HRVATSKA PRAVNA REVIJA

rujan 2010.

USTAVNO PRAVO
Izvorni znanstveni lanak UDK 342.4

prof. dr. sc. Branko Smerdel*

Ustav RH nakon ustavnih

promjena 2010. godine**,***
U radu se kritiki prikazuju promjene
Ustava RH usvojene 16. lipnja 2010. godine.
Autor je miljenja kako su promjene,
d o n e s e n e u p ro ce s u m u k o t r p n o g
usklaivanja stajalita vladajue koalicije
i koalicije oporbenih stranaka, donesene
s dominantnom politikom svrhom da
ojaaju poziciju Hrvatske u tijeku pristupnih
pregovora, odnosno pripreme ustavni
sustav za punopravno lanstvo u Europskoj
uniji. Dominacija politikih ciljeva i politike
volje dovela je, meutim, do zanemarivanja
strunih aspekata ustavotvorstva, i zbog
toga do ozbiljnih nejasnoa i nedoreenosti
u ustavnom tekstu. Autor klasificira usvojene
ustavne promjene u est kategorija, te se
ukratko osvre na njihov sadraj, kako bi
pravnikoj i opoj javnosti olakao itanje
i razumijevanje novog ustavnog teksta.
Premda je sudionik otrih rasprava i polemika
o konceptu ustavnih promjena, autor smatra
kako nakon njihova usvajanja, nastavljanje
akademske rasprave treba zamijeniti
konstruktivnim pravnim pristupom koji
e omoguiti prevladavanje nejasnoa i
otvorenih pitanja. U tome vidi novu priliku
za hrvatsku pravnu znanost i pravnu struku.
*

Branko Smerdel, Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu.

Pravni akt, koji je oigledno ustavni zakon ali iz nejasnih razloga nije
takvim nazvan, nego je objavljen kao Promjena Ustava Republike
Hrvatske od 16. lipnja 2010. u Nar. nov., br. 76/10 od 18. lipnja
2010. Dalje citirano kao Promjena Ustava. No dok smo, po pozivu
glavnog urednika HPR-a, pisali ovaj tekst, objavljen je Proieni
tekst, koji u potpunosti ne odgovara tekstu Promjene Ustava. Zbog
toga smatramo moguim do objavljivanja ovog teksta oekivati u
najmanju ruku objavljivanje ispravka.
***
Odbor za Ustav, Poslovnik i politiki sustav je na temelju lanka 57.
Poslovnika Hrvatskoga sabora na sjednici 6. srpnja 2010. godine
utvrdio proieni tekst Ustava Republike Hrvatske, koji obuhvaa:
Ustav Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98 - proieni
tekst, 113/00, 124/00 - proieni tekst, 28/01, 41/01 - proieni tekst,
55/01 - ispravak) te Promjenu Ustava Republike Hrvatske objavljenu
u Nar. nov., br. 76/10 u kojima je naznaeno vrijeme njihova stupanja
na snagu. Proieni tekst Ustava objavljen je u Nar. nov., br. 85/10 od
9. srpnja 2010.
**

1. POLITIKI CILJEVI I PRAVNI SADRAJ

USTAVNIH PROMJENA 2010.
Ustavne promjene 2010. godine inicirane su, formulirane i usvojene radi olakavanja primarnog stratekog
cilja hrvatske politike - olakavanja pregovora i ubrzavanja pristupa u lanstvo Europske unije.1
Evo kako je predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i
politiki sustav Vladimir eks, u veljai 2009. godine, pojasnio sadraj predloenih promjena:
Prvo, zatvaranje pregovora o dva poglavlja, 24. Pravda, sloboda i sigurnost i 32. Financijski nadzor, izravno
ovisi o promjeni Ustava. U poglavlju 17., Ekonomska
i monetarna politika, treba Ustavom uvrstiti poloaj
HNB-a kao potpuno samostalne institucije. U poglavlju
23., Pravosue i temeljna ljudska prava, treba dati aktivno
i pasivno birako pravo dravljanima EU-a s prebivalitem
u Hrvatskoj na izborima za Europski parlament i na
lokalnim izborima. Pripremljen je zakon o izborima
lanova u Europski parlament, koji je proao prvo itanje,
kao i nacrt izmjena Zakona o izboru predstavnikih tijela
jedinica lokalne samouprave, koji e ui u proceduru nakon promjene Ustava. U poglavlju 24., Pravda, sloboda i
sigurnost, Ustavom treba omoguiti izruenje hrvatskih
dravljana sudskim tijelima lanica Unije, kad Hrvatska
postane lanica EU-a. Time bi se u hrvatski pravni sustav
uveo europski uhidbeni nalog. U poglavlju 32., Financijski nadzor, treba osigurati neovisnost Dravnog ureda
za reviziju.
To su formalna mjerila, a privremeno zatvaranje
poglavlja 32. previeno je za lipanj, pa je V. eks u to vrijeme predviao da bi Ustav mogao biti promijenjen do
ljetne stanke parlamentarnog rada. Vladimir eks je dalje
istaknuo da valja razmotriti i promijeniti ustavnu odredbu
lanka 141. Ustava Republike Hrvatske, prema kojoj je
za referendum o ulasku Hrvatske u EU potrebna veina
svih graana s pravom glasa, znai i oni s prebivalitem
izvan Hrvatske. To je gotovo nemogue postii i stoga
e ta ustavna promjena vjerojatno ii prema tome da se
omogui uspjeh referenduma na razborito postavljenim
1

