Tendencije u hrvatskom

slikarstvu 50-ih godina

Seminarski rad napisao: Sran Beck

Mentor: dr. sc. Lovorka Maga
Akd. god. : 2013./2014.
Odsjeka za Povijest umjetnosti, FFZG

UVOD:

U seminarskom radu u pisati o tendencijama u hrvatskom slikarstvu 50-ih

godina prologa stoljea. Unutar rada u obratiti pozornost na glavne
umjetnike grupe EXAT 51 i karakteristike u njihovim djelima, kao i
umjetnike enformela i njihove vanosti za umjetnost 50-ih godina 20.
stoljea.
Seminarski rad u krenuti s grupom EXAT 51 i njihova etiri najvanija
autora, koji su i u svojim to prethodnim to kasnijim razdobljima bili vani
za slikarstvo, arhitekturu i hrvatsku kinematografiju te umjetniku i
politiku scenu bive Jugoslavije i dananje suverene Republike Hrvatske .

EXAT 51:
Grupa Exat 51 je osnovana 1951. godine u Zagrebu kao nastavak na
skupinu umjetnika iz 40-ih godina 20. stoljea koje se djelovala pod
nazivom IPIKAS. Nakon II. svjetskog rata i uspostave socijalistike i
komunistike vladavine unutar granica SFR Jugoslavije, odnos prema
umjetnicima i umjetnosti openito je bio unutar reimskog poimanja
totalitaristikih prikaza, reimsko uplitanje u slobodu govora, izraavanja
putem umjetnikih djela koja u svojoj sri sadre revolt prema
totalitarizmu i izraavaju ga putem ope neshvaenog apstarktnog
prikaza. Sva ta poimanja je grupa od etvorice autora imala razraeno, te
ih je 1951. godine izdala i u svojem manifestu. Unutar manifesta
pozabavili su se senzitivnim pitanjima oko tradicije, stava prema
socijalistikom reimu koji je imao podrku drugih umjetnika i sveuilinih
profesora.1 Najvaniji umjetnici grupe su bili Ivan Picelj kao centralna
figura, Boidar Raica, Aleksandar Srnec i Vlado Kristl.

1 Centro cultural de Cascais, EXAT 51, str. 15, 2001. god.

1

1953. godine grupa izdaje drugi manifest za izlobu ''Kristl-Picelj-RaicaSrnec''. etiri najvanije izloe grupe su bile 1952. u stanu Ivana Picelja,
iste godine na VII. salonu u Parizu, 1953. godine u Drutvu hrvatskih
arhitekata, 1954. gopine na Salonu 54. u modernoj galeriji u Rijeci.

Ivan Picelj:
Ivan Picelj je bio centralna figura grupe, koja je osim organizacije njihovih
izlobi utjecao i na kontinuitet njihovih ideja kroz druge umjetnike forme i
aktivnosti na izlobama.2
to se tie njegova umjetnikog rada, u njegovom opisu 1950. godine prvi
puta se javlja geometrijska apstarkcija. I ta se promjena najbolje oituje na
njegovim djelima koja nose naziv Kompozicija iz 1951. i 1952. godine, te
Kompozicija XL-1 iz 1952. godine. Ivan picelj kasnije te radove okuplja u
opus pod nazivom ''U ast El Lissitzkom''. Gemoterijska apstrakcija u
njegovim radovima protee se sve do 1956. godine, gdje koristi stil
slobodne ruke. Ivan Picelj 1957. godine sakuplja reprodukcije grupe i
izdaje ih u broju asopisa Kontura.

Aleksandar Srnec:
Aleksandar Srnec je bio bliski suradnik Ivana Picelja jo od samih zaetaka
grupe EXAT 51 te ujedno i lan grupe IPIKAS koja je kao to sam prethodno
naveo djelovala 40-ih godina 20. stoljea. Karakteristino za njegovo
slikarstvo je manja uporaba geometrije, gdje on bazu stavlja na sam crte
kao osnovicu za kompoziciju. U njegovoj slikarskoj tehnici vane su
razliite tehnike i materijali koje je koristio kako bi izveo konaan produkt
te se linije i krivulje oituju kao glavni motivi konanog djela, koja izvodi na
jo neosuenoj pozadini. Osim slikarskog rada njegova produktivnost se
javlja i na 3D objektima sainjenim od razliitih materijala. Slobodniji stil
Aleksandar Srnec koristi sve do 1953. godine kada uz ve viene krivulje
2 Centro cultural de Cascais, EXAT 51, str. 30, 2001. god.
2

poinje koristiti i geometriju. Takoer je vano napomenuti kako je

umjetnik vaan i za Zagrebaku kolu filma gdje pie scenarije za dva filma
pod nazivom ''ovjek i sjena'' te Jednako nemjerljivi (naalost posljednji
film nikada nije izveden)''3.
Vana djela: Linija X2-6 50, Crte 52.,

