PRIPREMA ZA IZVOENJE NASTAVNOG SATA IZ

HRVATSKOGA JEZIKA

II. OPI METODIKI PODACI

Nadnevak odravanja nastavnog sata:
Razred i odjel u kojem se sat odrava: 1.
Nastavni predmet: hrvatski jezik
Vrsta nastavnog sata (javni, individualni): javni sat
Vremensko trajanje sata: 45 min.
Mjesto odravanja sata: uionica

III. PRIPREMA NASTAVNOG SATA

Programsko podruje (nastavna cjelina): medijska kultura
Nastavna tema: animirani film
Kljuni pojmovi: Djeja pria, slijed dogaaja, lik u filmu
Obrazovna postignua: primati (recepcija) primjerene djeje filmove: zamijetiti i odrediti
slijed dogaaja u filmu; ispriati filmsku priu kratkoga crtanoga filma; razlikovati glavne i
sporedne likove u filmu
Nastavna jedinica (prema izvedbenom programu): interpretacija animiranoga filma Bijela
pria Borivoja Dovnikovia
Vrsta nastavnog sata: obrada novoga gradiva
Izvori za izradu priprave:
-

Babi, S., Finka, B., Mogu, M.(2000.): Hrvatski pravopis; kolska knjiga, Zagreb

Been, A.: (2005.): Metodiki pristup knjievnosti i medijskoj kulturi; Profil

Miki, K.: Film i drugi mediji;(2005.): Uiteljska akademija Sveuilita u Zagrebu

Teak, S.: Metodika nastave filma;(1999.): kolska knjiga, Zagreb

Nastavni plan i program za osnovnu kolu; (2006.)Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i porta, Zagreb

IV. NAOBRAZBENA ZADAA NASTAVNOG SATA/NASTAVNE

JEDINICE:

Metodika nastave filma ukljuuje animirani film sa svim njegovim podvrstama: crtani,

lutkarski, kolani, grafiki, kompjutorski film.

Zadaa je uenike uvesti u svijet filma kao umjetnosti ne samo slike nego i umjetnosti

pokreta. Film postaje slika u pokretu.

Upoznati uenike sa sadrajem animiranog filma Bijela pria

Zadae nastavnog sata

Zadae nastavnog sata su uopene i saetije odrednice kojima se usmjerava cjelokupan
odgojno-obrazovni proces, odnosno nastava.
Zadae ovog nastavnog sata su upoznavanje uenika sa sadrajem animiranog filma Bijela
pria, pomou problemskih pitanja oblikovati sud o liku i njegovim postupcima, odrediti
pouku filma, razvijati usmeno i pisano izraavanje, potaknuti uenike na intelektualnu
aktivnost, opaziti filmska izraajna sredstva.

V. ZADATCI NASTAVNE JEDINICE:

A) ZADATCI IZOBRAZBE:
FILMSKO-OBRAZOVNI:
Stjecanje jedne ili vie spoznaja o filmu, utvrivanje i provjeravanje filmskog znanja.
Uenici usvajaju odreenu grau, generalizaciju i injenice koje proizlaze iz nastavnih
sadraja.
-

upoznavanje s animiranim filmom

usvojiti spoznaje o filmu kao umjetnosti ozvuene slike u pokretu: objasniti da je film
umjetnost namjenjen publici. Gleda se u posebnom prostoru za projekciju ili (kino) ili
bilo gdje drugdje (video)

usvojiti pojam crtanog filma --- oivljavanje slike u pokretu

osvijestiti sadraje crtanog filma

odreivanje glavnih i sporednih likova filma, te njihovih osobina

uoavanje redoslijeda dogaaja u filmu

spoznati osnovne izraajne vrijednosti filma: uoiti filmska izraajna sredstva: boja,
zvuk i pokret

promotriti sadraj crtanog filma s razliitih aspekata: zabavnog, etikog, obrazovnog

OPEOBRAZOVNI:
-

stjecanje, proirivanje, produbljivanje i utvrivanje znanja iz drugih podruja: iz

jezika, knjievnosti, povijesti, zemljopisa, biologije, likovnih umjetnosti, muzike,
psihologije, filozofije, sociologije itd.

