GAJENE GLJIVE

Gajene gljive ine specifini dio povrtlarstva.

Historijski to je veoma stari oblik proizvodnje.

Danas se najee gaje:

AMPINJONI (Agaricus ssp.),

BUKOVAA ( Pleurotus ostreatus) i

ITAKE (Lentinus edodes).

AMPINJONI - Agaricus ssp.

Imaju bijelo i svjetlosmee plodonosno tijelo, zavisno od soja.Gaje se na supstratu
kompostu. Najbolji je kompostiran konjski stajnjak. Danas se koriste kompostirane smjese
razliitog sastava (npr. 60 % konjskog stajnjaka, 20 % penine slame i 20 % ivinskog
izmeta), a esto i smjesa stajnjaka i slame u odnosu 70:30. Vlana smjesa se slae u figuru
irine i visine 1, 3 1, 5 metara, a proizvoljne duine. Figure se formiraju runo ili mainski.
Na 100 kg smjese dodaje se 7 kg uree, 17 kg amonijum sulfata, 15 kg superfosfata i 40 kg
mljevenog krea.
Kompostiranje traje oko 16 dana, za to vrijeme obave se tri obrade (prevrtanje).
Prvo obrtanje obavlja se poslije tri dana, kada se dodaje urea, superfosfat, kalijumova sol i
nadoknauje izgubljena voda.
Drugo prevrtanje obavlja se poslije 3 4 dana, pri tome se dodaje amonijum sulfat i voda, a
tree 2 3 dana nakog drugog, kada se dodaje gips, a ako je potrebno i voda. Poslije 9 10
dana obavljas uslovima. Cilj pasterizacije je unitavanje tetnih mikroorganizama i tetoina i
dovravanje fermentacije.
Pasterizacija se obavlja zagrijavanjem do 60 stepeni C (uvoenjem pare) tokom 6 12 h, uz
100 % zasienosti vazduha. Poslije toga kompost se razhlauje uvoenjem svijeeg stajnjaka,
temp. 50 54 0C, koja je optimalna za rad termofilnih bakterija koje zavravaju fermentaciju.
Potom se kompost razhlauje i u njega usijava micelija.
Sedam do etrnaest dana poslije sjetve, kada micelija proima dio komposta, on se prekriva
zemljinom smjesom (lako, zdravo zemljite), debljine oko 3 cm.
Za 15 30 dana pojavljuju se prve peurke. U periodu razvoja micelije temperatura se
odrava na 14 17 0C, a poslije pokrivanja na 18 24 0C (zavisno od naina gajenja ) uz
relativnu vlanost vazduha oko 80 90 % i intezivno provjetravanje, jer koncentracija ugljen
dioksida ne smije da bude vea od 0, 2 %.

Bere se svakodnevno kada su peurke vrste.Period berbe u primitivnim uslovima gajenja

traje 70 80 dana, a u dobrim uslovima oko 45 dana. Prinos je 5 25 kg/m2.

BUKOVAA
Pleurotus ostreatus
Ima skromne zahtjeve prema uslovima uspjevanja. Bogata je hranivima, prije svega
proteinima, vitaminima C i B, a ne sadri saharozu, pa je znaajna u ishrani dijabetiara.
Raste na slami od itarica, strugotini i na oblicama listopadnog drveta (najbolje bukve i
graba). Slama se isjecka na 4 - 5 cm, sterilizuje prelivanjem kljualom vodom, dobro pokrije i
ostavi 24 h da se ohladi. Pripremljena i ohlaena slama prije unoenja u plastine vree traba
da se izmjea sa micelijom.
Potrebno je 3 - 4 litre micelije na 100 kg vlanog pripremljenog supstrata. Pri punjenju vrea
slama se dobro sabije, vrea vee na dnu i potom nosi na inkubaciju. Vrea se izbui zbog
pristupa vazduha i oticanja suvine vode. Micelija e dobro prorasti u tami, na temp. 20 - 25
0
C i uz vlanost vazduha 80 - 90 %.Prorastanje micelije traje 15 20 dana. Zatim se vree
prenose u prostoriju sa dnevnom svjetlou, isjeku se (izuzev donjeg dijela) i stavljaju u
redove razmaknute oko 40 sm. Za rast plodonosnih tijela bukovaa trai osvjetljenje , ali ne
direktno osunavanje.Treba je brati dok je mlada i meka.Plodonoenje je u talasima, u
razmako 10 - 14 dana. Najvie plodova ima u prvom i drugom talasu.Ukupni prinos je oko 20
% teine supstrata.
Ova gljiva moe da se proizvodi na oblicama topole, vrbe, jablana, breze, jove i kestena, ali i
na oblicama tvrdih liara - bukve, graba i hrasta.Drvo od kojeg se koriste oblice ne smije biti
prije upotrebe odsjeeno due od dva mjeseca. Pripremljene oblice se utrape u je4dnom redu
u jamu iroku 110 cm, duboku 60 - 70 cm i duine koja zavisi od broja oblica.

ITAKE
Lentinus edodes
Hranjiva i kulinarska vrijednost gljive itake je znatno vea nego ampinjona. Od vitamina
sadri B1, B6, B12, C, D, E i K. Bogata je mineralnim materijama, ima ljekovita svojstva,
amanjuje holesterol u krvi, poveava imunitet organizma, a ekstrakt ima antikancerogeno
svojstvo.
Proizvodnja na supstratu je ekonomina i svi tehnoloki postupci su dosta slini proizvodnji
gljive bukovae. Kao supstrat koriste se biljni ostaci kao to su slama itarica, strugotine
drveta , slama leguminoza i slino. Veoma dobri rezultati postiu se na supstratu koji je
napravljen od mjeavine slame graka, piljevine i mekinja.
Proizvodnja se obavlja u trei faze:

 Prva faza obuhavata pripremu supstrata, sitnjenje i sterilizaciju.

Druga faza je inkubacija (prorastanje supstrata micelijom).
Trea faza je plodonoenje. Period plodonoenja traje 60 - 70 dana.
Za gajenje se koristi mjesto zatieno od dirktnog sunevog svjetla i jakog vjetra. Micelija se
sije u rez, napravljen testerom na dva mjesta u oblici. Rez napunjen micelijom prekrije se
plastinom trakom, koja se privruje za drvo.Tako zasijane oblice poslau se na odabrano
mjesto jedna preko druge, pokrije se sa dvadeset cm debelim slojem vlane slame i sve
zajedno se pokrije tamnom plastinom folijom. Na foliji se izbui 5 6 rupa na svaki m2.
Zasijava se pomou specijalnih ekia, s kojim se ukucavaju komadii ve proraslod drveta u
nove trupcekoji se ele zasijati. Najpogodnije vrijeme za sjetvu je proljee. Trajnost drveta
zasijanog itake gljivom je 5 - 6 godina. Za to vrijeme se postie prinos od 15 - 20 % teine
zasijanog drveta.