Glavni sastojci ljekovitog bilja

pod biljkom se podrazumjeva odreena biljna vrsta koju susreemo u prirodi

do onog trenutka dok se ne uzbere i osui;
Droga je osuena biljka ili neki njen dio:
- cvijet (flos)
- list (folium)
- nadzemni dio biljke (herba)
- korjen (radix)
- rizom (rhizoma)
- krtola (tuber)
- plod (fructus)
- sjeme (semen)
- kora (cortex)
Najvaniji sastojci ljekovitog bilja su: alakaloidi, glikozidi, saponozidi
(saponini), fenolna
jedinjenja, sluzaste materije, etarska ulja, vitamini, smole, kiseline, biljne
boje, bjelanevine,
skrob, mineralne materije (Na, Ca, K, Fe, S, P, Cl, J i dr.)
ALKALOIDI
sloena prirodna azotna jedinjenja jakog fiziolokog dejstva, gorkog ukusa;
otrovni za ovjeka;
sa kiselinama stvaraju soli;
imaju veliki farmakomedicinski znaaj;
najvanije alkaloidne biljke su: velebilje (Atropa belladona), mrazovac
(Colchicum
autumnale), jedi (Aconitum napellus) i dr.;
GLIKOZIDI (HETEROZIDI)
Sloena nepostojana neorganska jedinjenja koja se brzo razlau na svoje
sastojke;
ljekoviti su kao supstance jakog fiziolokog dejstva,
Vanije biljke koje sadre glikozide su: medvjee groe (Arctostaphyllus uva
ursi), lincura
(Gentiana lutea), truljika (Rhamnus frangula), itd.;

SAPONIZIDI ILI SAPONINI

organska heterozidna jedinjenja veoma rasprostranjena u biljkama;
imaju osobinu da mukanjem s vodom daju jau ili slabiju pjenu;
Znaajnije biljke su: sapunjaa (Saponaria officinalis,), jagorevina (Primula
vulgaris),
divizma (Verbascum tapsiformae), rastavi (Eqisetum arvense) i dr.
FENOLNA JEDINJENJA
javljaju se u vidu polifenolskih i fenolskih supstanci;
od polifenolskih su najrasprostranjeniji tanini,
tanini su sloena organska jedinjenja koja imaju zajednika svojstva: opor
okus, stave kou i
taloe bjelanevine;
Najvanije biljke u kojima ima tanina su: ruj (Cotynus coggygria), kesten
(Castanea sativa),
hrastovi (Querccus sp.), borovnica (Vaccinium myrtillus), kantarion (Hypericum
perforatum),
kupina (Rubus fruticosus)
SLUZI
prirodna polisaharidna jedinjenja koja sa vodom daju guste rastvore i koja se
koriste
uglavnom za izradu raznih lijekova;
Najvanije biljke: kaun (Orhis morio), bijeli sljez (Althae officinalis), crni
sljez (Malva silvestris), podbjel (Tusilago farfara) idr.;
ETERINA ULJA
Smjea raznih organskih jedinjenja prijatnog mirisa koja lako isparavaju;
Imaju iroku primjenu u medicini, kozmetici i prehrambenoj industriji,
Najvanije biljke su: rue (Rosae sp.), jasmin (Jasminum officinalis), kleka
(Juniperus
communis), pelin (Artemisia absinthium), majina duica (Thymus serpyllum),
nana (Mentha
piperita) i dr.

VITAMINI
Supstance jakog fiziolokog dejstva koje normalizuju razmjenu materija u
ivimorganizmima, a djeluju u vrlo malim koncentracijama slino hormonima i
fermentina;
nazivaju se i biokatalizatori;
Najvanije biljne vrste su: jagoda (Fragaria vesca), malina (Rubus ideaus),
kupina (Rubus
fruticosus), borovnica (Vaccinium myrtillus);