JEZINO-KOMUNIKACIJSKI:
-

osposobljavati uenike za pravilno i potpuno izraavanje na hrvatskom knjievnom

jeziku

razvijati sposobnost uspjenog i argumentiranog sudjelovanja u razgovoru i iznoenja

vlastitog miljenja

izraziti doivljaj filma u cjelini

samostalno prepriati fabularni tijek filmske prie

izdvojiti pojedinosti u opisu i karakterizaciji likova

izraziti vlastiti kritiki osvrt na odgledani film

bogaenje leksika

FILMSKO- KOMUNIKACIJSKI:
Osposobljavanje za primanje i eventualno odailjanje poruke filmom

B) ZADATCI SPOSOBNOSTI:
FILMSKE SPOSOBNOSTI
-

razvijati sposobnost doivljavanja i razumijevanja filmskog djela

razvijati sposobnosti asocijativnog povezivanja filma i svakodnevnog ivota

razvijanje interesa za crtani film i uoavanje velikih mogunosti izraavanja putem

crtanog filma

izdvojiti pouku filmske prie

OPE SPOSOBNOSTI
-

razvijati sposobnosti promatranja i uoavanja

razvijati sposobnosti promiljanja i logikog zakljuivanja

razvijanje izraajnih i misaonih sposobnosti

percepcija detalja

osposobljivanje za komunikaciju s medijima: kazalitem, filmom, radijem, tiskom,

stripom, raunalom.

primanje (recepcija) kazaline predstave, filma, radijske i televizijske emisije

FUNKCIONALNI
-

razvijanje psihikih funkcija, posebice sposobnosti promatranja, zapaanja, logikog i

kritikog miljenja, stvaralakog matanja

C) ZADATCI ODGOJA:
FILMSKO-ODGOJNI
-

razvijanje ljubavi prema filmu kao cjelovitom umjetnikom djelu, a ne samo sredstvu
razonode

njegovanje ljubavi za film

upoznavanje filma kao medija i mogunosti njegova izraavanja

razvijati naviku posjeivanja filmskih projekcija izvan kole

utjecati na svijest uenika o povezanosti filmske umjetnosti s umjetnou uope

osposobiti uenika za svjesno, sigurno i kritiko primanje poruka s ekrana

razviti estetsku osjetljivost uenika, posebice sposobnost otkrivanja estetskih

vrijednosti filma

razviti umne i imaginacijske sposobnosti uenika, aktivirati stvaralaku matu

omoguiti djetetu da stjecanjem filmske naobrazbe usvaja svjetonazor po kojem e se

spontano razvijati u kritiku, slobodnu i stvaralaku linost, korisnu sebi, svojoj
zajednici i svijetu u kojem ivi.

OPE-ODGOJNI
-

poticanje uenika na aktivnost i sudjelovanje u radu

razvijati samostalnost uenika u radu

razvijati i poticati navike sluanja i potivanja sugovornika

razvijati uenikove moralne, drutvene i estetske osobine

razvijanje komunikacije

razvijanje etike, drutvene, humanistike svijesti i sklonosti da se prema tome

usmjeri vlastitio ponaanje i djelovanje.

VI. NASTAVNE METODE:

metoda pokazivanja/demonstracije:

audiovizualna pokazivanja: projekcija zvunih filmova i tv emisija, kompjutorskih

programa itd.
vizualna pokazivanja: dijafilmova, nijemih filmova, fotografija, crtea, slika, knjiga,

asopisa...
auditivno pokazivanje: reprodukcija zvunih snimaka( umovi, glazba, razliiti zvuni
efekti...)

metoda usmenog izlaganja- metoda upuivanja s nastavnikove strane (doivljajno-spoznajna

