti
-
Veina prodavaa radi u istim, urednim i dobro

osvijetljenim prodavaonicama. Veliina prodavaonica
znatno se razlikuje: od velikih robnih kua i salona u
kojima se prodaje namjetaj ili automobili do malih
duana mjeovitom robom ili voem i povrem.
Ovisno od vrste proizvoda koje prodaju, prodavai
mogu biti izloeni razliitim ugodnim ili neugodnim
mirisima. Prodavaima mesa i ribe ruke su tokom rada
izloene vlazi i hladnoi. Prodavai ne smiju naputati
svoje radno mjesto, osim ako ih neko za njihove
odsutnosti ne zamijeni. Rad prodavaa odvija se
iskljuivo stojei ili hodajui, to nakon dueg bavljenja tim poslom moe dovesti do razliitih iskrivljenja kime i bolesti nogu.
Poeljne osobine
-
Vrlo vana i poeljna osobina prodavaa jest sposobnost lakog i uinkovitog usmenog
komuniciranja. Uspjenost u poslu zavisi od dojma koji prodava ostavlja na kupca.
Uvjerljivi prodavai dobro usklauju svoje verbalne (ono to govore), neverbalne (govor
tijela) i simbolike poruke (urednost, nain odijevanja, frizura i sl.). Taktinost, ljubaznost i
strpljenje vrlo su vane osobine, jer se meu kupcima mogu susresti i zahtjevni i teki
pojedinci. Zbog velike konkurencije na tritu, uspjenost i uinkovitost prodavaa zavisi
od njegove upornosti, predanosti poslu i takmiarskom duhu, pa su i to poeljne osobine u
ovom zanimanju. Meu tjelesnim sposobnostima vana je opa tjelesna spretnost i izdrljivost te spretnost ruku i prstiju. Svi prodavai moraju imati normalan vid i sluh. Zavisno
od vrste proizvoda koji prodaju, poeljno je da imaju i razvijena ula mirisa i okusa.
Normalno razvijeni osjeti pomau prodavaima u kontroli ispravnosti i kvalitete proizvoda.
Prodavai trebaju biti tjelesno potpuno zdrave i psihiki stabilne osobe. Posebne mjere
opreza provode se s prodavaima koji rade u trgovinama s prehrambenim proizvodima. Oni
su zakonski obavezni odlaziti na redovite lijenike preglede kojima se prati i kontrolira
njihovo zdravstveno stanje.
Osposobljavanje, napredovanje i zapoljavanje
-
Srednje trgovake kole u kojima se koluju budui prodavai traju tri godine.
Zanimljivo je da u nekim trgovinama mogu raditi samo pojedinci koji su zavrili vie kole
ili fakultete. Tako npr. lijekove prodaju samo diplomirani farmaceuti. To je zbog toga to oni
esto sami i pripremaju lijekove, a za taj posao potrebno je visoko obrazovanje u farmaceutskoj struci. Prodavai se tokom kolovanja ili kasnije dodatno specijaliziraju za prodaju
razliite robe. Rad u specijaliziranim trgovinama zahtijeva detaljno poznavanje svih karakteristika i naina uporabe robe koja se prodaje. To je posebno vano kad se na tritu pojavi
novi proizvod. Tada obino proizvoa organizira kurseve ili prezentacije na kojima se
prodavai potanko upoznaju s rukovanjem, svojstvima i inovacijama u proizvodu. Uspjeni
prodavai mogu napredovati na rukovodee poloaje, npr. na mjesto poslovoe ili efa
prodaje ili nabavke.
Bliska zanimanja
-
Ovom su zanimanju bliska zanimanja konobar, recepcionar, blagajnik. Svi oni u svom
poslu komuniciraju s ljudima, prodaju i naplauju robu ili usluge.
5. Zanimanje: POSLOVNI TAJNIK
ispunjava zahtjeve modernog, fleksibilnog i visokokvalitetnog sustava obrazovanja i
obuke;
uspjeno korespondira izmeu trita rada i obrazovnog sustava te ispunjava zahtjeve
obrazovnog sustava da d odgovor na potrebe trita rada, odnosno da osigura
potrebnu radnu snagu i podri privredni razvoj;
ispunjava zahtjeve trine privrede, te primjene nove informatike tehnologije;
osposobljen za obrazovanje tijekom cijelog ivota i omoguavanje adekvatne
pripreme za mijenjanje zanimanja i specijalizaciju;
osposobljen za prihvatanje novih tehnologija, sa ciljem ulaska u europske integracije i
prihvatanja svjetskih standarda;
pripravan je za stjecanje strunih, teorijskih i praktinih, opih, osobnih i drutvenih

kvalifikacija;
vlada aktuelnim ekonomskim, poslovnim i pravnim znanjima iz poslovne
korespondencije, poduzetnitva, menadmenta, knjigovodstva, poslovnog prava,
statistike, privredne matematike;
praktino primjenjuje znanja steena u strunoj teoriji;
razvija sposobnosti kulture izraavanja i komunikacije na maternjem i stranim
jezicima, kao i prepoznavanja i korienja suvremene informacione tehnologije,
matematikih i ekolokih znanja;
pripravan je za razvoj osobnih i drutvenih kvalifikacija: timski rad, fleksibilnost, samokritinost i kritinost, suradnju, rjeitost, rjeavanje problema i kreativnost u poslu.
Opis poslova
Poslovne tajnice rade u gotovo svim organizacijama,
poduzeima i dravnim ustanovama. Obavljaju i koordiniraju uredske poslove. U manjim organizacijama
radi obino jedna tajnica. U velikim organizacijama,
koje imaju vie odjeljenja, u svakom radi po jedna
poslovna tajnica. Poslovne tajnice vode rauna o tomu
da svi slubenici, poslovni partneri ili stranke pravodobno dobiju potrebne informacije, vane su za dobro
obavljanje poslova i uspjenu poslovnu suradnju. Da
bi to osigurale, one svakodnevno razgovaraju o dnevnom rasporedu poslova s voditeljem odjela (direktorom, efom), slubenicima odjela i s
poslovnim partnerima. Poslovne tajnice vode brigu o rasporedu sastanaka i podsjeaju rukovodioce na mjesto i vrijeme njihova odravanja.Rukovodioci odjela svakodnevno se s mnogo
ljudi dogovaraju o poslovnim susretima i sastancima. Da ne bi dogovorio vie sastanaka u
isto vrijeme, poslovna sekretarica u svoj rokovnik zabiljei datum, mjesto i vrijeme sastanka.
Zabiljeke koje pravi u svom poslovnom rokovniku pomau joj da podsjeti rukovodioca o
predstojeim obvezama i da mu moe rei koliko vremena ima na raspolaganju za nove sastanke. Poslovne sekretarice svakodnevno imaju posla s raznim strankama. Daju im traene
informacije u izravnom kontaktu ili odgovaraju na telefonske pozive. Zaprimaju i evidentiraju dnevnu potu naslovljenu na odjel u kojem rade. Prema uputi voditelja piu poslovne
dopise i pisma. Dopise i pisma piu na raunaru. Sadraj dopisa katkada sastavljaju same, a
nekad im rukovodilac izdiktira ta i kome trebaju napisati. Napisane dopise daju rukovodiocu
na potpis, a nakon toga ga ovjeravaju slubenim igom. O primljenoj i poslanoj poti vode
urednu evidenciju. Prema potrebi rukuju i ostalim uredskim sredstvima i pomagalima, npr.
fotokopirnom mainom, faksom, diktafonom itd.
Radni uvjeti
-
Poslovne tajnice rade u udobnim uredima. I u onim organizacijama u kojima su buka i

neugodni mirisi neizbjene popratne pojave radnog procesa, ured tajnice je udobna i zatiena prostorija. U nekim odjelima uz tajnicu su u uredu jo jedan do dva slubenika, ali je
tajnica najee sama u uredu. Na visokoj organizacijskoj razini u pravilu ima poseban ured,
koji je esto odmah uz ured rukovodioca ustanove. Poslovne tajnice rade u prijepodnevnoj
smjeni, u propisanom trajanju radnog vremena. Moraju neprekidno biti na svom radnom
mjestu, to je i fiziko i psihiko optereenje. Tijekom radnog dana odgovaraju na brojne

telefonske pozive ili same moraju telefonirati poslovnim partnerima ili klijentima. Moraju
biti uporne i strpljive kad su linije zauzete i ljubazno razgovarati ak i kad su sugovornici
neugodni. U njihovom uredu esto zvoni telefon, a nerijetko i dva telefona u isti as. Ljudi
istovremeno ulaze i izlaze, trae podatke, ostavljaju poruke ili ekaju na sastanak s voditeljem. Zbog svega to se dogaa oteano je odravanje pozornosti. Poslovne tajnice posao
obavljaju preteno sjedei. Dugotrajno sjedenje moe uzrokovati razliita iskrivljenja i
bolesti kraljenice.

-
Poeljno je da su tajnice emocionalno stabilne, strpljive i ljubazne prema ljudima.

Vano je da se lako pisano i usmeno izraavaju i da su komunikativne. Moraju biti spretnih
ruku i prstiju, imati normalan vid i sluh te lako skretati pozornost s jednog sadraja na drugi.
Poeljno je da su poduzetne i da imaju organizacijske sposobnosti. Posebno je vano da su
diskretne. To znai da moraju biti promiljene, odmjerene i da znaju uvati tajnu, pa je vjerojatno i sam naziv ovog zanimanja izveden iz te osobine.
Za obavljanje poslova poslovne tajnice potrebno je zavriti srednju kolu koja traje tri
godine. Postoje i birotehnike kole koje koluju ljude za zanimanje administrativni tajnik,
ali se i nakon ostalih zavrenih srednjih kola moe nai posla u ovom zanimanju. Brz razvoj
uredske opreme namee poslovnim tajnicama potrebu ovladavanja modernim uredskim
sredstvima i pomagalima, novim raunarskim programima i sl. Zbog toga se i zaposlene
poslovne tajnice neprekidno struno usavravaju na raznim teajevima i seminarima.
Bliska zanimanja
-
Brojni slubenici u uredima rade sline poslove kao poslovne tajnice: popunjavaju obrasce, piu izvjea razne papirnate poslove, daju informacije poslovnim partnerima. Meu
njima su upravni referenti, knjiniari, ekonomski tehniari, korespondenti, recepcionari.
Svi oni uglavnom rade sjedei i koriste slinu uredsku opremu.
1. Naziv zanimanja: MEDICINSKI TEHNIAR

Nivo sloenosti: IV stupanj, etverogodinja struna kola
uspjeno prua zdravstvenu njegu u opim i specijalnim bolnicama, poliklinikama i
klinikim ustanovama;
osposobljen za rad u primarnoj zdravstvenoj zatiti sa aspekta preventivne, kurativne i
rehabilitacijske medicine;
osposobljen za rad u klubovima za masovne kronine i nezarazne bolesti i bolesti
ovisnosti;
osposobljen za rad u domovima za naputenu djecu i djecu sa specijalnim potrebama;
osposobljen za rad u domovima za stara i iznemogla lica;
osposobljen za rad u institucijama za zdravstveno-socijalnu zatitu osjetljivih
populacionih grupa;
uspjean u radu u humanitarnim ustanovama i organizacijama (Crveni kri, Caritas,
Crveni polumjesec, Ljekari bez granica, Ljekari svijeta);
uspjeno asistira lijeniku u pripremi i izvoenju jednostavnijih medicinsko-tehnikih
zahvata;
sudjeluju u timovima za psihiku, fiziku, socijalnu i profesionalnu rehabilitaciju
bolesnika;
provodi jednostavnije masae i tjelovjebe radi sprjeavanja komplikacija
dugotrajnog leanja (bolnika i izvanbolnika njega bolesnika);
osposobljen za asistenciju lijeniku u stomatolokoj ordinaciji;
osposobljen za rad u timu obiteljske medicine (promocija zdravlja i pruanje
zdravstvene njege);
osposobljen za rad u medicinskoj statistici;
utvruje potrebe pojedinca (zdravog i bolesnog), njegove obitelji i skupina sa
zdravstvenom njegom;
planira i provodi (samostano i u timu) aktivnosti usmjerene ka rjeavanju
zdravstvenih problema;
promatra stanje bolesnika (izgled, ope stanje, ponaanje i vitalne funkcije);
provodi osobnu higijenu i higijenu okoline bolesnika (kupanje, pranje i mijenjanje
poloaja);
vri hranjenje (prirodnim putem, nazogastrinom sondom, gastrostomom, hranjivom
klizmom);
brine o priboru za njegu bolesnika i za medicinsko-tehnike zahvate (pregled,
pretrage, dijagnostiki zahvati);
priprema instrumente, aparate i dokumentaciju za medicinsko-tehnike zahvate koje
izvodi lijenik;
priprema i vri jednostavnije medicinsko-tehnike zahvate (klizma za ienje,
kateterizacija i ispiranje);
vri pripreme za transfuziju krvi (pribor, dokumentacija);
priprema i izvodi sterilizaciju;
priprema i primjenjuje peroralnu, parenteralnu i lokalnu terapiju;
provodi jednostavnije fizikalno-terapijske postupke (grijanje termoforom, hlaenje
ledom, vjebe disanja, vjebe ekstremiteta, masaa);
prepoznaje hitna stanja i daje prvu strunu pomo (reanimacija, zaustavljanje

