Professional Documents
Culture Documents
Koncepcija Po Javna Rasprava So Izmeni I Doplnuvanja
Koncepcija Po Javna Rasprava So Izmeni I Doplnuvanja
Koncepcija Po Javna Rasprava So Izmeni I Doplnuvanja
KONCEPCIJA
ZA DEVETGODI[NO OSNOVNO VOSPITANIE I OBRAZOVANIE
fevruari, 2007
Skopje
Sodr`ina
PRV DEL ANALIZA NA OSNOVNOTO OBRAZOVANIE
VOVED
ORGANIZACIJA I UPRAVUVAWE
Osnovni pokazateli za osnovnoto obrazovanie
8
9
10
10
12
13
16
16
18
18
20
24
26
26
26
27
NADARENI U^ENICI
29
31
31
34
35
38
39
39
42
46
48
50
SORABOTKA SO RODITELITE
Funkcii na stru~nata slu`ba vo u~ili{teto
[to poka`uva na{eto iskustvo
51
53
54
56
57
59
60
66
VOVED
67
69
69
70
70
71
71
71
76
79
80
82
83
84
85
85
PLANIRAWE NA NASTAVATA
86
72
73
73
73
74
74
75
75
88
90
90
93
93
96
97
99
100
101
102
102
107
VONNASTAVNI AKTIVNOSTI
Gri`a za zdravjeto na u~enicite
Sorabotka so lokalnata sredina
109
112
112
114
OBRAZOVANIETO NA NASTAVNICITE
118
121
123
126
127
128
O^EKUVANI REZULTATI
132
135
137
140
141
144
146
RELEVANTNA LITERATURA
176
128
130
131
132
A N A L I Z A
NA OSNOVNOTO OBRAZOVANIE VO REPUBLIKA MAKEDONIJA
I VO DRUGI DR@AVI
I DEL
I. V O V E D
Celta na analizata e da dade prikaz na razvojot na osnovnoto obrazovanie vo Republika Makedonija i vo drugi razvieni dr`avi osobeno vo
Evropskata unija. Analizata }e se koristi vo razmisluvawata za gradeweto na Koncepcijata za devetgodi{no osnovno obrazovanie i Nastavniot
plan za osnovnoto u~ili{te. Za taa cel ovde se opfateni klu~ni aspekti
{to se odnesuvaat na:
- organizacijata i upravuvaweto vo osnovnoto obrazovanie;
- strukturata na nastavniot plan;
- na~inot na formiraweto na grupite vo nastavata;
- planiraweto na nastavata;
- obrazovanieto na decata so posebni obrazovni potrebi;
- ocenuvaweto na u~enicite i napreduvaweto vo obrazovanieto;
- obrazovanieto na nastavnicite i nivnite kompetencii;
- sorabotkata so roditelite;
- u~ebnicite i prira~nicite.
Pokraj navedenite aspekti vklu~eni se i bitnite pra{awa za
osnovnoto muzi~ko i baletsko obrazovanie i osnovnoto obrazovanie na
vozrasnite. Se razgleduvaat sostojbite za sorabotkata na osnovnoto u~ili{te so lokalnata sredina, a osobeno so roditelite.
Posebno se napraveni ocenki za aktuelnite problemi vo odnos na
kvalitetot na u~ebnicite i prira~nicite za u~enicite i za nastavnicite,
detskite spisanija i drugata literatura {to e povrzana so dejnosta na
osnovnoto obrazovanie i vospitanie.
Vo analizata se izbrani ovie aspekti, pred s#, poradi potrebata da
se dobijat potemelni argumentirani soznanija za slabostite, no i za dobrite strani na osnovnoto obrazovanie vo Republika Makedonija. Pritoa,
kako {to be{e navedeno, se zemaat predvid podatocite za osnovnoto obrazovanie vo onie dr`avi so podolga tradicija vo {kolstvoto vo Evropa i
{to imaat uspe{ni reformi.
Za mnogu pra{awa i ocenki, {to se pokrenati vo analizata, u{te
pokonkretni odgovori, pokazateli ili argumenti mo`e da se najdat vo
sporedbenite pregledi, a osobeno za po~etokot na {koluvaweto, traeweto na zadol`itelnoto obrazovanie, negovata vnatre{na organizacija,
strukturata na nastavnite planovi, organizacijata na nastavata i odmorite za u~enicite, kako i podatoci za optovarenosta na u~enicite vo
osnovnoto u~ili{te i vo zadol`itelnoto obrazovanie.
Vo prilog ima i drugi va`ni podatoci za sostojbite vo osnovnoto
obrazovanie vo Republika Makedonija.
Analizata celosno e oformena so zaklu~ni sogleduvawa {to se
zemaat kako osnova za promenite.
II.ORGANIZACIJA I UPRAVUVAWE
Iskustva vo Evropa
10
11
Iskustva vo Makedonija
12
13
14
- fakultativni
predmeti
- dopolnitelna
nastava
- dodatna
nastava
- slobodni
u~eni~ki
aktivnosti
- ~as na oddelenskiot
nastavnik
II
III
IV
VI
VII
VIII
18
18
19
(21)
20
(22)
23
(26)
25
(28)
28
(30)
28
(30)
2(4)
2(4)
2(4)
2(4)
18
18
19
(21)
2
20
(22)
2
25
(28)
2
27
(29)
2
30
(32)
2
30
(32)
2
15
Povrzuvawe na predu~ili{noto so
osnovnoto vospitanie i obrazovanie
Vo razvienite dr`avi celite i sodr`inite vo obrazovanieto se
16
na vospitnata
17
na{ata dr`ava se primenuva zaedni~ki nastaven plan so programi za zadol`itelnite, izbornite i fakultativnite predmeti. Ovoj na~in na
programirawe e zastapen i vo obrazovanieto vo razvienite dr`avi. (Vidi
del III, prilog 3). Isto taka, vo pove}e navrati od 1996 godina se praveni
izmeni i dopolnuvawa na nastavniot plan i nastavnite programi, a
osobeno poznati se obidite za rastovaruvawe na nastavnite programi od
preobemni ili informativni i pomalku zna~ajni sodr`ini {to ja zgolemuvaa psihofizi~kata optovarenost na u~enicite.
Pokonkretno, soznanijata i ocenkite za strukturata na nastavniot
plan se preneseni vo slednite poglavja.
18
19
20
21
zadol`itelni
predmeti),
na
poniskoto
nivo
vo
22
23
Izborni predmeti
[to se odnesuva do izbornite predmeti sporedbenata analiza
24
ili
dva
prirodo-nau~ni
tehni~ki
predmeti
eden
25
Fakultativni predmeti
So ogled na specifi~nostite na makedonskoto op{testvo i
26
odreduvaweto na periodite za rabota na grupite ne treba da se nadminuvaat pove}e od 3 nedeli za propi{aniot broj na periodi. Osven toa,
nastavniot plan e pro{iren so ~asovi za organizirana individualna i
zaedni~ka pomo{ na u~enicite so problemi vo u~eweto za polovina ~as
nedelno od I do IH oddelenie i so po 1 ~as nedelno od I do IH oddelenie za
dopolnitelna i dodatna nastava. Za op{testveni aktivnosti se izdvoeni
po 2 ~asa nedelno od II do IH oddelenie.
Vo u~ili{tata vo Hrvatska dopolnitelnata i dodatnata nastava e
zastapena so 1+1 ~as nedelno od I do VIII oddelenie, a za vonnastavnite
aktivnosti e odreden po eden ~as nedelno od I do VIII oddelenie.
Vo u~ili{tata vo Republika Makedonija e planirana dopolnitelna nastava so po 1+1 ~as nedelno od I do IV oddelenie i so po 2 ~asa
nedelno od V do VIII oddelenie. Za dodatna nastava se predvideni po 2 ~asa
nedelno od IV do VII oddelenie. Za slobodnite u~eni~ki aktivnosti ima
odredeno po 1 ~as nedelno od I do III oddelenie i po 2 ~asa nedelno od IV
do VIII oddelenie. Se planira i vremeto za u~ili{niot hor i orkestar od
V do VIII oddelenie od 72 ~asa do 144, odnosno 180 ~asa godi{no.
V. OBRAZOVANIE NA DECATA SO POSEBNI POTREBI
27
ocenka
za
postigawata
deka
gi
ispolnil
obvrskite
za
zadol`itelnoto obrazovanie.
Decata so posebni obrazovni potrebi mo`at da se obrazuvaat i vo
doma{ni uslovi.
Vo Republika Makedonija prifateno e na~eloto na decata so
posebni obrazovni potrebi kolku {to e mo`no pove}e da im se ovozmo`i
obrazovanie vo voobi~aenata u~ili{na sredina koja{to e poblisku do
nivniot dom. Taka, koga se vo pra{awe kaj decata lesni pre~ki vo
psihi~kiot razvoj toga{ tie se vklu~uvaat vo redovnite paralelki vo
osnovnite u~ili{ta, a vo slu~aite koga se raboti kaj decata za pote{ki
pre~ki vo razvojot toga{ se vklu~uvaat vo posebni u~ili{ta ili vo
posebni paralelki za osnovno obrazovanie pri redovnite osnovni
u~ili{ta.
28
za socijalna
rabota.
Za osnovnoto obrazovanie na u~enicite so posebni obrazovni
potrebi izraboteni se posebni nastavni planovi i programi so koi im
se dava mo`nost za socijalizacija, usvojuvawe znaewa, naviki i drugi
vrednosti. So programite i metodite vo nastavata pogolemo zna~ewe se
pridava na osposobuvaweto na u~enicite za `ivot i rabota.
U~ili{tata za osnovno obrazovanie za u~enicite so posebni
obrazovni potrebi se organiziraat spored isti principi kako i
redovnite osnovni u~ili{ta. Vo niv nu`no e pogolemo vnimanie da se
posvetuva na stru~noto i pedago{koto osposobuvawe na nastavnicite i
vospituva~ite i na razvojot na slu`bite za sovetodavna pomo{ i stru~na
rabota so u~enicite i roditelite.
Od 1998 godina vo Republika Makedonija vo redovnite u~ili{ta se
realizira proekt za inkluzija na decata so posebni potrebi.
So ovoj proekt najprvo bea opfateni pet osnovni u~ili{ta, a
potoa se vklu~eni 13 gradinki. Celta be{e vo redovnite osnovni
u~ili{ta i vospitnite grupi vo gradinkite da se sozdavaat povolni
uslovi (pretpostavki) za vklu~uvawe na decata so te{kotii vo psihofizi~kiot razvoj, so emocionalni problemi, deca bez roditeli ili deca
koi imaat te{kotii vo u~eweto. Ovoj proekt pomaga da se menuvaat
sfa}awata i stavovite kaj roditelite za vklu~uvawe na nivnite deca vo
redovnite obrazovni grupi, a, isto taka, da se pottikne pogolem interes
vo javnosta za obrazovanieto i vospitanieto na decata so posebni
potrebi. Proektot e pro{iren vo 72 osnovni u~ili{ta.