motivacija, najava animiranog filma Bijela pria, davanje uputa za rad u skupinama ).
Naglasak treba staviti na uenikovo pripovijedanje, opisivanje, objanjavanje i dokazivanje, a
u nastavi filma ima mnogo prilika za to. Prednost se daje kraim monolozima koji su zapravo
dio heuristikog razgovora. Krai ueniki monolozi postaju i male govorne vjebe kojima se
uenik ospoobljava za due govorenje.
metoda razgovora- motivacijski (poetak sata), usmjereni (etapa analize), heuristiki
(smiljenim i razvojnim pitanjima razvija se razgovorna nit tako da uenici sami dolaze do
zakljuaka i novih spoznaja ), reproduktivni (ponavljaju se teoretske spoznaje, definicije i
objanjenja koja su ve pitanjem vrsto odreena i ograniena. Svrha kojoj se slui, moe se
postii i drugim, vrednijim vrstama produktivnog i stvaralakog razgovora), akademski ( svi
sudionici su ravnopravni, te takoer nastavnik ravnopravno sudjeluje), raspravljaki
(postavlja se problem, ispituju se mogunosti njegova rjeenja i pronalazi se zajedniko
rjeenje)
metoda pisanja- zapisivanje bitnih podataka o crtanom filmu, o stvaraocima, pismeno
odgovaranje na pitanja, upisivanje na nastavne listie. Ova metoda korisna je kad nastavnik
eli saznati miljenje svojih uenika i izbjei mogui utjecaj na druge. Metoda pisanja korisna
je u povezivanju nastave filma s nastavom knjievnosti, scenske umjetnosti, jezika i
izraavanja.
metoda itanja: o filmu se moe mnogo doznati itanjem. Moe se ukljuiti u razliite etape
nastavnog procesa: kao priprema za gledanje filma, kao odskoite u raspravu, kao zakljuak
ili dopuna rasprave...

metoda heuristikog razgovora- metoda u kojoj uitelj problem postavi usmjerenim pitanjima
te dovodi uenike do samostalnog rjeavanja problema
metoda opisivanja, metoda prepriavanja, metoda crtanja- metode kojima e se uenici sluiti
u izvravanju svojih zadataka; osposobljavati uenike za pravilno i potpuno izraavanje na
hrvatskom knjievnom jeziku te razvijati sposobnost uspjenog i argumentiranog sudjelovanja
u razgovoru i iznoenja vlastitog miljenja. Metoda crtanja u mlaim razredima osnovne kole
esto je zanimljiva jer e djeca rado svoj doivljaj filma predstaviti crteom.
vizualna metoda- gledanje crtanog filma, aplikacije na ploi
metoda recepcije- ostvaruje se na razini poetne recepcije, razini prvih dojmova; prvi
dojmovi se formiraju u etapi emocionalno-intelektualne stanke
metoda ponavljanja, metoda uenja, metoda gledanja i promatranja, metoda promiljanja i
logikog zakljuivanja, analitiko-sintetika metoda, metoda demonstracije, metoda sluanja.

VII. NASTAVNI IZVORI, NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

Nastavno sredstvo je prijenosnik teksta, sredstvo kojim se tekst ueniku predstavlja,
predouje.
Nastavno pomagalo je naprava, aparat ili stroj potreban za pokazivanje tekstova
naroitim tehnikama, najee razliitim projekcijama.

Na satu koristim: ploa, slike, fotografije, dvd player, aplikacije, listii

VIII. NASTAVNI OBLICI RADA: frontalni, individualni, u skupini

IX. STRATEGIJE: pouavanje, uenje otkrivanjem, doivljavanje, izraavanje i
stvaranje, vjebanje, stvaranje

X. STRUKTURA SATA USTROJ NASTAVNE JEDINICE:

1. Emocionalno intelektualna priprema
a) motivacija
b) najava filma
2. Prikazivanje filma

3. Emocionalno - intelektualna stanka

4. Objava doivljaja
5. Interpretacija filma:
a) literarna interpretacija filma
b) interpretacija filmskih izraajnih sredstava
6. Uopavanje
7. Stvaralaki oblici rada

