Postanak SAD-a

Sjedinjene Amerike Dravenastale su

zahvaljujui velikim zemljopisnim otkriima. Na
istonoj obali Amerike od Labradora do Floride
postojalo je vie kolonizatora: Francuzi, Englezi,
Nizozemci, a na jugu su panjolci. U 17. stoljeu
istonom obalom Amerike zavladala je Velika
Britanija i osnovala 13 kolonija. Prva je 1607.
osnovana Virginia koja je dobila ime po kraljici
Elizabeti I. tijekom 17. stoljea nastalo je jo 12
kolonija. U Velikoj Britaniji je u 17. stoljeu jako
burno jer jo ima vjerskih sukoba i Englezi bjee u
Ameriku u kolonije. Tako onamo stie siromano
stanovnitvo. U kolonijama vlada britanska uprava.
Kralj vlada, a zakone propisuje parlament.

Kolonijesu nastajale na mjestima

pogodnim za ivot. Postojali su i
dobri uvjeti za razvoj gospodarstva.
Na jugu su se razvijale plantae na
kojima se proizvodila kava, indigo,
sve dok nije prevladao pamuk. Te
kolonije nisu bile meusobno
povezane. Povezivao ih je samo
britanski kralj.

Odnosi izmeu metropole Velike Britanije - i kolonija poeli

su se zaotravati u 17. stoljeu. Engleska treba kolonije za
prodaju svojih proizvoda. Zato je parlament zabranio da se u
Americi proizvodi ita od tkanina i od metala. Tim zabranama
postigli su sa se ne razvije gospodarstvo koje bi moglo
konkurirati Britaniji. Isto tako postigli su da u Americi vlada
potranja za tkaninama pa rastu cijene. Britanci ne doputaju
da u kolonije pristaju niiji brodovi, samo engleski. Tako se
javlja monopol na trgovinu.

Sredinom 18. stoljea graani kolonija postali susvjesni da

ih Britanci iskoritavaju. U 60-im godinama 18. stoljea
dravna blagajna Velike Britanije je bila ispranjena. Zato je
parlament donio odluku da e se dravna blagajna upotpuniti
porezom koji e platiti kolonije. Uveli su porez na sve to se iz
Britanije uveze u kolonije. Amerikanci se pitaju s kojim
pravom britanski parlament ima pravo donositi odluke o
ljudima koji ive u kolonijama. Ubrzo su Britanci bili prisiljeni
povui sve poreze, ostavili su samo porez na aj.

RAT ZA AMERIKU NEZAVISNOST

1773. godine u bostonsku luku su uplovila tri broda natovarena samo

ajem. Stanovnici Bostona odluili su bojkotirati aj. Ponaat e se kao
da aja nema. Ali ipak nisu mogli izdrati i onda su se jedne noi obukli
u Indijance i bacili sav aj u more. To je bilaBostonska ajanka.
Britanci su proglasili krizu. U Bostonu i doveli su svoju vojsku.

Time je zapoeorat za ameriku neovisnostkoji je zavrio tek 1783.

godine. Tada se 13 kolonija poinje udruivati. 1774. godine okupili su
se predstavnici svih 13 drava i proglasili I kongres na kojem su donijeli
odluku o zajednikoj borbi za osloboenje od Britanaca. Osnovali su i
zajedniku vojsku. George Washington postao je prvi zapovjednik
zajednike vojske. Tako su poeli nastajati prvi zajendiki organi vlasti.
Vojska je uspjeno rasla. S druge strane, Britanci nemaju kopnenu
vojsku pa kupuju vojnike po Europi. U meuvremenu, kolonije su poele
dobivati saveze i pomo. Francuzi su se prvi pridruili kolonijama, a
onda i Nizozemci, panjolci i indirektno Rusi. eljeli su trgovati s
kolonijama

4. VII 1776. godine okupio se II kongres na kojem su predstavnici

13 drava prihvatili dokument koji je izradio Thomas Jefferson.
Prihvaena jeDeklaracija neovisnosti. Deklaracija je vaan
dokument i za Amerikance i za druge narode jer se prvi put
javljaju ideje o slobodi svih ljudi i jednakosti u pravima i
zakonima. Istie se i drugo vano naelo da vlast proizlazi iz
naroda. Feudalci su smatrali da oni imaju vlast jer im ju je dao
bog. Sad nitko ne moe biti na vlasti ako ga ne izabere narod.
Narod ima pravo zbaciti vlast koja mu ne odgovara.

