Upustvo za primjenu revidiranog programa u

nastavi biologije za osnovnu kolu

Milica Vuurovi i Bogi Gligorovi
Email:
milica.vusurovic@zzs.gov.me
bogic1@t-com.me

UVOD
Potovane koleginice i kolege, ispred vas se nalazi kratki vodi kroz revidirane
predmetne programe za biologiju koji je usvojio Nacionalni savjet za obrazovanje
9. jula 2013. godine. Polazite za reviziju predmetnih programa bilo je
optereenje uenika i poboljavanje njihovih funkcionalnih znanja. Osnovna
premisa naeg rada polazi od svrhe kolovanja, a to je priprema uenika da budu
uspjeni u budunosti, tj. da stvorimo uenike koji e eljeti i biti u stanju da ue
tokom itavog ivota. Sa razvojem drutva rastu i oekivanja u pogledu onog to
uenici treba da naue. Informacije i veliki broj injenica, zahvaljujui novim
otkriima, svakodnevno se mijenjaju, pa se postavlja pitanje da li je obrazovni
proces, koji od uenika uglavnom trai reprodukciju upamenog nastavnog
sadraja, svrsishodan. Zahvaljujui ovom pristupu uenje je esto apstraktno i
nije povezano sa potrebama iz realnog ivota. Uenici esto ne shvataju zato
neto ue, gdje to mogu primijeniti, emu slue odreene informacije. Mi elimo
da nai uenici budu punopravni lanovi drutva znanja. elimo da shvate da
je znanje interdisciplinarno, umreeno, trino dobro i kljuni faktor
konkurentnosti. U obrazovnom procesu uenici su aktivni uesnici koji razvijaju
kritiko i kreativno miljenje, znaju izdvojiti potrebne informacije iz mnotva
ponuenih i svoja znanja primjenjuju u svakodnevnom ivotu.

PLANIRANJE
Za pismeno planiranje obavezni su godinji nastavni planovi rada za sve tipove
nastave i pisane pripreme za nastavni as. O tome koje podatke treba da sadri
godinji plan rada, a koje pisana priprema za as, miljenje metodiara nije u
potpunostu usaglaeno, posebno to se mijenja koncept nastave i teite se
pomjera sa nastavnika na uenike. Meutim, opta je saglasnost da zajedno
treba da ine metodiku cjelinu.

GODINJI PLANOVI RADA

U godinjem planiranju, obavezni su odreeni metodiki elementi, dok neke
nastavnik moe da ukljui, a i ne mora.

1.Nastavne teme sa okvirnim brojem asova po temama su obavezne.

Raspored i naziv tema se preuzimaju iz predmetnih programa, a ne iz udbenika.
Primijetiete da smo temu Biljni organi vratili ponovo u plan za osmi razred.
Znamo da odreeni broj nastavnika smatra da se time dodatno optereuje osmi
razred, sa ime se djelimino slaemo. Meutim, ako gledamo saznajni proces
loginije je da se ue u sklopu Biljnog carstva. Drugi razlog premjetanja teme u
Predmetni program za osmi razred je ostavljanje dovoljnog broja asova da
uenici ovladaju tehnikom mikroskopiranja, izradom preparata i postavljanja
eksperimenta kao pripremama za samostalne radove, projekte i primjene
nauenog u realnim situacijama. Postavlja se pitanje kako za ovu nastavnu
godinu planirati temu kada je ona obraivana u sedmom razredu. Predlaemo
da obnovite sadraj razvijajui sposobnost izrade preparata, tehnike
mikroskopiranja, postavke eksperimenta i/ili kroz preduzetnitvo i saradnju sa
lokalnom zajednicom. Na primjer, sakupljanjem korijena, stabla i lista u prirodi,
izradom edukativnih zidnih novina, ukrasnih i drugih predmeta, pravljenjem
kolaa (korelacija sa likovnim vaspitanjem), pravljenjem zbirke jestivih biljnih
organa,
organizovanjem
prodajne
izlobe,
prodajnom
kampanjom,
osmiljavanjem upotrebe zaraenog novca i drugo. Takoe, este primjedbe
nastavnika biologije u osnovnim i srednjim kolama su na raun izuavanja
Biljnog carstva u zimskom periodu kada se ne moe izvoditi terenski rad i
zadovoljiti princip oiglednosti. Ovaj problem moemo rijeiti nepotovanjem
evolutivne ljestvice, tj. prvo planiramo ivotinjsko carstvo to je neprihvatljivo jer
se izuavanje biologije zasniva na evoluciji. Druga, prihvatljiva opcija je
planiranje i priprema materijala unaprijed i planiranje terenskog rada za proljee.
Takoe, zbog objektivnih razloga pojedini nastavnici tee organizuju terenski rad.
Tada se moe koristiti kolsko dvorite i/ili podijeliti uenike u grupe i dati im
odreeni period u kojem moraju obaviti postavljeni zadatak. Ovo su neki
prjedlozi koje zadatke treba da sadre nastavni listii: spisak biljaka i ivotinja
koje treba sakupiti sa naglaskom na odrivi razvoj (uzimati jedan-dva primjerka
od jedne vrste, najee kosmopolitske vrste), postupak konzerviranja biljaka i
ivotinja, fotografisanje zatienih biljnih i ivotinjskih vrsta, itd. Godinje
planiranje u devetom razredu donosi odreene nedoumice jer se raspored tema
u Predmetnom programu ne slae sa rasporedom u udbeniku. Mislimo da je
prihvatljivije da uenici naue regulacione sisteme u organizmu, pa zatim
regulaciju odreenih procesa i na taj nain steknu sliku o funkcionisanju
organizma kao cjeline.
U skladu sa zakonskim osnovama Crne Gore o ljudskim pravima, tema
Reprodiktivni sistem je proirena i izuava se pod nazivom Reproduktivnoseksualni sistem. Iz samog naziva moemo zakljuiti da se ne izuava samo
morfologija i fiziologija polnog sistema, ve se govori i o rodnom identitetu i
seksualnosti, tj. uvode se pojmovi vezani za LGBT populaciju.
2.Operativni ciljevi sa njihovom vremenskom distribucijom su druga obavezna
stavka u godinjem planu rada. Operativni ciljevi su nae izjave o tome to
elimo da postignemo, zato je jako vano da ih razumijemo.
Na primjer: Ciljevi u temi Reproduktivno-seksualni sistem su sljedei:
Uenik treba da:

zna ulogu i grau polnih organa i nastanak polnih elija

razumije hromozomsku razliitost polova i shvata formiranje rodnog

identiteta

zna da objasni razvoj zametka od trenutka oplodnje do poroaja

zna naine spreavanja zaea i zatite od seksualnih i polnih

bolesti.

Moete uoiti da se svaki cilj sastoji od:

a) Subjekta- uenika. Ovo naglaavamo jer se po subjektu razlikuju ciljevi
uenja, to nas dovodi do sutinske razlike tradicionalnog i savremenog
oblika nastave. U tradicionalnoj nastavi u pitanju su ciljevi nastave pa se
prilikom planiranja stavlja akcenat na nastavnika i na njegove ciljeve u
realizaciji nastave. U drugom sluaju, uenik je u centru pa samim tim i ciljevi
uenja, to on treba da usvoji na tom asu u kognitivnom, afektivnom,
psihomotornom i socijalnom domenu.
b) Glagola-zna, razumije, objasni. Glagoli nas upuuju na dubinu nastavnog
sadraja koji uenici treba da usvoje. Prosjeni uenici treba da usvoje
operativne ciiljeve na ovom nivou. U sluaju da nijesu postigli zadati nivo
operativnog cilja organizuje se dopunska nastava, a za nadarene uenike
ciljevi se proiruju i postavljaju se zahtjevniji nivoi (analizirati, evaluirati,
kreirati) i na osnovu toga se izrauju planovi za ove oblike nastave. Kao
dodatna pomo u razumijevanju nivoa zahtjevnosti operativnog cilja, moe
nam posluiti i tabela najee korienih glagola, koji su rasporeeni prema
taksonomiji vaspitno-obrazovnih ciljeva Bendamina Bluma i saradnika iz
1956, koja je revidirana 2001.1

Opti glagoli
Pamtiti

Specifiniji glagoli
-prepoznati
-prisjetiti se

Sinonimi
identifikovati, navesti,
ponoviti

1 CDRSEE TIM: Nastava orijentisana na uenje, Centar za demokratiju i pomirenje u

jugoistonoj Evropi, Solun, Grka, 2013. str. 81-82.