XI. A) METODIKI SUSTAVI U NASTAVI KNJIEVNOSTI I

MEDIJSKE KULTURE:
Ideolokopragmatiki sustav
Ideolokokritiki sustav: prednost se daje otkrivanju veza izmeu materijalne
proizvodnje i filmske komunikacije te pronicanje u uzroke drutvenih nejednakosti.
Akcent je na filmu kao elementu kulture pri emu se on opet moe promatrati s
razliitih strana.
Kulturolokokritiki sustav: estetsko i psiholoko prosuivanje filmskih vrijednosti i
uloga filma u razvoju kulture.
Filmolokokritiki sustav: inzistira na filskim specifinostima. Pretpostavlja se kola
gledanja u kojoj uenici stjeu filmskojezino orue da bi otkrili bit i nain djelovanja
filma.
Filmolokoproizvodni sustav: shvaanje da filmska nastava mora biti zasnovana na
proizvodnim, stvaralakim pokuajima uenika, jer se tako moe shvatiti bit medija.
Pedagokopragmatiki sustav: u sreditu su odgojno-obrazovne potrebe uenka. Film
se koristi za razvoj spoznajnih moi i bogaenje sveukupnog uenikova znanja.
Nastavom filma treba iskoristiti sve ono pozitivno to ekran moe pruiti opem
odgoju i obrazovanju.
Problemsko-stvaralaki sustav: ovaj sustav polazi od uenika, ali s jaom
usredotoenou na osposobljavanje za kritiki odnos prema filmu, na samostalnost u
prosuivanju funkcije i vrijednost filmskog djela, na stvaralako iskoritavanje
filmske komunikacije. Stvaranjem problemskih situacija uenik se priprema za
samostalan pristup filmu, za argumentirano vrednovanje filma te za pouzdanu
selekciju ponuenih filmova i emisija.

 Integracijsko-korelacijski sustav: zasniva se na stavu da je nuno cjelinsko

promatranje pojava. Film je uao u didaktiko oblikovan sustav jezinih i umjetnikih
sadraja nazvan jezino-umjetniko podruje, koje obuhvaa verbalni, vizualni,
auditivni, scenski i filmski jezik, knjievnost, likovnu, glazbenu, sensku i filmsku
kulturu.
Otvoreni ili komunikacijski sustav (u prvom je planu tijekom nastavnog procesa,
odvija se u raznim smjerovima: uitelj-uenik,uenik-uenik, uitelj rad u
skupinama, uenik rad u skupinama)

B) NAELA NASTAVE FILMA:

a. komunikacijsko naelo: film pripada sustavu audovizualnih komunikacijskih
medija te zajedno s televizijom obavlja razliite drutvene funkcije. Kao takav,
film zahtijeva odreenu naobrazbu svih slojeva stanovnitva.
b. pedagoko naelo: filmsku nastavu je nuno provoditi na svim razinama opeg
odgoja i obrazovanja. Nastavu treba postaviti na razinu koja je prihvatljiva
mogunostima uenika.
c. didaktiko naelo: filmska nastava ne moe biti uspjena bez prikazivanja
filmova. Filmska nastava ne moe biti zasnovana na diktiranju i zapamivanju
definicija, pojmova, klasifikacija i drugih pojmova vezanih uz film.
d. metodiko naelo: polazi se od filma kao cjeline, od globalnih dojmova i opih
sudova da bi se preko zapaanja i prosuivanja pojedinosti dolo do sintetikih
zakljuaka i globalne ocjene.
e. psiholoko naelo: film mora biti primjeren stupnju intelektualnog i
emocionalnog razvoja djece. Ako uenik ne razumije jezik filma onda dijete
nee moi premostiti jaz izmeu djeje psihe i filmskog remek djela.
f. estetiko naelo: kako bismo uenicima omoguili spoznaju o cjelokupnoj
filmskoj djelatnosti treba im pokazati i objanjavati i komercijalni, nastavni,
reklamni, arhivski i neumjetniki film. Uenici izvan kole gledaju vie
filmova bez estetskih vrijednosti nego onih koji su umjetniki neosporni.
Korisno je da se i takvi filmovi analiziraju, prouavaju i ocjenjuju nego da ih
se odmah proglasi kiem ili undom.
g. gnoseoloko naelo: u tumaenju filma treba obuhvatiti i one njegove
sastavnice koje prodiru u filozofiju, sociologiju, psihologiju, druge umjetnosti i
medije. Pri izboru filma prednost treba davati djelima koji bude znatielju i

radoznalost koje ire obzozr mladih gledatelja i oboguuju njihovo znanje. Pri
tome ne treba zanemariti osnovne, filmskoobrazovne i filmskokomunikacijske
zadatke. Svrha filmske nastave je da osposobi uenika za stjecanje znanja ne
samo itanjem nego i sluanjem i gledanjem.
h. naelo demokratinosti: ostvareno je time da svi uenici imaju pravo
sudjelovati, iskazivanju vlastitih iskustva u etapi emocionalno-intelektualne
motivacije
i. naelo jezinog standarda: osposobljavati uenike za pravilno i potpuno
izraavanje na hrvatskom knjievnom jeziku, razvijati sposobnost uspjenog i
argumentiranog sudjelovanja u razgovoru i iznoenja vlastitog miljenja
j. naelo stvaralatva: uenike dovodimo u stvaralaku situaciju (tijekom
rjeavanja listia) u kojima oni pokazuju steena jezina znanja i vjetine
k.