VI. NADARENI U^ENICI
29
30
oblici
za
za{tita,
relaksacija,
sportski
kulturni
31
32
33
34
35
36
37
Planirawe i organizacija na
nastavata vo na{ite u~ili{ta
Vo Republika Makedonija konceptot za sodr`inata i orga-
znaewata,
sposobnostite,
sredstvata
aktivnostite.
Napraven e obid da se utvrdat katalozi na osnovnite znaewa i sposobnosti. Sepak, toa ne e napraveno potemelno i so pravo mo`e da se ka`e
deka o~ekuvanite znaewa i sposobnosti {to se predvideni so nastavnite
programi ne se pocelosno empiriski provereni.
So modelite za planirawe na nastavata, isto taka, bea naglaseni
barawata za nov pristap vo planiraweto i organizacijata na nastavata vo
soglasnost so razvojnite i obrazovnite potrebi na u~enicite, me|utoa i
pokraj toa {to be{e prifaten konceptot za razvojno-procesno i sodr`insko planirawe prete`no se proveruvani znaewata, a za ve{tinite i
stavovite postojat iskazi i termini koi poka`uvaat o~ekuvani postigawa.
Za u~enicite koi od razli~ni pri~ini pobavno napreduvaat vo
nastavata ne se sozdade naglasena praktika za sistematsko organizirawe
na dopolnitelnata nastava. No, i za nadarenite u~enici u~ili{tata ne
planiraat i ne prezemaat kontinuirani aktivnosti ne samo za otkrivawe
na nadarenite u~enici, tuku i za redovno programirawe i realizirawe na
dodatnata nastava. Vo praktikata tradicionalno prodol`ija da se vr{at
podgotovkite na u~enicite za u~estvo na u~ili{ni, op{tinski i dr`avni
natprevari po oddelni predmeti i podra~ja.
38
deka celosno e napu{teno broj~anoto ocenuvawe na znaewata na u~enicite vo ni`ite oddelenija. Osven toa, soznanijata poka`uvaat deka so
broj~anoto ocenuvawe na znaeweto pogolem akcent e staven na nadvore{nata motivacija na u~enikot za u~ewe, no zatoa, pak, nastavnicite imaat
pomalku mo`nosti kaj u~enicite da go uva`uvaat vkupniot proces vo
u~eweto, nivoto na razbiraweto na poimite i odnosite, primenata na
znaeweto vo sli~ni ili novi zada~i, sposobnostite na u~enicite za
voop{tuvawe, samostojno otkrivawe na znaeweto so metodi za samostojno
u~ewe, kako i za trajnosta na znaeweto i sl.
Trgnuvaj}i od rezultatite od istra`uvawata za zna~eweto na
motivacijata pri u~eweto vo u~ili{tata vo razvienite dr`avi se
razvivaat modeli na ocenuvawe na znaewata {to }e pomognat da se
39
podobruva objektivnosta na ocenkite i vnatre{nata motivacija na u~enicite za u~ewe. Pokonkretno, za u~eweto vo ni`ite oddelenija na osnovnoto u~ili{te se koristat razli~ni kombinacii na opisno i broj~ano
ocenuvawe. Na primer, u~enicite opisno se ocenuvaat vo tekot na nastavata, a na krajot na nastavnata godina im se davaat i broj~ani ocenki.
Za taa cel se koristat razli~ni obrasci vo koi se navedeni podra~jata vo
predmetite, a odredeni se i celite, odnosno standardite i sl. Takvi
re{enija ima vo Francija, Danska, Norve{ka, [vedska, Portugalija i vo
drugi zemji.
Nastavnicite go ocenuvaat napreduvaweto i znaewata na u~enicite
opisno i broj~ano po site predmeti (na primer, vo Italija) ili, pak, za
nekoi predmeti davaat broj~ani ocenki, a za drugi opisni (vo Germanija,
Holandija i dr.).
Vo u~ili{tata vo razvienite dr`avi ocenuvaweto na znaewata i
napreduvaweto na u~enicite razli~no e uredeno vo pogornite oddelenija
na osnovnoto u~ili{te, kako i vo ni`oto sredno obrazovanie. Na primer,
vo Germanija po ~etirigodi{noto {koluvawe vo osnovnoto u~ili{te se
koristi samo broj~ano ocenuvawe, a vo Danska broj~anoto ocenuvawe se
koristi po {estgodi{noto zadol`itelno obrazovanie. Razli~no e
uredeno i ocenuvaweto i proveruvaweto na znaeweto na u~enicite na
krajot na oddelni obrazovni ciklusi i na krajot na zadol`itelnoto
obrazovanie. Na primer, eksternoto proveruvawe na znaeweto se koristi
na vozrast od 7, 11 i 14 godini za u~enicite vo Velika Britanija. Vo
Francija se sproveduvaat nacionalni testirawa na znaeweto za ~itawe,
pi{uvawe i matematika na po~etokot na vtoriot ciklus na zadol`itelnoto obrazovanie (na vozrast na decata od 8 do 9 godini) so {to se
dobivaat povratni informacii za postigawata na decata i za rabotata na
nastavnicite. Vo Holandija na preodot od osnovnoto vo ni`oto sredno
u~ili{te (na 12-godi{na vozrast se koristat nacionalni testovi na
znaewata koi imaat funkcija da dadat pokazateli za natamo{nata
orientacija na decata). Vo Severna Irska i vo Luksemburg se izveduva
testirawe, a u~ili{teto testovite im gi dava na uvid na roditelite.
40
Istovremeno
so
izedna~uvaweto
na
uslovite
so
41
42
43
44
117 418 u~enici, ili 52,44% od vkupniot broj, 39 884 u~enici se so mnogu
dobar uspeh ili 17,81%. Spored toa, nad 70% od u~enicite vo osnovnoto
u~ili{te imaat odli~en i mnogu dobar uspeh. U~enici so dovolen uspeh
re~isi nema, a samo 34 119 u~enici ili 15% se so dobar uspeh.
Vo periodot po 2000-2006 godina na{ata dr`ava se vklu~uva vo
nekolku proekti za me|unarodna evalvacija vo obrazovanieto. Taka,
proektot PISA, ili Programa {to se odnesuva za me|unarodna
evalvacija na postigawata na u~enicite po zavr{uvaweto na op{toto
obrazovanie (15-godi{ni u~enici koi vo na{iot sistem se u~enici vo I
godina vo srednoto u~ili{te), ima cel da ja oceni podgotvenosta na
u~enicite za prodol`uvawe na {koluvaweto i za vklu~uvawe vo
sekojdnevnite profesionalni i `ivotni situacii. Pokonkretno se
ispituva ,,pismenosta" na u~enicite po ~itawe, matematika i prirodnite
nauki. Ovoj proekt se realizira na trigodi{ni intervali pod
pokrovitelstvo na OECD. Aktivnostite vo Republika Makedonija gi
organizira i gi sproveduva Biroto za razvoj na obrazovanieto.
Proektot TIMSS se odnesuva na me|unarodno prou~uvawe na
obrazovnite postigawa po matematika i po prirodnite nauki. Od ova
istra`uvawe se podgotveni me|unarodni komparativni studii vo koi
u~estvuva i Biroto za razvoj na obrazovanieto. Namerite se da se
utvrduvaat znaeweto i sposobnostite na u~enicite vo VIII oddelenie po
matematika i po prirodnite nauki (hemija, fizika, biologija i
geografija), a se ispituvaat i drugite faktori koi imaat vlijanija na
postigawata na u~enicite, kulturata, nastavniot plan, programite i
celite, nastavnata praktika, kako i institucionalnata organizacija na
{kolstvoto. Ova istra`uvawe se sproveduva vo ciklusi od pet godini.
Me|unarodnata studija PIRLS, isto taka, pretstavuva me|unarodno
istra`uvawe koe se sproveduva na sekoi pet godini so cel da se priberat
podatoci za sposobnosta na u~enicite na devet i desetgodi{na vozrast za
razbirawe na pi{uvani materijali i za iskustvoto {to go imaat steknato
vo u~ili{teto i semejstvoto, kako i za faktorite koi se povrzani so
postigawata na u~enicite.
45
Vo uslovi na intenzivirawe na vnatre{nite promeni na sodr`inata i organizacijata na osnovnite u~ili{ta so cel za podobruvawe na
kvalitetot na nastavata i obrazovanieto se nalaga potreba sostojbite so
inicijalnoto obrazovanie na nastavnicite i nivnata dopolnitelna obuka
da bidat kontinuirano sledeni i vrednuvani.
Pogolem broj od nastavnicite vo osnovnite u~ili{ta imaat
dvegodi{ni studii za nastavnici na pedago{kite akademii, na oddelni
studiski grupi za oddelenska i predmetna nastava, dodeka, pak, vo
nastavnata praktika postojnoto inicijalno obrazovanie na predmetnite
nastavnici ~esto im ovozmo`uva da izveduvaat nastava po srodni
predmeti za prirodnite, odnosno op{testvenite nauki, a vo nekolku
slu~ai i za drugi predmeti od jazi~noto podra~je. Poslednive decenii i
vo gradinkite, zabavi{tata i osnovnite u~ili{ta se zgolemuva brojot na
nastavnicite so visoko obrazovanie. Ovoj proces
e potkrepen so
46
U~ebna
godina
Vi{e
Sredno
Drugo
Vkupno
2000/01
3547
9470
902
13927
2001/02
3790
9280
874
10
13954
2002/03
4280
9057
826
31
14194
2003/04
4929
8570
820
16
14335
1004/05
5531
8318
736
15
14600
48
pove}eslojni:
nevrabotenost,
predimenzionirawe
na
mre`ata,
49
na
nastavnicite.
Poradi
toa
neophodno
postojnite
50
H.SORABOTKA SO RODITELITE
51
52
gi dava direktorot za natstandardnite uslugi, dava mislewa za programata za razvoj na u~ili{teto, godi{niot detalen plan na u~ili{teto i za
izve{tajot na direktorot za rabotata na u~ili{teto. Po potreba ovoj
organ gi razgleduva i izve{taite za nastavata i te{kotiite, `albite na
roditelite vo vrska so rabotata na u~ili{teto i drugite aktuelni
pra{awa.
Sovetot na roditelite na u~ili{teto izbira od site predlo`eni
kandidati trojca ~lenovi vo sovetot na u~ili{teto.
Sovetot na u~ili{teto e najvisok organ na javnoto osnovno
u~ili{te. Vo nego ima trojca pretstavnici na osnova~ot, pet pretstavnici na vrabotenite vo u~ili{teto i trojca pretstavnici na roditelite.
