VRSTOE BETONA

BETONSKE KONSTRUKCIJE

VRSTOE BETONA
-

VRSTE BETONA
TLANA VRSTOA (fcc)
VLANA VRSTOA (fct)
VRSTOE NA ODREZ I POSMIK (fcp)
VRSTOE NA UDAR I ZAMOR
ENERGIJA SLOMA
VRSTOE U KONSTRUKCIJAMA

KOMPOZIT : BETON - ELIK

BETON
-

VISKOELASTIAN
MALA VLANA VRSTOA
NEHOMOGEN
VREMENSKE DEFORMACIJE

ELIK
- ELASTOPLASTIAN
- VLANE I TLANE VRSTOE PRIBLINO UJEDNAENE

SVOJSTVA BETONA

KRUTO TIJELO ? IZVANA, DA!

IZNUTRA PORE = PSEUDOKRUTO TIJELO

1. PROCES STVRDNJAVANJA DUGOTRAJAN

SVOJSTVA U VREMENU PROMIJENJIVA
2. BITNI PARAMETRI:
-

CEMENT I NJEGOVA KOLIINA

VODA I NJENA KOLIINA
GRANULOMETRIJSKI SASATAV AGREGATA
MINERALNI SASTAV AGREGATA
DODACI CEMENTU I SMJESI BETONA

PREVELIKI BROJ PARAMETARA UZROKUJE NEKOZISTENTNOST

STRUKTURE TO DOVODI DO RASAPA REZULTATA ISPITIVANJA
PROBNIH TIJELA I NEHOMOGENOSTI SVOJSTAVA BETONA

FIZIKALNO MEHANIKA SVOJSTVA BETONA

-

GUSTOA
VRSTOE
DEFORMABILNOST
VDP
TOPLINSKA PROVODLJIVOST
ZVUNA PROVODLJIVOST
OTPORNOST NA POAR
OTPORNOST NA MRAZ
OTPORNOST NA KOROZIJU

U DIREKTNOJ SU VEZI SA STRUKTUROM PA SU ZBOG TOGA

JEDNAKO NEKONZISTENTNA.

GUSTOA POROZNOST BETONA

TRI GLOBALNE VRSTE BETONA:

- UOBIAJNI BETON = 2 000 2 800 kg/m3
- LAGANI BETON
< 2 000 kg/m3
- TEKI BETON
> 2 800 kg/m3
ZA POTREBE PRORAUNA REPREZENTATIVNE VRIJEDNOSTI GUSTOE
BETONA SU:
- NEARMIRANI BETON = 24 Kn/m3
- ARMIRANI BETON
= 25 Kn/m3

KOEFICIJENT ISPUNJENOSTI

= / , (%)
,- gustoa zbijenog i osuenog betona
KOEFICIJENT POROZNOSTI

p = 1 (%)
za p = 1 % - potpuno zbijen beton
POROZNOST BETONA OVISI O:
- POROZNOSTI CEMENTNOG KAMENA
- GRANULOMETRIJSKOM SASTAVU
- UGRADNJI
ZA
ZA

= 0,98 0,85 MIKROPOROZNI BETONI

< 0,85
MAKROPOROZNI BETONI

SVA OSTALA SVOJSTVA U DIREKTNOJ SU VEZI S POROZNOU,

tj. STRUKTUROM

VRSTOE BETONA
KAO FUNKCIJA STRUKTURE

MEHANIZAM SLOMA BETONA NEPOZNAT I

OVISI O:
- VEZAMA U CEMENTNOJ PASTI
- VEZAMA NA KONTAKTU CEMENTA I ISPUNE

GRIFFITH-ova INTERPRETACIJA:
Usljed vlanih sila mikroskopski slom na lokaciji jedne od pora (pukotine). Napon raste bez
poveanja vanjskog optereenja. Progresivni slom.

OROWAN-ova KVANTIFIKACIJA:

K= vlana vrstoa pri aksijalnom vlaku

VELIINA I SMJER MAKSIMALNOG VLANOG NAPONA NA VRHU PUKOTINE U

FUNKCIJI GLAVNIH NAPONA (KOMBINACIJE SLOMA)
AKSIJALNI TLAK = 8K (Mehanizam sloma vlani naponi okomiti na aksijalni tlak. Za to treba
8 puta vea sila od aksijalno vlane)
VLAK JE UZROK SVIH OBLIKA SLOMA.