SAKUPLJANJE LJEKOVITOG BILJA

prvi uslov za sakupljanje biljaka je njihovo poznavanje;
drugi vaan uslov su odgovarajue vremenske prilike;
Osnovni principi kojih se treba pridravati kod branja ljekovitog bilja su:
Pupoljci se beru u rano proljee;
Cvetovi se beru kada biljka poinje cvjetati. Ne beru se cvjetovi koji su
precvjetali;
Lie i nadzemni dijelovi beru se kada se pojave prvi cvjetovi na biljci;
Plodovi i sjemenje se sakupljaju kada potpuno sazriju;
Kore se uglavnom gule u proljee;
Korijenje, krtole, rizomi i lukovice se kopaju uglavnom u jesen kada lie
potpuno uvene;
Cvjetovi i neki listovi se najee otkidaju rukama;
Listovi sa dugakim peteljkama odsijecaju se noem, bez peteljke;
Nadzemni dijelovi biljke odsijecaju se noem, makazama ili srpom;
Podzemni organi se uglavnom vade poslije kie;
Ubrani dijelovi biljke se ne smiju izlagati pritisku;
Posebnu panju obratiti na istou;
Podzemne organe nakon vaenja oprati hladnom vodom;
Sakupljeno bilje se ne smije dugo drati u vrei ili korpi;
Posebnu panju obratiti na otrovno bilje;
Pri suenju biljaka nastaju odreeni gubici u teini i za pojedine dijelove biljke
iznose:
od korijena, rizoma i krtole se od 3-5kg svjee materije dobije 1kg suve;
od lista, 5-9 kg svjee- 1kg suve materije;
od ploda, 5-6 kg svjeeg 1kg suve;
kora, 3-4 kg svjee 1kg suve;
sjeme, 3-4 kg svjee 1kg suve;

SMJETAJ, PAKOVANJE I UVANJE UBRANOG BILJA

osjetljive su na biotike ( vlaga, svjetlost) i abiotike (insekti, gljive) faktore;
uvati na suvim, provjetrenim i zamraenim prostorijama,
najbolje se uvaju u presovanom stanju ako je to mogue;
prostorije u kojima se uva droga ne smiju biti sa betonskim podom;
nakom pakovanja svaka droga mora biti etiketirana (naziv, mjesto i vrijeme
branja, nain suenje itd.;
moraju se prodati iste godine kada se uberu;

Lavandula officinalis (angustifolia) lavanda

Opis:
-Niski viegodinji grm, visine od 50-80 cm;
-Mnogo uspravnih izdanaka prekriveni uskim
duguljastim listovima;
-Cvjetovi su modri i nalaze se na vrhu izdanka skupljeni
u cvasti koje lie na klas;
Raste prirodno ili se sade plantae. Nalazi se na
ekstremnim uslovima u pogledu tla i klime;
Iskoritavanje;
-Beru se cvjetovi, listovi i itava biljka u cvatu;
-Za proizvodnju ulja beru se klasovi sa drkama, ostave
se da uvenu i onda se destiliu;
-Ako se ele dobiti isti cvjetovi klasovi se sue u hladu
i zatim omlate;
-uvaju se u zatvorenim posudama.
Malus silvestris divlja jabuka
Raste u pojasu hrastovo-grabovih uma, esto na
istinama i u prorjeenim sastojinama.
Iskoriavanje;
Koriste se plodovi koji imaju vie vitamina nego
oplemenjena jabuka
plodovi se takoe koriste za pravljenje jabunog
sireta koji se koristi protiv arterioskleroze i za
smanjenje holesterola u krvi.

Rosmarius officinalis-ruzmarin
Opis:
-Trajni razgranati zimzeleni grm;
-Naspramni, koasti, uski. 2-3 cm dugaki
listovi tamno-zelene boje sa gornje strane i
sivo bijele sa donje strane;
-Izmeu listova se nalaze ljubiasto-plavi
cvjetovi;
-Raste na toplim stanitima.
Iskoritavanje:
-Koriste se cvjetovi, izdanci u cvatu i listovi.
-Destilacijom se dobijaju smola, eterina ulja,
tanin i saponin.
Ljekovito svojstvo
-Materije koje se nalaze u ruzmarinu utiu
na opte poboljanje stanja organizma i
funkcije unutranjih organa;
-Ruzmarinovo ulje se koristi za
poboljanje cirkulacije krvi.
-Alkoholna otopina pomae kod reuma;
Artemisia absinthium- pelin
Opis:
-Trajna biljka svjetlosive boje visine do 1m.
-Stabljika zeljasta, razgranata, dlakava,
-Listovi perasto dijeljeni, dlakavi;
-Cvjetovi zlatnoute ili zelenoute sloeni u
metliastu cvast;
Rairena je na kserotermnim stanitima,
plitkim zemljitima iznad krenjaka.
Iskoritavanje:
-prije cvjetanja sabiru se listovi, a za vrijeme
cvijetanja cijela biljka tj. cvjetni vrhovi do
duine od 30 cm.
Ljekovito svojstvo
-Sadri gorki glikozid absintin i artemisin i
organske kiseline;
-Listovi sadre zeleno-plavo eterino uljetujen;
-Koristi se kod probavnih smetnji i za
jaanje organizma;
Sui se u hladu na vjetrovitom mjestu ili usunici na temperaturi do 40C,
Branje listova treba izvriti prije nego je biljka ocvala.

