Analiza elektromagnetske kompatibilnosti plinom

izoliranih i metalom oklopljenih postrojenja

Goran Levai,
Institut za Elektroprivredu i Energetiku d.d.,
e-mail: goran.levacic@ie-zagreb.hr
To predstavlja njihove osnovne prednosti u odnosu na
klasina postrojenja, koja zahtijevaju vei prostor i
sloenije odravanje.

Saetak U radu je definirana problematika

elektromagnetske kompatibilnosti plinom SF6 izoliranih i
metalom oklopljenih (u daljenjem nazivu - GIS) postrojenja.
Naelno su opisani problemi koji nastaju pri sklopnim
operacijama s rastavljaima, prekidaima i zemljospojnicima
u GIS postrojenju. Njihovim uklapanjem i isklapanjem
dolazi do pojave prenapona, koji kao posljedica putnih
valova u primarnom dijelu postrojenja uslijed povratnih
preskoka na tokama diskontinuiteta izlaze na oklop
postrojenja. Drugi problem je pojava prenapona u
sekundarnim krugovima GIS postrojenja, koji se prenose
prvenstveno galvanskim i kapacitivnim putem. Navedeni
prenaponi u sekundarnim krugovima, nisu opasni za ljude
jer su male energije i vrlo kratkog trajanja, dok njihovo
prisustvo moe ozbiljno utjecati na funkcionalnost
postrojenja. Spomenute su iskustvene vrijednosti prema
kojima se moe utvrditi elektromagnetska kopmatibilnost
promatranog postrojenja, ali one ne mogu tono biti
utvrene jer se to procjenjuje na temelju toga uzrokuju li
one probleme na izolaciji i funkcionalnosti postrojenja.

Primjenom GIS postrojenja, kao rezultat prijelaznih pojava

pri elektrinom proboju u plinu pojavljuje se problem vrlo
brzih prenapona (engl: Very Fast Transient Overvoltages;
VFTO). Zbog velike izolacione vrstoe SF6 plina i malih
meusobnih razmaka dijelova pod naponom, nastaje
naponski val vrlo strmog ela, tipinog vremena porasta od
5-20 ns. Uslijed viestruke refleksije, prelamanja i slabo
izraenog priguenja unutar oklopljenog postrojenja,
nastaje
visokofrekvencijska
prijelazna
pojava
s
dominantnim frekvencijskim komponentama i do nekoliko
desetaka MHz [1].
Proboji izmeu faznih vodia i oklopa, ili izmeu faznih
vodia meusobno su nepoeljni, i spadaju u rijetke
pojave koje mogu dovesti do teih posljedica za
postrojenje [1].
Proboj dielektrinog razmaka pri sklopnim operacijama s
rastavljaima, prekidaima i zemljospojnicima, sasvim su
normalna pojava u svakodnevnom radu oklopljenih
postrojenja. Pri tome najbrojniji su povratni preskoci pri
otvaranju (zatvaranju) kontakata rastavljaa zbog sporosti
cijele operacije (1-2 s), u usporedbi npr. sa sklapanjem
prekidaa (0,05-0,1 s).

Analizom rezultata izmjerenih prenapona, na primjeru

jednog postrojenja utvreno je da promatrano postrojenje
zadovoljava zahtjeve elektromagnetske kompatibilnosti u
domeni vrlo brzih prenapona sklopnog podrijetla, te da je
sigurno za pouzdan rad. Takoer, navedene su neke od
mjera za smanjenje induciranih prenapona na oklopu i u
sekundarnim krugovima.
Kljune rijei: vrlo brzi prenaponi, sklopne operacije, GIS
postrojenje, EMC kompatibilnost

I.

Zbog navedenih sklopnih operacija, tijekom svakodnevih

aktivnosti oklopljenih postrojenja, irenjem unutarnji
prenaponi
kroz
postrojenje
nailaze na
toke
diskontinuiteta valne impedancije, prelamaju se i
preskau na vanjske dijelove postrojenja tzv. oklop,
podiui privremeno potencijal oklopa i uzemljenih
dijelova. U tom sluaju rije je o tranzijentnom porastu
potencijala oklopa (engl: Transient Enclosure Voltage
Rise; TEVR). Iznosi prijelaznog porasta potencijala u
najveoj mjeri ovise o induktivitetu dozemnih prikljuaka
na sustav uzemljenja. U stvarnosti nisu rijetki sluajevi
gdje razlike tranzijentnog potencijala dviju meusobno
bliskih toaka poprimaju iznose od nekoliko desetaka pa i
vie kV, to dovodi do vidljivih i ujnih preskoka na
vanjskim dijelovima postrojenja [1].

UVOD

Metalom oklopljena i plinom SF6 izoliranih

visokonaponska rasklopna postrojenja (engl: Gas Insulated
Substation; GIS) se primjenjuju ve nekoliko desetljea.
Razvoj i primjena ove tehnologije je zapoela s
postrojenjima naponske razine od 123 kV, dok se danas u
oklopljenoj izvedbi susreu i postrojenja do naponske
razine od 800 kV [1].
Pojavom SN plinom SF6 izoliranih postrojenja dolo je do
redukcije veliine blokova te samog postrojenja. Pojava
novih tehnologija mjerenja napona i struja omoguila je
jednostavniji smjetaj i upravljanje opremom. Mjerenje
napona i struja je vana funkcija koja se ostvaruje u
psotrojenjima, u svrhu zatite i nadzora postrojenja.