Boidar Raica:
Boidar Raica je trei umjetnik u nizu i jedna od sredinjih figura grupe.
Raica je bio diplomirani arhitekt, te je prvi od etvorice koji se poeo
baviti apstrakcijom. Jo 1942. godine umjetnik se poinje odmicati od
figurative i radi postepeni prelazak u apstrakciju, sistemom da figurativu
razlama na geometrijske motive. Takoer je vano napomenuti da je on
iako arhitekt po struci bio i najproduktivniji lan grupe. Od 1953. godine
koristi tehniku ulja na papiru s dvije nasuprotne krivulje kao glavni motivi.
Boidar Raica je ve u ranom djelovanju grupe otkrio svoj afinitet prema
Srnecu i Picelju te 1952. godine izlae s prethodno napomenutima u stanu
Ivana Piceljai iste godine na VII. salonu u Parizu.
Vana djela: Kompozicija 50., Kompozicija 51., Kompozicija 53.,

Vladimir Kristl:
Vladimir Kristl kao posljednji lan grupe pridruuje nakon osnivanja 1952.
godine. U kratkom djelovanju bio je vaan za Hrvatsku Geometrijsku
Apstrakciju te je bio lan do 1955. godine kada odlazi u ile. Naalost
veina njegovih djela su bila unitena ili izgubljena. Vano je napomenuti
da je on vaan i za Zagrebaku kolu animiranog filma te u svojim
filmovima koristi apstakciju kao dominantni motiv. Njegov animirani film
3 Centro cultural de Cascais, EXAT 51, str. 34, 2001. god.
3

''Don Quijote'' iz 1961. godine se smatra ''masterpieceom'' Zagrebake

kole animiranog filma.
Vana djela: Kompozicija,

ENFORMEL:
Enformel se u Hrvatskoj javlja 1958. godine kao zakanjeli produkt Amerike
i Zapadne Europe. On dolazi kao nastavak na geometrijske apstrakcije
EXATa 51 i apstraktnog ekspresionizma. Enformel se oituje uporabom ne
slikarskih materijala, izbjegavanjem znaka, geste i kompozicije te
karakterizira prekid s predstavljakim konceptom i tenji prema
monokromiji.
Glavni predstavnik stila je bio Ivo Gattin koji je svojim stilom utjecao na
drugog najvanije lana Eugena Fellera i kao pretea pokreta je vaan i
Josip Zanetti. Takoer treba spomenuti i umjetnike koji su kratko vrijeme
djelovali unutar pokreta kao to su bili Marijan Jevovar, Boidar Jeleni,
Ferdinand Kulmer, uro Seder, Oton Gliha i Edo Murti.
Najvanije izlobe enfrormelista su bile 1961. : Slikarstvo i skulptura u
Zagrebu Prvi trijenale umjetnosti, Drugi oktobarski salon u Beogradu i
Salon 61. u Rijeci. Takoer skupina 1961. godine izlae s Gorgonaima u
Studiu G/ Salon Schira, 6.11.1961- Ivan Rabuzin, 12.12.961. Marijan
Jevovar, 10.1. 1962. Eugen Feller, 31.1.1961. Julije Knifer, 21.2.1662.
uro Seder.