naelo odgojnosti: potivanje sugovornika, potivanje tueg miljenja, dok

jedan govori ostali sluaju (prisutno tijekom cijelog sata). Takoer, o ovom
naelu se vodi rauna i pri odabiru filma te njegovoj obradi.

l. naelo primjerenosti: djeji film i interpretacija filma prilagoena je svakom

ueniku s obzirom na dob, socijalnu pripadnost, vrijeme, kraj u kojem ivi,
znanju
m. naelo zanimljivosti: odabir zanimljivih fotografija.
n. naelo prosudbe: uenici prosuuju o filmu i prosuuju rezultate ostalih
skupina
o. naelo analize i sinteze: naelo analize je u cijelosti prisutno u etapi
interpretacije filma (odreuju se likovi, njihove osobine, pouka-literarna
ralamba; boja zvuk-fimski jezik), a naelo sinteze u etapi sinteze
(usustavljaju se sadraji ralanjeni u etapi interpretacije filma)

PRISTUPI U NASTAVI FILMA:

Literarni pristup: inzistira na literarnim komponentama filmskog djela: tema, ideja,

fabula, likovi, dijalozi, mjesto, vrijeme, kompozicija.

Likovni pristup: u sreditu nastavnog procesa su likovni elementi: kompozicija kadra,

boja, svjetlo-sjena, linije...

Psiholoki pristup: promatranje psihologije likova, zapaanje izraajnih sredstava u
doaravnju psihikih stanja i obiljeja likova.

Socioloki pristup: drutveni odnosi, drutveni utjecaj na sudbinu junaka, drutvenu

uvjetovanost ponaanja...
Filozofski pristup: ima u temelju svjetonazorna pitanja.
Pedagoki pristup: usmjeren je na iskoritavanje odgojnih utjecaja filma i na
spreavanje odgojno negativnog zraenja s ekrana. Procjenjuju se postupci, rijei i

djela s tenjom da se procijeni to je dobro a to zlo.

anrovski pristup: Namee se pripadnost ili nepripadnost odreenom anru.
Impresionistiki pristup: potie se iznoenje subjektivnih vienja, pojedinanih
doivljaja i razliitih razmiljanja o filmu.

XII. TIJEK NASTAVNOG SATA OPIS SADRAJA RADA:

NASTAVNE

OPIS SADRAJA

MET., OBL.

ZADATCI

KOR. S

SITUACIJE (imen.

RADA (pit. stud.

R., SRED. I

ODRE.

NASTAV.

prema nast. pod.)

S:, pretp. odg.

POM.,

STUD.

PREDM.

uenika U:)

NAELA,

PITANJA

SUSTAVI,

LITER.
SPOSOB.

S: Dobar dan!
U: Dobar dan!
S: Moje ime je

predstavljanje,

Mateja i danas u

- frontalni rad,

poticanje

vam odrati sat

metoda

uenika na

1.

hrvatskoga jezika.

razgovora,

aktivnosti i

EMOCIONALNO-

Na poetku sata

komunikacijski

sudjelovanje u

INTELEKTUALNA

odigrat emo igru

sustav

radu, razvijanje

PRIPREMA

Memory.

i poticanje

a) motivacija

Na ploi se nalaze

navike sluanja i

aplikacije raznih

potivanja

boja te aplikacije

sugovornika,

na kojima piu

razvijanje

nazivih tih boja.

- metoda

uenikove

Uenici trebaju

promiljanja i

moralne,

spojiti parove,

logikog

drutvene i

odnosno boju s

zakljuivanja

estetske

njezinim nazivom.