Druga nuspojava koja se javlja pri svakodnevnim

sklopnim aktivnostima oklopljenih postrojenja, jest
irenje, tj. propagacija spomenutih prenapona u
sekundarne krugove, pri emu su mogue lane prorade
elektrinih zatita, smetnje u signalizaciji, lane dojave
protupoarnih zatita, preskoci u zraku izmeu metalnih

GIS postrojenja se danas sve ee ugrauju u gradske

sredine jer se sve vie gleda na kompaktnost postrojenja,
utedu prostora, te to manji utjecaj na okoli [2].

masa itd. Radi se o vrlo osjetljivoj opremi na vanjske

smetnje, te su upravo prenaponi koji nastaju pri sklopnim
operacijama oklopljenih postrojenja vrlo esto uzroci
navedenih problema. S porastom naponske razine
oklopljenih postrojenja, navedene nuspojave postaju sve
izraenije, te je smanjenje iznosa prijelaznog potencijala
oklopa i uzemljenih dijelova oklopa postrojenja na
prihvatljivu razinu, jedna od mjera za postizanje traenog
stupnja elektromagnetske kompatibilnosti postrojenja[1].

luka u prekidaima visokog napona. Naime, za uspjenost

prekidanja struje potrebno je postii to bre gaenje
elektrinog luka koji gori izmeu kontakata prekidaa, za
to je potrebno u to kraem vremenu ukloniti ionizirane
estice izmeu kontakata i time uspostaviti dielektrinu
vrstou meukontaktnog prostora. Kod plina SF6 je
uspostavljanje dielektrne vrstoe meukontaktnog
prostora zbog elektronegativnosti, a time je gaenje luka
gotovo trenutano.

Elektromagnetska kompatibilnost (EMK), eng. EMC

electromagnetic compability je svojstvo elektrinog
ureaja da u danom elektromagnetskom okruenju
zadovoljavajue funkcionira i da pri tome ne izaziva
nedopustive neeljene posljedice na drugim elektrinim
ureajima [3].

Osim kao medij za gaenje elektrinog luka, SF6 se poeo

primjenjivati i kao izolacija u metalom oklopljenim i
plinom izoliranim postrojenjima srednjeg i visokog
napona zbog odlinih dielektrinih svojstva za koja su
zasluni velika gustoa i elektronegativnost ovog plina.
Zahvaljujui ovim karakteristikama SF6 postrojenja su
puno manjih dimenzija u odnosu na ona izolirana zrakom.
Problem nedostatka prostora u naseljenim urbanim
sreditima oteava izgradnju klasinih visokonaponskih
rasklopnih postrojenja izoliranih zrakom, koja zahtijevaju
veliku povrinu, tako da izgradnja VN metalom
oklopljenih postrojenja izoliranih SF6 predstavlja izuzetno
uinkovito rjeenje u pogledu utede potrebnog prostora.
Za smjetaj ovih postrojenja upotrebljavaju su zgrade
relativno malih dimenzija koje se mogu oblikovati tako da
se svojim izgledom uklope u okolinu. Time se osim utede
prostora, umanjuje i mogui negativni vizualni utjecaj
elektroenergetskih postrojenja u urbaniziranim zonama. U
Republici Hrvatskoj je ova tehnologija u primjeni od
1982. godine, kada je u transformatorsku stanicu
110/10(20) kV Ksaver u Zagrebu prvi put ugraeno
visokonaponsko rasklopno postrojenje tipa GIS [5].

Zbog navedenih problema, velika panja se posveuje

utvrivanju maksimalnih prenapona koji bi se mogli
pojaviti u oklopljenom postrojenju ve pri projektiranju
postrojenja. U radu su ukratko opisana oba spomenuta
problema koji nastaju pri sklopnim aktivnostima
oklopljenih postrojenja, te je mjerenjem i analizom
rezultata utvrena elektromagnetska kompatibilnost
jednog HIS postrojenja u domeni vrlo brzih prenapona
sklopnog podrijetla. Simens-ovo HIS, ili ABB-ovo PAS
postrojenje su komercijalni nazivi za kompaktirana SF6
postrojenja u aluminijskom oklopu za vanjsku montau,
bez zgrade (izmeu GIS i HIS postrojenja nema razlike,
osim to je HIS postrojenje za vanjsku montau, bez
zgrade).
II.

METALOM OKLOPLJENO I PLINOM SF6 IZOLIRANO

Zbog otkria tetnosti produkata razgradnje koji nastaju u

procesu sklapanja u sklopnim aparaturama uvedeno je
tehniko rjeenje s koritenjem dvaju medija - visokog
vakuuma za proces sklapanja i plina SF6 za izolaciju. Time
je uklonjen problem razgradnje sumporovog heksafluorida
prilikom procesa sklapanja. Velika prednost postrojenja
izoliranih plinom SF6 je injenica da ne zahtijevaju gotovo
nikakvo eksploatacijsko odravanje. Pri tome se redovno
odravanje praktiki svodi na dopunu postrojenja plinom u
sluaju njegovog curenja.
Openito postoji nekoliko osnovnih grupa poremeaja koji
dovode do elektrinog proboja u izolacionom mediju
oklopljenog postrojenja [6]:
Vanjski prenaponi, kao posljedica udara munje, a
ije amplitude dovode do proboja prema oklopu
Vea izoblienja elektrinog polja unutar
oklopljenog dijela izazvana neistoama ili
vodljivim esticama u plinu
Sklopne
manipulacije
s
rastavljaima,
prekidaima i zemljospojnicima