Tie se izbiraat so tajno glasawe.
Sovetot na u~ili{teto gi ima slednite nadle`nosti:
- go imenuva i razre{uva direktorot;
- gi prifa}a programite za razvoj, godi{niot raboten plan i izve{taite za ostvaruvaweto na planovite za rabota;
- odlu~uva za mo`noto voveduvawe na programi koi gi nadminuvaat
standardite {to gi nudi u~ili{teto;
- odlu~uva za `albi vo vrska so statusot na u~enikot;
- odlu~uva za `albi vo vrska so pravata, obvrskite i odgovornostite na rabotnicite vo u~ili{teto;
- odlu~uva za `albi na roditelite vo vrska so vospitno-obrazovnata rabota vo u~ili{teto.
53
54
na
u~ili{teto.
Roditelite gi prezemaat obvrskite navreme da gi pla}aat tro{ocite za svoeto dete vo u~ili{teto, pa sepak, i za ovie pra{awa nema
utvrdeno jasni pravila.
Nema sozdadeno praktika za sozdavawe u~ili{ni fondovi so razraboteni pravila za participirawe sredstva na roditelite vo fondovite
i kriteriumi za na~inot na upravuvawe so u~ili{nite fondovi i za
namenskoto tro{ewe na sredstvata.
Roditelite imaat pravo da dobivaat informacii za rabotata i
`ivotot na u~enicite vo u~ili{teto, da se zapoznavaat so postigawata vo
nastavata i drugite aktivnosti. Vo soglasnost so programata za rabota
tie mo`at da u~estvuvaat i vo realizacijata na oddelni sodr`ini so
u~enicite vo u~ili{teto i drugi sli~ni aktivnosti koi imaat zna~ewe
za vospitanieto i obrazovanieto.
U~enicite imaat odgovornost redovno da ja sledat nastavata, da
sorabotuvaat so nastavnicite i drugite u~enici, aktivno da u~estvuvaat
vo nastavata, da gi po~ituvaat pravilata za redot, na~inot na odnesuvawe
i prifatenite normi {to se odnesuvaat na zaedni~kiot `ivot i rabota
na u~enicite i nastavnicite vo u~ili{teto. Sepak, nema sozdadeno
praktika za zapoznavawe na roditelot, koga go zapi{uva svoeto dete vo
55
56
Op{to zemeno, u~enicite mnogu malku u~estvuvaat vo odlu~uvaweto za raboti {to se vo vrska so u~ili{niot `ivot, nemaat mo`nost da
dobijat relevantni informacii, nitu da go ka`at svoeto mislewe za da
vlijaat vrz odlukite koi se donesuvaat vo u~ili{teto. Odnosot na
nastavnicite mo`e da se opi{e kako za{titni~ko/potcenuva~ki i ne go
pottiknuva kaj u~enicite razvivaweto na potrebata od u~estvo, nitu im
obezbeduva na decata alatki so koi }e mo`at da se izborat za zadovoluvawe na nivnite potrebi i interesi.
Demokratskite proceduri ne se po~ituvaat nitu vo izborot na
strukturite vo koi u~estvuvaat u~enicite, nitu, pak, se prisutni vo
kontekst na raboteweto i odlu~uvaweto vo ramkite na u~ili{teto.
57
58
59
Od u~ebnata 2005/06 godina vo osnovnoto u~ili{te vo podgotvitelnata godina se zapi{uvaat decata koi do krajot na kalendarskata
godina }e napolnat 6 godini. Sepak, zna~itelen broj od decata od
ruralnite krai{ta i od semejstvata so ponisko obrazovanie vo posiroma{nite sredini ne gi posetuvaat grupite za podgotvitelnata godina vo
u~ili{tata nitu vo gradinkite. Zatoa se zapi{uvaat vo I oddelenie na 7godi{na vozrast bez neophodnata podgotovka za osnovnoto u~ili{te, a
osven toa ne e postignato nitu optimalno povrzuvawe (organizaciono i
sodr`insko) na vospitnata rabota od podgotvitelnata godina so
oddelenskata nastava vo osnovnoto u~ili{te.
Od ovie pri~ini ima potreba za razvivawe nov nastaven plan i
novi nastavni programi so koi }e se postigant slednite efekti: 1) na site
deca da im se garantira poddr{ka vo najzna~ajniot period vo nivniot
razvoj; 2) da se garantiraat podobri mo`nosti za kontinuirano u~ewe za
site deca na u~ili{na vozrast od 6 do 14 godini vo osnovnoto u~ili{te;
3) da se namali optovarenosta na u~enicite po oddelni predmeti so
naglasuvawe na metodite na aktivno u~ewe, reducirawe na sporednite
60
61
62
63
64
65
KONCEPCIJA
ZA DEVETGODI[NO OSNOVNO VOSPITANIE I OBRAZOVANIE
II DEL
66
I. V O V E D
ostvaruvaa
nastavni
planovi
za
zadol`itelno
osumgodi{no
68
Princip na demokrati~nost
Osnovnoto vospitanie i obrazovanie e zadol`itelno i dostapno za
69
Na licata koi od razli~ni pri~ini ne go oformile devetgodi{noto zadol`itelno obrazovanie, treba da im se ovozmo`i toa da go
napravat vo osnovnoto obrazovanie za vozrasnite.
Princip na nediskriminacija
U~ili{teto }e gi prezeme site potrebni merki da obezbedi
nosti sekoe dete maksimalno da gi razviva svoite predispozicii, intelektualnite i fizi~kite sposobnosti i nadarenost. Nastavata i drugite
aktivnosti vo osnovnoto u~ili{te treba da se usoglaseni so individualnite razliki me|u u~enicite i so na~inot i brzinata vo u~eweto i napreduvaweto na sekoj u~enik. Na toj na~in }e se primenuvaat i razli~ni metodi za motivirawe i podu~uvawe, nastavni sodr`ini {to odgovaraat na
individualnite potrebi i mo`nosti na u~enicite i razli~ni vidovi na
individualizirana nastava {to }e obezbedi po~ituvawe na razlikite i
specifi~nostite na detskiot razvoj, brzinata na napreduvaweto vo u~eweto i nadarenosta na deteto.
Nastavnicite i u~ili{teto imaat posebna odgovornost kon u~enicite koi od razli~ni pri~ini imaat te{kotii vo u~eweto i postignuvaweto na obrazovnite celi, {to doa|a do izraz so prilagoduvaweto na
70
im se garantira redovno kontinuirano {koluvawe vo osnovnoto u~ili{te i da im se ovozmo`i da steknuvaat znaewa, iskustva i ve{tini vo soznajnoto, emocionalnoto, socijalnoto i psihomotornoto podra~je. Zatoa,
vo planiraweto i vo procesot na nastavata i u~eweto treba da se po~ituvaat zakonitostite vo razvojot na u~enicite, a osobeno da im se ovozmo`i
postapno i porelaksirano napreduvawe od eden vo drug kvalitativen stepen i specifi~en period vo u~eweto.
Isto taka, osnovnoto u~ili{te treba da bide povolna sredina vo
koja{to na u~enicite }e im se obezbedi pravilen socijalen i emocionalen razvoj i poddr{ka na fizi~koto i mentalnoto zdravje na u~enicite.
71
72
da
mislat
kriti~ki,
da
prezemaat
odgovornost
za
aktivnostite, kako i so odgovorniot `ivot i rabota na u~enicite i nastavnicite treba da se razviva tolerancijata, po~ituvaweto na razlikite
me|u lu|eto i na nivnite prava i odgovornosti. Istovremeno, za
razvivaweto na ovie vrednosti u~ili{teto treba da im ponudi na
u~enicite pove}e mo`nosti za usvojuvawe znaewa i za razvivawe na
ve{tinite za razbirawe i po~ituvawe na drugite.
Multikulturnosta na makedonskoto op{testvo bara osnovnoto
u~ili{te da go promovira razvivaweto na vrednostite kaj u~enicite za
zaedni~ko `iveewe, po~ituvawe na razlikite me|u lu|eto i nivnata kultura, jazikot i tradiciite. U~ili{teto e odgovorno za razvivawe svest
73
Osnovnoto obrazovanie i vospitanie za u~enicite so posebni obrazovni potrebi se organizira na najpogoden na~in so cel da ovozmo`i
nivno podobro napreduvawe vo nastavata i u~eweto vo soglasnost so individualnite mo`nosti. Decata so posebni obrazovni potrebi se vklu~uvaat vo redovnite paralelki na osnovnite u~ili{ta. Dokolku po opredelen vremenski period se utvrdi deka nivnite postigawa ne se vo
soglasnost so nivniot individualen obrazoven plan, toga{ u~enicite so
posebni obrazovni potrebi se vklu~uvaat vo posebni u~ili{ta ili vo
posebni paralelki pri redovnite osnovni u~ili{ta.
Vo osnovnite u~ili{ta treba da se sozdavaat kadrovski i drugi
uslovi za obrazovanieto za decata so posebni potrebi, a za taa cel se
primenuva i individualiziran pristap vo nastavata.
So obrazovanieto za u~enicite so posebni obrazovni potrebi se
opfa}a i nivnoto osposobuvawe za `ivot vo op{testvenata sredina.
74
75
76
77
3. Razvivawe gra|anska svest kaj u~enicite za pripadnost na Republika Makedonija i neguvawe na nivniot nacionalen i kulturen identitet vo duhot na po~ituvawe na lu|eto bez razlika na nivnata
socijalna, kulturna, rodova i verska pripadnost i fizi~kite ili
mentalnite sposobnosti.
Toa se postignuva so:
-
78
79
80
81
82
u~enik vo
paralelkata.
Iskustvoto i znaeweto na decata vo periodot od 6 do 9-godi{na
vozrast ima temelno zna~ewe za nivnoto natamo{no napreduvawe vo osnovnoto u~ili{te.
Vtor period od IV do VI oddelenie
Na devetgodi{na vozrast koga u~enicite se vo ~etvrto oddelenie
vo novoto u~ili{te se nalaga potreba da prodol`i procesot na kontinuirano usvojuvawe na novo iskustvo i znaewe i razvivawe na nivnite
sposobnosti za mislewe {to e pomalku zavisno od konkretnoto iskustvo.
Mislovnite operacii kaj u~enicite mo`at da se odvivaat i reverzibilno
vo sprotivna nasoka so t.n. ,,internalizirawe" na operaciite, a toa poka`uva deka deteto ne mora i ponatamu da gi re{ava problemite samo so
metodot na obidi i gre{ki, tuku da napreduva so razvivawe na sposobnostite za konzervacija. Ovie soznanija poka`uvaat deka e nu`no u{te na
ovoj stadium u~enicite da se pottiknuvaat intuitivno i konkretno da
usvojuvaat i razbiraat osnovni idei vo oblasta na matematikata i prirodata. Toa nalaga da se postavat razvojni celi {to }e pretstavuvaat i
o~ekuvani rezultati vo ~etvrto, petto i {esto oddelenie na osnovnoto
u~ili{te.