krvarenja, imobilizacija);
uspjeno uestvuje u provoenju zdravstvenog odgoja (odgoj ena generativne dobi,
trudnica i babinjara, novoroenadi, dojenadi, male i predkolske djece, kolske
djece, starih lica i nozolokih grupa stanovnitva).
Opis poslova
Medicinski tehniari/sestre, zajedno sa lijenicima,
rade na podruju unapreenja zdravlja bolesnih i
zdravih osoba, spreavanja bolesti, lijeenja i rehabilitacije kao i ouvanju zdravlja. Zdravstvenu
njegu obavljaju samostalno ili kao lanovi zdravstvenog tima. Njihovi su pacijenti djeca, odrasli i
starci. Rade na vrlo razliitim radnim mjestima od
patronae do jedinica intenzivne njege nekad samostalno, nekad u timu, a nekad pomau lijenicima.
Neke sestre bave se uglavnom pruanjem sestrinske
zatite, a druge organizacijom ili nastavom. Zbog
svega toga postoje velike razlike u poslovima
razliitih sestara.
No ono to je zajedniko svim sestrama jest sustavni pristup otkrivanju i rjeavanju zdravstvenih problema iz njihova djelokruga. One promatraju i procjenjuju tjelesno i psihiko
stanje te ponaanje svojih pacijenata. Tako prepoznaju potrebe za sestrinskom zatitom i
osiguravaju vane podatke lijenicima za prepoznavanje i praenje tijeka bolesti. Utvruju
rizike za zdravlje te mogunosti pacijenata i njihovih obitelji za aktivno sudjelovanje u njezi
i lijeenju. Na temelju svega toga planiraju, provode i ocjenjuju uspjenost sestrinske skrbi.
Najvie sestara radi u bolnicama. One pomau svojim pacijentima u ublaavanju, rjeavanju
i podnoenju problema koje imaju zbog bolesti, propisanih pretraga, naina lijeenja, boravka u bolnici i odvajanja od obitelji.
Sestre u bolnicama mogu raditi i u dijagnostikim ordinacijama npr. za alergoloka ispitivanja ili endoskopije, na odjelima za hitan prijam bolesnika, u operacijskim salama itd.
Danas ima sve vie ustanova za njegu i rehabilitaciju u kui, a mnoge od njih kao oblik
privatne prakse osnivaju sestre. Sestre koje su zaposlene u tim ustanovama rade u bolesnikovu domu. Njihov je posao vrlo slian poslu bolnikih sestara, ukljuujui i mnoge
postupke koji su se nekada provodili iskljuivo u bolnicama injekcije, infuzije, lijeenje
kisikom itd.
U primarnoj zdravstvenoj zatiti zapoljavaju se patronane sestre s viom strunom spremom. One posjeuju svoje pacijente u njihovu domu. Rade najvie s trudnicama, mladim
majkama i oboljelima od kroninih bolesti. Pouavaju njih i lanove obitelji o zdravlju i
bolesti, njezi djeteta, brinu se za bolesne i nemone u krugu obitelji itd. Sestre mogu raditi
s lijenicima u raznim ordinacijama gdje pripremaju pacijente i pomau pri pretragama te
samostalno provode neke medicinske postupke - daju injekcije, uzimaju uzorke za pretrage
i previjaju rane. Manji broj sestara radi u slubama za hitnu medicinsku pomo, a neke izvan
zdravstva, npr. u domovima penzionera i djejim vrtiima.
Radni uvjeti
-
Radni uvjeti ovise o vrsti posla, mjestu zaposlenja i ustanove u kojoj je osoba zaposlena.
Sestre rade u dnevnim i nonim smjenama te vikendom i praznikom. Godinji odmori rasporeeni su tijekom cijele godine. Patronane sestre i sestre u ustanovama za njegu i rehabilitaciju u kui odlaze u domove svojih pacijenata po svakakvom vremenu. U pacijentovu
domu moraju se prilagoditi uvjetima koje zateknu. Na nekim radnim mjestima sestre mogu
biti izloene zarazi, zraenju, trovanju i ozljedama. Zbog toga moraju primjenjivati razne
mjere zatite na radu.

-
Sestra mora biti emocionalno zrela i stabilna kako bi mogla razumjeti i nositi se s
ljudskom patnjom, hitnim stanjima, zdravstvenim problemima i etikim dvojbama. Dobre
komunikacijske vjetine, strpljivost i osjetljivost za ljudske probleme koji su sastavni dio
svakog sestrinskog postupka, potrebne su za stvaranje odnosa povjerenja. Vano je shvatiti
da se pacijentima ne smiju nametati vlastiti stavovi ni onda kada duboko vjerujemo kako to
inimo za njihovo dobro. Sestra mora biti kadra razumjeti pacijentove osjeaje i ponaanje
u odreenoj situaciji, a ne razmiljati kako bi se ona osjeala i ponaala u takvoj situaciji.
Mora biti brina, spremna prihvatiti odgovornost, raditi samostalno i u timu, savjesno i kritiki provoditi ono to je propisano te prepoznati kada se mora posavjetovati s drugima.
Nakon etverogodinje srednje kole stjee se naziv medicinska sestra-medicinski tehniar,
a moe se zaposliti u bolnicama, domovima penzionera i raznim ordinacijama na poslovima
osnovne sestrinske zatite to ukljuuje, npr. mjerenje pulsa, tlaka i temperature, promatranje
pacijentova stanja, pomo u svakodnevnim aktivnostima, primjenu lijekova, provedbu nekih
medicinskih postupaka, davanje uputa, voenje dokumentacije i tome slino.
Bliska zanimanja
-
Poslovi medicinske sestre/medicinskog tehniara slini su poslovima radnog terapeuta

i fizioterapeuta.
2. Naziv zanimanja: FIZIOTERAPEUTSKI TEHNIAR

osposobjen za rad u ambulantno-poliklinikim poslovima u slubi fizijatrije na
poslovima:
elektroterapije (primjena galvanske, modulirane struje, ultrazvuka, interferentne struje
te ire, osim elektrostimulacije);
parafinoterapije;
krioterapije, svjetlosne terapije;
hidroterapije (kupke, podvodna masaa, vjebe u vodi);
manuelne masae;
kineziterapije (vjebe prevencije, reumatskih i degenerativnih oboljenja, osim vjebe
po Bobathu, Kabathu i Vojti, a uestvuje kod vjebi PNF-a);
osposobljen za rad u patronanoj slubi kao dio tima patronanog fizioterapeuta
(kune vjebe i njega, te edukacija).

osposobjen za rad u bolnikim ustanovama:
njegovanje i lijeenje radi suzbijanja komplikacija dugotrajnog leanja (kontrakture,
tromboze, tromboflebitis, dekubitus, pneumonija);
obavljanje svih poslova u ambulantno-poliklinikoj slubi;
obavlja poslove rane rehabilitacije uz kontrolu i nadzor vieg fizioterapeuta na
kirurkom i neurokirurkom odjelu;
obavlja poslove rehabilitacije bolesnika nakon apopleksije, pareza ili paraliza, uz
nadzor vieg fizioterapeuta na neurolokom odjelu;
rad u centrima za rehabilitaciju i to za balneoterapiju, talasoterapiju;
rad s invalidnim licima na njihovoj kasnoj rehabilitaciji;
timski rad na profesionalnoj rehabilitaciji invalida i hendikepiranih osoba;
voenje evidencije pacijenata koji obavljaju terapiju (na odjelu, slubi fizijatrije i sl.);
voenje evidencije i kontrole pacijenata koji obavljaju terapiju;
voenje evidencije pacijenata koji su zavrili terapiju.
Opis poslova.
-
Fizioterapeuti primjenjuju razne postupke lijeenja traumatiziranih, ortopedskih,

internistikih i hroninih bolesnika. Vrlo esto
primjenjuju razne vrste lijeenja u preventivne
svrhe. Fizioterapeuti pomau bolesnim i ozlijeenim osobama u poveanju pokretnosti, ublaavanju boli te spreavanju i ublaavanju trajnih
posljedica bolesti i ozljeda. Njihovi su pacijenti
bolesnici s ozljedama glave i kime, prelomima,
upalom zglobova, modanim udarom, bolovima
u krstima te s bolestima ivanog, dinog i
drugih tjelesnih sistema. Uloga fizioterapeuta
proiruje se i na spreavanje bolova i bolesti
sistema za kretanje pouavanjem ljudi o pravilnom dranju i kretanju te savjetovanjem o ureenju okruenja (stolaca, radnih povrina,
pomagala).
Fizioterapeuti procjenjuju zdravstveno stanje svojih pacijenata, a u toj procjeni posebno je
vano mjerenje snage, utvrivanje pokreta i odreivanje funkcionalnih sposobnosti. Na
osnovu te procjene i onoga to propie lijenik, planiraju rad sa svakim pacijentom i izrauju
program koji sadri opis postupaka i predvienih ishoda terapije. Trajno prate pacijentovo
stanje i napredak i prema potrebi prilagouje program fizioterapije.
Radni uvjeti
-
Radni uvjeti ovise o vrsti posla, mjestu zaposlenja i stanju u samim ustanovama. Fizioterapeuti mogu raditi u zdravstvenim ustanovama na dobro opremljenim rehabilitacijskim
odjeljenjima sa svim potrebnim pomagalima, dvoranama i bazenima. Mnoge vrste fizikalne
terapije mogu se provoditi i u bolesnikovu domu. Posao fizioterapeuta zahtijeva dobro
zdravlje i kondiciju, jer ukljuuje stajanje, uanje, kleanje, sagibanje, podizanje i baratanje
pomagalima te pruanje fizike pomoi pacijentima pri promjeni poloaja, ustajanju, kretanju i uporabi pomagala.

-
Vrlo vana osobina fizioterapeuta je strpljivost, jer se rezultati fizikalne terapije vide
tek nakon marljiva i uporna rada s pacijentom. Pritom fizioterapeut mora biti kadar pruiti
podrku i poticati aktivno sudjelovanje, posebno kada pacijent posustaje i eli odustati jer
mu je preteko ili je depresivan. On takoer mora dobro uoiti pacijentove reakcije i potrebe,
kako bi mogao primjereno prilagoavati ciljeve terapije te nain i ritam rada. Komunikacijske vjetine i sposobnost razumijevanja pacijentove situacije preduvjeti su za stvaranje
odnosa povjerenja i prenoenje uvjerljivih poruka o vanosti i djelotvornosti terapije. Za
obavljanje poslova fizioterapeuta nije potrebna posebna snaga, ali su vane izdrljivost i
dobra kondicija. Fizioterapeuti se koluju u etverogodinjim srednjim kolama zdravstvene
struke. Nakon godinu dana pripravnikog staa polau struni ispit. Nakon zavrene srednje
kole kolovanje se moe nastaviti na fakultetu.
Bliska zanimanja
-
Posao fizioterapeuta slian je poslu raznih zdravstvenih terapeuta (bioenergetiar,

terapeut za poremeaj vida, medicinski terapeut, voditelj sportske rekreacije, sportski
trener) i medicinskih sestara itd.
3. Zanimanje: FARMACEUTSKI TEHNIAR

posjeduje znanje neophodno za obavljanje poslova farmaceutskog tehniara i
prvenstveno je educiran za rad u javnoj ljekarni;
osposobljen je za rad u bolnikoj ljekarni
moe raditi u tvornici gotovih farmaceutskih preparata;
moe raditi u tvornici koja se bavi proizvodnjom lijekova biljnih preparata;
moe raditi u tvornici koja se bavi proizvodnjom meda i mednih preparata;
moe raditi u tvornici pomonih ljekovitih sredstava;
moe raditi u tvornici sanitetskog materijala i opreme;
spreman je raditi u svim djelatnostima (tvornica, veleprodaja, maloprodaja) vezanim
za ortopedska pomagala;
moe raditi u djelatnostima vezanim za saobraaj dezinfekcionih sredstava, sredstava
za dezinsekciju i deratizaciju;
obuen je za mjerenje, sitnjenje, otapanje, filtriranje, destiliranje, pakiranje i dr.;
osposobljen je izraivati prema recepturi, pod kontrolom farmaceuta, razliite masti,
rastvore, prakove i druge galenske oblike lijekova;
zna pripremiti reagens, vri kvalitativne i kvantitativne biokemijske pretrage tjelesnih
tenosti, sekreta i ensekreta prema datoj metodologiji, a pod kontrolom odgovarajueg
strunjaka-specijalista;
zna obavljati poslove laboratorijske administracije;
sposoban je uspjeno suraivati u timovima za izvoenje posebnih i specijalnih
namjena koji samostalno priprema uzorke, vri odreene rutinske pretrage i vodi
laboratorijsku administraciju;
obavlja zdravstveno-odgojni rad s pacijentima;

moe izdati upute osnovne namjene.
Opis poslova
-
Farmaceutski tehniar obavlja tehnike poslove vezane za istraivanja iz farmakologije,

unapreuje primjenu rezultata istraivanja na podruju farmacije, zdravstva i drugih srodnih
nauka. Farmaceutski tehniar surauje u radu analitikog laboratorija ljekarne, izrauje preparate, ispituje kakvou lijekova, kontrolira rok trajanja lijekova, bira ambalau za preparate
koji se izrauju u ljekarni, vodi evidenciju analitikog laboratorija, radi s farmaceutskim
sirovinama u pripremi i proizvodnji gotovih farmaceutskih proizvoda. Posao tehniara razlikuje se, ovisno o tomu radi li u ljekarni, laboratoriju ili farmaceutskoj proizvodnji.
Farmaceutski tehniar koji radi u ljekarni obavlja poslove na pripravljanju lijekova za koje
postoje standardni recepti. To moe biti pripravljanje mjeavina ajeva, pripravljanje krema
ili masti. Prilikom priprave lijekova mora slijediti zadani recept. Posao farmaceutskog
tehniara u laboratorijima odvija se pod nadzorom i prema uputama rukovodioca ili naunog
istraivaa. Prije poetka rada farmaceutski tehniar priprema opremu i kontrolira njezinu
funkcionalnost te, prema potrebi, sastavlja prema uputstvu laboratorijsku aparaturu, a nakon
toga provodi razliite fizikalno-kemijske i bioloke analize i mjerenja uporabom laboratorijske aparature.
Oprema u laboratoriju moe biti vrlo precizna i procesi automatizirani, to znai da farmaceutski tehniar mora znati rukovati opremom i koristiti se raunarom u svakodnevnom
radu. Vodi laboratorijski dnevnik o svim radnim zadacima, fazama posla i njihovu trajanju.
Farmaceutski tehniar u proizvodnji farmaceutskih proizvoda priprema proizvodnju te nadzire tehnoloke faze u proizvodnji farmaceutskih i kozmetikih preparata. Prije proizvodnog
procesa sirovine koje ulaze u obradu treba precizno izvagati, to nadzire ili obavlja farmaceutski tehniar.
Radni uvjeti
-
Radni uvjeti u farmaceutskoj proizvodnji strogo

su definirani za svaki proizvod, pa farmaceutski tehniar
nadgledaju postojanje propisanih klimatskih uvjeta, kao
to su vlaga, temperatura, prisutnost plinova i protok
zraka. Kontrolira i osigurava higijenske uvjete u skladu
sa standardima te nadgleda nain ienja maina, dezinfekcije i dr. Osim toga, osigurava zatitu na radu nadgledanjem pravilnog koritenja sredstava za linu zatitu
i njihove ispravnosti. Farmaceutski tehniari zapoljavaju
se u apotekama, laboratorijima, u proizvodnji lijekova za
humanu i veterinarsku upotrebu i u kozmetikoj proizvodnji.
Farmaceutski tehniari rade u zatvorenom i vjetaki
osvijetljenom prostoru. Rade sa supstancijama razliitih
svojstava, to znai da je mogua prisutnost vonjeva
te dodir sa supstancama tetnim po zdravlje. Zbog toga je sukladno s propisima zatite na
radu potrebna upotreba zatitne opreme, rukavica, naoala i maski. Danas, farmaceutski
tehniar mora da zna raditi s raunarskom opremom te da razumije engleski ili njemaki
jezik, jer su upute za upotrebu opreme najee pisane na tim jezicima.