POSTROJENJE

Sumporov heksafluorid (u daljnjem tekstu SF6) je

neotrovan, neagresivan, kemijski stabilan plin, bez boje i
mirisa [4], [5]. Njegova molekula sastoji se od est atoma
fluora simetrino rasporeenih oko jednog atoma
sumpora, tvorei tako pravilan oktaedar. Ovaj plin ne
postoji u prirodi, nego se dobiva direktnom sintezom
fluora i tekueg sumpora egzotermikom reakcijom u
posebnim postrojenjima. SF6 nije zapaljiv niti stvara sa
zrakom zapaljive eksplozivne smjese, ali se pri visokim
temperaturama razgrauje na vrlo otrovan plin
fluorovodik (HF) i okside sumpora (SO2, SO3), koji su jaki
nadraljivci. SF6 je pet puta tei od zraka - gustoa mu je
6.139 kg/m kod atmosferskog tlaka i temperature 20 C.
Njegova velika gustoa, elektronegativnost, dobra
toplinska vodljivost i mala vremenska konstanta luka
osiguravaju mu iznimne dielektrike i deionizacijske
karakteristike te se stoga upotrebljava u elektroindustriji
kao medij za gaenje luka u SN i VN prekidaima, te kao
izolacija u SN i VN postrojenjima. SF6 ima 15% veu
probojnu vrstou u odnosu na ulje [6].

U radu se najvie panje posveuje prenaponima koje

nastaju zbog svakodnevnih sklopnih manipulacija
rastavljaa u GIS postrojenju.
Mehanizam nastanka i razvoj visokofrekvencijske
prijelazne pojave koja rezultira unutarnjim i vanjskim
vrlo brzim prenaponima, meusobno su vrlo slini [1],
[12]. Po uestalosti i broju nastalih prijelaznih pojava
unutar oklopljenog postrojenja, kao najznaajnijim i
reprezentativnim izvorom vrlo brzih prenapona mogu se

Za primjenu plina SF6 u tehnici prekidanja struje

najvanija je injenica da spada u skupinu
elektronegativnih plinova, odnosno plinova koji pokazuju
izraziti afinitet prema negativnim nositeljima naboja,
elektronima. Zbog deionizacijskih svojstava SF6 je danas
praktiki istisnuo iz upotrebe sve ostale medije za gaenje
2

smatrati povratni preskoci pri sklapanju rastavljaa, pa se

ispitivanje GIS postrojenja provodi uklapanjem i
isklapanjem rastavljaa (u domeni vrlo brzih prenapona
sklopnog podrijetla).

III.

razmaku, iniciraju visokofrekvencijsku prijelaznu pojavu

u postrojenju koja traje nekoliko desetaka mikrosekundi.
Pojava zavrava u trenutku izjednaenja naboja, odnosno
napona s obje strane rastavljaa, pri emu se gasi
elektrini luk [1].
Slijedei povratni preskok nastupit e kod vieg povratnog
napona na rastavljau UD(t), s veim amplitudama
visokofrekvencijske prijelazne pojave, budui da se
kontakti rastavljaa meusobno sve vie razmiu. Cijeli
ciklus povratnih preskoka traje sve do trenutka razmicanja
kontakata rastavljaa na takvu udaljenost da meusobne
razlike napona izmeu kontakata ne mogu vie prijei
dielektrinu vrstou plina izmeu postignutog razmaka
[1].

SKLOPNE MANIPULACIJE RASTAVLJAA U

OKLOPLJENOM POSTROJENJU

Posebna panja posveena je sklopnim manipulacijama

rastavljaa, prekidaa i zemljospojnika, jer je to jedan od
naina na koji je mogue utvrditi elektromagnetsku
kompatibilnost GIS postrojenja (u domeni vrlo brzih
prenapona sklopnog podrijetla).

Slina pojava deava se pri uklapanju rastavljaa gdje se

meusobnim pribliavanjem kontakata rastavljaa
smanjuje podnosivi napon izolacionog razmaka, te kod
kritine udaljenosti nastupa prvi preskok iza kojeg kasnije
slijede novi preskoci u sve kraim vremenskim razmacima
i pri sve niim vrijednostima povratnog napona na
rastavljau. Pri svakom preskoku, ponovo dolazi do
izjednaenja elektrinog naboja izmeu obje strane uz
karakteristinu visokofrekvencijsku prijelaznu pojavu, ali
sada sa sve niim i niim amplitudama. Broj povratnih
preskoka u pojedinoj sklopnoj operaciji ovisit e, prije
svega o brzini gibanja pominih kontakata rastavljaa,
dakle o tipu i karakteristikama rastavljaa te o stanju
izolacionog medija [1].

Sklapanje rastavljaa tipina je sklopna manipulacija koja

zbog sporog gibanja kontakata aparata rezultira veim
brojem povratnih preskoka (proboja) u meukontaktnom
razmaku tijekom svake operacije. U sutini se problem
svodi na prekidanje malih kapacitivnih struja prilikom
odvajanja rastavljaem pojedinih dijelova postrojenja, kao
npr. otvorenog prekidaa ili kratkih neoptereenih
sabirnica pri sekcioniranju.
Na principijelnoj shemi na slici 1, prikazano je sklapanje
mrene strana postrojenja, na stranu tereta [1].