Razumjeti

-interpretirati
-dati primjer
-klasifikovati
-rezimirati
-zakljuivati
-uporediti
-objasniti

razjasniti, parafrazirati,
predstaviti, prevesti,
ilustrovati, navesti
primjere, kategorisati,
podvesti, apstrahovati,
uoptiti, zakljuiti,
ekstrapolirati,
interpolirati, predvidjeti,
suprostaviti, mapirati,
spariti, konstruisati
uzrono-posljedine
modele

Primijeniti

-izvesti
-implementirati

sprovesti, upotrijebiti

Analizirati

-razlikovati
-organizovati
- pripisati (znaenja,
objanjenja)

diskriminisati, razlikovati,
fokusirati, odabirati,
pronai veze, integrisati,
skicirati, strukturirati,
dekonstruisati

Evaluirati

-provjeriti
-kritikovati

koordinisati, detektovati,
pratiti, testirati,
prosuivati

Kreirati (stvoriti)

-proizvesti
-generisati
-planirati
-produkovati

Pretpostaviti,
projektovati, konstruisati

c) Objekti- ulogu i grau polnih organa i nastanak polnih elija. Kao to

moete primijetiti, objekti ukazuju na sadraj koji bi trebalo nauiti.
U realizaciji operativnih ciljeva potrebno je obratiti panju na aktivnosti
pomou kojih dolazimo do eljenog cilja, uslove tj. okolnosti pod kojima e se
izvoditi aktivnosti na koje se ciljevi odnose (nastavna sredstva i pomagala, struna
literarura, udbenici, raunari,prostor za nastavu i uenje) i kriterijume na osnovu
kojih utvrujemo da li je cilj postignut. Postoje dvije vrste kriterijuma: tanost i
brzina.
Na primjer: Ako mikroskopiraju trajne preparate polnih elija ili posmatraju modele
polnih organa i na osnovu slika iz udbenika oznaavaju ih, kriterijumi su tanost
rezultata (prepoznata polna elija, polni organi, njihovi djelovi) i brzina kojom su
doli do rezultata (odmah prepoznaju organ i obrazlau na osnovu ega ili nagaaju,

grijee i drugo). I na kraju, operativni ciljevi ukazuju na zadatak nastave i uenja u

toku asa pa se samim tim evidentiraju u dnevnicima rada.
3. Aktivnosti uenika za veinu praktiara mogu biti dio godinjeg plana, ali
nijesu obavezne. Mi smo pristalice ovakvog stava. Aktivnosti su usko povezane sa
uslovima rada koji se mogu mijenjati tokom kolske godine to automatski utie na
planiranje aktivnosti. U praksi se susrijeemo sa nedoumicom to je cilj uenja, a
to aktivnost. Cilj uenja su eljeni rezultati (uenik razumije hromozomsku
razliitost polova i shvata formiranje rodnog identiteta) a aktivnosti uenikasredstva kojima se postiu ti rezultati (ematski prikazuju nastanak polnih elija i
nasljeivanje pola, gledaju animacije na internetu, izrauju referat na temu rodni
identitet i seksualnost). Kao primjer moemo dati i eksperiment cilj je kada od
uenika oekujemo da naue da izvode eksperiment, a aktivnost kada uenici vre
eksperiment. Postoji mogunost da nastavnici u svim kolama ne mogu odraditi
aktivnosti predviene predmetnim programom zbog objektivnih razloga. U tom
sluaju preporuujemo da nastavnici planiraju adekvatne aktivnosti koje e u
slinoj mjeri aktivirati uenike. Za uspjenu realizaciju postavljenih ciljeva
neophodno je da nastavnik sastavi listu raspoloivih nastavnih sredstava i
pomagala, prilagodi prostor za uenje, upozna svoje uenike i na osnovu toga
planira aktivnosti uenika. Iz ovog proizilazi da e nastavnik u toku godine izraditi
specifikaciju nastavnih sredstava i pomagala koji e mu omoguiti realizaciju
predvienih aktivnosti iz predmetnog programa.
Cilj, podciljevi: U planu je neophodno razraditi ciljeve i postaviti ih od jednostavnijih
ka sloenijim operativnim ciljevima i povezati hijerarhijski niz sa aktivnostima u
toku asa
Primjer
Program Tema: Virusi
Operativni ciljevi
znaju osnovne karakteristike virusa,
nain razmnoavanja i uticaj na iva
bia
znaju bolesti koje izazivaju virusi i
naine prevencije virusnih oboljenja.

Aktivnosti
na crteima, slikama uporeuju grau
virusa s eukariotskom elijom
izrauju modele virusa od razliitoga
materijala
objanjavaju i analiziraju nain
razmnoavanja virusa na razliitome
materijalu (crte, slika, animacija itd.)
sakupljaju i prezentuju materijale o
virusnim oboljenjima kreativno
predstavljaju negativan uticaj virusa
na organizme
prave kalendar vakcinacije i utvruju
znaaj vakcinacije.