-
Farmaceutski tehniari rade poslove koji zahtijevaju tanost u radu, spretnost u rukovanju sitnijim predmetima i dobru otrinu vida.
Zbog rukovanja malim koliinama supstancija (od kojih su neke posebno otrovne), kao i
osjetljivom aparaturom, potrebna je strpljivost u radu, mogunost dugotrajnijeg usmjeravanja
panje i emocionalna stabilnost. Potrebna je i odgovornost u radu, jer se radi s supstancijama
koje mogu ugroziti zdravlje drugih ljudi. Vrlo je vana urednost i odravanje vlastite
higijene. Za obavljanje poslova farmaceutskog tehniara potrebno je zavriti etverogodinju farmaceutsku srednju kolu, ali u toku rada i dalje uiti, jer se u laboratorijima,
kao i u proizvodnji farmaceutskih proizvoda, tehnologija stalno mijenja i usavrava.
Bliska zanimanja
-
Poslovi farmaceutskog tehniara najsliniji su poslovima kemijskog tehniara i kemijskog laboranta, zatim botanikog tehniara, zoolokog tehniara, ekolokog tehniara,
biohemijskog tehniara, medicinskog laboratorijskog tehniara, veterinarskog tehniara itd.
4. Naziv zanimanja: ZUBNO-STOMATOLOKI TEHNIAR
osposobljen je za izradbu radnih modela;
izrauje individualne lice;
izrauje zagriajne ablone;
izrauje sve fiksne nadoknade;
izrauje mobilne nadoknade;
fiksira modele u artikulatore;
moe izraivati mobilne ortodontske aparate;
priprema stomatoloku ordinaciju i kirurku salu za rad;
uspjeno komunicira s pacijentima i priprema ih za stomatoloke intervencije;
priprema i koristi sve vrste stomatolokih materijala i medikamenata;
asistira u svim oblastima stomatologije;
izvodi metode asepse i antisepse;
kontrolira sterilnost materijala, instrumenata i medikamenata;
osposobljen je za provoenje zdravstveno-odgojnog rada.
Opis poslova
Zubno-stomatoloki tehniari, pod nazorom doktora stomatologije, izrauju razliita
protetska pomagala u stomatologiji i vre njihov popravak. To se, prije svega, odnosi na
izradu kalupa za proteze, zatim izradu totalnih ili djeliminih fiksnih ili mobilnih proteza,
nadogradnje za zube ili dijelove zuba koji nedostaju i na izradbu pomagala za ispravljanje
anomalija u rastu zuba i eljusti. Takoer, oni vode brigu o stomatolokoj opremi i instrumentima.
Svaka nadogradnja ili pomagalo se izrauje i oblikuje posebno, prema potrebama odreenog
pacijenta i na osnovu otiska i zahtjeva koji se dobiva od stomatologa. Otisak stomatolokog
stanja pacijenta slui za izradu modela nadogradnje(proteze).
Taj model pak slui da bi se izradio kalup za konanu

protezu. Posebnu panju zubno - stomatoloki tehniari
pridaju modeliranju zubne krunice, mosta, potpune ili
djelomine proteze kako bi postigao maksimalnu funkcionalnost, a oblikom i bojom prirodan izgled. Za izradu
stomatolokih pomagala zubno - stomatoloki tehniari
koristi razne materijale: metale, umjetne smole (akrilate i
polimere), porculan, a u pojedinim fazama rada vosak,
gips za izradu modela. S obzirom na razliite materijale
koje obrauje, primjenjuje i razne postupke obrade, npr.
lijevanje, lemljenje, peenje, polimerizaciju, te razliite oblike mehanike obrade: savijanje,
obrezivanje, bruenje i poliranje.
Radni uvjeti
-
Zubno-stomatoloki tehniari rade u zubotehnikim laboratorijima. Takvi se laboratoriji

nalaze u sastavu klinika, bolnica i domova zdravlja, a mogu se osnivati i samostalni
privatni zubotehniki laboratoriji. Veina se poslova obavlja sjedei, manji dio stojei.
Pri radu je vid izloen veim naporima pa je potrebno raditi u dobro osvijetljenim, katkada i
vrlo jako osvijetljenim, prostorijama. U radu zubotehniar je povremeno izloen pojaanoj
buci, povienoj temperaturi i praini. Izloen je i isparavanju, pa i neposrednom doticaju s
razliitim kemijskim tvarima, npr. kiselinama. Postoji mogunost ozljeivanja pri radu
uglavnom mehanike ozljede ruku i prstiju te opekline. U manjoj mjeri postoji i mogunost
zaraze. Stoga se zubotehniari prilikom rada, a posebno u nekim fazama rada, slue i
zatitnom opremom, npr. maskama, rukavicama i naoalama.

-
Zubno-stomatoloki tehniari mora imati dobar vid na blizinu, mora dobro razlikovati
boje i njihove nijanse te imati sposobnost prostornog predoavanja. Zubotehniar mora
imati posebno razvijenu runu spretnost i spretnost prstiju te okulomotornu koordinaciju
(sposobnost izvoenja preciznih pokreta prstima i rukama uz vidnu kontrolu). Veoma je
vana tonost i urednost u radu, pa i strpljivost, odnosno sklonost detaljnom i preciznom
radu i barem prosjean smisao za rjeavanje tehnikih problema.
kolovanje za zubotehniara traje etiri godine, a obavlja se na srednjim medicinskim kolama. Nakon zavretka kole i poloenog zavrnog ispita zubotehniari se mogu zaposliti u
zubotehnikim laboratorijima ili nastaviti kolovanje na odgovarajuem fakultetu.
Bliska zanimanja
-
Zubotehniar u svom radu najue surauje sa stomatologom.

Stomatolog uzima otisak u pacijentovim ustima, odreuje vrstu
nadogradnje ili pomagala koje zubotehniar treba izradbiti te
ugrauje pacijentu fiksne nadogradnje i pomagala, npr. krunice,
mostove, fiksne proteze i fiksne ortodontske naprave. Zubotehniaru su bliska sva zanimanja
u kojima se izrauju razliite medicinske naprave i proteze, npr. ortopedske i optike.
Jedno od takvih zanimanja je tehniar za naoalnu optiku. S obzirom na materijale kojima
radi i postupke kako ih obrauje, srodna su mu i neka druga zanimanja, npr. zlatar, finomehaniar, modelar, proizvoa keramike i slina.
1. Zanimanje: LABORATORIJSKO-SANITARNI TEHNIAR

uzima uzorke za laboratorijske analize i bilo koje potrebe za bakterioloku
dijagnostiku;
vri organoleptika ispitivanja uzoraka na terenu;
priprema uzorke za rad i izvodi kvantitativne i kvalitativne analize te osnovne
hematoloke pretrage;
vri poslove zdravstvene dokumentacije (protokol zaraznih bolesti);
vri higijenske i protuepidemijske poslove;
vri poslove dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije;
sudjeluje u provoenju mjera i akcija na sprjeavanju masovnih kroninih nezaraznih
bolesti;
sudjeluje u programima promocije zdravlja;
vri vakcinaciju po kalendaru i po epidemiolokim indikacijama;
vri prikupljanje podataka o vodosnabdijevanju vodi kartoteku vodnog objekta;
sudjeluje u antropolokim i drugim mjerenjima na terenu te vri anketiranje
graanstva;
sudjeluje u prikupljanju podataka o ishrani stanovnitva, o higijeni i higijenskosanitarnim uvjetima stanovanja, naselja, javnih i proizvodnih i drugih objekata;
vri obradbu statistikih podataka za izradbu periodinih izvjea;
sudjeluje u izradbi programa i zdravstvenog stanja stanovnitva;
priprema, sortira i obrauje podatke o prirodnom kretanju stanovnitva;
priprema i obrauje podatke morbiditeta, mortaliteta i nataliteta;
priprema reagense i podloge za rad u laboratorijama u zdravstvenim ustanovama;
izvodi osnovne biokemijske analize;
zasijava materijal i presijava s ciljem dalje obradbe te izvodi osnovne bakterioloke
pretrage;
priprema preparate i izvodi osnovne hematoloke analize;
priprema tkiva za izradu histolokih preparata;
obavlja sve pripremne radnje s ciljem obradbe pripremljenog materijala;
vri sterilizaciju pripremljene staklarije;
spravlja razljev i sterilizira hranjive podloge;
vodi laboratorijsku dokumentaciju.
Opis poslova
-
Laboratorijsko-sanitarni tehniari rade na otkrivanju oneienja, zraenja, buke i

drugih faktora okruenja koji naruavaju zdravlje. Predlau i provode odgovarajue mjere
kako bi se ouvalo zdravlje ljudi.
Predmet njihove analize je sve to ovjeka okruuje i sve to on koristi: voda, zemlja, zrak,
hrana, prostori za stanovanje i rad, sredstva za higijenu i predmeti za opu upotrebu. Zapoljavaju se u zavodima za javno zdravstvo, u industriji posebno prehrambenoj privatnim
ustanovama i sanitarnoj inspekciji. U zavodima za javno zdravstvo mogu raditi u laboratorijima ili higijensko - epidemiolokoj slubi. Ako rade u laboratorijima, njihov posao
ukljuuje odlaske na teren, gdje uzimaju uzorke vode, hrane, zraka i sl., koje nakon toga
205
analiziraju. Procjena, zdravstvene ispravnosti hrane ili vode za

pie ukljuuje posmatranje vanjskih obiljeja kao to su izgled,
boja, okus i miris te analize i testove kojima se otkriva prisutnost
mikroorganizama i tekih metala. Ako su zaposleni u higijenskoepidemiolokoj slubi, prikupljaju i obrauju podatke o higijenskim prilikama i nekim bolestima te sudjeluju u provedbi raznih
mjera za spreavanje irenja zaraznih bolesti. Provode i mjere
dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije.
Medicinsko-laboratorijski tehniari vre razne analize krvi, mokrae i drugog biolokog materijala, to pomae lijenicima u
otkrivanju i lijeenju bolesti. U svom radu sve ee upotrebljavaju kompjutorizirane aparate koji mogu sami napraviti brojne
analize. Njihov posao ukljuuje uzimanje uzoraka, npr. vaenje
krvi i pravilno preuzimanje uzoraka, npr. izljeva ili komadia
tkiva koje posebnim postupcima uzima lijenik.
Odgovorni su za popisivanje i razvrstavanje materijala s obzirom na traenu vrstu pretrage.
Veinu uzoraka moraju prije analize na stanovit nain obraditi. Naprimjer, za biohemijske
analize krv se centrifugira kako bi se dobio serum. Ili, za neke citoloke analize, uzorak
treba razmazati na stakalce, osuiti i obojiti. Za mikrobioloke, pak, analize uzorci se
nasauju na hranjive podloge, koje omoguuju rast bakterija.
Radni uvjeti
-
Na veini radnih mjesta najvei dio posla laboratorijsko-sanitarni tehniari obavljaju

na terenu. To ukljuuje odlaske u sve ustanove od proizvodnih pogona i bolnica do trgovina,
restorana i hotela gdje treba obaviti sanitarni nadzor. Obilaze razne objekte, koji su ponekad
na teko dostupnim mjestima, to zahtijeva dobro zdravlje i kondiciju. Dok rade uzorcima
koji su moda zagaeni ili mjere buku i vibracije, i sami su izloeni djelovanju tih faktora,
zbog ega moraju primjenjivati odgovarajue mjere i pribor za zatitu. Moraju paljivo
postupati i s otrovima koje primjenjuju prilikom unitavanja insekata i gamadi i sredstvima
koja su im potrebna za laboratorijske analize.
Medicinsko-laboratorijski tehniari rade u raznim laboratorijima u zdravstvenim ustanovama
bolnicama, klinikama, domovima zdravlja, zavodima i institutima ili u privatnoj praksi. Rade
s biolokim materijalom, to podrazumijeva mogunost zaraze. Stoga je vano da pravilno
postupaju s uzorcima i primjenjuju mjere zatite na radu. U nekim laboratorijima se mogu
osjeati razni mirisi od uzoraka za pretrage i kemijskih pripravaka koji se primjenjuju prilikom testiranja.