U stvarnom postrojenju itav proces istitravanja traje sve

do konanog meusobnog izjednaenja naruenih
energetskih stanja.
Nakon naponskog sloma pri elektrinom proboju
(povratnom preskoku), u oklopljenom postrojenju
zapoinje irenje valova koji propagiraju u sve dijelove
postrojenja, pri emu se izobliuju i priguuju, a pri
nailasku na promjenu valne impedancije, lome i
reflektiraju. Posebno se to odnosi na preskakanje na oklop,
te irenje na sekundarne dijelove postrojenja, koje e biti
analizirano na jednom stvarnom GIS postrojenju u
nastavku.

Slika 1 Principijelna shema oklopljenog postrojenja

Slijedi opis isklapanja rastavljaa.
Dok su kontakati rastavljaa zatvoreni, u elektrinom
krugu tee mala kapacitivna struja. Napon na strani tereta
UL jednak je naponu na mrenoj strani rastavljaa US, i
oba slijede napon mree US(t). U trenutku odvajanja
kontakata, strana tereta ostaje na naponu koji je vladao u
trenutku odvajanja kontakata, a zbog velike vremenske
konstante izbijanja, praktiki ostaje nepromijenjen do
pojave prvog sljedeeg povratnog preskoka. Nakon toga, s
promjenom napona na mrenoj strani postrojenja US(t)
nastaje postepena razlika napona definirana kao povratni
napon:

U D (t ) = U S (t ) U L (t )

IV.

IRENJE UNUTARNJIH PRENAPONA NA OKLOP I

SEKUNDARNE KRUGOVE GIS POSTROJENJA

Prijelaz vrlo brzih unutarnjih prenapona na vanjske

dijelove oklopa postrojenja dolazi na tokama
diskontinuiteta valnog otpora homogenog oklopljenog
vodia, a to su prije svega [1]:

(1)

Kad ta razlika napona prekorai dielektrinu vrstou

izmeu kontakata, dolazi do prvog povratnog preskoka,
odnosno elektrinog proboja izolacionog medija, pri emu
dolazi do izjednaavanja naboja izmeu obje strane
postrojenja. Naponski slom i proces izjednaavanja naboja
preko uspostavljenog elektrinog luka u meukontaktnom

Provodni izolator SF6 / zrak

Provodni izolator SF6-transformator
Kabelske glave za prikljuak energetskih kabela

Nailaskom unutarnjeg prenapona, na provodnom izolatoru

dolazi do prijelaznog povienja potencijala oklopa prema
zemlji. Prijelazno povienje potencijala uzrokovano je
prelomljenom komponentom upadnog vala u toki
3

promjene valnog otpora. Iznos prijelaznog porasta

potencijala oklopa moe se odrediti primjenom
Petersenovog pravila:

U e = 2U 0

Ze
Z1 + Z 2 + Z e

e definirane poetnom vrijednou naponskih prilika pri

naponskom slomu, valnom impedancijom oklopljenog
vodia te konfiguracijom postrojenja u trenutku kvara ili
za vrijeme sklapanja rastavljaem. No, bez obzira na
pojavu visokih amplitudnih vrijednosti prijelaznih struja,
za prijelazni porast potencijala u postrojenju i mogui
utjecaj na sekundarne krugove, mnogo je vanija njezina
vremenska promjena di/dt. Strmine struja u uzemljivakim
trakama slinih su vrijednosti i prije svega ovise o
induktivitetu same trake. Ve i najmanja promjena u
geometriji moe znatno promijeniti valni oblik protjecajne
struje i smanjiti njezinu strminu. Amplitude prijelaznih
struja kroz uzemljivake trake najvie ovise o njihovom
rasporedu i mjestu prikljuka na oklop, odnosno toki
prikljuka uzemljivaa. Iznosi struja najee su u
granicama od nekoliko desetaka do nekoliko stotina
ampera. Gledano sa stajalita prijelaznog porasta
potencijala, ovako visoke strmine struja ve i na malim
induktivitetima dovode do znatnih padova napona [1].

(2)

pri emu je:

U 0 - unutarnji prenapon (val oblika step funkcije) [V]

Z1 - valni otpor (impedancija) oklopljenog vodia []

Z 2 - valna impedancija nadzemnog voda []
Z e - valna impedancija oklopa (prema zemlji) []
Kada val "putuje" izvan oklopa postrojenja, nailazi na
spojne vodove i trake za uzemljenje, to predstavlja nove
toke diskontinuiteta prvobitne vrijednosti valnog otpora.
Od velikog je znaaja izvedeno uzemljenje. Takoer, vrlo
je vano viestruko smanjenje valne impedancije u
vornoj toki spoja obzirom na jai utjecaj reflektirane
komponente glede smanjenja ulaznog vala.

Kad je rije o vrlo brzim prenaponima (unutarnjim i

vanjskim) promatranim kao izvorom visokofrekvencijskih
smetnji iz primarnih u sekundarne krugove VN
postrojenja, onda se openito moe rei da postoje etiri
naina prijenosa smetnji: galvanska, induktivna,
kapacitivna i veza zraenjem, koji su principijelno
prikazana na slici 2 [3].