-metoda

osobine,

razgovora

razvijanje

Imate li vi neku

komunikacije,

najdrau boju?

razvijanje

Zato ba ta boja?

izraajnih i

Zbog ega vam je

misaonih

najdraa?
to vam prvo

- metoda

sposobnosti,

razgovora

osposobljavati

padne na pamet

uenike za

kada pogledate

-heuristiki

pravilno i

pojedinu boju?

razgovor

potpuno

..

izraavanje

-motivacijski
razgovor

- razvijanje
sposobnosti

-metoda

promatranja i

pokazivanja

uoavanja
- poticanje

-metoda

uenika na

usmenog

aktivnost i

izlaganja

sudjelovanje u
radu

Nakon razgovora o
bojama
b) najava filma i

najavljujem

oekivanja

gledanje crtia. Na
plou piem
podatke o crtanom
filmu :

Borivoj

-metoda

Dovnikovi;

usmenog

Bijela pria.

izlaganja

Postavljam djeci
pitanje: to

-metoda

oekujete da ete

razgovora

- poticanje

vidjeti u crtiu sad

uenika na

kada ste uli

aktivnost i

naslov?,

sudjelovanje u

Pogledajte sada

radu, razvijanje

film i otkrijte hoe

izraajnih i

li se vaa

misaonih

oekivanja

sposobnosti

ostvariti ili ne.

Otkrijte o emu
ovaj crtani film
pripovijeda i koji
se sve likovi
pojavljuju u
njemu.

2. PRIKAZIVANJE
FILMA

(prikazivanje filma - metoda

Bijela pria u

demonstracije,

trajanju od 4

DVD projekcija

minute)

3.

Nakon

EMOCIONALNO-

prikazivanja filma

INTELEKTUALNA

slijedi

-metoda

STANKA

emocionalno-

recepcije

intelektualna
stanka radi
sreivanja
doivljaja i misli o
pogledanom filmu
i poputanja

- sreivanje

emocionalne

dojmova,

napetosti.

osjeaja i misli

Postavljam
pitanja:
Kako vam se
svidio crtani film

-metoda

Bijela pria?,

otkrivanja

Zato vam se
svidio ili zato

-metoda

4. OBJAVA

nije? to vam se

recepcije

DOIVLJAJA

najvie svidjelo?

(emocionalna i

Kako ste se

-metoda

logikog

racionalna)

osjeali gledajui

opisivanja

zakljuivanja

- razvijanje

film?
Jeste li razumjeli

-poticati uenike

crtani film i je li

na iznoenje

vam jasno sve to

vlastitog

se dogaalo?

miljenja i
doivljaja

Postavljam
pitanja: O emu
filmska pria
pripovijeda?
5.

Filmska pria

INTERPRETACIJA pripovijeda o
FILMA

djeakui djevojici

a) literarna

koji rade

interpretacija

snjegovie koji

-metoda
prepriavanja

- razvijanje

tijekom noi oivi

-metoda

logikog

i vodi djeaka u

recepcije

zakljuivanja

svoj bijeli svijet.

Po povratku

shvaamo da je

-metoda

- kreativno

djeak to sve

zakljuivanja

reagiranje

sanjao i da
snjegovi i dalje
stoji u dvoritu.
-metoda
Moe li mi netko

istraivanja

ukratko prepriati

- razvoj
sposobnosti

radnju crtanog

- metoda

izraavanja

filma?

promiljanja i

miljenja

Tko su glavni

logikog

likovi?

zakljuivanja

Glavni su likovi
djeak i snjegovi

5.

Kakav je djeak,

-naelo

opiite mi ga?,

jezinog

-poticati

Ima li neto to

standarda

komunikativnos

INTERPRETACIJA vam se posebno

FILMA

svidjelo

a)literarna

kod njega ili

interpretacija

moda nije?

t uenika

Kakav je
snjegovi?,
to je posebno
kod ovog
snjegovia?,

-naelo

to se sve nalazi u

demokratinost

snjegovievom

bijelom svijetu?

- kreativno

Tko se jo

reagiranje

pojavljuje u
filmu?
Kako se zovu

- razvoj

djeak i
djevojica?

sposobnosti
-metoda

izraavanja

heuristikog

miljenja

razgovora
poticati
komunikativnos
t uenika
5.
INTERPRETACIJA
FILMA

- metoda

a)literarna

Govore li

razgovora,

interpretacija

likovi? Gdje se

interpretativni

odvija radnja

sustav,

filma?

korelacijsko-

Koje je vrijeme

integracijski

radnje?

sustav, metoda

to

prepriavanja,

vam je u

filmu bilo

metoda

smijeno ili

upuivanja

tuno?, Kakav je
zavretak filma,
sretan ili tuan?
- metoda
prepriavanja

- metoda
prepriavanja
- metoda
prepriavanja

b) interpretacija
filmskih izraajnih

- metoda

sredstava

promiljanja i
Pri gledanju filma

logikog

govor, pokret, boja

zakljuivanja

i umovi posluili
su boljem
razumijevanju
filma. To su
FILMSKA
IZRAAJNA
SREDSTVA.