-
Posao laboratorijsko-sanitarnih tehniara zahtijeva visok stupanj savjesnosti i odgovornosti u obavljanju radnih zadataka od uzimanja uzorka do pisanja izvjetaja jer propusti
mogu imati velike i dugorone posljedice na zdravlje ljudi. U njihovu poslu vana je dobra
komunikacija. Emocionalna zrelost i etinost pomoi e im u spreavanju i uspjenom rjeavanju moguih sukoba. Ponekad moraju na licu mjesta donijeti teke odluke, npr. o zabrani
rada i zbog toga je vano da budu sigurni u svoju ocjenu i da se mogu s lakoom pismeno
izraavati. Analiza uzoraka zahtijeva dobar vid i raspoznavanje boja.
Medicinsko-laboratorijski tehniari moraju imati razvijen osjeaj za detalje, jer i male razlike
u broju nekih stanica ili kemijskom sastavu uzorka mogu biti vrlo vane. Od njih se oekuje
visok stupanj savjesnosti, odgovornosti i sabranosti. Propusti u smislu netanih rezultata ili
zamjene nalaza mogu imati ozbiljne posljedice. Rukovanje trcaljkama, iglama, epruvetama,
pipetama, stakalcima i drugim predmetima zahtijeva precizan i siguran rad rukama, akama
i prstima. Zbog koritenja mikroskopa pri radu, moraju imati dobar vid i razlikovati boje.
Laboratorjisko - sanitarni tehniari koluju se u srednjim strukovnim kolama u etverogodinjem trajanju.
Bliska zanimanja
-
Analize uzoraka i rad u laboratoriju ine posao laboratorijsko-sanitarnih tehniara

donekle slinim poslu medicinsko-laboratorijskih, hemijskih, prehrambenih i farmaceutskih
tehniara. Dok medicinsko-laboratorijsko osoblje radi s ljudskim biolokim materijalom,
laboratorijsko-sanitarni tehniari i inenjeri analiziraju vodu, namirnice, predmete za opu
uporabu itd.
6. Zanimanje: AKUERSKO-GINEKOLOKI TEHNIAR

uspjeno prepoznaje osnovne pojmove oblika, grae pojedinih organa, tkiva, sustava i
organizama u cjelini;
upoznaje se sa osnovama higijene i zdravstvene njege, a prema kriterijima Asocijacije
sestrinstva europske regije, posjeduje smisao za organizaciju rada, racionalnost
postupka za samoinicijativu;
razvija smisao za usavravanje dostignutih vjetina;
osposobljen je za samostalnu primjenu medicinskih metoda;
poznaje latinske termine i sentencije u medicinskim naukama;
osposobljen je za meunarodnu komunikaciju u medicini;
moe obavljati poslove iz podruja zdravstvene njege ginekolokih bolesnica u
primarnoj zdravstvenoj zatiti i na ginekolokim odjeljenjima;
pomae u zdravstvenoj njezi ene u toku trudnoe, za vrijeme poroda, babina i bolesti;
posjeduje organizacione sposobnosti, racionalnost postupanja i samoinicijativu;
posjeduje znanje o njezi i zatiti novoroenadi i porodilja od infekcije;
poznaje njegu i ishranu novoroenadi i dojenadi;
poznaje rad u mikrobiolokoj laboratoriji;
spreman je za timski rad i adekvatno komuniciranje s korisnicima, lanovima tima i
drugima;
prepoznaje vlastite potrebe za permanentnim obrazovanjem.
Opis poslova
Akuersko-ginekoloki tehniari provode zdravstvenu njegutrudnica, porodilja, novoroenadi i ginekolokih bolesnika, sudjeluju u zdravstvenom odgoju ena u vezi sa trudnoom, dojenjem, prehranom i njegom novoroeneta kao i u prevenciji bolesti.
Akuersko-ginekoloki tehniari uestvuju u zbrinjavanju ena prije,

tijekom i poslije poroaja, njeguju novoroenad tepruaju pomo
i daju informacije za koje su ovlatene lanovimaobitelji, osobito
buduem ocu. Neki akuersko-ginekoloki tehniari rade na ginekolokim odjelima gdje lee ene s bolestima reproduktivnog sustava.
Od trenutka primanja trudnice u raaonicu akuersko-ginekoloki
tehniari ine sve kako bi se budua majka osjeala dobro i sigurno.
Prua joj potporu i prati njezino stanje disanje, puls, tlak, temperaturu
te snagu, uestalost i trajanje trudova. Prati otkucaje srca neroena djeteta
i o svemu tome obavjetava lijenika. Tijekom samog poroaja djeteta i
posteljice akuersko-ginekoloki tehniari vode rauna o spreavanju
zaraze i pravodobnom prepoznavanju znakova krvarenja. Nakon poroaja akuersko-ginekoloki tehniari se brinu za odmor, prehranu, higijenu i psihiko stanje
porodilje. Vano ih je podsjeati i omoguiti im provoenje higijenskih mjera kako bi se
sprijeile zaraze.
Akuersko-ginekoloki tehniari radi i na ginekolokim odjelima, gdje pruaju pomo
koja je prilagoena posebnim potrebama ena s bolestima reproduktivnog sistema. Pripremaju ene na ginekoloki pregled, pomau lijeniku pri uzimanju materijala za pretrage,
sudjeluju u pripremi pacijentica za operacije i brinu se o njima nakon operacija.
Radni uvjeti
-
Opi uvjeti rada akuersko-ginekolokih tehniara ovise o radnom mjestu i stanju u

zdravstvenim ustanovama. One rade u dnevnim i nonim smjenama, takoer vikendom i
praznikom. Izloene su zarazi, stoga moraju primjenjivati odgovarajuu zatitu. Veinu
radnog vremena hodaju ili stoje.

-
Akuersko-ginekoloki tehniari moraju biti dobri u komunikaciji, jer dobar dio

njihova posla ukljuuje pruanje psiholoke potpore. Posebno je vano da mirno i sabrano
komuniciraju s pacijenticama i lanovima njihove obitelj u okolnostima koje su obiljeene
visokim stepenom napetosti, iekivanja, nervoze i, uz sve to, preoptereenjem poslom. One
moraju razumjeti to trudnoa, poroaj i novo dijete znae svakoj eni i njenoj porodici.
Takoer moraju biti svjesne raznolikosti reakcija, osjeaja i raspoloenja koje se mogu
mijenjati u kratkom, ali intenzivnom razdoblju neposredno prije, tijekom i poslije poroaja.
Akuersko-ginekoloki tehniari se koluju u srednjim kolama u etverogodinjem trajanju.
Nakon zavrene srednje kole akuersko-ginekoloki tehniari moraju obaviti pripravniki
sta koji traje godinu dana, i poloiti struni ispit.
Bliska zanimanja
-
Zanimanje akuersko-ginekoloki tehniar blisko je zanimanju medicinskog tehniara.
1. Zanimanje: EKOLOKI TEHNIAR

kontrolira koritenje i rad sa tetnim i otpadnim materijama;
poznaje tehnologiju odlaganja, skladitenja i reciklae otpadnih materija;
uzorkuje otpadne materije za laboratorijske analize;
priprema uzorke, reagense, pribor i aparature za rad u laboratorijama;
priprema i izvodi kvalitativne i kvantitativne kemijske analize otpadnih materija
prema datoj metodologiji, a pod kontrolom odgovarajueg strunjaka-specijalista;
vri analizu zagaenosti ivotne sredine (zraka, tla i vode);
uvodi i prati metode i postupke za zatitu ivotne sredine;
prati nove tehnologije i nain njihove primjene;
koristi informatika znanja za izradbu i koritenje tehnike i poslovne dokumentacije;
vodi laboratorijsku administraciju;
prati i primjenjuje meunarodne i dravne standarde i norme iz oblasti zatite ivotne
sredine.
Opis poslova
Ekoloki tehniari rade na otkrivanju neistoa, i analize
svega to ovjeka okruuje i sve to on koristi: voda, tlo,
zrak kako bi sauvao zdravu i lijepu ivotnu sredinu.
Njihov posao je uglavnom terenski, gdje uzimaju uzorke
vode, tla, zraka koje nakon toga analiziraju. Ukoliko su
zaposleni u nekom poduzeu ili firmi koja mora provoditi
mjere zatite ivotne sredine njihov rad je uglavnom
vezan za analizu nusprodukata koji se isputaju u vodu,
tlo, zrak. Procjena zagaenosti vode i zraka ukljuuje
promatranje vanjskih obiljeja kao to su izgled, boja,
okus i miris te analize i testove kojima se otkriva prisutnost otrovnih plinova, neistoa,
mikroorganizama i dr. Predlau mjere za unaprijeenje i ouvanje zdravog ivotnog okruenja u gradskim i seoskim podrujima. Njegov zadatak je da uvodi i prati metode i postupke
za zatitu ivotne sredine, uvodi nove tehnologije i osposobljava se za njihovu primjenu.
Ekoloki tehniar koristiti informatika znanja zbog koritenja tehnike i poslovne dokumentacije. Ukoliko vri laboratorijske analize mora uredno voditi laboratorijske evidencije
u radne knjige. Kontinuirano mora pratiti i primjenjivati meunarodne i dravne standarde
i norme iz oblasti zatite ivotne sredine.
Radni uvjeti
-
Na veini radnih mjesta najvei dio posla ekoloki tehniari obavljaju na terenu.
Obilaze razne terene koji su ponekad ak i na teko dostupnim mjestima, to zahtijeva dobro
zdravlje i odlinu kondiciju. Dok rade uzorcima koji su moda zagaeni i sami su vrlo esto
izloeni djelovanju nepoeljnih, otrovnih i po zdravlje tetnih faktora, zbog ega moraju
primjenjivati odgovarajue mjere i pribor za zatitu. Moraju paljivo postupati sa uzorcima
koje uzimaju za analizu.

-
Posao ekolokih tehniara zahtijeva visok stupanj savjesnosti i odgovornosti u obavljanju radnih zadataka, poev od uzimanja uzorka do pisanja izvjea jer propusti mogu imati
velike i dugorone posljedice po zdravlje ljudi. U njihovu poslu vana je dobra komunikacija,
emocionalna zrelost i etinost.
Ekoloki tehniari koluju se u srednjim strukovnim kolama u etverogodinjem trajanju.
Bliska zanimanja
-
Poslovi ekolokog tehniara donekle su slini poslovima hemijskog tehniara, umarskog tehniara i laboratorijsko-sanitarnog tehniara.
2. Zanimanje: KOZMETIKI TEHNIAR
izgrauje navike o pravilnoj organizaciji radnog mjesta, protokolu ponaanja, mjerama
sigurnosti pri radu i mjerama zatite zdravlja i ivotne sredine;
stjee pravilan odnos prema opremi;
shvata potrebu praenja novih tehnologija i obrazovanja tijekom rada;
stjee sposobnosti za komunikaciju;
izgrauje navike o racionalnom koritenju sredstava rada, energije, materijala i
vremena;
odgovornosti;
vri prijam stranaka i dogovara termine dolaska i vrste usluge (pregled lica, dijagnoza
koe i otvaranje uslunog kartona);
vri kozmetike tretmane (lica, vrata, dekoltea);
poznaje i izvodi masau tijela runo i uz uporabu aparata, te izvoenje ienja koe
aparatima i runo;
vri pripremu i aplikaciju fitoterapije, maske;
poznaje i pravilno primjenjuje kozmetike tretmane (kao to su celulit i mravljenje,
hladno-topla depilacija, solarij za sunanje i dr.);
vri pedikiranje i manikiranje uz pravilnu primjenu aparata i pribora za rad (lampa za
nadogradnju noktiju gel metoda, pedikir i manikir aparat);
vri uljepavanje i estetsko dotjerivanje koe (sklad boja za minkanje, praktina
tehnika minkanja, korekcija lica, pravilan izbor dekorativne kozmetike);
praktino primjenjuje i izvodi elektroterapijske procedure (jonoforeza,
elektrodepilacija, dezinkrustacija);
pravilno provodi dezinfekciju i sterilizaciju alata i pribora.
Opis poslova
Kozmetiki tehniari pomau ljudima da postignu i ouvaju zdrav i
lijep izgled. Oni njeguju kou i ispravljaju nesavrenosti lica i tijela
koje nisu u domeni medicine. Veina kozmetikih tehniara radi u
kozmetikim salonima. Njihovi poslovi obuhvaaju njegu koe lica
i tijela, oblikovanje tijela i minkanje. U svom poslu kozmetiari se
slue razliitim aparatima, na primjer za elektroepilaciju i uklanjanje
celulita, laser i solarij. Kozmetiari iste kou lica i tijela (tretman
pritia, peeling) i uklanjaju suvine dlaice (elektrinim putem, toplim voskom). Laserom i
drugim metodama uklanjaju bore, strije i sitne oiljke. Neki kozmetiari bave se i pripremom
koe za estetske operacije te njegom nakon operativnih zahvata (npr. uklanjanje postoperativnih oiljaka i edema). Probleme prekomjerne teine, fizike napetosti i celulita kozmetiari rjeavaju masaom. Time se poboljava cirkulacija, to pridonosi poboljanju fizikog
i psihikog zdravlja. Kozmetiari-minkeri, na zahtjev klijenta (npr. ozljede lica nakon automobilske nesree), rade i trajnu minku. Osim u salonima, minkeri rade na televiziji, u
kazalitu, filmskim i fotografskim studijima.
Pedikeri njeguju kou stopala i prstiju na nogama te nokte na nogama.
Manikeri njeguju kou ake te prste i nokte na rukama. Pritom odstranjuju
otvrdnulu i sasuenu kou, uklanjaju uljeve, ureuju uratene i defor
mirane nokte i lakiraju ih. Koriste se razliitim kozmetikim sredstvima u
obliku masti, lakova i krema te raznim alatima i priborom: karama i razliitim
klijetima, turpijama, noiima, specijalnim kamenima, etkicama, vatom, raznim posudama
i antiseptikim sredstvima.
Manikeri uglavnom ureuju samo nokte na rukama. Prije obrezivanja nokata treba ih oprati
mekanom spuvom. Nokte manikeri reu karama ovalnog oblika. Izbor duine nokata zavisi
od njihovog oblika i kvaliteta. U pravilu ih podrezuju tako da budu dui za milimetar od
vrhova prstiju, a nikako krai od mesnata vrha prsta. Turpijicom fino
zaobljuju nokte kratkim i ujednaenim pokretima.
Radni uvjeti
-
Kozmetiki tehniari rade u istoj i sigurnoj radnoj sredini. Rizici ozljeda na radu (npr.
infekcije) minimalni su ukoliko se radnik pridrava propisa o higijenskoj zatiti, kako sebe,
tako i klijenta. Kozmetiki tehniari se u radu slue zatitnim rukavicama, fiziki navuenim
ili tekuima. Ova druga vrsta vie se koristi jer ne oslabljuje osjet dodira, koji je u ovom
zanimanju posebno vaan.
Pedikeri i manikeri rade stojei ili sjedei, ponekad u pognutom poloaju. S obzirom da su
u neposrednom dodiru sa razliitim kozmetikim sredstvima, mogu, ukoliko su preosjetljivi
na odreene preparate dobiti osip ili alergiju. Zbog toga je neophodno nositi zatitne rukavice.

-
Za kozmetiare je vrlo vano dobro poznavanje osnova dermatologije i anatomije. Oni

moraju znati prepoznati problem koji je u domeni medicine i ne uputati se u njegovo rjeavanje.
Kozmetiki tehniari koji se bave minkanjem trebali bi imati smisla za crtanje i biti vjeti
u uoavanju onih karakteristika lica koje je minkom valja naglasiti ili ispraviti.
Moraju stoga znati paljivo sluati elje klijenata i znati ih uskladiti s objektivnim mogunostima. Kako je rije o uslunoj djelatnosti, kozmetiarima ljubaznost i uslunost ne smiju biti
napor. Pedikerima i manikerima trebaju dobar vid te runa spretnost i usklaenost pokreta.
Strpljivost pri provoenju tretmana te smisao za komunikaciju neophodni su u ovom poslu.
Kozmetiki tehniari obrazuju na etverogodinjem srednjokolskom programu. Praktina
nastava u koli i kozmetikim salonima obvezan je dio obrazovnog programa. Nakon zavrene srednje kole nastavak kolovanja mogu je na nekom od fakulteta.
Bliska zanimanja
-
Zanimanju kozmetikog tehniara, manikira i pedikera bliska su ona zanimanja ija

je osnovna djelatnost uljepavanje osobnog izgleda: frizeri, minkeri i estetski hirurzi.
3. Zanimanje: FRIZER
izgrauje navike o pravilnoj organizaciji radnog mjesta, protokolu ponaanja,
mjerama sigurnosti pri radu i mjerama zatite zdravlja i ivotne sredine;
stjee pravilan odnos prema opremi;
shvaa potrebu praenja novih tehnologija i obrazovanja tijekom rada;
stjee sposobnost za komunikaciju;
vremena;
primjenjuje informatika znanja;
stjee praktine-manuelne sposobnosti da sastavi, mjeri, rukuje i koristi sklopove,
ureaje i mjerne instrumente;
primjenjuje meunarodne i dravne standarde i norme;
rukuje aparatima, priborom, alatom i instrumentima;
pregleda vlasite i dogovara o frizerskoj usluzi;
pere i njeguje kosu;
skrauje i oblikuje kosu, klasino i moderno;
predlae izbor boje, te priprema i nanosi boju uz uporabu aparata za upravljanje
procesa;
obavlja sve vrste preparacije kose;
kvalitetno vri atiranje i nijansiranje kose;
njeguje lice mukaraca, brijanje i izbrijavanje;
skrauje, oblikuje i boji bradu i brkove;
brije i izbrijava bradu i glavu:
izrauje klasine i moderne frizure;
estetski oblikuje frizuru prema licu;
praktino i estetski oblikuje dnevne, koktel, veernje i fantazije frizure;
upotrebljava ukrasne predmete;
vlada tehnikom nanoenja laka i laka za atiranje kose.