Salvia officinalis alfija

Opis:
-Razgranati viegodinji grm visine do 50cm;
-Donji dijelovi stabljike su odrvenjeni;
-Korijen je jak i duboko prodire u zemlju;
-Listovi su naspramni, dugi, uski, dlakavi;
-Cvjetovi su plavoljubiasti, dvousnati i nalaze se
u klasastim prljenovima;
Kod nas je esta u Hercegovini gdje igra
znaajnu ulogu u spreavanju erozije.
Prilikom upanja se ne smije vaditi korijen.
Ljekovito svojstvo
-Sadri eterino ulje salviol, tanine,
gorke materije i dr.
-Koristi se kao aj sa antiseptinim
dejstvom protiv upala sluokoe;
Beru se zeljasti dijelovi biljke.
Stabljika se sijee noem pa se listovi
kidaju sa stabljike.
Sui se u hladu u tankom sloji i suva
se pakuje u bale.

Origanum vulgare vranilovka, mravinac

Opis:
-Viegodinja zeljasta biljka sa uspravno
razgranatom stabljikom visine do 60cm.
-Listovi su sitni naspramni, imaju kratke drke.Na vrhovima granica pojavljuju
se okrugle cvasti sainjene od cvjetova ljubiaste boje prijatnog
mirisa; Raste u kserotermnim umama i ikarama reda
Quercetalia pubescentis Br-Bl, u umama crnog i
bijelog bora i na livadama, pored puteva itd.;
Iskoritavanje;
-Sakuplja se gornji dio stabljike u cvijetu, po lijepom
vremenu;
-Ne beru se precvjetale biljke sa razmetnutim
plodovima;
Ljekovita svojstva
-Sadri etarsko ulje, gorke materije;
-Koristi se u obliku aja za lijeenje upala koe i sluzokoe i protiv kalja;
-Takoe se koristi za lijeenje organa za varenje i mokrenje;

Alium ursinum srijemu, crijemu, medvjei luk

Opis:
Visoka 20-25 cm s duguljastom podzemnom stabljikom
obavijenom bijelom i prozranom koicom;
Listovi su duguljasti i pljosnati;
Cvjetovi su u glaviastim cvastima, bijele boje, zvjezdastog
oblika;
Razmnoava se iskljuivo pomou sjemena koje je crne
boje i koje raznose mravi;
Najee raste u pojasu bukovih uma (Fagetum montanum
alliosum) i ponegdje pokriva itave plohe na zaravnjenim
terenima sa dubokim i svjeim zemljitem.
Iskoritavanje:
Najee se koristi podzemna stabljika (Bulbus alli ursini), a
i itava biljka;
svjea biljka se bere u aprilu-maju, a lukovica u jesen;
Biljka se ne smije suiti, ve se koristi samo svjea;
Ljekovita svojstva
sadri velike koliine eterinog ulja, mineralne soli, sluz i eer;
Ima ljekovita svojstva protiv arterioskleroze, protiv povrenog krvnog pritiska;
Upotrebljava se i za lijeenje jetre, eluca, crijeva itd.
U narodnoj medicini je poznat kao sredstvo za lijeenje rana gdje se kapi
svjeeg soka
cijede iz biljke na ranu.

Asperula odorata lazarkinja, mirisni bro, broika

Opis:
viegodinja zeljasta biljka sa uspravnom i
tankom stabljikom;
visina je oko 30 cm;
listovi su prstenasto rasporeeni oko stabljike,
ima ih 6-9 u prstenu;
cvjetovi su sitni bijeli, skupljeni u cvast;
biljka cvjeta od maja do juna;
Veoma je rasprostranjena u mezofilnim stanitima
neutrofilnih bukovih i bukovo-jelovih uma.
Iskoritavanje:
Bere se cijela biljka u cvijetu i neposredno poslije
cvjetanja;
Biljka se ne upa ve se ree;
Ljekovita svojstva
sadri gorke materije, smole, kumarin i
dr.
upotrebljava se za lijeenje organa za
disanje;
kumarin ima antiseptino djelovanje;
Suenje se vri paljivo da bi se zadrala
prirodna zelena boja i opojan miris.