So nastavnite celi, sodr`inite i aktivnostite nu`no e razvojot
na misleweto kaj deteto da se vodi kon stadiumot na koj{to }e mo`e da
gi zamisli samostojno operaciite, da gi anticipira rezultatite, da se
slu`i so sistemi za klasifikacija. Pokonkretno, u~enikot mo`e da
vr{i mislovna aktivnost so slo`eni logi~ki operacii na povisok
stepen (klasificirawe, grupirawe, rasporeduvawe) i sl. Posebna
karakteristika za ovaa vozrast e toa {to misleweto na deteto mo`e da
83
na
misleweto
kaj
u~enicite
za
da
se
ovozmo`i
84
85
Vo prviot period na nastavata u~enicite za zadol`itelnite predmeti imaat od 20 nastavni ~asa vo I do 22 vo III oddelenie, vo vtoriot
period od 25 nastavni ~asa vo IV oddelenie do 27 vo VI oddelenie i vo
zavr{niot period od 27 nastavni ~asa vo VII do 31 vo IH oddelenie.
V. PLANIRAWE NA NASTAVATA
86
87
II
III
IV
VI
VII
VIII
IX
216
216
216
180
144
144
144
144
144
72
72
108
108
72
72
- Matematika
144
144
144
144
144
144
144
144
144
- Angliski jazik
36
72
72
72
72
72
72
108
108
72
72
72
72
- Likovno obrazovanie
72
72
72
72
72
36
36
36
36
- Muzi~ko obrazovanie
72
72
72
72
72
36
36
36
36
- Zapoznavawe na okolinata
72
108
108
- Tehni~ko obrazovanie2
- Informatika
- Op{testvo
- Geografija
- Istorija
- Gra|ansko obrazovanie
- Priroda
- Prirodni nauki
- Biologija
72
72
- Fizika
72
72
- Hemija
72
72
36
72
72
72
2
72
72
72
36
72
108
72
72
72
72
72
72
36
36
72
108
108
108
108
108
108
108
108
108
- Vkupno ~asovi
20
720
22
792
22
792
23(25)
828
24(26)
864
24(27)
864
24(27)
864
29(31)
1044
29(31)
1044
- Broj na predmeti
(900)
7
9(10)
(936)
9(10)
(972)
10(11)
(972)
11(12)
1116
13(14)
1116
13(14)
- Izborni predmeti3
- Jazik i kultura na Vlasite4
36
72
72
72
72
72
72
36
72
72
72
72
72
72
36
72
72
- Albanski jazik
- Tvore{tvo
- Zapoznavawe na religiite5
- Etika
36
36
72
72
72
72
72
72
72
72
36
36
36
- Vkupno ~asovi
36
1-2
36/72
1-2
36/72
1-2
36
36
36
36
36
36
36
36
36
Ovoj nastaven plan se primenuva i vo paralelkite so nastava na albanski, turski i srpski jazik.
36
72
72
72
36/72
1-2
36/72
2(2)
72/
72
2(2)
72/72
36
36
36
36
36
36
36
36
36
36
36
U~enikot vo isto oddelenie mo`e da izbere najmalku eden, a mo`e da se opredeli i za dva predmeti vo zavisnost od interesot i vo soglasnost so
roditelot.
U~enicite koi }e gi izberat ovie predmeti gi izu~uvaat kontinuirano so po dva ~asa nedelno.
Predmetot zapoznavawe na religiite ili etika u~enikot mo`e da go izbere vo VI ili VII oddelenie, odnosno mo`e da go izu~uva vo dvete
oddelenija.
6
U~ili{teto im nudi na u~enicite lista na izborni predmeti soglasno nastavniot plan: zajaknato izu~uvawe na stranskite jazici, na{ata
tatkovina, vospitanie za okolinata, istra`uvawe na rodniot kraj, tanci i narodni ora, proekti od muzi~kata ili likovnata umetnost,
tehni~ko obrazovanie, proekti od informatika, izboren sport, unapreduvawe na zdravjeto, klasi~na kultura vo evropskata civilizacija i
ve{tini za `iveewe.
7
Se planira rabota na: u~ili{ten hor, od 2 do 5 ~asa nedelno (vo zavisnost od razvienosta na horot), odnosno od 72 do 180 ~asa godi{no;
u~ili{ten orkestar od 2 do 4 ~asa nedelno (vo zavisnost od razvienosta na orkestarot), odnosno od 72 do 144 ~asa godi{no.
So godi{nata programa na u~ili{teto mo`e da se planiraat dva do tri dena vo tekot na nastavnata godina za aktivnosti na u~enicite
na sportot, kulturata, ekologijata, tehnikata i dr.
89
od oblasta
91
92
93
94
95
96
isto oddelenie, toga{ ovaa nastava mo`e da se organizira i vo kombinirani grupi, odnosno so u~enici od razli~ni oddelenija koi rabotat vo
istata grupa po programa na ponisko nivo, a drugi na povisoko nivo, {to
nalaga mnogu pogolemo anga`irawe na nastavnicite.
97
za u~estvoto na
98
99
Dodatna nastava
Dodatnata nastava se organizira za u~enici koi vo tekot na redovnata nastava postignuvaat natprose~ni rezultati i, osven toa, se projavuvaat i potvrduvaat so osobena nadarenost i talentiranost vo oddelni
nastavni predmeti. Ottamu, po svojata su{tina i funkcija, dodatnata nastava pretstavuva organizirana gri`a i rabota so nadarenite u~enici. I
ovoj vid nastava vo u~ili{teto se organizira vo slobodnoto vreme na
u~enicite, spored odredeni programski sodr`ini i vo zavisnost od
kadrovskite i drugite uslovi vo u~ili{teto.
Identifikuvaweto i izbiraweto na u~enicite za vklu~uvawe vo
dodatnata nastava ima su{tinsko zna~ewe. Naj~esto identifikuvaweto
na nadarenite u~enici se vr{i so sistematsko sledewe i vrednuvawe na
razvojnite osobenosti, postigawata i potrebite na sekoj u~enik. Ako ima
potreba i uslovi, se primenuvaat i drugi dopolnitelni postapki i
kriteriumi za izbor i vklu~uvawe na u~enicite vo dodatnata nastava.
Za izborot na u~enicite kako kriterium treba da se koristat
rezultatite od vrednuvaweto na postigawata so standardiziranite
testovi vo III i vo IV oddelenie.
Za uspe{no organizirawe na dodatnata nastava neophodno e da se
definira ulogata na nastavnicite i drugite faktori vo u~ili{teto,
lokalnata samouprava i po{irokata sredina, za da se obezbedi stru~na
zasnovanost i podobar kvalitet na dodatnata nastava za nadarenite
u~enici. Za pouspe{no planirawe i organizirawe na dodatnata nastava
pred
u~ili{teto
se
postavuvaat
posebni
zada~i
za
izborot
100
nivnite
roditeli
nastavnikot
koj
zadol`en
za
101
103
104
105
106
Kako {to e poznato vo nastavnata praktika u~enicite i roditelite redovno se izvestuvaa za uspehot vo tekot na trimese~jata i na polugodieto, dodeka ocenkite na u~enicite se zaokru`uvaa i soop{tuvaa na
krajot na nastavnata godina so svidetelstvo za uspehot na u~enikot. Osven toa vo tekot na u~ebnata godina u~enicite i nivnite roditeli redovno se zapoznavaa za postigawata na u~enicite i na roditelskite sredbi i
na drugi na~ini.
Kako i vo drugite razvieni dr`avi, poimot posebni obrazovni potrebi se odnesuva na deca so pre~ki vo psihi~kiot razvoj, so o{teten vid,
so o{teten sluh, deca so autizam, kako i deca so pre~ki vo govorot. Ovoj
poim opfa}a i deca so telesen invaliditet, dolgotrajno bolni deca, kako
i deca so pre~ki vo povedenieto i karakterot koi imaat potreba za
dopolnitelna stru~na pomo{ ili za prilagodeni, odnosno posebni programi za vospituvawe i obrazovanie.
Osnovnite u~ili{ta se zadol`eni da realiziraat programi za
decata so posebni obrazovni potrebi samo so odreden vid i stepen na
pre~ki vo razvojot koi mo`at uspe{no da se vklu~at vo voobi~aenata
u~ili{na sredina. Za ovaa cel u~ili{tata treba da obezbedat stru~ni
rabotnici za podgotovka i izveduvawe na nastavata, kako i za sledewe i
vrednuvawe na postigawata na u~enicite. Spored toa, decata so posebni
potrebi vo Republika Makedonija se vklu~uvaat vo redovnite oddelenija
na osnovnoto u~ili{te samo tamu kade {to vo u~ili{tata ima soodvetni
nastavnici i soodvetni uslovi, kako i obezbedeni stru~waci za dopolnitelna rabota so ovie deca (defektolozi i drugi srodni kadri).
Isto taka, osnovnite u~ili{ta ne treba da se prisiluvaat za prifa}awe na decata so posebni potrebi, a osobeno dokolku nemaat soodvetna oprema i stru~en kadar.
Za osnovnoto obrazovanie na decata so posebni potrebi postojat i
posebni osnovni u~ili{ta, zavodi ili posebni paralelki vo redovnite
osnovni u~ili{ta. Nastavata vo ovie u~ili{ta se realizira spored
107
108
u~ili{ta
posebnite
paralelki
vo
redovnite
Programata na u~ili{teto opfa}a razli~ni vonnastavni aktivnosti na u~enicite za zadovoluvawe na individualnite interesi i
razvivawe na sposobnostite na u~enicite za zaedni~ka rabota koja
pridonesuva za
109
planiraweto
realizacijata
na
slobodnite
u~eni~ki
110
organizacii i zaednici (Crven krst, Narodna tehnika, izvidni~ki odredi, Detska organizacija, planinarski dru{tva, ekolo{ki dru{tva i dr.).
Slobodnite u~eni~ki aktivnosti podetalno se planiraat so godi{nata programa na osnovnoto u~ili{te. Za taa namena Biroto za razvoj na
obrazovanieto }e izgotvi programski osnovi so koi se odreduvaat celite
na oddelni slobodni aktivnosti na u~enicite, nivnata organizacija i
drugite specifi~ni karakteristiki.
U~eni~kite natprevari opfa}aat aktivnosti za koi ima interes
kaj u~enicite i so niv se prezentiraat postigawata ne samo na u~enicite,
tuku i na u~ili{teto vo nastavata i vo drugite podra~ja. Natprevarite
mo`at da se organiziraat na nivo na u~ili{te, op{tina i vo ramkite na
dr`avata. Najuspe{nite u~enici u~estvuvaat na me|unarodni natprevari.