Opis poslova
Frizeri, kozmetiari, manikiri i pedikeri se bave

uljepavanjem svojih stranaka. Frizeri iaju kosu,
oblikuju frizuru, ureuju trepavice i obrve, a mukarcima briju i iaju bradu i brkove. Da bi frizeri
zadovoljili stranke, vano je da se precizno i jasno
dogovore o frizuri koju stranka eli. Kako bi se to
bolje sporazumjeli, esto se slue frizerskim modnim revijama i asopisima. Frizeri peru kosu, iaju
je, kovraju i boje i na kraju oblikuju frizuru. Dok
peru kosu, amponiraju je i masiraju joj vlasite,
ispiru je i njeguju zatitnim preparatima, koji odgovaraju vrsti i kvalitetu kose. Prilikom bojenja kose ili pramenova pripremaju kemikalije
za bojenje i odreuju vrijeme dranja boje na kosi te potom ravnomjerno nanose boju. Poto
je proteklo vrijeme potrebno da kemikalije djeluju, frizeri detaljno ispiraju kosu i na nju nanose zatitne preparate. Frizuru oblikuju na dva naina: pomou etki i fena ili uvijaa i
haube.
Radni uvjeti
-
Frizeri rade u zatvorenom prostoru, u dobrim klimatskim uvjetima. Frizerski saloni u

kojima rade najee su ugodni, kako bi privukli to vie stranaka. U njima je toplo, osvjetljenje je ugodno, a mnogobrojni asopisi stoje na raspolaganju za itanje.
Rad frizera srednje je naporan i zahtijeva aktivnost gotovo svih miia, a posebno miia
prstiju i ruku te miia nogu. Kako mnogo vremena provode stojei, frizeri znaju patiti od
oteenja kardiovaskularnog sustava i iskrivljenja kraljenice, a zbog estog kontakta s kemikalijama mogue su i alergijske reakcije. Osobe s takvim problemima ne bi se trebale odluivati za zanimanje frizera, jer su upravo profesionalne bolesti uz nezadovoljstvo poslom
glavni razlozi naputanja frizerskog poziva.

-
Frizeri moraju imati razvijenu spretnost ruku i prstiju, a openito moraju biti pokretljivi i spretni. Moraju imati i dobar vid i sposobnost razlikovanja boja, iako i pojedinci s
korigiranim vidom mogu raditi ovaj posao. Vano je da imaju zdrave noge da nemaju izrazito sputena stopala ni proirene vene. Takoer je vano da nisu alergini na kemikalije
kojima se trebaju sluiti. Poeljno je da su komunikativni, da se s lakoom izraavaju, da
su ljubazni i da vole raditi s ljudima. Trebali bi imati razvijen smisao za lijepo te bi, kao i u
svakom poslu sa strankama, trebali izgledati uredno. Za one koji vode vlastite salone potrebno je da imaju sklonosti prema poduzetnitvu i izraene organizacijske sposobnosti.
Obrazovanje za frizera traje tri godine, to ukljuuje nastavu u koli i praksu u nekom od frizerskih salona. Nakon ukljuivanja u posao mladi frizeri ne mogu odmah raditi sve poslove.
U poetku samo doekuju i ispraaju stranke i peru im kosu. Pomalo njihovi zadaci postaju
sve sloeniji (kovraju kosu, nanose boju), a na kraju postaju potpuno spremni za frizerski
posao i samostalno mogu obavljati sve frizerske zadatke. Nakon zavrene srednje kole i
odreenog radnog iskustva u frizerskom salonu mladi frizeri mogu poloiti majstorski ispit.
Bliska zanimanja
-
Zanimanja bliska zanimanju frizera jesu mnoga koja pripadaju podruju usluga za
uljepavanje drugih: npr. kozmetiari, manikeri, minkeri, Pomalo slie i modnim dizajnerima, mada modni dizajneri osmiljavaju modne trednove, dok ih frizeri prate.
4. Zanimanje: DIMNJAAR
komunicira sa suradnicima, poruiocima i strankama, potujui principe poslovne
kulture;
racionalno koristi sredstva rada i vrijeme;
isti dimovodne i ventilacione ureaje i kanale;
spaljuje i vadi a iz dimovodnih objekata;
kontrolira vrste goriva, nain loenja i uvjete za dobro sagorijevanje;
provjerava ispravnost i funkcioniranje dimovodnih ureaja za loenje;
kontrolira aparate i puteve za protupoarnu zatitu;
pridrava se mjera higijensko-tehnike zatite na radu.
Opis poslova
Dimnjaari se uglavnom bave ienjem dimovodnih i

ventilacionih ureaja, dimnjaka i kanala koritenjem
mehanikih sredstava (kugla, sajla) i kemikalija. Njihov
zadatak je i da spaljuju i vade a iz dimovodnih objekata, kontroliraju vrste goriva, nain loenja i uvjete za
dobro sagorijevanje. Prije svake grijne sezone dimnjaar
provjerava ispravnost i funkcioniranje dimovodnih ureaja za loenje na kotlovnicama gradskog grijanja, na
zgradama i na individualnim (obiteljskim) objektima i
kontrolira aparate i puteve za protupoarnu zatitu.
Neophodno je kao i u veini drugih zanimanja da se
pridravaju mjera higijensko-tehnike zatite na radu.
Radni uvjeti
-
Dimnjaari najee rade na otvorenom, izloeni nepovoljnim vremenskim utjecajima.

Rade na visinama, u pognutom ili polupognutom poloaju. Na krovovima zgrada, indust
rijskih objekata i porodinih kua esto ima praine, estica ai i drugih neistoa. Dakle,
dimnjaari ee rade u nepovoljnim, a rjee u neto povoljnijim radnim uvjetima.

-
Dimnjaari moraju biti snanije tjelesne grae i dobrog zdravlja. Moraju imati dobar
vid i sluh, uz besprijekoran osjeaj ravnotee. Dakle, oteenja osjetila, bolesti unutranjih
organa, bolesti koje izazivaju nesvjesticu ili vrtoglavicu, slabija tjelesna graa, deformiteti
ruku i nogu smetnje su za obavljanje dimnjaarskog posla. Obrazovanje dimnjaara traje tri
godine.
Bliska zanimanja
-
Zanimanju dimnjaara moe se rei da su donekle slini poslovi eko higijeniara,

pjeskara zgrada i konstrukcija itd.
5. Zanimanje: GRADITELJ I RESTAURATOR INSTRUMENATA

osposobljen je za samostalan rad na gradnji i restauraciji glazbala;
poznaje karakteristike dva ili vie instrumenata;
svira najmanje dva glazbena instrumenta;
poznaje historijski razvoj gradnje instrumenata;
posjeduje vjetine izradbe instrumenata;
reparira muzike instrumente prema specifinostima konstrukcije i naina proizvodnje
tona;
osposobljen je za samostalan rad na temperiranju instrumenata;
posjeduje sposobnost komuniciranja i prilagoavanja novim tehnologijama;
prati potrebnu literaturu i trendove u muzikoj literaturi;
osposobljen je za primjenu novih tehnologija, promjenu zanimanja kao i permanentno
obrazovanje;
struna znanja primjenjuje u praksi;
vodi rauna o osobnoj zatiti kao i zatiti okolice.
Opis poslova
Glazbala su izvor zabave za milione ljudi irom
svijeta. Posao graditelja i restauratora glazbala je
njihovo odravanje kako bi se na njima moglo svirati i proizvoditi zvuk. Ovo zanimanje obuhvaa
popravljae i ugoae klavira, popravljae limenih
i drvenih puhakih instrumenata, popravljae udaraljki te popravljae i graditelje ianih glazbenih
instrumenata.
Popravljai i graditelji gitara i trzalakih instrumenata pregledaju mu i sviraju na njemu da bi
odredili kvar. Zamjenjuju pragove, ugrauju ili mijenjaju drvene i metalne dijelove.
Sastavljaju gitare i mijenjaju ice. Neki majstori i sami proizvode glazbala ili popravljaju
(restauriraju) stare. U tim poslovima slue se standardnim runim alatima.
Radni uvjeti
-
Graditelji i restauratori glazbenih instrumenata duhaih i ianih glazbenih instrumenata

te udaraljki veinom rade u servisima, a ima i onih kojima je to drugi posao ili hobi i usluge
popravaka rade u svojoj kui ili priruno ureenom prostoru. Popravljanje klavira i orgulja
u pravilu zahtijeva odlaske u kue/stanove, crkve, kole gdje se nalaze muziki instrumenti,
pa nekoliko sati na dan majstor troi na put. Posao graditelja i restauratora muzikih instrumenata prilino je siguran, a mogue su manje ozljede, poput modrica ili porezotina.

-
Graditelji i restauratori glazbala duhaih i ianih instrumenata te udaraljki veinom

rade u servisima, a ima i onih kojima je to drugi posao ili hobi i usluge popravaka rade u
svojoj kui ili priruno ureenom prostoru. Popravljanje klavira i orgulja u pravilu zahtijeva
odlaske u kue/stanove, crkve, kole gdje se nalaze glazbeni instrumenti, pa nekoliko sati
na dan majstor troi na put. Posao graditelja i restauratora glazbenih instrumenata prilino je
siguran, a mogue su manje ozljede, poput modrica ili porezotina.
Bliska zanimanja
-
Zanimanje graditelj i restaurator glazbala je na granici umjetnikih i obrtnikih zanimanja. Povezano je sa svim zanimanjima glazbenika, a i sa zanimanjem stolara, odnosno
zanimanjima koja ukljuuju obradbu drveta. Na odreen nain, zbog potrebne rune spretnosti i mehanikih sposobnosti, povezano je i sa zanimanjima popravljaa mehanikih i
elektronikih aparata i strojeva (sa zanimanjima elektroniara-mehaniara, preciznog mehaniara i tehniara za preciznu mehaniku), koja zahtijevaju slian talent.
6. Zanimanje: URARI
-

planira, priprema i vri kontrolu obavljenog posla;
racionalno koristi sredstva rada, energiju i vrijeme;
posjeduje odgovarajue znanje za itanje i razumijevanje tehnikih crtea i tehnoloke
dokumentacije;
kulture;
poznaje i pridrava se naela i odredbi standarda kvaliteta;
tuje principe estetike u oblikovanju proizvoda;
poznaje i adekvatno koristi materijale za izradbu i popravljanje satova;
poznaje osobine metala;
poznaje i koristi pribore i alate za popravljanje satova;
poznaje i obavlja srednje sloene poslove montiranja dijelova, podeavanja i

odravanja satova;
poznaje, glaa i isti dijelove, provjerava da li su dobro podeeni i montira dijelove
pokretnog mehanizma;
poznaje, popravlja i zamjenjuje oteene dijelove satova;
Opis poslova
Urari izrauju, odravaju i popravljaju mehanike, elektrine i elektronike satove i
satne mehanizme te satove u industriji i uslunim djelatnostima.
U skupinu elektrinih i elektronikih satova ulaze sinhroni satovi, satovi s elektrinim navijanjem, satovi s elektromagnetskim i elektrodinamskim pogonom njihala, elektroniki satovi
prve, druge i tree generacije. Da bi mogli raditi taj posao,
urari moraju vladati znanjima o satnim mehanizmima, ulogama pojedinih satnih elemenata i sklopova i njihovoj
povezanosti u satnom mehanizmu.
Prilikom izradbe satnog mehanizma pojedine dijelove izrauju tokarenjem, glodanjem i bruenjem. Prilikom pregleda
utvruju tonost hoda sata i dijagnosticiraju mogui kvar.
Zatim rastavljaju sat, iste ga i popravljaju, dotjerujui i
zamjenjujui neispravne ili oteene dijelove. Prilikom popravka mehanikog sata izrauju
analizu dijagrama ispitivanja. Podmazuju satne mehanizme kako bi to bolje funkcionirali.
Zamjenjuju oteena stakla i remene na satu. Prilikom obavljanja razliitih operacija razmatraju tehniku i tehnoloku dokumentaciju. Od osnovnih alata slue se odvijaima, pincetama, klijetima za sjeenje, ekiem, kripcem, turpijom, pilom za metal, etkama za
ienje. Specijalni urarski alat sastoji se od poveala, kljua za vodootporne satove, klijeta
za kazaljke, estara za ravnanje zupanika, radnog tanjuria sa zvonom, noa za otvaranje
kuita, brusnog kamena i vage za ispitivanje ravnotee.
Radni uvjeti
-
Urari rade u relativno ugodnom okruenju radionice, odnosno duana. Neki rade u industriji satova. Iako posao nije fiziki naporan, pozornost je usmjerena na detalje i zahtijeva
preciznost u radu. Pozornost u radu neophodna je zbog uestale uporabe raznih alata. Nevjeto rukovanje moe izazvati lake ozljede.
-
Za urare je vrlo vaan dobar vid na blizinu i mogunost izvoenja finih pokreta prstima.
Usklaenost pokreta prstiju i ake s vidnim podacima mora biti natprosjena. Osoba mora
biti psihiki stabilna i sposobna za strpljiv i precizan rad. Od urara se oekuje da budu
uljudni u komunikaciji s ljudima te da imaju razvijen smisao za lijepo. Poeljno je da budu
emocionalno uravnoteeni.
Urari se osposobljavaju u trogodinjim srednjim kolama. Zavreni urari u poetku rade kao
pomonici, a nakon tri godine mogu polagati majstorski ispit, koji omoguuje napredovanje
u poslu i otvaranje vlastite obrtnike radnje. Visina zarade ovisi o kvalitetu proizvoda, odnosno usluge, platenoj moi kupaca i o konkurenciji na tritu.
Bliska zanimanja
-
Zanimanju urara bliska su zanimanja zlatara, tehniara za naoalnu optiku, tokara,