Ivo Gattin:
Ivo Gattin je najvei enformelista i ve 1956. godine radi djela u stilu.
Vaan je kao i utjecaj na Eugena Fellera.4 Gattin u izvedbi svojih djela
koristi ne-slikarske materijale te tei prema monokromiji koju bi mogli
4 Ivo Gattin, MSU, Zagreb, 24. IX. 1992., predgovor Branke Stipani
4

definirati kao djela koja reduciraju boju do krajnjih granica, tj. jo preciznije
kako se u reduciranju boje afirmira ona jedna jedina.5 Tehniku koju koristi
umjetnik je uporaba ne-materijala koje nanosi po gruboj povrini, boji ih,
nanosi pijesak, aluminij, zemlju, pleksiglas te ih potom pali. Vano je
napomenuti da kada odlazi u Italiju dolazi na ideju iscrtavanja grabljama,
koji kasnija kasnije postaje ustaljena tehnika. 1957. godine pie i tekst
''Novi materijali'' u kojem objanjava uporabu prethodno navedenih i
lanak objavljuje iste godine u asopisu ''Umjetsnost''.
1963. godine Gattin seli u Milano gdje prestaje s radom na enformelu i
prelazi u ilustraciju.
Vana djela: Plava povrina, 1959., Skica za Gorgonu, 1962., Kruna
struktura, 1966.,

Eugen Feller:
Uz Gatina Feller je najvaniji enformelista. 1959. godine mladi Feller
odrava prvi izlobu s nepumih 18 godina u Klubu omladine.
Preko Josipa Zanettija upoznaje Gattina s kojim vodi razgovor o Yves
Kleinu.6
Iako nikada nije upisao studij na Likovnoj akademiji u Zagrebu, to ga ne
spreava da odlazi na predavanja o povijesti umjetnosti i kroz svoja
istraivanja i vjebe doe do slikarskih tehnika (kako sam kae ne-tehnika).
Takoer mi i sam napominje kako je on smatrao da stil Enformela se nije
mogla zvati umjetnou, jer su i on i Gattin odudarali od svih normi koje
nekako bile propisane i ono to su oni smatrali da rade je oblik Antiumjetnosti i to je bio njihov revolt tradiciji, politici onog vremena i samoj
ideji umjetnosti te njihovoj nezainteresiranosti za lijepe stvari. Takoer mi i
pria o tome kako je doao na ideju o nazivu Malampije, koja postaje i
5 Zvonko Makovi, Monokromi, katalog izlobe Monokromi, Umjetniki paviljon
6 Iz razgovora s umjetnikom, Studeni 2013.
5

glavni ciklus njegovo stvaralatva u razdoblju Enformela.

Kada boravi u

Parizu, nailazi na intervju u francuskim dnevnim novinama s mladom

djevojkom koja prvi put progovara o strahotama seksualnog napastovanja
unutar obitelju. Unutar lanka nailazi na rije koju on ita kao ''Malampije''
te je odluuje iskoristiti kao naziv za djela koja su tada ve bila u
nastajanju.

Eugen Feller 10.1. izlae u Studiu G/Salon Schira u sklopu

kolektivne izlobe. 1963. godine takoer izlae i u Beogradu, dok 1969.

godine preko Ive Gattina s ''Malampijama'' odlazi u Milano. Iako su
''Malampije izlagane 1969. godine, umjetnik ve 1964. prestaje s radom u
enformelu i odlazi u tkz. ''poetinu apstakciju''.
Kao materijale koristi zemlju, gips, drvofiks i pigmente koje naknadno pali
na platnu.
Vana djela: Malampije

Ostali umjetnici:
Osim dvojice prethodno navedenih, vano je napomenuti i neke umjetnike
koji su kratko vrijeme djelovali u enformelu i njihovi su ciklusi postali vana
djela tog stvaralakog razdoblja. Jedan od najvanijih je Oton Gliha koji sa
svojim ciklusom Gromae (suhozid) ulazi u stil enformela i takozvane ''antiumjetnosti''. Takoer su vani i Boidar Jelini, uro Seder, Marijan
Jevovar, Ferdinand Kulmer i kratko Edo Murti.

7 Iz razgovora s umjetnikom, Studeni 2013.

8 Iz razgovora s umjetnikom, Studeni 2013.
6

Literatura:
1. EXAT 51, Centro Cultural de Cascais, 2001., Fundacao D. Luis I.
2. EXAT 51, Jea Denegri/ elimir Koevi, Zagreb, 1979., Galerija
Nova
3. Ivo Gattin, Branka Stipani, Zagreb, 1992., Biblioteka Opus/5
4. Katalog za izlobu Monokromi, Zvonkko Makovi, Umjetnii paviljon
Zagreb, 2002.
5. Moj razgovor s Eugenom Fellerom, intervjuirao Sran Beck, Zagreb,
studeni 2013.