Op{testveno-korisnata i humanitarnata rabota na u~enicite
naj~esto se izveduva vo lokalnata sredina. Za ovaa cel se izgotvuvaat programi za za{tita i ~uvawe na prirodata i okolinata, rabotni akcii na
u~enicite, se organiziraat u~eni~ki grupi i asocijacii so raznovidni
celi i sodr`ini za rabota {to ja vodat u~enicite. Koga ima potreba, u~enicite go ureduvaat u~ili{teto, uka`uvaat pomo{ na u~enici vo
u~eweto ili na socijalno zagrozeni i invalidizirani lica, u~estvuvaat
vo ubla`uvaweto na posledici od elementarni i drugi nepogodi i vo
drugi aktivnosti {to imaat po{iroko op{testveno i humanitarno
zna~ewe.
U~eni~kite ekskurzii se organiziraat za pro{iruvawe i prodlabo~uvawe na znaewata na u~enicite od oddelni vospitno-obrazovni podra~ja i nastavni predmeti, a, isto taka, i za sportuvawe, rekreacija i
dru`ewe vo slobodnoto vreme. Ekskurziite {to se vo neposredna
funkcija na nastavata - nastavnite ekskurzii, se izveduvaat vo ramkite na
zadol`itelnite nastavni denovi {to treba da gi ispolni u~ili{teto vo
tekot na nastavnata godina.
Brojot na ekskurziite vo tekot na u~ebnata godina, nivnata cel i
sodr`ina, na~inot na organizirawe i izveduvawe se planira so godi{nata programa za rabota i godi{niot plan za nastavata vo u~ili{teto.
111
112
- sorabotka so lokalnata samouprava i vospitno-obrazovnite ustanovi, institucii od oblasta na kulturata, pretprijatija i drugi organi i
organizacii zaradi zbogatuvawe na sodr`inite i aktivnostite na u~enicite;
- raznovidni op{testveni, kulturni i obrazovni aktivnosti so
mladinata i vozrasnoto naselenie od lokalnata sredina;
- informirawe na po{irokata javnost za rezultatite {to gi postignuva osnovnoto u~ili{te:
- vklu~uvawe na u~ili{teto vo kulturni i obrazovni aktivnosti
{to se organiziraat vo lokalnata sredina.
U~ili{teto treba redovno da ja informira javnosta za svojata rabota, za sostojbite i problemite i da sorabotuva so drugite ustanovi od
lokalnata sredina, so stru~ni lica od razli~ni oblasti (literatura,
umetnost, novinarstvo, zdravstveni rabotnici, teatar, muzei, galerii i
dr.), {to mo`at da pomognat za pokvalitetno organizirawe na obrazovniot i vospitniot proces. Posebno zna~ewe ima kontinuiranata sorabotka {to se ostvaruva i so sredbite na roditelite, nastavnicite i u~enicite na koi me|usebno se informiraat za rezultatite vo nastavata i za
drugite pra{awa {to se povrzani so potrebite i te{kotiite na u~enicite vo nastavata i u~eweto.
Nu`no e u~ili{teto da podgotvuva programi i da organizira
aktivnosti za odbele`uvawe na zna~ajni proslavi (praznik na u~ili{teto, dr`avni praznici, a osobeno po povod zapo~nuvaweto na nastavata i
zavr{uvaweto na nastavnata godina i dr.). Ovie aktivnosti zadol`itelno
se planiraat za da mo`at u~enicite da gi prezentiraat rezultatite i
postigawata pred roditelite i drugoto naselenie vo lokalnata i
po{irokata sredina. Niz ovie aktivnosti u~ili{teto gi poka`uva
postigawata vo nastavata i slobodnite u~eni~ki aktivnosti (hor, orkestar, dramski i literaturni grupi, likovno tvore{tvo i sl.). Ovie aktivnosti se planiraat so programata za rabota na u~ili{teto i se poddr`uvaat so odredeni finansiski sredstva od fondovite za obrazovanie
na op{tinata i so donacii.
113
Osnovnoto muzi~ko i baletsko obrazovanie i vospitanie se organizira za sozdavawe uslovi za {irewe na muzi~kata i baletskata kultura
i za podgotvuvawe na u~enicite za natamo{no obrazovanie vo ovie
oblasti od umetnosta. Ovaa dejnost se ostvaruva vo u~ili{ta za osnovno
muzi~ko ili baletsko obrazovanie, kako i vo paralelki vo u~ili{tata za
sredno muzi~ko ili baletsko obrazovanie. Za {irewe na muzi~koto i
baletskoto obrazovanie i vospitanie mo`e da se organiziraat i izdvoeni
paralelki pri redovnite osnovni u~ili{ta koi organizaciono pripa|aat
na u~ili{tata za osnovno muzi~ko ili baletsko obrazovanie. So posebni
dogovori se reguliraat obvrskite na u~ili{tata vo koi ima otvoreno
paralelki za osnovno muzi~ko i baletsko obrazovanie.
Vo zavisnost od vidot na instrumentot osnovnoto muzi~ko obrazovanie mo`e da trae najmnogu 6 godini. Osnovnoto baletsko obrazovanie
trae 5 godini. Koga ima potreba, za uspe{no vklu~uvawe na u~enicite vo
osnovnoto muzi~ko ili baletsko obrazovanie se organizira i podgotvi-
114
NASTAVEN PLAN
za dvegodi{no osnovno muzi~ko obrazovanie peewe i instrumenti:
kontrabas i fagot
Nastavni predmeti
Peewe - Instrument
Solfe`
Teorija na muzikata
Vkupno ~asovi:
Za izveduvawe na vospitno-obrazovnata programa po peewe, instrumentite kontrabas i fagot nastavnite ~asovi traat po 30 min., a za solfe` i
teorija na muzikata traat po 40 minuti.
115
NASTAVEN PLAN
za petgodi{no osnovno muzi~ko obrazovanie za duva~ki instrumenti
(drveni i limeni), klasi~na gitara, harfa i udarni instrumenti
Nastavni predmeti
Nedelen fond nastavni ~asovi po oddelenija
Podgotvitelno
Instrument
1
(vtoro polugod.)
Solfe` i elementarna
2
teorija na muzikata
Solfe`
/
Teorija na muzikata
/
Orkestar; Hor;
/
Kamerni grupi
Vkupno ~asovi
3
I
2
II
2
III
2
IV
2
V
2
/
/
/
/
/
/
/
/
/
2
1
2
2
1
2
NASTAVEN PLAN
za {estgodi{no osnovno muzi~ko obrazovanie za instrumentite:
pijano, violina, viola, violon~elo, flejta i harmonika
Nastaven predmet
Nedelen fond nastavni ~asovi po oddelenija
I
Podg.
Instrument
1
2
(vtoro pol.)
Solfe` so elementarna
2
2
teorija na muzikata
Solfe`
/
/
Teorija
/
/
Orkestar; Hor; Kamerni
/
/
grupi
Vkupno nastavni ~asovi
3
4
II
2
III
2
IV
2
V
2
VI
2
/
/
/
/
/
/
/
2
2
1
2
2
1
2
117
X. OBRAZOVANIETO NA NASTAVNICITE
118
119
120
121
122
123
124
125
126
docnewe na ~as;
nerealizirawe na ~as;
zakani;
nastava,
napreduvaweto
na
u~enicite
vo
tekot
na
devetgodi{noto {koluvawe, na~inot na sledewe i ocenuvawe i vklu~uvaweto na u~enicite vo srednoto u~ili{te. Za podelotvorno
razvivawe na sistemot na osnovnoto vospitanie i obrazovanie nu`no e
da se prezemat merki za celosno vklu~uvawe na detskite gradinki vo
nadle`nost na Ministerstvoto za obrazovanie i nauka. Ova re{enie e
prisutno vo site razvieni zemji, zaradi povrzuvawe na predu~ili{noto
i osnovnoto vospitanie i obrazovanie ne samo organizaciono, tuku i
spored celite i sodr`inite vo obrazovniot sistem vo dr`avata i
racionalnoto koristewe na prostornite i kadrovskite i drugite uslovi.
Pri voveduvaweto na oddelni elementi vo nastavata i drugite aktivnosti vo osnovnoto u~ili{te mora da postoi jasen i ostvarliv plan
za site ~ekori {to }e bidat prezemani, kako i za o~ekuvawata i efektite od niv vo podobruvaweto na kvalitetot na osnovnoto obrazovanie i
vospitanie. Za taa cel pred zapo~nuvaweto na nastavata vo sekoe
oddelenie se potrebni podgotovki, bidej}i nema da bide vozmo`no da
zapo~ne u~ebnata godina ako ne se sozdadeni realni uslovi za toa,
dokolku ne se utvrdeni spored nastavnite programi drugite elementi
{to go ~inat nastavniot sistem: podgotovkite na osnovnite u~ili{ta,
sistemot na ocenuvawe na znaeweto na u~enicite, razli~nite oblici na
individualizirana i grupna rabota vo nastavata, mo`nite oblici za
129
130
131
sistemot na osnovnoto obrazovanie, odnosno so uslovite vo koi se realizira obrazovniot proces vo u~ili{teto. Toa zna~i deka za devetgodi{noto osnovno u~ili{te }e se utvrdat:
- standardi za kvalitetni uslovi (materijalno-tehni~ki, prostorni
uslovi, kvalitetni nastavni sredstva za nastavata i u~eweto);
- standardi za kvalitetot na nastavniot proces i efikasno vodewe
na u~ili{teto;
- standardi za uspe{en nastavnik.
132
133
134
Generacija
2003/04
2004/05
2005/06
2006/07
2007/08
P I
I
P I
P I
P I
I
II
II III
II III IV
II III IV V
I
2008/09
II III IV V VI
2009/10
II III IV V VI VII
2010/11
2011/12
2012/13
2013/14
2014/15
I
I
I
I
II
II
II
II
III
III
III
III
IV
IV
IV
IV
V
V
V
V
VI
VI
VI
VI
VII
VII
VII
VII
VIII
VIII
VIII
VIII
2015/16
Vo momentot na voveduvaweto na devetgodi{noto osnovno obrazovanie vo u~ili{tata se opfateni generacii koi{to se {koluvaat
spored razli~ni programi, i toa:
- generacii zapi{ani vo osumgodi{no osnovno obrazovanie;
- generacii zapi{ani vo zadol`itelno osnovno obrazovanie koe{to vklu~uva podgotvitelna godina;
- generacija koja{to }e go zapo~ne obrazovanieto po novite programi za devetgodi{no osnovno obrazovanie.