Plan Tema: Virusi (realizuje se dva asa)

Operativni ciljevi
Shvataju mjesto virusa u
prirodi,

Aktivnosti
Metodom brainstorminga dolaze
do cilja asa, prate kratku

1 as

2 as
sistematizovanj
e i primjena
znanja

razumiju acelularnu grau

virusa,
upoznaju osnovne
karakteristike virusa i nain
razmnoavanja,
razumiju uticaj virusa na
iva bia,
upoznaju virusna oboljenja
znaju osnovne karakteristike
virusa, nain
razmnoavanja, bolesti koje
izazivaju virusi i naine
prevencije virusnih
oboljenja

prezentaciju
i
na
slikama
uporeuju grau
virusa s
eukariotskom
elijom,
oznaavaju
djelove
virusa
objanjavaju i analiziraju nain
razmnoavanja
virusa
na
razliitom
materijalu
(slika,
animacija.)
izrauju modele virusa od
razliitoga materijala sakupljaju i
prezentuju materijale o virusnim
oboljenjima kreativno
predstavljaju negativan uticaj
virusa na organizme, prave
kalendar vakcinacije i utvruju
znaaj vakcinacije.

4. Pojmovi i sadraji su obavezni dio godinjeg plana i ukazuju izmeu ostalog

kojim pojmovima i sadrajima uenici treba da vladaju na kraju nastavne godine u
cilju njihovih trajnih znanja, vjetina i sposobnosti.
5. Korelacija je takoe obavezni dio koji podrazumijeva meupredmetnu
povezanost nastavnih sadraja. Radi bolje usaglaenosti kod izrade godinjih
planova preporuujmo da se usaglaavaju na nivou vie aktiva.

PISANE PRIPREMA ZA AS-SCENARIO ZA AS

Za uspjean as neophodna je dobro postavljena artikulacija nastavnog asa tj.
strukturiranje obrazovno-vaspitnog procesa u jedinici vremena. Kako i propisi
nalau, nastavnici su obavezni da piu pripreme za asove ili njihove alternative
-scenarija za as. Danas su aktuelnija scenarija za as jer se pomjera teite
nastave sa nastavnika na uenike. U pisanim pripremama planiraju se aktivnosti
nastavnika, dok u scenarijima za as akcenat je na kreiranje situacija uenja u koje
e uenici biti aktivno ukljueni. Razlike izmeu scenarija za as i pisanih priprema,
kao i konkretni primjeri dati su u tabelama.
Osnovne razlike izmeu pripreme za as i scenarija za as2
Pisana priprema za as

Scenario

Planira se za jedan as.

Moe se planirati jedan as, ali u

okviru vee cjeline (npr. bloka asova,
ciklusa veeg broja asova).

Opisuje se ta radi nastavnik, kako e

izvesti as.

Akcenat je na tome to e raditi uenici

tokom asa (opisuju se nastavne
situacije u koje e biti ukljueni,
aktivnosti i zadaci na kojima e raditi).

2 n. d. str.104-105.

Akcenat je gotovo iskljuivo na

sadraju (tj. to e se uiti, koji
materijali e se koristiti, koja tehnika je
potrebna za prezentaciju).

Akcenat je na procesu (npr.kako

pokrenuti odreene aktivnosti uenika,
kako olakati pedagoku interakciju
meu uenicima ili izmeu nastanika i
uenika).

Pitanja o kojima treba razmiljati prilikom izrade scenarija za as 3:

Da li postoji vie povezanih ciljeva uenja za ije ostvarenje je neophodno
odreeno vrijeme?
Da li je u scenariju opisano ono to rade uenici, a ne samo ono to vi radite?
Da li su u scenariju navedene aktivnosti uenika, a ne sadraj koji treba obraditi
(npr. vae predavanje)?
Da li su u scenariju naglaeni pokazatelji uenja (ciljeva), a ne sam sadraj
lekcije?
Da li ste u scenariju vi kao nastavnik vie u ulozi reisera nego u ulozi predavaa,
prenosioca znanja?