Prikljuak kabelskog voda na oklop postrojenja izvodi se

kabelskom kabelskom glavom. Plat kabela i oklop su
meusobno izolirani izolacijskim umetkom te uzemljeni
svaki posebno. Takav spoj energetskog kabela i oklopa
postrojenja predstavlja takoer izrazitu i specifinu toku
diskontinuiteta. S jedne strane, rije je o diskontinuitetu
valne impedancije faznog vodia, iako ne u tolikoj mjeri
kao u sluaju provodnog izolatora SF6-zrak, a s druge pak
strane, diskontinuitet oklopa je izrazit zbog meuizolacije
prema platu i meusobne elektrine udaljenosti toaka za
uzemljenje [1].
Nailaskom naponskog vala okomita ela i amplitude
U 0 na toku diskontinuiteta na spoju oklopa i energetskog
kabela, dolazi do prijelaznog porasta potencijala oklopa
postrojenja prema jednadbi:

U e = 2U 0

Ze
Z1 + Z 2 + Z e + Z c

Slika 2 - Nain prijenosa smetnji iz primarnih u

sekundarne krugove VN postrojenja

(3)

Koji od naina prijenosa je dominantan, ovisi prvenstveno

o karakteristikama promatrane elektroenergetske opreme
na dotinom mjestu u postrojenju te o svojstvima
prijelazne pojave promatrane kao izvorom smetnje.

Meusobna razlika prijelaznih potencijala u stvarnosti

moe poprimiti visoke iznose (kod 123 kV postrojenja
tipino nekoliko 10-taka kV), to moe dovesti do preskoka
na izolacijskoj prirubnici kabelske glave. U takvim
sluajevima, u praksi, provodi se snienje i ogranienje
meusobnih razlika potencijala uporabom nelinearnih
otpornika (varistora), kondenzatora ili ak iskrita, ali i
dopunskim mjerama na sustavu uzemljenja. Na smanjenje
prijelaznog potencijala takoer utjee dobro postavljena
traka za uzemljenje.

U prijelazu vrlo brzih unutarnjih prenapona, nastalih u

primarnom krugu postrojenja, za prijelaz u sekundarne
krugove na mjestima mjernih transformatora od najveeg
je utjecaja induktivno konduktivna (galvanska) i
kapacitivna sprega izmeu oba promatrana elektrina
kruga. Prijelaz unutarnjih vrlo brzih prenapona
induktivno-konduktivnim
putem
uzrokuje
visokofrekvencijska prijelazna struja koja se iz primarnog
kruga prema zemlji prenosi dijelom preko primarnog
namota, a dijelom putem kapacitivne sprege izvoda
primarnog namota naponskih mjernih transformatora. Pod
utjecajem te struje nastaje prijelazni porast potencijala
uzemljivaa (konduktivna komponenta), ali istovremeno
se stvara i promjenljivo magnetsko polje oko vodia za
uzemljenje (induktivna komponenta). Kako su sekundarni
namoti mjernih transformatora iz sigurnosnih razloga
uzemljeni, polje inducirano strujom I inducira vrlo brze
prenapone i u krugu sekundarnih vodia i uzemljivakog
sustava. Iz navedenog proizlazi da se pojava vrlo brzih

Paralelno s pojavom prijelaznog porasta potencijala

oklopa odvija se jo jedan proces, a to je pojava
prijelaznih struja.
Do toke diskontinuiteta oklopljenog vodia struje teku
unutranjim dijelom, a zbog visokih frekvencija i
izraenog skin efekta, praktiki teku po povrini faznog
vodia i unutarnjoj strani oklopa. U toki diskontinuiteta
prijelazne struje izlaze na vanjsku povrinu oklopa te
putem uzemljivakih traka ulaze u uzemljiva postrojenja.
Najvee poetne vrijednosti struja koje teku oklopom bit
4

prenapona u sekundarnim krugovima, uzrokovana

induktivnom spregom, moe smanjiti pravilnim
polaganjem kabela i upotrebom oklopljenih kabela [8].

Prikaz HIS postrojenja proizvodnje SIEMENS, sa glavnim

dijelovima prikazan je na slici 4 [9].

Prijelaz vrlo brzih prenapona kapacitivnim putem

ostvaruje se kapacitivnom vezom primarnog i
sekundarnog namota mjernih transformatora. Obzirom da
se ovim putem vrlo brzi prenaponi prenose direktno u
sekundarne krugove, upotreba oklopljenih kabela
uglavnom ne utjee na njihovo smanjivanje, ve najveim
dijelom ovisi o stupnju priguenja samog kabelskog voda.
Zbog toga se ovi prenaponi pojavljuju u svim dijelovima
sekundarnih krugova i potrebno je ponekad poduzeti druge
mjere za sprjeavanje njihovog tetnog utjecaja na ureaje
u sekundarnim krugovima [8].
Nakog teorijskog objanjenja problema koji nastaju u GIS
postrojenju zbog sklopnih operacija rastavljaem, te
uzrokuju prijelazni porast potencijala oklopa, i irenje
prenapona u sekundarne krugove, primjera radi, slijedi
prikaz mjernih rezultata na stvarnom GIS postrojenju, u
svrhu utvrivanja elektromagnetske kompatibilnosti [13].

V.