Vo 2007/08 godina se voveduvaat novi nastavni programi za I oddelenie za u~enicite koi{to }e se zapi{at vo devetgodi{no
osnovno u~ili{te, a za generacijata 2006/07 }e se vovedat inovirani nastavni programi za I oddelenie, koi }e se temelat na
standardite postaveni so programata za podgotvitelnata godina, kako i so novite programi za prvo i vtoro oddelenie za
devetgodi{noto osnovno obrazovanie (bidej}i ovie u~enici bile vklu~eni vo podgotvitelnata godina).
Vo 2008/09 godina se voveduvaat novi nastavni programi za II i za III oddelenie za generacijata 2006/07 (koja{to po
podgotvitelnata godina i inoviranite programi za I oddelenie treba da gi postigne standardite za zapi{uvawe vo III oddelenie
na novoto devetgodi{no u~ili{te).
Isto taka, se voveduvaat inovirani nastavni programi za VI oddelenie spored standardite na novoto devetgodi{no osnovno
u~ili{te za poslednoto triletie, za generacijata 2003/04 godina.
Vo 2009/10 godina se voveduvaat novi nastavni programi za IV oddelenie i toa za generacijata 2006/07.
Generacijata 2007/08 prodol`uva kontinuirano da raboti po novi programi do IX oddelenie.
Isto taka, se voveduvaat inovirani nastavni programi za VII oddelenie spored standardite na novoto devetgodi{no osnovno
u~ili{te za poslednoto triletie, za generacijata 2003/04 godina.
Vo 2010/11 godina se voveduvaat novi nastavni programi za V oddelenie i toa za generacijata 2006/07.
Isto taka, se voveduvaat inovirani nastavni programi za VIII oddelenie spored standardite na novoto devetgodi{no osnovno
u~ili{te za poslednoto triletie, za generacijata 2003/04 godina.
Vo 2011/12 godina se voveduvaat novi nastavni programi za VI oddelenie i toa za generacijata 2006/07.
Site nastavni programi za devetgodi{noto osnovno obrazovanie se voveduvaat vo period od pet godini, od u~ebnata 2007/08 do
2011/12 godina.
Inoviranite programi za VI, VII i VIII oddelenie {to }e se primenuvaat od 2008/09 godina do 2010/11 godina se ekvivalentni so
nastavnite programi za VII, VIII i IX oddelenie na novoto devetgodi{no osnovno u~ili{te.
136
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Aktivnosti
Donesuvawe na Koncepcijata za
devetgodi{no osnovno obrazovanie
Normativno regulirawe (nov zakon
za osnovno obrazovanie i
podzakonski akti)
Finansiski implikacii od
voveduvaweto na devetgodi{noto
osnovno obrazovanie
(po godini spored dinamikata na
voveduvawe na promenite)
Formirawe na sovetodavno stru~no
telo (sovet) za razgleduvawe na
programite i standardite za
devetgodi{noto osnovno
obrazovanie
Izrabotka na novi nastavni
programi za I oddelenie i razvojni
celi za I, II i III oddelenie
Pe~atewe na informativnopromotivni publikacii za
devetgodi{noto osnovno
obrazovanie nameneti za
nastavnicite, roditelite,
u~enicite i drugite zainteresirani
korisnici
Vremenska ramka
mart 2007 godina
Odgovorni institucii
Minister za obrazovanie i nauka
april 2007
maj 2007
137
7.
8.
9.
10.
11.
maj 2007
Ministerstvo za obrazovanie
i nauka
ZELS
Edinici na lokalnata samouprava
Osnovni u~ili{ta
Javni gradinki
Ministerstvoto za obrazovanie i nauka
vo sorabotka so
edinicite na lokalnata samouprava,
osnovnite u~ili{ta,
javnite gradinki
maj 2007
138
12.
13.
14.
15.
juni-avgust 2007
juni 2007
septemvri-dekemvri
2007
139
III DEL
140
U~ili{ta
U~enici
1999/00
1036
252212
2000/01
1010
246490
2001/02
1010
242707
2002/03
1020
235516
2003/04
1012
229564
2004/05
1010
223876
Zabavi{ta pri
predu~ili{ni
organizacii
4682
Vkupno deca vo
zabavi{ta
1999
Zabavi{ta pri
osnovni
u~ili{ta
15784
2000
15769
4401
20170
2001
15053
4126
19179
2002
14789
3801
18590
2003
14801
3735
18536
2004
18581
2827
21408
20466
2005
Izvor: Dr`aven zavod za statistika na Republika Makedonija, Soop{tenija za
soodvetnite godini
141
nastaven jazik
albanski
turski
jazik
jazik
76752
6307
1999/00
makedonski
jazik
168526
srpski
jazik
627
2000/01
164242
75571
6061
616
2001/02
160218
76087
5874
528
2002/03
153665
75543
5825
483
2003/04
148374
75015
5712
463
2004/05
143616
74200
5602
458
Broj na u~enici
koi zavr{ile
VIII oddelenie
1999/00
30564
Broj na u~enici
vo I oddelenie
zapi{ani pred
8 godini
33954
2000/01
30252
33868
89,60
2001/02
31090
34748
89,75
2002/03
30247
33814
89,26
2003/04
29039
32466
89,16
2004/05
28816
31955
90,16
%
90,23
142
Broj na
u~enici na
po~etok na
u~ebnata
godina
Broj na
u~enici na
krajot na
u~ebnata
godina
1999/00
253851
252212
2000/01
249375
246490
2001/02
244740
242707
2002/03
237581
235516
2003/04
231868
229564
U~enici
U~enici
koi go nakoi
pu{tile
povtoruvale
u~ili{teto
Neoceneti
1639
0,64
2885
1,15
0,49
1263
986
0,39
967
2033
0,83
2065
0,86
2304
911
0,37
721
0,30
672
1423
789
1142
1197
1152
1216
0,99
2004/05
227254
223876
3378
1,48
Zavr{ile
osnovno
obrazovanie
U~ebna
godina
1999/00
30564
2000/01
25222
1077
26299
2000/01
30252
2001/02
82,52
856
25675
2001/02
31090
2002/03
818
27012
2002/03
31095
2003/04
934
26512
2003/04
29189
2004/05
24819
82,04
26194
84,25
25064
85,86
646
25710
2004/05
28972
2005/06
143
Vozrast koga go
Dol`ina na
zapo~nuva i traewe na
zadol`itelnoto
zadol`itelnoto
obrazovanie vo godini
obrazovanie
Makedonija
6 - 14
9
Slovenija
6 - 14
9
Italija
6 - 14
9
Portugalija
6 14/15
8/9
[panija
6 14/16
8/10
Danska
7 - 16
9
Grcija
5,5 14,5
9
Belgija
6 15/16
9/10
Germanija
6 15/16
9/10
Francija
6 - 16
10
Luksemburg
4 15
11
Holandija
5 16
11
Anglija
5 - 16
11
[vajcarija
7 - 16
9
Avstrija
6 - 15
9
Hrvatska
7 - 15
8
[vedska
7 - 16
9
Izvor: Bela kniga o vzgoji in izobrazevanju u Republiki Sloveniji, Ljubljana, 1995,
str. 77.
144
Broj na
~asovi
18/22
22,5/25,5
20/28
22/25
28
17/28
23/32
26
25
25
20/30
18
27
23
Traewe vo
minuti
40
45
45
60
50
45
40-50
55
50
40
45
55-60
30-40
Broj na
~asovi
27/34
28,5/31,5
28
32
28
26/36
30/32
26
31
25
34
27
27
35/40
Traewe vo
minuti
40
45
45
50
50
45
40-45
55
50
40
45
55-60
35-40
145
II
III
IV
VI
VII
VIII
IX
Danski jazik
Angliski jazik
Studii za hristijanstvoto
Op{testveni nauki
Istorija
Sport
Muzika
Umetnost (likovna)
Ra~na rabota, rabota so drvo/metal
Matematika
Priroda/tehnologija
Geografija
Biologija
Fizika/Hemija
Germanski/Francuski jazik
Izboren predmet
Klasen ~as
1
1
1
4
1
1
2
2
2
4
2
6
2
1
1
3
2
2
2
4
2
6
3
1
1
3
1
1
4
4
2
2
2
6
3
2
2
2
1
4
4
3
2
2
6
3
2
2
3
4
2
4
6
3
1
2
2
6
3
1
5
2
4
2
1
2
2
2
4
1
20
21
22
26
27
28
30
31
30
146
2
1
Vo vrska so predmetot hristijanstko u~ewe (studii za hristijanstvoto), deteto mo`e da bide oslobodeno od ovoj predmet
dokolku roditelot/staratelot potpi{e izjava so koja ne dozvoluva od li~ni pri~ini deteto da ja posetuva nastavata po ovoj
predmet.
Dol`inata na zadol`itelnoto obrazovanie e 9 godini i zapo~nuva vo kalendarskata godina koga deteto polni 7 godini, ne
zemaj}i go predvid pret{kolskoto obrazovanie ( od 3 do 6 godini).
Osnovnoto u~ili{te vklu~uva edna (nezadol`itelna) podgotvitelna godina i devet zadol`itelni, i ne e podeleno na ciklusi.
132
4
Izvor: Nacionalen sovet za obrazovanie 2001. Prvite dve oddelenija imaat minimum okolu 19 ~asa, vo treto i ~etvrto okolu 23, a vo
petto i {esto okolu 24 ~asa. Od sedmo do devetto oddelenie ima okolu 30 ~asa nedelno. Eden ~as trae najmalku 45 minuti.
147
70
20
148
3. Avstrija
Zadol`itelnoto obrazovanie trae 9 godini.
Osnovno obrazovanie: nedelen raspored na ~asovite
Predmet
II
III
IV
Religisko obrazovanie
Lokalna istorija, geografija, biologija
Germanski jazik (~itawe i pi{uvawe)
Germanski jazik (~itawe)
Matematika
Muzika
Crtawe
Crtawe, pi{uvawe
Rakotvorbi
Fizi~ko obrazovanie
2
3
7
4
1
1
1
2
2
3
7
4
1
1
1
2
2
3
7
4
1
2
2
3
2
3
7
4
1
2
2
3
A
B
A
B
1
B
1
B
21
21
25
25
Izvor: Federalno ministerstvo za obrazovanie 2001. Sekoj nastaven ~as trae 50 minuti. A = 32 ~asa godi{no bez da se planira
nedelniot fond ~asovi (izu~uvaweto na stranski jazik vo I oddelenie, zadol`itelno od 2003 godina). B= 10 ~asa godi{no se planiraat
bez da se opredeli nedelen fond na ~asovi.