Fragaria vesca divlja jagoda

Opis:
viegodinja biljka visoka oko 15 cm;
listovi na dugakoj peteljci sastavljeni od tri liske
pokriveni dlakama;
cvjetovi su na vrhu stabljike, bijeli, skupljeni u cvast;
biljka se razmnoava pomou stolona;
cvjeta u proljee, a plodonosi u toku ljeta;
Najee se javlja na poaritima, krevinama i po
ivicama uma u pojasu bukovih uma i uma bukve i
jele.
Iskoriavanje;
Koristi se list jagode (Fragariae folium); rizom
(Fragarieae rhizoma) i plod (Fragariae fructus)
List se bere mlad, u proljee, a rizom se vadi u jesen
Ljekovitost
u listi i rizomu ima dosta tanina pa se koristi
kao sredstvo protiv dijareje;
list se koristi u raznim ajevima i slian je kao
ruski aj;
plod se koristi u ishrani, bogat je vitaminom C;

Pirus communis divlja kruka

Opis:
spororastue drvo visoko do 15m;
kora hrapava, veoma rano ispuca uzduno i
popreno;
list je jajast, zailjen, dug 2-6 cm;
cvjetovi su bijeli;
plod zrije u oktobru;
Raste mjestimino umijeana u fitocenozama
hrastovih uma.
Iskoritavanje;
plodovi su bogati vitaminom C i koriste u
prehrambenoj industriji;

Polypodium vulgare slatka paprat, oslad

Opis:
ima vodoravan rizom plitko u zemlji iz kojeg
izlaze uspravni, koasti i goli prosto dijeljeni
listovi dugi do 40 cm.
na naliju lista se nalaze u dva reda poredane
jamice sa sporama;
Raste na stijenama i kamenitim blokovima
obraslim mahovinama u sjenovitim listopadnim,
etinarskim i mjeovitim umama, na vlanim
mjestima.
Iskoritavanje;
Rizom se sakuplja u rano proljee ili jesen, oisti
se, opere i sui na temperaturi do 50C.
Od 4kg svjeeg dobije se 1kg suvog rizoma.
Ljekovitost
Sadri saponizide, sluzi, skrob i eer;
Koristi se protiv kalja;
Thymus serpyllum majina duica
-Viegodinja zeljasta biljka
-Raste kao polugrm sa tankim stabljikama visine
do 20cm;
-Listovi su sitni jajastog oblika, po obodu cijeli,
naspramno poredani;
-Cvjetovi su ruiasto-ljubiaste boje, sakupljeni
u okrugle cvasti
Raste u kserotrmnih umama, ikarama i
kamenjarima.
Iskoritavanje;
-Gornji dio biljke se odsijeca noem ili
makazama.
-Precvjetale biljke sa plodovima se ne beru
Ljekovita svojstva
-Sadri etarska ulja, tanine i druge
ljekovite materije;
-Za lijeenje respiratornih organa kao
dobro antiseptino dejstvo;
-U parfimerijskoj industriji

Lavandula officinalis (Angustifolia); porodica: Lamiaceae usnatice

Ruzmarin Rosmarinus officinalis; porodica: Lamiaceae usnatice
Pelin Artemisia absinthum; porodica:Asteraceae - glavoike
Kadulja, alfija Salvia officinalis; porodica: Lamiaceae - usnatice
Origano, vranilova trava Origanum vulgare; porodica: Lamiaceae usnatice
Majina duica Thymus serpyllum; porodica: Lamiaceae usnatice
Medvjei luk Alium ursinum; porodica: Alliaceae - lukovice
Divlja jabuka Malus silvestris; porodica: Rosaceae - rue
Divlja kruka Pirus communis; porodica: Rosaceae - rue
Divlja jagoda Fragaria vesca; porodica: Rosaceae - rue
Slatka paprat Polypodium vulgare; porodica:
Lazarkinja Asperula odorata; porodica: Rubiaceae -