Primjer
Razumije grau i ulogu korijena, nain formiranja korijena; zna oblike i vrste
korijena; razumije znaaj korijena za ovjeka
Pisana priprema za as
Uvodni dio asa: Nastavnik postavlja pitanja (najee doslovna pitanja u
slubi reprodukcije nauenog sa oekivanim odgovorima) npr. Bioloki nivoi
organizacije ili ekoloki faktori i procesi fotosinteze ili disanja.
Nastavnik istie cilj asa
Glavni dio asa: Nastavnik objanjava, pokazuje na prirodnom materijalu ili
ilustracijama ( moe i demonstracija crtanjem) formiranje korijena, uloga, oblike
i vrste korijena, popreni i uzduni presjek korijena. Uenici sluaju, crtaju
odgovaraju, diskutuju. Nastavnik postavlja pitanja (govori, pokazuje prirodni
materijal slike) o znaaju korijena
Zavrni dio asa: Obnavljaju preeno gradivo. Domai zadatak (najee)precrtajte oblike ili presjeke korijena iz udbenika ili popunite radnu svesku ,
odgovorite na pitanja iz udbenika.

Primjer
3 n. d. str.107.

razumije grau i ulogu korijena, nain formiranja korijena; zna oblike i vrste korijena;
razumije znaaj korijena za ovjeka
Scenario za as
Uenici analiziraju alge i biljke (prirodni materijal, slike, projekcija) uporeuju
grau, uoavaju slinosti i razlike i donose zakljuak po emu se biljke razlikuju
(povezuju steena znanja sa novim :alge- biljke).
Uenici, nastavnik ili uenici sa nastavnikom istiu cilj asa
Uenici uporeuju prirodni materijal koji su sami sakupili i pripremili sa
ilustracijama u udbeniku ili na nastavnim listiima i donose zakljuke o formiranju
korijena; klasifikuju korijene po obliku i prave zbirke.
Uenici posmatraju gotove preparate uzdunog i poprenog presjeka korijena,
odreuju pojedine zone koristei udbenik i pripremljene ilustracije i uz pomo
nastavnika; shvataju znaaj pojedinih zona (korijenske dlaice, vegetaciona kupa i
drugo).
Uenici objanjavaju, povezujui usvojena znanja o zemljitu, zato je bitno
pripremiti zemljite (oranje, ubrenje, navodnjavanje za bolji prinos) sa graom
korijena (daljim dijalogom obnoviti operativne ciljeve asa)
Domai zadatak: Uenici pretrauju internet, razgovaraju sa ukuanima,
poljoprivrednikom, koriste udbenik , strunu literaturu i izrauju pano (grupni rad)
ili informativni list u svesci (individualan rad) o znaaju korijena za ovjeka i
prirodu.

Scenario za as treba da sadri i druge metodike podatke: nastavne teme,

operativne ciljeve, nastavne metode i nastavne tehnike, nastavna sredstva i
pomagala, oblike rada i planirani prostor za osvrt na realizaciju. Osvrt na realizaciju
je obavezan u kojem dajemo procjenu asa, njegovog planiranja, kao i ideje kako
unaprijediti nastavni proces u postizanju konkretnih operativnih ciljeva. Takoe,
polemike se vode da li u scenariju za as treba primjenjivati strukturiranje asa koje
je zastupljeno u pisanim pripremama (uvodni, glavni i zavrni dio asa). Miljenja
smo da u planiranju aktivnosti uenika za as, predviamo koje su uvodne
aktivnosti, kojim aktivnostima uenici ostvaruju ciljeve asa i na kraju zavrne
aktivnosti. Meutim, ako pojedini nastavnici smatraju da na taj nain imaju
pregledniju sliku asa, mogu planirati etape asa u odreenom periodu. Kao pomo
moete koristiti ERR sistem za razvoj kritikog miljenja. Odnos ERR sistema i
artikulacije asa predloene u metodikama je sljedei:
ERR SISTEM
METODIKA BIOLOGIJE
Evokacija
Uvod
Razumijevanje znaaja
Obrada nastavnog sadraja

Refleksija
Ponavljanje

NASTAVNE METODE I NASTAVNE TEHNIKE

U nastavi biologije koriste se raznovrsne metode koje se mogu grupisati u tri velike
grupe: verbalno-tekstualne, demonstrativno-ilustrativne i metode rukovoenja
samostalnim radom uenika. Osim njih neophodno je uvoditi nastavne tehnike za
razvoj kritikog miljenja (brainstorming, metoda grozda, mapa uma, slagalica,
igranje uloga, kocka, KWL tabela i drugo.)