149
Slednite tabeli go poka`uvaat nedelniot raspored na ~asovi te za haupt{ule i gimanzium (ni`e sredno):
Haupt{ule: nedelen raspored
Predmet
II
III
IV
Religisko obrazovanie
Germanski jazik
Moderen stranski jazik
Istorija, op{testveni nauki
Geografija i ekonomija
Matematika
Geometrija
Biologija, obrazovanie za sredinata
Fizika i hemija
Muzika
Crtawe, pi{uvawe
Osnovna tehi~ka rabota (*)
Tekstilna rabota (*)
Ishrana i doma}instvo
Fizi~ko obrazovanie
2
5
4
2
4
2
2
2
2
2
4
4
2
2
4
2
2
2
2
2
2
2
4
3
2
2
4
1
2
2
2
2
1.5
1.5
1.5
3
2
4
3
2
2
4
1.5
2
4
1
2
2
2
1.5
3
29
32
32
34
Izvor: Federalno ministerstvo za obrazovanie , 2001. Sekoj ~as trae 50 minuti. (*) Alternativni zadol`itelni predmeti.
150
II
III
IV
Religisko obrazovanie
Germanski jazik
Moderen stranski jazik
Latinski jazik
Istorija, op{testveni nauki
Geografija i ekonomija
Matematika
Biologija, obrazovanie za sredinata
Hemija
Fizika
Muzika
Umetnosti
Rakotvorbi
Fizi~ko obrazovanie
2
5
4
2
4
2
2
2
2
4
2
4
4
2
2
4
2
2
2
2
2
4
2
4
3
4
2
2
3
2
2
2
2
2
4
3
5
2
2
3
2
2
2
29
34
32
32
151
4. Germanija
12 godini zadol`itelno obrazovanie
Osnovnoto obrazovanie e prv ~ekor vo zadol`itelnoto obrazovanie i gi pokriva od I do IV oddelenie (ili od I do VI oddelenie vo
Berlin i Brandenburg). Nameneto e za u~enici od 6 do 10 godini (vo Berlin i Brandenburg od 6 do 12 godini).
Srednoto obrazovanie e podeleno na ni`e sredno {to gi pokriva od V do X oddelenie ili VIII do X, i vi{e sredno nivo koe se temeli
na osnovite dobieni vo ni`oto sredno. Ni`oto sredno e za u~enici od 10 do 16 godini, a vi{oto od 16 do 19 godini.
Baden-Werttemberg. Osnovno obrazovanie, nedelen fond na ~asovi
Predmet
II
III
IV
Religisko obrazovanie
Germanski jazik
Heimat- und Sachunterricht (*)
[Za tatkovinata i svetot]
2
6
2
6
2
7
2
7
2
4
1
1
3
2
5
2
1
3
2
5
3
1
3
2
5
3
1
3
22
2
24
2
26
3
26
3
152
VI
VII
VIII
IX
Religija/Etika (*)
Germanski jazik
Geografija
Istorija
Op{tetsveni nauki
Prv stranski jazik
Vtor stranski jazik
Matematika (**)
Prirodni pojavi
Fizika
Hemija
Biologija
Prakti~en kurs od prirodnite nauki (***)
Sport
Muzika
Fini umetnosti
2
5
2
4
1
3
3
2
2
4
2
2
4
4
3
1
3
2
1
2
4
2
2
4
5
5
3
1
1
1
3
4
4
4
2
3
1
1
3
1
1
2
3
2
2
3
4
4
2
2
2
1
2
1
1
2
4
1
1
2
3
3
4
3
2
2
1
2
1
29
30
32
30
31
31
153
3
Grupna rabota (ne treba da nadminuva 3 nedeli od propi{aniot broj na periodi)
154
5. Grcija
Zadol`itelno obrazovanie e vo traewe od devet godini.
Osnovnoto obrazovanie trae 6 godini, a go zapi{uvaat u~enici koi vo tekovnata godina }e napolnat (zaklu~no so dekemvri) 6 godini.
Srednoto se deli na vi{e i ni`e sredno obrazovanie. Ni`oto trae tri godini i spa|a vo zadol`itelnoto obrazovanie.
Osnovno obrazovanie, nedelen fond na ~asovi (2000)
Predmet
II
III
IV
VI
Religija
Gr~ki jazik
Matematika
Istorija
Nauka za sredinata
(vklu~uva i religija vo I i II odd.)
Geografija
Prirodni nauki
Op{testveni nauki i gra|ansko obrazovanie
Estetsko obrazovanie (drama, muzika, umetnosti)4
Fizi~ko obrazovanie
Angliski jazik
U~ili{ten `ivot
9
4
9
4
2
9
4
2
2
9
4
2
2
8
4
2
2
8
4
2
4
2
3
2
3
2
2
2
3
2
3
1
2
2
3
2
3
1
25
25
26
29
29
29
155
2
3
II
III
Religija
Anti~ka helenska literatura
Moderen gr~ki jazik i literatura
Istorija
Politi~ko i op{testveno obrazovanie
Stranski jazik (angliski, francuski ili germanski)
Matematika
Fizika, hemija
Kompjuteri, tehnologija
Geografija
Biologija I
Biologija II
U~ili{ten vodi~ za struki
Fizi~ko obrazovanie
Estetsko obrazovanie (drama, muzika, umetnosti)
Doma}instvo
2
4
5
2
6
4
2
2
2
3
2
1
2
4
4
2
5
4
3
2
2
3
2
2
2
4
4
3
2
5
4
3
1
2
1
2
2
35
35
35
156
6. Slovenija
a) Zadol`itelen del
predmeti/nedelen broj na ~asovi
Slovene~ki jazik
Matematika
Stranski jazik
Likovno obrazovanie
Muzi~ko obrazovanie
Op{testvo
Geografija
Istorija
Gra|ansko obrazovanie i etika
Zapoznavawe na prirodata
Fizika
Hemija
Biologija
Priroda
Priroda i tehnika
Tehnika i tehnologija
Doma}instvo
Sport
predmet
1
predmet
2
predmet
3
Oddelenski ~as (odd. zaednica)
Broj na predmeti
Nedelen broj na ~asovi
Broj na nedelni pouki
II
III
IV
VI
VII
VIII
IX
6
4
7
4
2
2
5
5
3
2
1,5
3
5
4
4
2
1,5
5
4
4
1
1
4
4
3
1
1
3,5
4
3
1
1
4,5
4
2
2
7
5
2
2
2
2
1
1
2
1
1
1,5
2
2
2
1
3
6
20
35
1,5
3
3
1
2
1,5
3
1
3
0,5
0,5
0,5
0,5
2
2/1
1
1
0,5
6
22
35
8
24
35
9
26
35
11
26
35
14
29,5
35
6
21
35
157
2
2
2
2
2
2
2/1
1
1
0,5
2
2/1
1
1
16
30
35
14
30
32
Denovi za kultuura
Denovi za priroda
Tehni~ki denovi
Sportski denovi
4
3
3
5
4
3
3
5
4
3
3
5
3
3
4
5
3
3
4
5
3
3
4
5
3
3
4
5
3
3
4
5
3
3
4
5
b) pro{iren plan
individualna i zaedni~ka
pomo{ na u~enici so problemi
vo u~eweto
dopolnitelna i dodatna
nastava
op{testveni aktivnosti
0,5
0,5
0,5
0,5
0,5
0,5
0,5
0,5
0,5
1
2
1
2
1
2
1
2
1
2
1
2
1
2
1
2
1
2
Nastava vo priroda
158
7. Hrvatska
predmeti/nedelen broj na ~asovi
II
III
IV
VI
VII
VIII
1. Hrvatski jazik
2. Likovna kultura
3. Muzi~ka kultura
4. Stranski jazik
5. Matematika
6. Priroda
7. Biologija
8. Hemija
9. Fizika
10. Priroda i op{testvo
11. Istorija
12. Geografija
13. Tehni~ka kultura
14. Fizi~ka i
zdravstvena kultura
Vkupno ~asovi za zadol`itelni
predmeti (redovna
nastava)
5
1
1
2
4
5
1
1
2
4
5
1
1
2
4
5
1
1
2
4
5
1
1
3
4
1,5
5
1
1
3
4
2
4
1
1
3
4
4
1
1
3
4
2
2
2
2
2
2
Izborni predmeti
15. Veronauka
16. Stranski jazik
17. Ostanati izborni
predmeti
3
2
1,5
1
2
2
1
2
2
1
2
2
1
18
18
18
18
22
23
26
26
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
159
1+1
1
1
160
1+1
1
1
1+1
1
1
1+1
1
1
3
3
3
3
1+1
1
1
1+1
1
1
1+1
1
1
1+1
1
1
8. Italija
Zadol`itelnoto obrazovanie trae 8 godini. Podeleno e na dva ciklusi i toa na osnovno 5 godini i ni`e sredno 3 godini.
Osnovno obrazovanie
Predmet
II
III
IV
Italijanski jazik
Stranski jazik
Prirodni nauki
Istorija, geografija, op{testveni nauki
Matematika
Religija
Umetni~ko obrazovanie
Muzi~ko obrazovanie
Fizi~ko obrazovanie
6
1
2
5
6
2
2
2
2
6
1
2
5
6
2
2
2
2
6
3
2
5
6
2
2
2
2
6
3
2
5
6
2
2
2
2
6
3
2
5
6
2
2
2
2
28
28
30
30
30
161
Predmet
Italijanski jazik
Stranski jazik
Prirodni nauki
(matematika, hemija, fizika i prirodni nauki)
Istorija, geografija, gra|ansko obrazovanie
Religija (izborno)
Tehni~ko obrazovanie
Umetniko obrazovanie
Muzi~ko obrazovanie
Fizi~ko obrazovanie
I
7
3
6
II
7
3
6
III
6
3
6
4
1
3
2
2
2
4
1
3
2
2
2
5
1
3
2
2
2
30
30
30
162
9. Finska
Zadol`itelnoto obrazovanie trae 9 godini, opfa}a deca od 7-16 godini i e podeleno na osnovno i ni`e sredno.
Osnovnoto trae 6 godini, glavno go izveduva klasen nastavnik, a ni`oto sredno tri godini.
Osnovno obrazovanie
Predmet
32
8
15
3
22
8
44
6
6
8
12
132
Izboren jazik
163
8
8
6
7
6
6
9
3
2
1
3
6
3
2
70
29
Izvor: Nacionalen sovet za obrazovanie 2001 godina. Prvite dve oddelenija imata pribli`no po 19 ~asa, pribli`niot broj ~asovi za
treto i ~etvrto oddelenie e 23 ~asovi, a za petto i {esto 24 ~asa. Od sedmo do devetto predavawata pokrivaat minimum 32 ~asa nedelno.
^asovite traat 45 minuti.
164
10. [vedska
Vo [vedska se realizira devetgodi{no zadol`itelno osnovno obrazovanie.