REZULTATI MJERENJA EMC KOMPATIBILNOSTI U

HIS POSTROJENJU HE MOSTARSKO BLATO

Slika 4 HIS postrojenje proizvodnje SIEMNES sa

glavnim djelovima postrojenja

Spomenute pojave mjerene su u stvarnom postrojenju

hidroelektrane HE Mostarsko blato koja je koncipirana s
dva agregata snage 2x35 MVA, a prikljuena je na 110 kV
prijenosnu mreu 110 kV HIS postrojenjem (metalom
oklopljeno i SF6 plinom izolirano rasklopno postrojenje za
vanjsku montau), proizvoaa SIEMENS [9]. Prikljuak
na mreu ostvaren je s dva dalekovodna polja 110 kV;
Mostar IV i Mostar V na istoimene transformatorske
postaje. Postrojenje je koncipirano s jednim sustavom
sabirnica s mogunou uzdunog sekcioniranja
rastavljaima. Prikaz pojednostavljene jednopolne sheme
rasklopnog postrojenja dan je na slici 3 [8], [14].

U pogledu amplitudnog spektra, smetnje u sekundarnim

krugovima mogu dosei i nekoliko kV, dok prijelazni
porast potencijala oklopa na mjestima prijelaza oklopa u
klasini dio postrojenja dosee i nekoliko desetaka kV u
sluaju loeg povezivanja oklopa s uzemljivaem.
U tom smislu, glavni dio ispitivanja elektromagnetske
kompatibilnosti
je
usmjeren
na
mjerenja
visokofrekvencijskih
tranzijenata
u
sekundarnim
krugovima mjernih transformatora, na ulaznim
prikljucima upravljakih i zatitnih ureaja (sustav
zatite, sustav upravljanja), na karakteristinim tokama
uzemljenja oklopa, a sve to prvenstveno pri sklopnim
u
karakteristinim
operacijama
rastavljaa
konfiguracijama SF6 postrojenja [8].
Pod karakteristinim konfiguracijama podrazumijeva se
sklapanje rastavljaem neoptereenih sabirnica ili malih
odcjepa. To praktino znai, svako sklapanje rastavljaa
prilikom pripreme konfiguracije rasklopnog postrojenja za
normalni pogon potencijalno predstavlja opasnost za
osjetljive sekundarne krugove.
Pokusi sklapanja se ponavljaju vei broj puta u istoj
ispitnoj konfiguraciji jer su povratni preskoci, a time i
prenaponska prijelazna pojava izrazito stohastikog
karaktera. U pravilu se moe rei i ocijeniti povoljnim i
elektromagnetski kompatibilnim ako razine preneenih
vrlo brzih prenapona u sekundarnim krugovima ne prelaze
amplitudu oko 1 kV te da tokom ispitivanja i mjerenja kod
sklapanja rastavlaima nije dolo do funkcijskih ispada
pojedinih cjelina i sustava u postrojenju [8].

Slika 3 - Jednopolna shema RP 110 kV HIS postrojenja HE

Razmatrano je 5 konfiguracija postrojenja u kojima su

provedena mjerenja smetnji (visokofrekvencijskih
prenapona) kod sklopnih operacija s rastavljaima, a kod

Mostarsko blato

kojih se oekivala najvia razina smetnji za mjerodavno

utvrivanje stupnja elektromagnetske kompatibilnosti.
Tako je mjerenjima pokazano da je do najviih prenapona
dolo u konfiguraciji 2, koja je prikazana na slici 5.

Prema tablici 1, vidljivo je da prenaponi nastali zbog

sklopnih manipulacija rastavljaa, mjereni na oklopu HIS
postrojenja ne prelaze 5 kV, to je (iskustvena) granina
vrijednost do koje ti prenaponi ne uzrokuju probleme na
izolaciji i funkcionalnosti postrojenja. Analizom
izmjerenih rezultata u svih 5 konfiguracija, uoeno je da
su uvijek vei prenaponi pri isklopu, jer je zadnji povratni
preskok kod isklopa na veem dielektrikom razmaku
nego prvi kod uklopa. Na slici 6, prikazan je oscilogram u
kojem se pojavljuje maksimalni prenapon (u 13-oj
sekvenci zabiljeenih zadnjih najveih prenapona), u
kanalu CH1 (sonda prikljuena na oklopu HIS
postrojenja).

4000

3000

2000

Napon [V]

1000

-1000

Slika 5 Konfiguracija 2: Sklapanje neoptereene

sekcije sabirnica sekcijskim rastavljaem QZ 12 u
polju E3; Napajanje postrojenja iz TS Mostar V;
Agregati u mirovanju
U tablici 1, prikazani su rezultati mjerenja prenapona za
sklapanje sabirnica selekcijskim rastavljaem, za obje
sklopne manipulacije (uklop i isklop), zato jer je u
konfiguraciji 2 dolo do najviih vrijednosti prenapona
(utvreno analizom prikupljenih rezultata tokom
mjerenja). Mjerenja su provedena sa
osciloskopom
LeCroy LT364, 4ch, 1GS/s. Mjereno je u sekvencijalnom
modu, sa maksimalno 20 sekvenci. U tablici 1 su dane
vrijednosti makismalnih prenapona u sekvencama za 11
sklopnih manipulacija rastavljaa (11 uklopa i 11 isklopa).

-2000
CH (1) = E1+QZ1
CH (2) = E1+Q8
CH (3) = E2+S3 - X711:31
CH (4) = E2+S3 - X620:22

-3000

-4000
0

50

100

150

200

250

300

350

Vrijeme [s]

Slika 6 - Oscilogram sekvencijalnog zapisa

maksimalnih prenapona, izmjeren pri isklopu
sekcijskog rastavljaa
Na slici 7, je detaljnije prikazan oscilogram
sekvencijalnog zapisa maksimalnih prenapona (samo
CH1, u kojem je zabiljeen makismalni prenapon pri
isklopu sekcijskog rastavljaa).