Primjer
kod izuavanja ciljeva u okviru teme Reproduktivno-seksualni sistem, moemo
koristiti KWL tabelu. Na poetku asa od uenika traimo da napiu ta znaju o
pojmovima koje treba da usvoje u okviru ove teme (individualni rad). Zatim im
dijelimo odgovarajui materijal, prikazujemo prezentaciju, dijelimo strunu literaturu
(rad u paru ili grupni rad) i ograniavamo vrijeme rada. Tokom refleksije za koju
odvajamo dovoljno vremena uenici zapisuju ta su nauili, uporeuju tanost onog
to su zapisali da znaju i onog to su nauili. Takoe, u okviru ove teme, posebno
kada se realizuju ciljevi o formiranju rodnog identiteta, LGBT populaciji, seksualnoj
diskriminaciji, kontracepciji poeljno je igranje uloga i vrnjaka edukacija
(savjetovalite za mlade, ginekoloka ordinacija, kafi, trni centar). Za primjenu
ove nastavne tehnike potrebna je ranija priprema uenika i grupni rad.

Primjer
Tema: Biljni organi
Prezentacija ili kratko objanjenje uenje, sluanje, posmatranje fotografija,
filmova, praenje i razumijevanje procesa teorijsko znanje

Terenski rad: sakupljanje, crtanje, fotografisanje opisivanje ... prirodnog materijala Primjena teorijskog znanja

Praktini rad, terenski rad ili eksperimentalni rad istraivanje, dokazivanje,

sakupljanje, analiza podataka, donoenje zakljuaka pisanje rezultata... Primjena,
povezivanje i sticanje novih na osnovu prethodnog znanja

Akcije pripreme sadnog materijala, aktivnosti sadnje.... (Sadnice, biljni organi forme
stabala, vrste listova, tipovi korijenova, podzemna stabla, sjeme, Ekoloki faktori
plodnost, svjetlost, voda, osunanost, uticaj drugih orgnizama....) Korienje
znanja u svakodnevnom ivotu

Primjeri iz prakse
Disekcije praktian rad (korienje web kamere i telefona za snimanje, slikanje
prezentovanje na projekcionom platnu ukoliko za to postoje uslovi) i zajedniko
obiljeavanje, pripreme zbirki, izlobi, aktivnosti podizanja nivoa svijesti povodom
vanih ekolokih problema

OBLICI RADA
Za uspjenu realizaciju predmetnog programa potrebno je kombinovati raznovrsne
oblike rada. Kako se sve vie zastupna nastava orijentisana na uenje, normalno je
da se koriste oblici rada koji forsiraju samostalni rad uenika (grupni rad, rad u
parovima, individualni i individualizovani oblik rada). Meutim, ne treba zanemariti
ni frontalni oblik rada. Nije poeljna kombinacija frontalnog oblika rada i monoloke i
dijaloke metode, ali ako se kombinuje sa metodama koje aktiviraju misaone
procese uenika postie se problemska usmjerenost i interaktivnost procesa
nastave i uenja. Dobro osmiljeno pitanje koje je jasno i precizno postavljeno, jedno
je od sastavnih djelova dobro voenog nastavnog procesa. Postoji vie tipova
nastavnikih pitanja. Dajemo primjer tipova pitanja:
1. doslovna (nabroj, imenuj, ta, kada, ko)-pamenje injenica
2. translacijska (zamisli situaciju i opii to vidi, uje...)preoblikovanje
informacija u neki drugi oblik/ stvaranje ulnog iskustva i njegovo pretakanje u
rijei
3. interpretacijska (to mislite..., kako?...zato?...)-otkrivanje veza izmeu
pojmova, zakona, definicija; smisleno povezivanje ideja-smjetanje u svoj
saznajni kontekst
4. aplikacijska (ta bi uradio u toj situaciji)-istraivanje i rjeavanje problema
sluei se logikom, /traenje smisla/
5. analitika (ime je bio motivisan lik ili za biologiju-ime je izazvan odreeni
proces, uzrok-posledica)-saznajni konflikt, dovoenje u sumnju.
6. sintetika (koji bi mogao biti drugi pristup ovoj situaciji?)-kreativno
rjeavanje problema na osnovu sveg raspoloivog znanja
7. evaluacijska (za biologiju: koji nain gajenja je bolji?)-zakljuivanje,
procjenjivanje4
(Objanjenja analitikih i evaluacijskih pitanja su modifikovana i prilagoena
biologiji).
Kada se organizuje grupni rad moraju se ispotovati pravila koja se navode u
metodikama nastave biologije (nain formiranja grupe, veliina grupe, podjela
zaduenja, vrste grupnog rada, vrijeme rada grupe). Takoe, potrebno je pripremiti
nastavna sredstva, dodatne izvore znanja i odgovarajue nastavne listie. Nastavni
listii mogu da sadre dodatni tekst koji popunjava praznine u udbeniku, skup
pitanja koja e se koristiti uz slike, dijagrame, zadatke za domai rad radi
obnavljanja gradiva i pripremanja uenika za naredni as i drugo. Na nastavnim
4 Razvoj kritikog miljenja- Vodi za primjenu Programa, Zavod za kolstvo i
Pedagoki centar Crne Gore, Podgorica, 2009. str. 16-17.