brusaa, glodaa i preciznog mehaniara.
7. Zanimanje: FOTOGRAF
posjeduje navike o pravilnoj organizaciji radnog mjesta, protokolu ponaanja,
mjerama sigurnosti pri radu i mjerama zatite zdravlja i ivotne sredine;
stjee odnos prema opremi;
shvaa potrebu praenja novih tehnologija i obrazovanja tijekom rada;
stjee sposobnost za komunikaciju;
vremena;
odgovornosti;
poznaje osnovne pomone fotografske tehniko-tehnoloke aparate i ureaje za
analognu i digitalnu fotografiju (fotoaparati, skeneri, raunari, tampai, rasvjetna
tijela za enterijer i pomoni pribor, aparati za poveanje, procesori i pribor za obradbu
materijala, film i papir, strojeve za obradbu negativa i izradbu pozitiva);
poznaje fotografiranje u enterijeru i eksterijeru sa raznim vrstama i tipovima
fotoaparata i objektiva (kamere malog, srednjeg, velikog i specijalnog formata,
objektivi: riblje oko, iroki, normalni, teleobjektivi i zum objektivi);
poznaje negativske i pozitivske fotografske materijale i tehnoloke postupke (filmovi
svih vrsta i formata, kemikalije za obradbu filmova i fotopapira, punjai za tampae);
samostalno obrauje filmove i izrauje pozitive, sa zavrnom obradbom za potrebe
javne prezentacije;
poznaje organizaciju fotografske radnje, principe ekonominosti i rentabilnosti
poslovanja (lokacija, oprema laboratorije i ateljea, instalacija, mjere zatite na radu,
higijenska zatita, ekologija, trokovi poslovanja, obveze iz domena radnih odnosa,
poreza i doprinosa, finansijskog poslovanja);
posjeduje kulturu ophoenja s korisnicima usluga i poslovnim partnerima,
profesionalnu etiku i poslovni moral.
Opis poslova
-
Fotografi snimaju ljude, povijesno vane dogaaje, razliite geografske predjele.

Time nas podsjeaju na ugodno provedene trenutke ili nam omoguuju da
upoznamo ono to nismo mogli vidjeti. Promatrajui fotografije, saznajemo
o ljudima koji ive u drugim dijelovima svijeta, o zanimljivim dogaajima
iz historije, o siunim organizmima nevidljivima ljudskom oku. Fotografija
nam otkriva dogaaj koji je trajao tek nekoliko djelia sekunde, kao to je
pobjeda u tranju na sto metara, ili onaj koji traje i po nekoliko tjedana, kao
to je razvoj cvijeta. Fotografija u znanosti pomae upoznavanju razliitih
procesa koji su tema znanstvenih ispitivanja. esto se koristi i u reklami, novinarstvu,
policijskim dokumentacijama. Umjetnika je fotografija zasebna grana umjetnosti. Fotoreporteri fotografiraju za novine i asopise. Moraju vjeto pronalaziti i snimati zanimljive
situacije, najee s podruja politike i sporta. Vano je da su okretni i da mogu brzo reagirati kada treba snimiti neku scenu te da fotografiju mogu brzo razviti. Komercijalni fotografi najee fotografiraju ilustrativne fotografije za reklame, knjige, asopise, plakate.
Fotografiraju razliite predmete, zavisno od elje naruioca: to mogu biti sloeni strojevi,
odjea visoke mode, ljudi, scene iz prirode. Oni snimaju na razliitim mjestima i moraju
biti upoznati s razliitim tehnikama fotografiranja. Fotografi katkada rade i kao predavai,
umjetniki kritiari i kustosi u muzejima. Umjetnikom se fotografijom bavi tek malen broj
fotografa. Nakon snimanja fotografi razvijaju filmove i izrauju fotografije. Tada mogu
dodatno oblikovati fotografiju: odrediti njezinu veliinu, promijeniti kompoziciju, izraziti
kontrast. Fotografije se danas izrauju na dva naina: standardnim postupkom razvijanja
fotografija i modernim kompjutorskim programima. Standardni postupak razvijanja fotografija provodi se u mranim prostorijama osvijetljenim samo crvenim svjetlom, uz uporabu
aparata za razvijanje filmova, kemikalija i papira za razvijanje slika. Ponekad ve snimljenu
fotografiju dodatno retuiraju ili ispravljaju. Retuiranje zahtijeva preciznost i strpljivost i
mirne ruke. Fotografije, na kraju, sue. Kompjuterska tehnologija nala je primjenu i u fotografskim studijima. Digitalna fotografija (nastala bilo kao obina fotografija koja je potom
skenerom prebaena u binarni format, bilo kao odmah binarno zapisana fotografija) u memoriji se raunara obrauje: fotograf moe mijenjati boje, dimenzije, kontraste, dodavati zakrivljenja, retuirati je. Gotova fotografija ispisuje se kvalitetnim pisaima. Ovakav postupak
omoguuje brzo i kvalitetno preoblikovanje fotografija i jednostavno komponiranje fotografije i teksta. Budui da se tekstovi za tisak sve ee pripremaju kompjuterski, mnogi
fotografi i fotoreporteri danas se slue kompjuterskim programima za obradbu fotografija.
Radni uvjeti
-
Radni uvjeti u kojima fotografi rade ovise o radnom mjestu na kom su zaposleni. Kada
razvijaju filmove, rade u zatvorenom prostoru, u dodiru s kemikalijama. Kada fotografiraju,
mogu biti u zatvorenim prostorijama, ali i na otvorenom, ovisno o onom to fotografiraju.
Posao uglavnom obavljaju stojei, bez velikog fizikog naprezanja. Fotoreporteri esto
putuju i imaju radno vrijeme odreeno konkretnim radnim zadacima.

-
Za fotografe je vano da su kreativni i da imaju razvijen smisao za lijepo.
Poeljno je da budu strpljivi i da vole poslove u kojima se trai preciznost. Moraju biti
normalna vida, ali je vano da dobro raspoznaju nijanse i svjetline boja. Oni koji portretiraju
ljude trebaju voljeti rad s ljudima, a poeljno je i da su komunikativni i ljubazni. Fotoreporteri moraju biti okretni i spretni, jer esto moraju brzo reagirati. Zato je vano i da su
zdravi i u dobroj tjelesnoj formi.
Fotografi se koluju u trogodinjim strukovnim kolama. Vano je naglasiti da uspjeno
bavljenje fotografijom ne zahtijeva neophodno i obrazovanje iz tog podruja.Poput dizajnera
i raznih umjetnika, prilikom zapoljavanja ili drugih oblika saradnje vana je zbirka
dosadanjih radova, na osnovi koje se procjenjuje uspjenost pojedinog fotografa.
Bliska zanimanja
-
Fotografu je blisko zanimanje snimatelja. I fotografi i snimatelji snimaju ljude, dogaaje i predjele. Razlikuju se prema opremi kojom se koriste, ali je ipak slinost s njima
velika. Posao fotoreportera je slian poslu novinara: i jedni i drugi moraju biti dobro upueni
u aktualna zbivanja i svoj posao moraju obaviti brzo, kako bi informacija na vrijeme stigla
do korisnika. Razvijanje fotografija ima slinosti i s poslovima kemijskih laboranata,
metalurkih tehniara i raznih zanimanja u grafikoj industriji.
8. Zanimanje: ZLATAR-DRAGULJAR
planira, priprema i vri kontrolu obavljenog posla;
posjeduje odgovarajue znanje za itanje i razumijevanje tehnikih crtea i tehnoloke
dokumentacije;
kulture;
tuje principe estetike u oblikovanju proizvoda;
poznaje i adekvatno koristi materijale za izradu nakita;
poznaje osobine plemenitih metala;
poznaje i po potrebi vri laboratorijsko ispitivanje legura plemenitih metala;
poznaje i koristi pribore, alate i i maine za oblikovanje nakita od zlata, srebra i
platine;
posjeduje vjetine u oblikovanju i popravljanju nakita izraenog od plemenitih metala;
Opis poslova
-
Zlatari izrauju, popravljaju i odravaju nakit od plemenitih i drugih

metala i minerala, obrauju drago kamenje i vre razna graviranja na nakitu
i drugim proizvodima. U izradi nakita koriste se raznim postupcima rune,
mainske, kemijske i galvanske obrade. Ugrauju ukrasne minerale. Izradi
nakita prethodi dizajniranje. Nakit oblikuju u skladu s estetskim zahtjevima,
eljama naruioca i prema tehnolokim mogunostima izrade.
Kada je nakit dizajniran, slijedi mjerenje, obiljeavanje i ocrtavanje mjernim alatima te

izrada jednostavnih oblika nakita runim postupcima: rezanjem, turpijanjem, piljenjem,
kovanjem, lijevanjem, zavarivanjem i taljenjem. Povrinska i kemijska dorada nakita, koju
rade zbog odravanja nakita, sastoji se od postupaka odmaivanja, ienja, luenja,
emajliranja, pozlaivanja, posrebrivanja, legiranja i platiniziranja. Od runih alata upotrebljavaju rune i polune makaze, pilu, turpiju, eki, runu i mainsku builicu. Slue se
raznim mainama za tokarenje, glodanje, blanjanje, buenje, grebanje, piljenje te mainama
za valjanje i izvlaenje ice. Od mjernih alata rabe metar, obuhvatni estar, pomino mjerilo
i mikrometar. Tipini poslovi popravljanja nakita ukljuuju poveavanje prstenova, zamjenu
oteenih dijelova, premjetanje kamenova i spajanje rastavljenih ogrlica. Zlatari i prodaju
svoje proizvode. Vlasnici zlatarnica izlau najuspjelije primjerke nakita u svojim izlozima.
Iako nove tehnologije jo osjetnije ne utjeu na proizvodnju nakita, upotreba kompjuterskih
programa za dizajn i proizvodnju nakita mogla bi podstai industrijski dizajn i automatizirati
proizvodnju nakita.
Radni uvjeti
-
Zlatari rade u relativno ugodnu okruenju radionice. Iako posao nije fiziki naporan,
panja usmjerena na detalje i zahtjev za preciznost u radu moe nekima biti izvor nelagode.
Oprez je u radu nuan zbog uestale uporabe raznih alata. Nedovoljno vjeto rukovanje
moe dovesti do prilinih ozljeda, a kemikalije mogu biti opasne. Dodatno optereenje moe
biti odgovornost koja proizlazi iz materijalne vrijednosti nakita i materijala od kojih su
nainjeni.
-
Zbog precizne i fine prirode posla zahtijeva se velika spretnost prstiju i ruku te dobra
usklaenost pokreta s vidnim podacima. Vid je vrlo vaan u ovom zanimanju. Od psihikih
osobina bitna je strpljivost i koncentracija u radu te estetski smisao u oblikovanju nakita.
Ljubaznost i susretljivost u komunikaciji s kupcima i klijentima te staloenost i odgovornost
zbog rada s velikim materijalnim vrijednostima poeljne su osobine.
Osposobljavanje za zanimanje zlatara odvija se u trogodinjim srednjim kolama.
Tokom kolovanja, na praktinoj nastavi dobija sve kompleksnije zadatke i radi sve samostalnije. Na kraju kolovanja polae se zavrni ispit kojim uenici dokazuju svoju zrelost i
samostalnost u obavljanju posla. Zavreni zlatari u poetku rade kao zlatarski pomonici, a
nakon tri godine mogu polagati majstorski ispit, koji omoguuje napredovanje u poslu i
otvaranje zanatske radnje. Potrebe trita i mogunosti zarade mijenjaju se u skladu sa ekonomskom situacijom u drutvu.
Bliska zanimanja
-
Zanimanje zlatara po nekim karakteristikama je slino zanimanjima biuteriste, filigraniste, valjaoniara, ljevca i presovaoca plemenitih metala, zubotehniara, urara, tokara,
brusaa i glodaa, a ima slinosti i sa zanimanjima vezanim uz modu i umjetnost.
BUDI DIO DRUTVA ZNANJA