Tablica 1 Vrijednosti sekvencijalnog zapisa

maksimalnih prenapona (CH1-CH4), za 11 sklopnih
manipulacija sekcijskim rastavljaem (uklop, isklop)
mjereno u primarnom krugu (oklopu) postrojenja [V]

CH (1) = E1+QZ1
4000

3000

ISKLOP

CH1

CH2

CH3

CH4

CH1

CH2

CH3

CH4

2563

2844

2719

1906

3469

3750

3125

2438

2125

2156

2250

1750

3969

4000

3344

2188

2031

2156

2219

1938

4250

3938

3969

2438

2094

2469

2469

1938

2875

2688

2875

2250

2063

2219

2531

2094

2656

2844

2531

2063

1844

2469

1969

1688

3031

3469

2750

2188

2219

2813

2219

2188

2469

3250

3094

1969

2125

2719

2250

1531

2813

3531

2688

1906

2531

3594

2438

1781

2719

3219

2594

1969

10

2094

2563

2125

1938

2813

3313

2625

1406

2000

1000
Napon [V]

UKLOP

Br

-1000

-2000

-3000

-4000

11

2219

2531

2000

1781

2906

3219

2875

2125

SR.VRI.

2173

2594

2290

1866

3088

3384

2952

2085

MAX

2563

3594

2719

2188

4250

4000

3969

2438

0.5

1.5

Vrijeme [s]

Slika 7 - Oscilogram sekvencijalnog zapisa

maksimalnih prenapona, izmjeren pri isklopu
sekcijskog rastavljaa
6

2.5

Na slici 8, prikazan je sekvencijalni zapis maksimalnih

zabiljeenih prenapona pri uklopu rastavljaa, izmjeren u
mjernoj konfiguraciji 4. Kao to je ranije navedeno,
analizom je utvreno da su prenaponi koji nastaju pri
uklopu rastavljaa, manji od prenapona koji nastaju pri
isklopu.

1
0.9

kumulativna funkcija

0.8

4000

CH (1) = E1+QZ1
CH (2) = E1+Q8
CH (3) = E2+S3 - X711:31
CH (4) = E1+S3 - X620:22

3000

0.7
0.6
0.5
0.4
0.3

2000

0.1

1000

Napon [V]

Prenaponi [V] (max.vri.)

Normalna razdioba
Granice pouzdanosti (Normalna razdioba)

0.2

2600

2800

3000

3200 3400 3600

Prenaponi

3800

4000

4200

Slika 9 Statistika analiza na nizu u kojem je

zabiljeen maksimalni prenapon pri isklopu sekcijskog
rastavljaa (normalna razdioba)

-1000

-2000

-3000

-4000
0

50

100

150

200

250
300
Vrijeme [s]

350

400

450

500

550

Za potrebe ocjene stupnja kompatibilnosti i utvrivanje

kompletne slike prenaponskih pojava u sekundarnim
krugovima, mjerenja su izvedena na sljedeim mjestima
[8]:
Sekundarna
transformatora

Slika 8 - Oscilogram sekvencijalnog zapisa

maksimalnih prenapona, izmjeren pri uklopu
sekcijskog rastavljaa

Sekundarna
transformatora

mjernih

strujnih

mjernih

Sustav vatrodojave (ulazni signali vatrodojavne

centrale)
U tablici 3 su prikazane vrijednosti skevencijanog zapisa
maksimalnih prenapona u sekundarnim krugovima pri
uklopu i isklopu sekcijskog rastavljaa.
Tablica 3 -Vrijednosti sekvencijalnog zapisa
maksimalnih prenapona u sekundarnim krugovima
(CH1-CH4), za 12 sklopnih manipulacija sekcijskim
rastavljaem (uklop, isklop) [V]

Tablica 2 Statistika analiza maksimalnih

prenapona, snimljenih
N
Xmax
Xmin
Xsr
S
P50%
P98%

strana

naponskih

Ulazi sekundarnih krugova (sustav relejne zatite,

sustav upravljanja, mjerenja i signalizacije)

Normalna razdioba je najvanija kontinuirana radioba

koju susreemo u teoriji i primjenama matematike
statistike [10], [11]. Statistiki je obraen niz od svih
maksimuma iz svakog pokusa. Tako je u tablici 2
prikazana analiza na nizu u kojem je zabiljeen apsolutni
maksimum (tablica 1, isklop, CH1). Mjerenjem je utvren
makismalni prenapon na oklopu pri isklopu rastavljaa od
4250 V, to potvruje analiza normalnom razdiobom, slika
9.

Broj uzoraka
Maksimalna vrijednost
Minimalna vrijednost
Srednja vrijednost
Standardna devijacija
Prenapon [V ] na 50 %
Prenapon [V ] na 98 %

strana

Normalna razdioba
11
4250
2469
3088
566
3089
4252

UKLOP

Br

ISKLOP

CH1

CH2

CH3

CH4

CH1

CH2

CH3

CH4

105

114

33

119

120

133

40

125

134

95

34

114

158

131

69

123

175

138

44

109

166

142

46

123

119

128

39

116

120

130

51

122

128

116

43

119

130

122

36

106

122

113

33

111

155

139

56

123

122

138

37

105

141

123

55

133

166

139

66

122

123

123

50

131

125

113

43

122

142

123

45

122

10

114

119

36

109

122

134

51

127

11

127

127

45

122

152

150

59

123

12

128

111

80

111

105

119

116

111

sr.vri.