listiima jasno naglasiti cilj rada, tj. kojim znanjima, stavovima i vjetinama uenici
treba da ovladaju na kraju rada, smjernice kako da rade, izvore znanja.
Primjer
Nastavni listi
Cij: zna nastanak, ulogu i vrste polnih elija. Na kraju rada trebalo bi da znate koje
su polne elije ovjeka, njihov nastanak i ulogu; da na gotovim preparatima
prepoznate polne elije i obrazloite njihove karakteristike.
Upustvo za rad: Proitajte i analizirajte tekst u udbeniku na strani... Analizirajte
modele polnih organa i elija, mikroskopirajte preparate sa polnim elijama,
fotografiite uveanu sliku preparata. Uporedite preparate sa slikama u udbeniku,
anatomski atlas ovjeka, modelima. Pretraite internet i pronaite prezentacije,
animacije, tekstove, kratke filmove na ovu temu.
Izvori znanja: Udbenik, anatomski atlas ovjeka, struna literatura, internet,
modeli, mikroskop, gotovi preparati
U realizaciji predmetnih programa mogu se koristiti tri pristupa u nastavi: a)
prianje i pokazivanje - ono podrazumijeva prezentaciju informacija, objanjavanje
pojmova, i oblikovanje umijea; b) uenje voeno pitanjima do otkria gdje
nastavnik postavlja pitanja i zadaje problem, a zatim ih vodi, kroz diskusiju, do
odgovora na pitanja i rjeavanje problema; c) uenje kroz zadatke i projekte je
trei pristup. Uenici dobijaju vee i zahtjevnije zadatke (projekte, eksperimente,
WebQuest zadatke), zatim im se daje struktura kako se radi zadatak i nadgledaju se
dok rade na zadatku.

VREDNOVANJE RADA UENIKA

Danas su strunjaci koji se bave obrazovanjem izvrili podjelu na dvije opte svrhe
ocjenjivanja: sumativno i formativno ocjenjivanje. Sumativno ocjenjivanje je
ocjenjivanje nauenog-konanih efekata uenja, kada je ve kasno za intervencije.
Formativno ocjenjivanje je ocjenjivanje za uenje. Ono istovremeno bavi dijagnozom
(dijagnostifikovanje tekoa u uenju) i unapreivanjem uenja. Primjeri moguih
sredstava ocjenjivanja za ove dvije svrhe ocjenjivanja dati su u sljedeoj tabeli. 5

SVRHA OCJENJIVANJA

MOGUA SREDSTVA
OCJENJIVANJA

Ocjenjivanje nauenog
(sumativno ocjenjivanje)

Testovi, pismene vjebe, eseji,izvjetaji,

usmeno ispitivanje, nalozi za izvoenje

5 CDRSEE TIM: Nastava orijentisana na uenje; Centar za demokratiju i pomirenje u

jugoistonoj Evropi, Solun, Grka, 2013. str. 168.

Ocjenjivanje za uenje (formativno

ocjenjivanje)

odreenih radnji
Opservacija, pitanja na asu, radni
listovi, kontrolne vjebe, dnevnici,
dijagnostiki testovi, samoevaluacija,
meusobno ueniko ocjenjivanje,
praktino ocjenjivanje.

Trei tip ocjenjivanja je ocjenjivanje kao uenje gdje nastavnici i uenici zajedno
odluuju o pokazateljima na osnovu kojih e zakljuiti da je uenje bilo uspjeno i na
koji nain e se ti pokazatelji sakupljati, uvati i sistematizovati.
Primjer
Sumativno ocjenjivanje bilo je dominanto zastupljeno u dosadanjoj nastavnoj praksi
kada su se ocjene formirale na kraju tromjeseja ili poslije obraene nastavne
cjeline. Ocjene su bile konane i nije se moglo intervenisati u smislu korekcije
usvojenih znanja. Kako su se u narednom periodu obraivale nove nastavne teme,
odreeni broj uenika bio je u konstantnom zaostatku. Ovi nedostaci se ispravljaju
formativnim ocjenjivanjem kada se u kontinuitetu prati rad uenika, pravi se
dijagnoza usvojenih znanja, vjetina, stavova i intervenie se u smislu
unapreivanja uenja. Zato preporuujemo kombinaciju metoda provjeravanja
znanja i razliitih tehnika ocjenjivanja uz korienje biljenice. Ocjenjivanje kao
uenje jo tanije dijagnostifikuje tekoe u uenju i poboljava uenje. Kada
zajedno sa uenicima postavite standarde za odreene operativne ciljeve uenici
razmiljaju o svom radu, prosuuju o njegovom kvalitetu i ako ne zadovoljavaju
postavljene standarde razmiljaju kako da poprave kvalitet rada.
Takoe, est problem u praksi je usklaivanje ciljeva uenja na razliitim nivoima s
nainom ocjenjivanja. Autorski tim koji se bavio nastavom orjentisanom na uenje
dao je sledei predlog:

Nivo cilja uenja

Prikladan nain ocjenjivanja

Pamtiti (npr. imenovati, navesti,

prepoznati, identifikovati).

Stavke u objektivnim testovima, poput

dopunjavanja kratkih odgovora,
zadataka sparivanja, oznaavanja,
pitanja sa viestrukim odgovorima.

Razumjeti(npr. interpretirati, navesti

primjer ili ilustraciju, klasifikovati,
saeti, uporediti, objasniti, zakljuiti ili
predvidjeti).

Problemski zadaci, diskusija na asu,

pojmovne mape, dijagrami uzroka i
posledica, pitanja sa viestrukim
odgovorima.

Primijeniti (npr. sprovesti, primijeniti,

demonstrirati, upotrijebiti).

Problemski zadaci, nalozi za izvoenje

zadataka, laboratorijske vjebe,
simulacije.

Analizirati (npr. razlikovati, razluiti,

sistematizovati, pripisati).

Projekti, vjebe rjeavanja problema,

debate, referati, istraivaki radovi.

Evaluirati (npr. provjeriti, pratiti,

kritikovati, procijeniti).

Kritiki prikazi, kritike, problemski

zadaci

Stvoriti, kreirati (npr. generisati,

napraviti hipotezu, osmisliti, planirati,
proizvesti, konstruisati).

Istraivaki projekti, eksperimenti,

referati

Napomene:
Dio Programa: Odrivi razvoj i konzervaciona biologija, eksperiment, istraivaki
rad, izvjetavanje o rezultatima istraivanja, ukljueni su u vise tema. Treba obratiti
panju prilikom realizacije navedenih operativnih ciljeva jer nijesu sastavni dio
udbenika. Potrebno je da ih uinite dostupnim uenicima iz nekog drugog izvora. U
scenarijima za asove poeljno je staviti akcenat na na blie i ire okruenje uenika
i funkcionalnost usvojenih znanja. Podatke moete pronai u: Pei, V., Crnobrnja, J.,
Tomovi, LJ.(2012): Principi ekologije, Univerzitet Crne Gore, Podgorica i Pei, V.,
Petrovi, D., (2013): Uvod u konzervacionu biologiju, Univerzitet Crne Gore,
Podgorica
LGBT - obraditi u okviru jednog asa prilikom obrade teme Reproduktivno- seksualni
sistem radi podizanja nivoa svijesti o prihvatanju polne i rodne razliitosti u okviru
ljudcke populacije kao jedno od osnovnih demokratskih i humanih naela. Podatke
moete pronai u priruniku koje e vam proslijediti Ministarstvo prosvjete.

LITERATURA
1. CDRSEE TIM, (2013): Nastava orijentisana na uenje, Centar za
demokratiju i pomirenje u jugoistonoj Evropi, Solun, Grka
2. Poljak, V., (1984): Didaktika, kolska knjiga, Zagreb

3. Bai, M., Radonji, S.(1992): Metodika nastave biologije, Pobjeda,

Podgorica
4. deri, M., Miljenovi, T. (2001): Metodika nastave biologije,
Prirodno-matematiki fakultet, Institut za biologiju, Novi Sad
5. Naa skola, (2010): Metodologija za eksternu evaluaciju vaspitnoobrazovnog rada, Zavod za kolstvo, Podgorica
6. orevi, J. (1974): Opta pedagogija, Izdavako-informativni centar
studenata, Beograd
7. Maslovari, B., Luterek, N., epanovi, V., Vujakovi, N.,
Gazivoda, N. (2009): Razvoj kritikog miljenja- Vodi za primjenu
Programa,Zavod za kolstvo i Pedagoki centar Crne Gore, Podgorica

Primjere iz prakse I korisne materijale moete pronai na linkovima:

1. Zavod za kolstvo - http://www.zzs.gov.me/naslovna/programi/osnovno
2. Biologija nastava - https://www.facebook.com/groups/211781168989668/