Predmet/ grupa predmeti
[vedski jazik
Angliski jazik
Matematika
Umetnost
Doma}instvo i ekonomija na potro{uva~i
Fizi~ko i zdravstveno obrazovanie
Muzika
Rabota so tekstil, drvo i metal
1,490
480
900
230
118
500
230
330
Op{testveni nauki
Geografija, istorija, religisko obrazovanie i gra|ansko obrazovanie
(mo`e da bidat izu~uvani kako oddelni predmeti ili kombinirano)
885
Prirodni nauki:
Biologija, fizika, hemija i tehnologija
(mo`e da bidat izu~uvani kako oddelni predmeti ili kombinirano)
800
320
382
6,665
600
165
11. Francija
10 godini zadol`itelno obrazovanie
Osnovno obrazovanie
Minimum
Maksimum
Francuski jazik
9~
10 ~
30 min.
Matematika
Otkrivawe na svetot
Stranski jazik ili regionalen jazik
5~
3 ~.
1 ~.
5 h min.
3 ~. 30 min.
2 ~.
Umetni~ko obrazovanie
Fizi~ko i zdravstveno obrazovanie
3 ~.
3 ~.
3 ~.
3 ~.
26 ~.
166
Minimum
Maksimum
4 ~. 30 min.
5 ~. 30 min.
1 ~. 30 min.
1 ~. 30 min.
3 ~.
30 min.
2 ~.
2 ~.
3 ~. 30 min.
30 min.
Vkupno
Prirodni nauki
12 ~.
12. ~.
Matematika
Eksperimentalni nauki i tehnologija
5 ~.
2 ~. 30 min.
5 ~. 30 min.
3 ~.
Vkupno
8 ~.
8. ~.
3 ~.
3. ~.
3 ~.
3 ~.
26 ~.
Gra|ansko obrazovanie 1 ~.
Izvor: Ministerstvo za obrazovanie na Francija, 2002 godina
167
Klu~nite periodi 1 i 2 pripa|aat na prvata faza. Periodite 3 i 4 ja so~inuvaat vtorata faza. Vo Anglija imaat tri klu~ni predmeti:
angliski jazik, matematika i nauka. Isto taka, ima sedum drugi glavni predmeti: tehnologija, (dizajn i informati~ka tehnologija),
istorija, geografija, muzika, umetnost, fizi~ko obrazovanie i stranski jazik.
168
Vtor period
Predmeti
Period 1
Period 2
Angliski jazik
Matematika
Prirodni nauki
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
**
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
***
**
*
Dizajn i tehnologija
*
IT
*
Istorija
*
Geografija
*
Stranski jazik
Umetnost i dizajn
*
Muzika
*
Fizi~ko obrazovanie
*
Gra|ansko/dr`avno obrazovanie
Period 3
*
*
*
period 4
**
**
***
Izvori: National Curriculum for England online [http://www.nc.uk.net/home.html] and The Qualifications and Curriculum Authority
[http://www.qca.org.uk], March 20002. (*) Programmes of study statutory from August 2000. (**) Programmes of study statutory from August 2001. (***)
Programmes of study statutory from August 2002.
169
13. Norve{ka
Zadol`itelnoto obrazovanie trae 9 godini.
Broj na ~asovi za sekoj period oddeleno
Predmet
266
912
532
190
228
152
95
152
38
228
247
266
589
437
285
380
247
266
228
114
266
247
532
418
380
228
342
342
114
114
304
304
95
3,040
3,078
3,420
152
114
152
(Finski jazik kako vtor jazik, vkupen broj za period od deste godini 1,111)
Izvor: Ministerstvo za obrazovanie, 2001 godina. Vremetraeweto na ~asot e 45 minuti.
170
14. Portugalija
Zadol`itelnoto obrazovanie trae devet godini i e podeleno na tri ciklusi, od koi edniot trae 4 godini, vtoriot 2 i tretiot 3 godini.
Prv ciklus (I do IV oddelenie)
Podra~je/disciplina
Pove}edisciplinarno podra~je
Izrazuvawe i obrazovanie (psihomotori~ko, muzi~ko, dramsko i plasti~no)
Portugalski jazik
Matematika
Transdisciplinarno podra~je:
Edukativno vreme organizirano od u~ili{teto (ne kako oddelni predmeti)
Li~en razvoj, eti~ko i religiozno obrazovanie
Vkupen broj na ~asovi za sekoe oddelenie
25 ~asovi
Fakultativno obrazovanie:
Stranski jazik
Izvor: Ministerstvo za obrazovanie, 1998
171
Vtor ciklus
VI
5
3
4
5
3
4
4
3
4
3
5
3
5
3
Fizi~ko obrazovanie
31
31
Edukativno vreme organizrano od u~ili{teto (ne kako oddelni predmeti) 95-110 ~asa vo tekot na godinata.
Izvor: Ministerstvo za obrazovanie, 1998. Vremetraeweto na eden ~as e 45 minuti.
172
Tret ciklus
VII
VIII
IX
Portugalski jazik
Prv stranski jazik
4
3
4
3
4
3
Op{testveni nauki:
Istorija
Geografija na Portugalija
3
3
3
4
Matematika
4
3
Vizuleno obrazovanie
Fizi~ko obrazovanie
3
3
3
3
3
3
31
31
31
Izborni predmeti:
Vtor stranski jazik, muzi~ko obrazovanie
ili tehnologija
Vkupen broj ~asovi nedelno
Edukativno vreme organizrano od u~ili{teto (ne kako oddelni predmeti) 95-110 ~asa vo tekot na godinata.
Izvor: Ministerstvo za obrazovanie, 1998. Vremetraeweto na eden ~as e 45 minuti.
173
15. Luksembrug
Zadol`itelnoto obrazovanie e 9 godini.
Predmet
Etika i religija
Luksemburg
Francuski jazik
Germanski jazik
Smetawe
Voved vo naukite
Istorija
Geografija
Prirodni nauki
Umetni~ko obrazovanie
Ra~na rabota
Muzi~ko obazovanie
Sportsko i fizi~ko obrazovanie
Aktivits diriges
Vkupen broj ~asovi nedelno
2
1
8
6
3
1
1
1
3
2
28
II
III
IV
VI
2
1
9
6
4
1
1
1
3
28
2
1
3
8
6
2
1
1
1
3
28
2
1
7
5
5
2
1
1
1
3
28
2
1
7
5
5
2
1
1
1
3
28
2
1
7
5
5
1
1
1
1
1
1
2
28
2
1
7
5
5
1
1
1
1
1
1
2
28
174
VIII
IX
Etika i religija
Francuski jazik
Germanski jazik
Luksemburg
Angliski jazik
Matematika
Istorija
Geografija
Biologija
Umetni~ko obrazovanie
Muzi~ko obazovanie
Fizi~ko obrazovanie
Ra~na rabota
2
6
4
1
4
2
2
2
2
1
3
1
2
6
4
6
3
2
1
1
2
1
2
2
6
4
5.5
4
2
1.5
1
2
30
30
30
175
RELEVANTNA LITERATURA
1. Adam~evska S., Aktivna nastava, Legis-Skopje, 1996
2. Angelovska-Galevska, N: Sovremen tretman na kvalitativnite
pedago{ki istra`uvawa, Doktorska disertacija, filozofski
fakultet, Skopje, 1997.
3. Bela knjiga o vzoji in izobrazevanju v Republiki Sloveniji, Ljubljana, 1995
4. Blum,S.B.: Taksonomija ili klasifikacija obrazovnih i odgojnih ciljeva (pr)
Beograd, 1970.
5. Bognar, L. Matijevic, M.: Didaktika, skolska knjiga, Zagreb, 1993.
6. Bognar, L. Matijevic, M.: Didaktika, skolska knjia, Zagreb, 2002.
7. Bruner, Dz.: Proces obrazovanja, Zbornik 4: Psihologija u nastavi, Savez
dru{tava psihologa S.R.Srbije, Beograd, 1988.
8. Bruner, Dz.: Ponovni susret sa ,,Procesom obrazovanja" Zbornik 4:
Psihologija u nastavi, Savez dru{tava psihologa S.R.Srbije, Beograd, 1988.
9. Bruner,Dz.: Tok kognitivnog razvoja, Psihologija, 1-2 (1972).
10. Val{, B. K.: ,,^ekor po ~ekor" Programa za decata i semejstvata,
Institut Otvoreno op{testvo- Makedonija,1995.
11. Vigotski, L.S.: Misljenje i govor, Nolit, Beograd, 1977.
12. Vsebinska prenova osnovne sole, Urad RS za solstvo, 1996
13. Davidov, V.V.: Analiza didaktickih principa tradicionalne {kole i mogu}i
principi nastave bliske budu}nosti, Zbornik instituta za pedago{ka istra`ivanja,
br. 20, Beograd, 1987.
14. Davidov, V.V.: Sta je nastavna delatnost, Zbornik instituta za pedago{ka
istra`ivanja, br. 22, Beograd, 1989.
15. Davidov,V.V.: O shvatawima razvijajuce nastave-saznavanje i nastava, Institut
za pedago{ka istra`ivanja, Beograd, 1995.
16. Damovska, L.: Kompatibilnosta na predu~ili{noto so osnovnoto
vospitanie i obrazovanie: Krug, Skopje, (2001).
17. Dotran, R.: Individualizovana nastava, Veselin Masle{a, Sarajevo, 1962.
18. Damjanovski, A. : Individualizacija na nastavata, Prosvetno delo,
Skopje, 1993.
19. Zakon za osnovnoto obrazovanie, Sl. Vesnik na R.M. br.52, juli
2002.
20. Zakon za srednoto obrazovanie, Sl. Vesnik na R.M. br.52, juli 2002.
21. Kami. K,: Pedagoske implikacije Pija`eove teorije: Razlike u odnosu na druge
teorije i savremena obrazovna praksa, Zbornik 4: Psihologija u nastavi, Savez
drustava psihologa S. R.Srbije, Beograd, 1988.
22. Klafki, V idr. Didakticke teorije, Educa, Zagreb, 1992
23. Klarin, M. V., Pedago{kata terorija vo nastavniot process, Pedago{ki zavod na
Makedonija, Skopje, 1995
24. Enciklopedijski rjecnik pedagogije, Matica hrvatska, Zagreb, 1963.
25. Komenski, J.A.: Velika didaktika, Zavod za ud`benike, Beograd, 1967.
26. Lazarevic, D.: Nastava i razvoj pojmova: Neovigotskijanski pristup, Zbornik
instituta za pedagoska istrazivanja, br. 27, Beograd, 1995.
27. Lazarevic, D.: Ispitivanje usvojenosti i razvoja naucnih pojmova analizom
definicija, Zbornik instituta za pedagoska istrazivanja, br. 28, Beograd 1996.
28. Mars, C.: Kurikulum - temeljni pojmovi, Eduka, Zagreb, 1994.
177