130

121

44

115

136

131

56

123

MAX

175

139

80

122

166

150

116

133

Tako su zabiljeeni makismalni prenaponi u mjernoj

konfiguraciji 5, te je vidljivo prema tablici 3 da ne prelaze
200 V, to je ispod spomenute granine vrijednosti od 1
kV, iznad koje bi moglo doi do ozbiljnijih problema u
funkcionalnosti postrojenja, pa slijedi zakljuak da je
primarni i sekundarni krug promatranog postrojenja
elektromagnetski kompatibilan. To potvruje i injenica
da tijekom ispitivanja nije bilo disfunkcijskih pojava u
radu postrojenja.
VI.

postrojenja, a neke od tih mjera su: pravilno polaganje

kabela, upotrebnom oklopljenih kabela, dopunske mjere
na uzemljivakim trakama itd.
LITERATURA
[1]

[2]

ZAKLJUAK

Tehnoloki razvitak postrojenja nam danas omoguuje

utedu na prostoru i cijeni postrojenja, na vremenu
potrebnom za instalaciju novih ureaja, te najvie na
njegovoj pouzdanosti i odravanju.
Svako sklapanje s rastavljaem, prekidaem ili
zemljospojnikom popraeno je serijama povratnih
preskoka, od kojih svaki generira visokofrekvencijsku
prijelaznu pojavu, a ona u konanosti dovodi do pojave
prijelaznog porasta potencijala na vanjskim dijelovima
oklopljenog postrojenja, to rezultira prenaponima i
uzrokuje njihovo galvansko irenje do dijelova postrojenja
sekundarnih krugova.
U prijelazu vrlo brzih unutarnjih prenapona, nastalih u
primarnom krugu postrojenja, za prijelaz u sekundarne
krugove na mjestima mjernih transformatora od najveeg
je utjecaja kapacitivna te induktivno konduktivna
(galvanska) sprega izmeu oba promatrana elektrina
kruga. Postoje i drugi naini prijenosa prenapona na
sekundarne krugove, ali spomenuti su najei.
Analizom rezultata mjerenja vrlo brzih prenapona u
primarnim i sekundarnim krugovima GIS (HIS)
postrojenja, mogue je utvrditi je li to postrojenje
elektromagnetski kompatibilno, te pouzdano za siguran
rad. U sluaju da je postrojenje elektromagnetski
nekompatiblno, poduzimaju se odgovarajue mjere za
smanjenje prenapona na oklopu i sekundarnim krugovima

[3]
[4]

[5]

[6]
[7]

[8]

[9]
[10]
[11]
[12]

[13]

[14]

S. Boji, Magistarski rad Porast potencijala oklopa

visokonaponskih postrojenja zbog sklapanja rastavljaem, Zagreb,
2002.
F.Klari, A. Hajdu, I. Radeti, Prijedlog optimiziranja
distribucijskih SN GIS postrojenja, 8. savjetovanje HRO CIGRE,
Cavtat, 2007.
I. Uglei; skripta Prijelazne pojave
i elektromagnetska
kompatibilnost u EES-u, Zagreb, 2009.
D. Meimorec, S. Brki, Z. Stani, Problematika utjecaja na okoli
uslijed primjene sumpornog heksafluroida (SF6) u elektroprivredi,
5. savjetovanje HRO CIGRE, Cavtat, 2001.
D. Megla, M. Mrdak, S. Megla; Sigurnosni aspekti uporabe
sumporovog heksafluroida u elektrodistribucijskim postrojenjima,
CIRED, 8. savjetovanje, svibanj. 2010.
Internet: http://hr.wikipedia.org/wiki/PrekidaC4%8D
I. Uglei, Specifinosti rasklopnih postrojenja izoliranih
sumpornim heksafluodinom s obzirom na utjecaje izazvane
atmosferskim prenaponima; Doktorska disertacija, Elektrotehniki
fakultet Sveuilita u Zagrebu; Zagreb, 1988.
S. Bojic, M. Pavlica, M. Gotovac, Program ispitivanja
elektromagnetske (EMC) kompatibilnosti 110 kV HIS rasklopnog
postrojenja i sekundarnog sustava u HE Mostarsko Blato, Institut za
Elektroprivredu i Energetiku d.d., Zagreb, srpanj 2010.
D. Helbig, M. Meinherz, HIS An Innovative Substation Concept,
SIEMENS PTD
I. Pavli, Statistika teorija i primjena, Zagreb, 1970.
Z. A. Ivkovi, Teorija verovatnoa sa matematikom statistikom,
Beograd, 1980.
I. Uglei, S. Hutter, Nove izvedbe i konstrukcije metalom
oklopljenih i plinom izoliranih VN postrojenja, 6. savjetovanje
HRO CIGRE, Cavtat, 2003.
S. Boji, I. Uglei, I. Doli, Istraivanje prijelaznog porasta
potencijala oklopa plinom izoliranih postrojenja kod sklapanja
rastavljaem, 5. savjetovanje HRO CIGRE, Cavtat, 2001.
Z. Bertalani, S. Boji, Ispitivanje GIS postrojenja, Institut za
Elektroprivredu
i
Energetiku
d.d.,
Zagreb,
1997.