Pogledat emo
film jo jednom.
Sad obratite

- metoda
promiljanja

panju na boju,
zvukove koje
ujete i pokrete
koje ete vidjeti.
- metoda
b) interpretacija
filmskih izraajnih
sredstava

BOJA:

razgovora

Kakva je boja
zastupljena u
filmu? Ima li puno
razliitih boja?
Nema. Istie li se

- uoiti filmska
-metoda

izraajna

zakljuivanja

sredstva

neka boja? Koje je

boja
najzastupljenija u
crtanom filmu

- metoda
promiljanja

Bijela pria?
Bijela boja.
to je sve bijelo u

- razvijati

ovom crtiu?

samostalnost

ZVUK:

- metoda

b) interpretacija

Prisjetite se kakve

razgovora

filmskih izraajnih

smo sve zvukove

sredstava

uli u filmu?

uenika u radu

Govore li likovi u
filmu? Kako smo

-metoda

onda uspjeli

upuivanja

razumjeti film?
Kako se zove
osoba koja nam
pria priu?
Osoba koja nam
pria priu zove se

-naelo

priprovijeda.

prosudbe

Pripovjeda je
osoba koja
prepriava

-naelo

dogaaje u ovom

primjerenosti

crtanom filmu i
pomae u
razumijevanju
filmske prie.
Koji zvukovi se

utjecati na

pojavljuju u filmu?

vizualnu i

ujemo glazbu,

-naelo

auditivnu

prosudbe

percepciju

govor
b) interpretacija

pripovjedaa.

filmskih izraajnih

-metoda
zapaanja

sredstava
Ima li umova u
filmu i koje ste sve

umove upamtili?

-metoda

Moemo li

uoavanja

razumjeti govor
likova?
Kako
komuniciraju

-metoda

likovi?

usmenog

umovima i

izlaganja

zvukovima.
POKRET:
Kako znamo o

-metoda

emu likovi

otkrivanja

govore? to nam
je jo pomoglo u
razumijevanju
filma? Pomogli su
nam pokreti

-metoda

likova.

zakljuivanja

Kakve ste pokrete

uoili u filmu?
Jesu li ti pokreti
mogui u
stvarnosti.
6. UOPAVANJE

- zapisati
-metoda pisanja najvanije
podatke koje
Kojoj vrsti pripada

-metoda

smo otkrili

ovaj film?

razgovora

gledajui film

postoje?

-metoda

razvijati

Tko izrauje

zakljuivanja

sposobnosti

Koje vrste filmova

filmove?

promiljanja i

Tko je redatelj

logikog

ovog filma?

-metoda

zakljuivanja

Znate li kako

otkrivanja

nastaje crtani film?

- percepcija

Kako se dobije

detalja

pokret u crtanom

-metoda

filmu?

usporedbe

Uenicima dijelim

- metoda

radne listie.

razgovora

Zajedno itamo
upute za

- metoda

rjeavanje. Uenici promiljanja i

samostalno

logikog

rjeavaju zadatke.

zakljuivanja

Provjeravamo
tonost tako da
uenici jedan po
jedan itaju
rjeenja koja su
napisali.

-razvijati
-metoda pisanja samostalnost
7. STVARALAKI

uenika u radu

OBLICI RADA

-metoda
Zamislite kamo

upuivanja

biste vi voljeli da

-potaknuti

vas snjegovi

-metoda

stvaralako

odvede. to biste

uoavanja

miljenje i

tamo vidjeli? Gdje

biste se nalazili?

izraavanje
-naelo
stvaralatva

Koga biste
upoznali?
Napiite o tome tri

-samostalan rad
uenika

uenika

reenice te
nacrtajte koristei

-metoda

svijetle boje.

usmenog
izlaganja