TLANA VRSTOA BETONA fc

Definicija:
PROJEKTOM PROPISANA, tj. UVJETOVANA KARAKTERISTINA TLANA
VRSTOA BETONA JE MB (PBAB87) ili KLASA BETONA C.
ISPITUJE SE tj. UTVRUJE NA PROBNIM TIJELIMA STAROSTI 28 DANA.
KLASIFIKACIJA
PBAB87: MB 15; 20; 25; 30; 35; 40; 45; 50; 55; 60
EC2:C12/15;16/20;20/25;30/37;35/45;40/50;45/55;50/60
PROBNA TIJELA:
PBAB87: KOCKA 20cm
EC2: VALJAK15/30 / KOCKA 15cm
VEZA NAVEDENIH VRIJEDNOSTI fc,kocka 20 / fc i

MB30

KOCKA

KOCKA

VALJAK

VALJAK

PRIZMA

PRIZMA

20

15

15/30

10/10

12/12/36

20/20/60

1,0

0,95

1,20

1,02

1,25

1,25

30

32

25

29

24

24

KARAKTERISTINA TLANA VRSTOA BETONA DEKLARIRA SE

ISPITIVANJEM ODREENOG BROJA PROBNIH TIJELA UZ PRIMJENU
RAUNA VJEROJATNOSTI I STATISTIKE UZ PRETPOSTAVKU GAUSOVE
NORMALNE DISTRIBUCIJE:
n= broj uzoraka
f cm = srednja vrijednost
= standardna devijacija
= koeficijent varijacije za odabrani fraktil

PRI TOME SE:

1. UNAPRIJED ODREUJE FRAKTIL (%)
ODREEN JE NORMOM:
PBAB87 10%
EC2
5%
FRAKTIL ZNAI VRIJEDNOST VRSTOE ISPOD KOJE POSTOJI
NAJVIE n% REZULTATA ISPITIVANJA
2. POSTAVLJA KRITERIJ SUKLADNOSTI
OCJENA KVALITETE RADI SE KONTROLOM STATISTIKOG
UZORKA:

fc k = fc m

I OVISI O n (BROJU UZORAKA)

3. UTVRUJE UJEDNAENOST KVALITETE

MJERA UJEDNAENOSTI JE KOEFICIJENT VARIJACIJE tj.
OMJER STANDARDNE VARIJACIJE I SREDNJE
VRIJEDNOSTI:
Vc = / Xm.
PREMA ACI: <10%
vrlo dobra
10%-15% dobra
15%-20% prihvatljiva
> 20%
neprihvatljiva

TLANA VRSTOA U VREMENU

PRIBLINI ODNOSI NA PROBNIM TIJELIMA
f c,n / f c, 28

Starost (dani)

28

90

365

Normalni PC

0,40

0,65

1,00

1,20

1,35

Visokovrijedni
PC

0,55

0,75

1,00

1,15

1,20

VLANA VRSTOA BETONA fc,t

U INENJERSKOJ PRAKSI KORISTI SE PRI PROVJERI GLAVNIH VLANIH
NAPONA I GRANINIH STANJA UPORABLJIVOSTI.
TRI METODE ISPITIVANJA VLANE VRSTOE:
1. DIREKTNI OSNI VLAK fct, ax = Fu / A c
2. CIJEPANJE PROBNOG TIJELA (VALJAK, KOCKA)

fct, sp = 2Fu / d h

fct, sp = 2Fu / a2

Presjek sloma nije izloen samo vlanim naprezanjima

3. UZORCI GREDICE, OPTEREENJE SAVIJANJE

fct, tl = 6Mu / b h2
MEUSOBNI ODNOSI:

fct, ax

JE PRAVA VLANA VRSTOA

fct, ax = 0,9 fct, sp

fct, ax = 0,5 fct, tl

VELIKA RAZLIKA VLANE VRSTOE PRI

SAVIJANJU I PRAVE VLANE VRSTOE LEI U
MEHANIZMU SLOMA GREDE, PRESTANKA
NAVIEORVE HIPOTEZE NAKON RAZARANJA TE
NELINEARNOG ODNOSA NAPON-DEFORMACIJA
NAPONI SU PARABOLA i PARABOLA+
PRAVOKUTNIK

PROJEKTANTSKA PRAKSA UPUENA NA NORME I PROPISE KORISTI

SLJEDEE IZRAZE ZA VELIINU VLANOG NAPONA BETONA, KAO FUNKCIJU
KARAKTERISTINE TLANE VRSTOE BETONA:
PBAB 87

________

fct, ax = 0,25 3 f 2ck, cube

ili jednostavniji izraz

fct, ax = 0,70 + [fck, cube / 20]

EC 2
SREDNJA VRIJEDNOST VLANE VRSTOE ZA JEDNU KLASU BETONA

fct, m = 0,30 3 f 2ck

VLANA VRSTOA UVJETOVANA 5% FRAKTILOM

fct,k 0,05 = 0,70 fct, m

VLANA VRSTOA UVJETOVANA 95% FRAKTILOM

fct,k 0,95 = 1,30 fct, m

VRSTOA BETONA NA
ODREZ I POSMIK fc,p
ODREZ U ISTOM OBLIKU (PRESJECANJE GREDE NA DVA DIJELA).
NAPONSKO STANJE GOTOVO BEZ NORMALNIH NAPONA.
POSMIK JE ZAPRAVO ODREZ UZ IZRAENE (NEZANEMARIVE) NORMALNE
NAPONE.
U PRAKSI OPASNI PRIMJERI KOD KOJIH SU POSMINI NAPONI ZNATNI U
ODNOSU NA NORMALNE NAPONE OD SAVIJANJA.