Sjedinjene Drave vie ne priznaju vlast britanskog kralja i

parlamenta i postaju republike. Odmah su ih priznale njihove
saveznice. Britanska vojska nije bila dorasla amerikoj vojsci i
doivjela je straan gubitak. 1783. godine sve lanice rata nale
su se u Parizu na mirovnom sporazumu na kojem su Britanci
morali priznatineovisnost SAD-a. meutim Britanci su
postavili uvjet da e priznati SAD, ali Francuzi, Nizozemci i
panjolci im moraju predati itavu Indiju. Tako su SAD postale
nezavisna drava.

USTAV SAD

1777. godine SAD su dobile svoj prvi ustav.I ustav SADje prvi
ustav na Zemlji. Ustav je temeljni zakon jedne zemlje s kojim
moraju biti u skladu svi zakoni. Ustav donosi tri sustava:sustav
organa vlastikoji odreuje kako se vlada dravom. Drugi dio
ustava se odnosi naimovinsko-pravne odnose. I trei dio ustava
se odnosi naprava i dunosti graana. Ukinuto je feudalno
vlasnitvo i uvedeno privatno vlasnitvo.

Sjedinjene Amerike Drave bile su slabo povezane savezne

drave. Imale su samo zajedniki kongres. Ali kongres nije
zakonodavno tijelo nego predstavniko nije organ vlasti. U
njemu se i dalje sastaju predstavnici drava. Svaka dravica ima
svoj parlament, svoju upravu i svaka drava donosi soje zakone.
Takva zajednica drava naziva sekonfederacija republika.

1787. godine Sjedinjene Amerike Drave

dobile su novi ustav koji vai jo i danas. To jeII
ustav SAD. Prema II ustavu SAD sjedinjene
drave povezale su se u federaciju u kojoj sve
drave imaju svoju vlast, ali i zajedniku
vlast.Kongrespostaje vrhovni organ vlastu
jedino tijelo koje donosi zakone. Kongres SAD
sastoji se od dva doma. U gornjem je senat, a
donji dom je zastupniki dom. U senatu svaka
drava ima sva zastupnika, a u zastupnikom
domu broj zastupnika odreuje broj stanovnika
drave iz koje zastupnici dolaze.

Izvrnu vlast prema ustavu SAD

nosipredsjednikrepublike. Prvi predsjednik Sjedinjenih
amerikih Drava je George Washington. Predsjednik
republike nakon izbora izabere ministre koji e initi vladu
SAD iliState department. Predsjednik Sjedinjenih Drava
bira se na izborima svake etiri godine. Izbori su
dvostupanjski. Prvo glasai izabiru predsjednika i biraju
elektore - izbornike. Kad se zbroje glasovi, onda elektori
odreuju tko e biti predsjednik bez obzira na broj glasova.
Elektori se mogu sloiti s glasaima, ali ne moraju.

Tree zajedniko tijelo jevrhovni sudSjedinjenih

Amerikih Drava. Na njega dolaze najtei pravni sluajevi.
Vrhovnog suca bira kongres i mandat mu je doivotan.
Vrhovni sud ima vanu zadau uvanje ustava. Vrhovni
sud kontrolira kongres i moe ponititi svaki zakon ako nije
u skladu s ustavom. Na taj nain vrhovni sud uva
odreeni poredak u Sjedinjenim amerikim Dravama.