6. Cjeloivotno uenje
S obzirom na to da ivimo u vremenu stalnih ekonomskih, socijalnih i tehnikotehnolokih promjena javljaju se stalni izazovi za novim pristupom u obrazovanju i uenju.
Mnogi smatraju da nakon zavretka odreene kole vie nikada nee morati uiti ili
obuavati se za rad. Oni imaju pogreno uvjerenje jer se granice znanja iz dana u dan
proiruju. Upravo zato u dananje vrijeme se sve ee pominje termin cjeloivotno uenje
i to ne samo u zemljama Evropske unije ve i u naoj zemlji. Da bi shvatili zato je ono
bitno, moramo najprije znati ta zapravo podrazumijeva cjeloivotno uenje? Cjeloivotno
uenje se definira kao aktivnost uenja tokom cijelog ivota s ciljem unapreivanja znanja,
vjetina i sposobnosti.
Koncepcija cjeloivotnog uenja nastala je upravo iz razloga to se koliina novog
znanja svakim danom sve vie poveava, dok postojee znanje sve vie zastarijeva. to vie
cjeloivotno uenje je bazirano na stalnom pristupu uenju radi stjecanja novih i obnavljanja
ve steenih znanja i vjetina, potrebnih za sudjelovanje u radu i drutvu.
U literaturi sreemo sline termine kao to su kontinuirano, permanentno i doivotno
obrazovanje ili uenje, ali i povratno obrazovanje. Takoer, termin obrazovanje odraslih se
moe svrstati u ovu grupu. U sutini svi ovi termini oznaavaju aktivnost uenja ili stjecanja
znanja, vjetina i usavravanja kvalifikacija potrebnih za obavljanje nekog posla na radnom
mjestu, u periodu od predkolskog doba, preko perioda formalnog obrazovanja, pa sve do
mirovine. Dakle, cjeloivotno uenje podrazumijeva obrazovanje tokom kolovanja, ali i poslije kroz razne oblike neformalnog obrazovanja putem kurseva, dodatnih obuka ili prekvalifikacija. To je proces stalne nadogradnje i poveanja znanja steenog u formalnom kolskom
sistemu sa ciljem da se pojedincima omogui usavravanje sposobnosti, stjecanje modernih
kvalifikacija i unapreenje. Takoer, to znai da danas niko ne moe garantirati da ete raditi
jedan posao ili da ete imati jedno zanimanje za itav ivot.
Da bi se ilo ukorak sa vremenom potrebno je uiti cijeli ivot, iako se cijeli ivot ne
moe ii u kolu. Zato se osim kolovanja obrazovanje provodi i neformalnim obrazovanjem
i samoobrazovanjem u raznim centrima za strane jezike, obuku za rad na raunarima, u
firmama koje imaju odjele i pogone za obuku za odreene obrte, ali i u zavodima za
zapoljavanje gdje se, uz informiranje i savjetovanje, odravaju programi obuke za razliita
zanimanja i osposobljavanja za rad. U posljednje vrijeme uviamo kako su nam potrebne
dobre informatike vjetine, ali i poznavanje svjetskih stranih jezika, engleskog, njemakog,
francuskog, italijanskog, panskog, ali isto tako kineskog i arapskog. Poznavanje rada na
raunaru i barem jednog stranog jezika danas predstavljaju osnovnu pismenost, jer sve
manje poslova moe da se obavlja bez raunara, a kako mnoge firme obavljaju poslove i
van granica svoje zemlje poznavanje stranih jezika je neophodno. Stoga je vrlo vano da
nakon stjecanja opeg obrazovanja proiri ga u srednjoj koli, a potom eventualno i na
fakultetu, ali i drugim oblicima obrazovanja u raznolikostima mogunosti koja se nudi u
vaoj sredini, kako bi sutra mogli zauzeti to bolju poziciju na tritu rada, odnosno to
prije do posla. Potraite najblii centar za strane jezike ili centar za informatiku gdje, osim
uobiajenog programa iz Microsoft Office kao to su Word, Excel i Access, moete nauiti
i rad sa Corel Draw, Auto Cad i drugim specijaliziranim programima.
Ideja cjeloivotnog obrazovanja potjee iz pretpostavke da je ovjek najvee bogatstvo

drutva i da zato u njega treba ulagati. Isto tako ono predstavlja put ka brem i kvalitetnijem
zapoljavanju. U dokumentima Evropske unije istie se da je glavni cilj Evrope investiranje
u znanje i stalno obrazovanje, gdje je glavni faktor ovjek, te da treba razvijati pet kljunih
vjetina koje e biti potrebne u svijetu rada, a to su informacijsko-komunikacijske vjetine,
poznavanje stranih jezika, poznavanje tehnologije, poduzetnitvo, komunikativnost.
Vi ste ve na putu cjeloivotnog uenja. Kojim pravcem ete krenuti zavisi od mnogo
faktora, ali najbitniji je va izbor. Zakoraite prema drutvu znanja stalnim usavravanjem i
stjecanjem novih saznanja i vjetina jer time sebi otvarate mnoge mogunosti.
Reforma neprestanog strunog obrazovanja (CVT) se smatra posebno znaajnom za
bolju kvalifkaciju radne snage i smanjenje nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini. Ona e
doprinijti ekonomskom razvoju i borbi protiv siromatva. Veina dokumenata o strategiji i
politici u BiH ukljuuju CVT, meu ostalim prioritetnim oblastima. To se posebno odnosi
na EU CARDS Dravni strateki dokument (2000-2006.) i viegodinji indikativni program,
Dnevni red reforme obrazovanja Poruka narodu Bosne i Hercegovine , i Strategiji za
smanjenje siromatva.
Permanentno struno obrazovanja u kontektu cijeloivotnog uenja je aktivnost
koja se odvija tokom ivota u cilju poboljanja strunog znanja i vjetina sa posebnim
naglaskom na mogunost zapoljavanja i socijalnog ukljuivanja. Na ovaj nain se pojam
primenjuje u irem znaenju EU.
Potrebe trita za strunim obrazovanjem kreirati na osnovu tri stupa,uz uee socijalnih
partnera: javnih institucija (VET kola, univerziteta), privatnih institucija (centri za obuku u
preduzeima i lokalne institucija za obuku, regionalne agencije za razvoj) i NVO.
Permanentno struno obrazovanje (C V T) kako se shvata u zemljama EU i

zemljama kandidatkinjama je vrsta obuke kojom se nadograuje i poveava struno
znanje i vjetine steene u formalnom kolskom sistemu sa ciljem da se omogui
pojedincima da steknu moderne kvalifikacije, da usavravaju svoje kompetencije, da
se unaprijeuju u karijeri ili da im se omogui prelazak na drugo radno mjesto.
Ovaj pristup je prisutan i u nedavno pokrenutoj inicijativi EU Brugge Process
(Novembar 2002.), u cilju promoviranja evropskog prostora u strunom obrazovanju i
obuci radi ukljuivanja zemalja lanica EU i zemalja kandidatkinja. On podstie zajednike
inicijative u osiguravanju kvaliteta, ili meusobnom priznavanju diploma.
Celoivotno uenje se u EU i zemljama kandidatkinjama definira kao cjelokupno
uenje koje se odvija tokom cijelog ivota u cilju usavravanja znanja, vjetina i kompetencija u okviru line, graanske, drutvene perspektive i/ili perspektive zapoljavanja.
Celoivotno uenje obuhvata formalno, neformalno i informalno uenje. Ono promovira i
nove osnovne vjetine za sve, kao tu su poznavanje rada na raunaru, jezici ili poduzetnitvo.
NEKI POKAZATELJI TRITA RADA U BOSNI I HERCEGOVINI

Zavretkom kolovanja i osposobljavanjem za odreeno zanimanje, odnosno sticanjem
odreenog zvanja, koje ne mora biti vae konano opredjeljenje susrest ete se sa novim
izazovima, a to su zahtjevi i potrebe trita rada.
esto ujemo izraz "trite rada" i opravdano postavljamo pitanje: "to je ustvari trite
rada?"
Trite rada je nerazdvojni elemenat trinog gospodarstva kao i trite roba i kapitala.
Meutim, ono iako nerazdvojni elemenat trinog gospodarstva, specifino je i ima posebne
karakteristike. Po trinim principima rad je roba, a trite rada predstavlja razmjenu rada
izmeu zainteresovanih uesnika, odnosno na tritu rada se susreu ponuda i potranja
radne snage ( rada ).
Dakle, na jednoj strani imamo ponuae slobodnih radnih mjesta- poslodavce, a na drugoj
potencijalne kandidate za zapoljavanje. Rad je ljudska vrijednost i ne moe se odvojiti od
ovjeka kao kompleksonog bia to trai da trite rada bude regulirano, odnosno organizirano trite. Ono mora imati slobodu ali i drutvenu regulativu.
U tom smislu su organizirane i slube zapoljavanja i njihova osnovna uloga je uspostavljanje ravnotee izmeu ponude i potranje. Slube zapoljavanja prate iskazane potrebe i
kretanja na tritu rada i predlau mjere za njihovo unapreenje.
U okviru cjelovitog sagledavanja ovih komponenti izbora zanimanja elimo da vam
ukaemo i na izazove trita rada. Na tritu rada ete se boriti ve steenim znanjima i
sposobnostima a osnovni kriterij i jeste znanje i sposobnost.
Konkurencija e vas natjerati da se pokaete u to boljem svjetlu i da se borite u profesiji u
kojoj moete postii najbolje rezultate.
U cilju sagledavanja odreenih kretanja na tritu rada istai emo pregled najbrojnijih
zanimanja na evidenciji nezaposlenih lica:
1. III stupanj (KV) - prodava, bravar automehaniar, konobar, voza teretnih vozila;
2. IV stupanj (SSS) - ekonomski tehniar, mainski tehniar, maturant gimnazije,
administrativni tehniar, medicinska sestra;
3. VI stupanj (VS) - ekonomist, pravnik, mainski inenjer, inenjer organizacije rada,
nastavnik predkolskog vaspitanja;
4. VII stupanj (VSS) - diplomirani ekonomist, diplomirani pravnik, diplomirani inenjer
poljoprivrede, diplomirani mainski inenjer, diplomirani inenjer
kemije i sl.
Analizirajui postojee stanje na evidenciji zavoda za zapoljavanje u BiH moe se konstatirati da postoje male meuregionalne razlike zastupljenosti pojedinih zanimanja u okviru
navedenih stupnjeva obrazovanja. U okviru niih stupnjeva obrazovanja razlike su uslovljene
brojem i rasporedom srednjih strukovnih i opteobrazovnih kola kao i potrebama gospodarstva sa licima koja se obrazuju na tom nivou. Zastupljenost lica sa VS i VSS uslovljena
je nekim drugim razlozima kao to su broj visokokolskih ustanova, njihov raspored,
dostupnost ovog vida obrazovanja za mlade i sl.
Naspram toga treba, radi objektivnosti procjene izbora budueg zanimanja, imati u vidu i
kojih to zanimanja u okviru pojedinih stupnjeva obrazovanja nedostaje ili ih ima veoma malo
evidentiranih kao nezaposlenih. Izuzetno mali broj evidentiranih nezaposlenih lica je u sljedeim zanimanjima po stupnjevima strune spreme:
1. III stupanj (KV) - upravlja procesnim ureajima, gumar proizvoa pneumatike,

staklarski graver, hidroizolater;
2. IV stupanj (SSS) - stoarsko veterinarski tehniar, tehniar elektronske optike,
cvjearski tehniar, farmaceutski tehnolog, kozmetiar tehnolog;
3. VI stupanj (VS) - ininjer petrokemije, inenjer PTT organizacije i eksploatacije,
ininjer arhitekta, inenjer geotehnike;
4. VII stupanj (VSS) - diplomirani farmaceut, diplomirani arhitekta, diplomirani grafiki
inenjer itd
Treba imati u vidu da se svijet rada mijenja i to vrlo brzo, tako da navedene podatke treba
objektivno sagledati i procjeniti jer budue trite rada preferira pokretljivu radnu snagu
i fleksibilnost u izboru posla.
Vrlo je poeljno izabrati zanimanje u kojem e brzo doi do zaposlenja ali se nadamo da
niste zaboravili da to nije jedini kriterij. Najbolji uspjeh se postie kada se usklade sve
komponente bitne za izbor zanimanja.
Vano je istai i neophodnost vee povezanosti trita rada i obrazovnog sistema to e
postati imperativ vremena koji je pred nama. Zato se nastojte pripremiti za cjeloivotno
uenje odnosno svakodnevnom sticanje novih znanja i vjetina, jer upravo ta nova, dodatna
znanja i vjetine kao to su poznavanje informacionih tehnologija, poznavanje stranih
jezika, preduzetnitvo, komunikativnost, rad u grupi mogu biti odluujui faktori za vae
zapoljavanje.
Zapamtite da se posao ne eka ve trai, zato je potrebno biti aktivan u traenju posla.
ADRESAR
SREDNJIH KOLA I
ZAVODA ZA ZAPOLJAVANJE
U BOSNI i HERCEGOVINI
ADRESAR
Federalni zavod za zapoljavanje
(oke Mazalia 3, 71000 Sarajevo,
tel. 033/208-250, 208-251 i 208-256, fax: 033/ 208-257,
e-mail: info@fzzz.ba, www.fzzz.ba)
Sluba za zapoljavanje Unsko-sanske upanije
(Branislava ureva 1, 77000 Biha, 037/ 226-062, jusluzap@bih.net.ba )
-
Branislava ureva 1, 037/ 226-062

Biha ,
Bosanska Krupa, 551. slavne brdske brigade bb, 037/471-133
Bosanski Petrovac, Bosanska bb, 037/881-052
505. viteke brigade bb, 037/410-470
Buim,
Cazinske brigade bb, 037/514-049
Cazin,
Branilaca BiH 127, 037/661-079
Klju,
Desetog oktobra bb, 037/686-248
Sanski Most,
Ibrahima Mrljaka 5, 037/770-105
Velika Kladua,
Sluba za zapoljavanje Posavske upanije

(Ulica III br.27, 76270 Oraje, 031/ 712-306) uposoras@tel.net.ba
-
Ulica III br. 27, 031/ 713 964

Oraje,
Domaljevac amac,Posavskih branitelja 148, 031/ 791 931, samac@max.net.ba
Omladinska bb, 031/ 761 421
Odak,
Sluba za zapoljavanjeTuzlanske upanije

(Bosne srebrene 31, 75000 Tuzla, 035/ 281-388, www.birorada.ba)
-
Tuzla,
Banovii,
eli,
Doboj Istok,
Graanica,
Gradaac,
Kalesija,
Kladanj,
Lukavac,
Sapna,
Srebrenik,
Teoak,
ivinice,
Bosne srebrene 31, 035/ 228-572

119. muslimanske brigade 3, 035/876-815
Zlatnih ljiljana bb, 035/ 660-464
Brijesnica bb, 035/ 723-461
Ahmet- pae Budimlije 20 b, 035/702-719
I.Kapetanovia bb, 035 817-166
Patriotske lige bb, 035/631-266
Kladanjske brigade 1, 035/621-209
A.Herljevia 4, 035/553-098
206. viteke brigade bb, 035/597-102
Oslobodilake brigade 25, 035/645-687
Teoak bb,035/755-884
Osloboenja 20, 035/775-027
Sluba za zapoljavanje Zeniko- dobojske upanije

(Adolfa Godbergera 6, 72000 Zenica, 032/405-107, szz_zedo@bih.net.ba)
-
Zenica,
Breza,
Doboj Jug,
Kakanj,
Maglaj,
Olovo,
Teanj,
Usora,
Vare,
Visoko,
Zavidovii,
epe,
Adolfa Goldbergera 6, 032/ 405-107, szz_zedo@bih.net.ba

Bogumilska 10, 032/783- 509, bzz_brez@bih.net.ba
Matuzii bb, 032/ 697-985
Zgoanska L 1, 032/ 553-198, bzz_kaka@bih.net.ba
Aleja ljiljana 14, 032/ 603-772, bzz_magl@bih.net.ba
Radnika 6, 032/ 825-064, bzz_olov@bih.net.ba
Armije BiH bb, 032/ 650-343, bzz_tesa@bih.net.ba
abljak bb, 032/ 893-441
Ulica Zvijezda 41, 032/ 845-205, bzz_vare@bih.net.ba
Hadihasanova 23, 032/ 735-176, bzz_viso@bih.net.ba
Patriotske lige blok C, 032/ 878-326, bzz_zavi@bih.net.ba
S.Tomaevia 1, 032/ 881-660
Sluba za zapoljavanje Bosansko- podrinjske upanije