NE POSTOJI NORMIRANA METODA (BEZ ZAMJERKI I PRIMJEDABA)

KOJOM SE ODREUJU VRSTOE NA ODREZ I POSMIK.
TEORIJSKE ANALIZE KAO I PROJEKTANTSKA PRAKSA
VRIJEDNOSTI GRANINIH I DOPUTENIH, ZA ODREZ I POSMIK VEU
UZ GLAVNE NAPONE, ODNOSNO ZA TLANU I VLANU VRSTOU
BETONA.
EMPIRIJSKI JE UTVRENO DA VRIJEDI PRIBLINO SLJEDEI
ODNOS:
f cp ~ 3 f ct, m za ISTI ODREZ
f cp ~ 2 f ct, m za POSMIK

MEUSOBNI ODNOSI (KVALITATIVNI):

1. AKO POSTOJE GLAVNI TLANI NAPONI POSMINA VRSTOA
JE VEA
2. AKO POSTOJE GLAVNI VLANI NAPONI POSMINA VRSTOA
JE MANJA
3. AKO POSTOJE POSMINI NAPONI SLOM TLANOG ELEMENTA
DOGAA SE PRI NAPONU NIEM OD MAKSIMALNOGA
4. MAKSIMALNI TLANI I VLANI NAPON BITI E DOSEGNUT
SAMO AKO NEMA POSMINIH NAPREZANJA

VRSTOE NA UDAR I ZAMOR

UDARNA DJELOVANJA NA BETONSKO TIJELO

MJERA: RAD PRIJE POJAVE PRVE PUKOTINE
NIJE UTVRENA VEZA VRSTOE NA UDAR I TLANE VRSTOE
KVALITATIVNI INBENICI:
- SPOSOBNOST DEFORMIRANJA
- MASNIJI BETON (VIE CEMENTA)
- DROBLJENAC KAO AGREGAT
STUDIJA MEHANIZMA UKAZUJE DA SU BITNE LOKALNE POSMINA I
VLANA VRSTOA MEU ESTICAMA

ZAMOR: CIKLIKO PONAVLJANJE NAPREZANJA OD NULE DO max, tlak.

SLOM NASTUPA PRI NIIM OPTEREENJIMA NEGO ZA JEDNOLIKO
RASTUE OPTEREENJE.
GRANICA ZAMORA JE VRSTOA PRI BESKONANOM BROJU
CIKLUSA (106 ili 2106)
EMPIRIJSKI ODNOSI SU:
0,6 fck ZA REBRASTU ARMATURU
0,4 fck ZA GLATKU ARMATURU
DAKLE DIREKTNA VEZA S NAPONOM PRIJANJANJA

VRSTOA PRI DUGOTRAJNOM MIRNOM

OPTEREENJU
Npr: AB STUPOVI

PRI 0,9 fck SLOM NAKON 30 minuta

PRI 0,85fck SLOM NAKON NEKOLIKO SATI
MEHANIZAM:
PLASTINE DEFORMACIJE U CEMENTNOM KAMENU KOJE AGREGAT NE
MOE SLIJEDITI. VEZE MEU NJIMA SE KIDAJU, STVARAJU SE SITNE
PUKOTINE KOJE SE POD TIM NIVOOM OPTEREENJA IRE TO DOVODI DO
PROGRESIVNOG SLOMA.
TO JE IZMEU OSTALIH JEDAN OD RAZLOGA UVOENJA PARCIJALNOG
KOEFICIJENTA SIGURNOSTI ZA GRADIVO

VRSTOA BETONA U KONSTRUKCIJAMA

STVARNA VRSTOA UGRAENOG BETONA RAZLIKUJE SE OD

VRSTOE PROBNIH TIJELA
RAZLOZI:
UVJETI NJEGE I ZRIJENJA
TRANSPORT
UGRADBA
ATMOSFERSKE PRILIKE
POLOAJ U KONSTRUKCIJI (dolje uvijek via fc)
NAKON 90 DANA LAB. KOCKE IMAJU 16% VIU fc
NAKON 180 DANA LAB. KOCKE IMAJU 27% VIU fc

KAKO SE ODREUJE fck UGRAENOG I STVRDNUTOG BETONA U

KONSTRUKCIJAMA:
- VALJCI
- SKLEROMETAR
ULTRAZVUK