(Marala Tita 13, 73000 Gorade, 038/221-546)
-
Gorade,
Foa,
Pale,
Marala Tita 13, 038/ 221-546

Ustikolina, 038/ 518-382
Ulica esti hrenoviki bataljon br.1, 038/ 799-446
Sluba za zapoljavanje Srednjobosanske upanije

(Stanina 6, 72276 Travnik, 030/518-764) zaposljavanje.travnik@tel.net.ba
-
Bugojno,
Nugle II 15, 030/ 251-235
Busovaa,
Nikole ubia Zrinskog bb, 030/ 732-094
Dobretii,
Dobretii bb, 030/641-194
Donji Vakuf,
Omladinska bb, 030/ 205-539
Fojnica,
Hadrovii 10, 030/ 831-243
G. Vakuf-Uskoplje,Kralja Tomislava, Gornji Vakuf, 030/ 494-158,
Jajce,
Zagrebaka bb, 030/ 654-195
Kiseljak,
Bana Josipa Jelaia bb, 030/ 879-579
Kreevo,
Fra Grge Martia 120, 030/ 806-522
Novi Travnik,
Mehmeda Spahe 13, 030/ 525-109
Travnik,
Mehmed- pae Kukavice13, Tvornika bb,
Nova Bila,
030/511-467 i 708-212,
Vitez,
Stjepana Radia bb, 030/712-473
Sluba za zapoljavanje Hercegovako-neretvanske upanije

(Kralja Tvrtka 19, Mostar, 036/321-824) informiranje@zzz-mostar.ba
-
apljina,
itluk,
Jablanica,
Konjic,
Neum,
Prozor/Rama,
Ante Starevia 4, 036/ 808 135, capljina@zzz-mostar.ba

Kralja Tomislava, 036/ 642 630, citluk@zzz-mostar.ba
Trg osloboenja bb, 036/752-818
Kolonija bb, 036/ 726-253
Zagrebaka bb, 036/ 880-219, neum@zzz-mostar.ba
Splitska bb, 036/770-102, rama@zzz-mostar.ba
Banovinska 4, 036/ 853 - 330 stolac@max.net.ba

Kralja Tvrtka 19, 036/321-824, , www.zzz-mostar.ba
Stolac,
Mostar,
Sluba za zapoljavanje Zapadnohercegovake upanije

(Trg Herceg-Bosne, 88340 Grude, 039/661-396, zaposljavanje.grude@tel.net.ba
-
Grude,
Ljubuki,
Posuje,
iroki Brijeg,
Fra Gabre Grubiia bb, 039/ 662 171

Trg kralja Tvrtka bb, 039/ 831 386
Dalmatinska bb, 039/ 681 055
Kralja Tomislava 1, 039/ 704 928
Sluba za zapoljavanje Sarajevske upanije

(Valtera Peria 12, 71000 Sarajevo, 033/251-260, juszzks@bih.net.ba)
-
Hadii,
Ilida,
Ilija,
Vogoa,
Trnovo,
Centar,
Novi Grad,
Novo Sarajevo,
Stari Grad,
Hadeli 128, 033/ 420-112

Mala aleja 2, 033/ 627-914
Ivana Frane Jukia 4, 033/ 400-037
Joanika 30, 033/ 424-080
Trnovo bb, 033/ 439-046
Mehmeda Spahe do br.12, 033/ 653-763
Teheranski trg 6-8, 033/ 469-812
Loionika 5, 033/ 653-217
Mehmeda Spahe do br.12, 033/ 653-763
Sluba za zapoljavanje Livanjske upanije

(Kralja Tvrtka 5, 80101 Livno, 034/203-306, zzz.uposljavanje@tel.net.ba)
-
Kralja Tvrtka 1, 034/ 201-306

Livno,
Mijata Tomia bb, 034/ 352 114
Tomislavgrad,
Kralja Tvrtka bb, 034/ 274-271
Kupres,
Dr. Ante Starevia, 034/ 272-344
Glamo,
Bosansko Grahovo, Ulica HVO-a bb, 034/850-211
Kralja Tomislava 40, 034/ 819-599
Drvar,
ADRESAR
Zavoda za zapoljavanje Republike Srpske
i organizacionih jedinica
Zavod za zapoljavanje RS - Centralna struna sluba
Srpskih ratnika 44, 71420 Pale, tel. 057 / 223 107, 227 531
Filijala Banja Luka
Save Mrkalja 14, 78000 Banja Luka , tel. 051 / 216 519, 216 523
Biroi u filijali Banja Luka
-
Banja Luka ,
Gradika,
Save Mrkalja 14, 78000 Banja Luka, 051 / 216 521

Vidovdanska bb, 78400 Gradika, 051 / 814 737
Laktai,
elinac,
Srbac,
Kneevo,
Prnjavor,
rkonji-Grad,
ipovo,
tr-Varo,
Ribnik,
Jezero,
Drini,
ajke Jugovia bb, 78250 Laktai, 051 / 833 165

Vidovdanska bb, 78240 elinac, 051 / 851 114
Vidovia 22, 78420 Srbac, 051 / 840 117
Gavrila Principa bb, 78320 Kneevo, 051 / 591 635
Svetog Save 10, 78430 Prnjavor, 051 / 660 688
Svetog Save bb, 70260 rkonji-Grad, 050 / 211 489
Nikole Tesle bb, 70270 ipovo, 050 / 371 358
ralja Petra I Karaorevia, 78230 tr-Varo, 051/785 035
79280 Ribnik, 050 / 431 004
050 /291 291
050 / 480 004
Filijala Bijeljina,
Karaoreva 15, 76300 Bijeljina , 055 / 206 428
Biroi u filijali Bijeljina
Bijeljina,
Lopare,
Brko,
Ugljevik,
Bratunac,
Zvornik,
Srebrenica,
ekovii,
Skelani,
Vlasenica
Milii
Karaoreva 15, 76300 Bijeljina, 055 /209 982

Cara Duana bb, 75240 Lopare, 055 /670 265
Veljka Lukia bb, 76000 Brko, 049 /217 411
Trg Drae Mihajlovia bb,76330 Ugljevik, 055/772 246
17. prila bb, 75420 Bratunac, 056 /881 560
Brae Obradovia 3, 75400 Zvornik ,056 /210 009
Srpskih vladara bb, 75430 Srebrenica, 056 /385 132
Trg Kralja Petra I bb, 75450 ekovii, 056 /743 030
Glavna ulica bb,75436 Skelani, 056 /385 132
Svetosavska 86, 75440 Vlasenica, 056 /733 206
Supa-polje bb, 75446 ilii, 056 /741 197
Filijala Doboj
Kralja Dragutina 68, 74000 Doboj, 053 / 241 037
Biroi u filijali Doboj
Doboj,
Derventa,
dria,
Petrovo,
Bosanski Brod,
sli,
amac,
Kralja Dragutina 68, 74000 Doboj, 053 /242 162

rg pravoslavlja 1 ,74400 Derventa, 053 /331 677
Nikole Paia bb, 74480 dria , 053 /810 627
Zgrada Optine, 74317 Petrovo, 053 /260 279
Skele C-1/3,74450 Bosanski Brod ,053 /610 465
raoreva 1, 74270 sli, 053 /431 158
Vuka Karadia bb, 76230 amac, 054 /611 145
Filijala Prijedor
slobodilaca 4, 79101 Prijedor, 052 /212 033, 052 /214 522
Biroi u filijali Prijedor
slobodilaca 4, 79101 Prijedor, 052 /224 697
Prijedor,
Kozarska Dubica, Svetosavska 1,79240 zarska Dubica, 052 /410 192
grade 32 (u zgradi Optine), 79220 Novi Grad, 052 /751 135
Novi Grad,
Bos. Kostajnica,
Otra Luka,
Svetosavska 1,79224 Bosanska Kostajnica, 052 /663 799

(S. S. Most) 79263
Filijala Istono Sarajevo

Srpskih ratnika 44,71420 Pale, 057 /223 107
Biroi u filijali Istono Sarajevo
Sokolac,
Danila okia 11, 71350 Sokolac,057 /448 035
Istona Ilida,
Bijelo Polje bb, 71213 Istona Ilida , 057 /676 179
Trnovo,
71220 rnovo
Lukavica,
Bijelo Polje bb,71123 Lukavica, 057 /676 385
Pal ,
Srpskih ratnika 44, 71420 Pale,057 /226 581
Han-Pijesak,
eljeznika 10, 71360 Han-Pijesak, 057 /557 392
Rogatica,
Trg oslobodilaca bb, 73220 Rogatica,058 /415 263
Viegrad,
zaka bb, 73240 Viegrad,058 /620 443
Ustipraa,
Centar 1, 73240 Ustipraa,058 /430 074
Rudo,
iloa bilia 14, 73260 Rudo, 058 /711 170
anie,
Serdara Janka Vukotia bb, 73280 ajnie,058 /315 234
Filijala Trebinje
ralja Petra I 34, 89000 rebinje, 059 / 260 181, 059 / 272 310
Biroi u filijali Trebinje
Trebinje,
Bilea,
Gacko,
Ljubinje,
Nevesinje,
Foa
Kalinovik
Berkovii
ralja Petra I 34, 89000 Trebinje, 059 /272 210

slobodilaca bb, 79320 Bilea, 059 /380 230
Stojana Kovaevia bb, 79280 Gacko, 059 /464 661
Trg Nemanjia bb, 79440 Ljubinje, 059 /621 063
Trg B. Parovia,79270 Nevesinje, 059 /601 030
Vojvode Stepe Stepanovia bb, 73480 Foa, 058 / 210 271
Karaoreva,71230 Kalinovik, 057 /893 006
79439 Berkovii,059 /860 155
9. Izvori informacija
1. Klasifikacija zanimanja sa strunim kompentencijama u srednjem
strunom obrazovanju
2. Vodi kroz zanimanja, Zavod za zapoljavanje Republike Hrvatske
10. Prilog
Koliko su dobre zanatlije od pamtivjeka cijenjene, najbolje govore stari grbovi
nekih zanata:

Vodic Kroz Zanimanja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Vodic Kroz Zanimanja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Vodic Kroz Zanimanja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PREDGOVOR

ZNAAJ I VANOST IZBORA ZANIMANJA

Povrno procjenjujemo sebe i svoje mogunosti

Upravo iz navedenih razloga pokuaemo vam pribliiti znaaj procjenjivanja vlastitih

... PROCIJENITE SEBE

Baviti se praktinim radom i stvarati neto opipljivo?

Baviti se samo poslovima koji donose dobru zaradu?

Odgovarajue tjelesne karakteristike i zdravstveno stanje

Koji su zahtjevi zanimanja?

Ljudi oko tebe (roditelji, prijatelji, kolsko osoblje...)

Sredstva javnog informiranja

Koja su tvoja alternativna zanimanja?

1. Znaaj profesionalne orijentacije

2. Mogunosti profesionalne karijere

Uenik/uenica koji je sukladno Zakonu o osnovnom odgoju i obrazovanju proglaen

Srednje vjerske kole

Organizacija provjere znanja i sposobnosti uenika/uenica na prijamnom ispitu i

Struna kola U strunoj koli se za odgovarajua zanimanja, u trogodinjem ili etverogodinjem

Na zavretku obrazovanja u strunoj koli za III i IV stupanj strune spreme, po nastavnom

obrazovanja, to znai da svi uenici/uenice, ukljuujui i uenike/uenice sa posebnim

3. Kako upisati srednju kolu?

4. Upoznajmo skupine zanimanja, zanimanja i strune kvalifikacije

Za mnoge osobe je najvaniji opis poslova i radnih aktivnosti koje e obavljati u

Radne aktivnosti obavljaju se u razliitim fizikalnim, socijalnim i organizacijskim

Poeljne osobine, potrebno obrazovanje, napredovanje, zapoljavanje

Neka zanimanja zahtijevaju dobru fiziku kondiciju, savreno zdravstveno stanje,

1. Zanimanje: POLJOPRIVREDNI TEHNIAR

Za obavljanje poslova poljoprivrednog tehniara potrebna je vra tjelesna graa,

kolovanje za poljoprivredne tehniare traje etiri godine.Poljoprivredni tehniari

2. Zanimanje: VETERINARSKI TEHNIAR

Veterinarski tehniar obavlja savjetodavne i preventivne veterinarske poslove koji su

Veterinarski tehniari rade u veterinarskim ambulantama,veterinarskim klinikama,

Za obavljanje poslova veterinarskog tehniara potrebna je dobra tjelesna kondicija,

3. Zanimanje: PREHRAMBENI TEHNIAR

Prehrambeni tehniari organiziraju primanje,

S obzirom na injenicu da prehrambeni tehniari rade na vrlo raznolikim poslovima u

Prehrambenim tehniarima bliska su sva industrijska i zanatska zanimanja koja se bave

Svoje poslove cvjeari obavljaju stojei, esto u skuenim cvjearama, na temperaturi

Poeljne osobine, osposobljavanje, napredovanje i zapoljavanje

Izradba cvjetnih aranmana i ukraavanje interijera umjetniki je posao, pa stoga

Zanimanju cvjeara-vrtlara donekle su slina zanimanju aranera. Vrtlari veinu svog

Poeljne osobine, osposobljavanje, napredovanje i zapoljavanje

Farmeru je slino zanimanje poljoprivrednog tehniara opeg smjera i inenjera

Blisko zanimanje zanimanju mesaru je tehniar-tehnolog mesa, a u odreenom smislu

Voari, vinogradari i vinari rade na otvorenom u vonjacima i vinogradima, ali i u

Zanimanju voara, vinogradara i vinara slina su zanimanja poljoprivrednog tehniara

Pekari rade u pogonima za industrijsku proizvodnju kruha i peciva ili u obrtnitvu. Za

Poeljne osobine, osposobljavanje, napredovanje i zapoljavanje

Zanimanju pekara bliska su zanimanja poslastiari, tjesteninari, pekari bureka i pite,

9. Zanimanje: PREHRAMBENI PROIZVOA

Prehrambeni proizvoai uzgajaju poljske

Najvei dio svoga posla prehrambeni proizvoai obavljaju na otvorenom. Ponekad

Prehrambeni proizvoai rade hodajui, sagibajui se i podiu teak teret. Stoga je

Zanimanju prehrambeni proizvoa donekle su slina zanimanja poljoprivrednog

10. Zanimanje: PRERAIVA MLIJEKA

Preraivai mlijeka organiziraju primanje, rukovanje, uvanje i uskladitenje mlijenih

Preraivai mlijeka u proizvodnji se prije

S obzirom na injenicu da preraivai mlijeka rade na vrlo raznolikim poslovima u