U situaciji sve manje vjerojatnosti pravodobnih ustavnih promjena,

raspravu o moguim alternativama strogim zahtjevima tada vaeeg
lanka 141. Ustava, potaknuo je Sinia Rodin, Regulatorna autonomija
drava lanica i ustavna osnova za pristupanje RH Europskoj uniji, u
Jaka Barbi, (ur.): Pristupanje RH Europskoj Uniji, HAZU, Zagreb,
2007., a nastavila Tamara apeta, Ustavne promjene i lanstvo u
EU, Informator, br. 5646/2008; Tamara apeta, Ustavna prilagodba
lanstvu u EU: nadreenost prava EU, 5670/2008; Sinia Rodin, Ustavna
osnova a lanstvo u EU, Informator, br. 5692/2008. Reagirao je Smiljko
Sokol u svojoj kolumni u Obzoru u Veernjem listu od 26. srpnja 2008.,
str. 16.

HRVATSKA PRAVNA REVIJA

rujan 2010.

Ustavne promjene postigle su primarnu politiku svrhu koju su im domae vladajue elite
namijenile od samog poetka. U tome su, usprkos potekoama u postizanju konanog
sporazuma, bile suglasne i vladajua koalicija i oporbene stranke. Ta je svrha bila openito
ojaati pregovaraku poziciju Hrvatske u pristupnim pregovorima, a dijelom i izravno
ispuniti zahtjeve europskih pregovaraa. Dakako, time je omogueno samo otvaranje
spornih poglavlja u pristupnim pregovorima, meu kojima su na prvome mjestu pravosue,
sigurnosna politika i trino natjecanje. U pregovorima koji zapoinju europski pregovarai
e prije svega inzistirati na pitanjima provedivosti i na zbiljskoj provedbi ustavnih i
zakonskih propisa.
osnovama, kao u zemljama lanicama Europske unije.2
Polazei od tako zacrtanih ciljeva i postignutog suglasja o ciljevima ustavne reforme, jo u prosincu 2008.
godine, iznijeli smo javno prijedlog da, oslanjajui se na
postojei konsenzus o pristupanju EU, zajedniki prijedlog europskog paketa ustavnih promjena usuglase
i podnesu predsjednik Republike i predsjednik Vlade, koji,
naravno, nije bio prihvaen.3 Na prigovore o politikoj naivnosti naeg prijedloga, moramo podsjetiti kako je u to
vrijeme predsjednik Mesi iznio ideju o velikoj koaliciji za
Europu, a premijer Sanader govorio je o velikoj koaliciji
za rjeavanje problema4.
Oporba, manjine, civilno drutvo, strunjaci i mnogi
drugi vidjeli su u otvaranju postupka priliku za unoenje
svojih ideja i koncepata ili pak golih interesa u ustavne
odredbe.
Tijekom dugotrajnih pregovora, oporbene politike
stranke (predvoene SDP-om, HNS-om i IDS-om), organizacije i zastupnici nacionalnih manjina, udruge
civilnog drutva (predvoene GONG-om)5, kao i brojni
pojedinci, nastojali su iskoristiti prigodu za unoenje u
Ustav odreenih promjena na podruju ljudskih prava
i politikog odluivanja.6 Mi smo se dugo vremena zala2

http://www.vjesnik.hr/Html/2009/02/20/Clanak.asp?r=tem&c=1;
http://www.javno.com/hr -hrvatska/vladimir-seks--ustavnepromjene-do-ljeta_235918.
Usp. Branko Smerdel, Je li potrebno mijenjati ustavni poloaj i ovlasti
predsjednika Republike, Novi informator, 18. prosinca 2008.; Branko
Smerdel, Ustavne promjene i hrvatski parlamentarni sustav - argumenti
u prilog pozitivnog ustavnog modela ustrojstva vlasti, u Kaer, Hrvoje;
Mominovi, Hrvoje; uvela, Mladen (ur.), Liber Amicorum in honorem
Jadranko Crni, Zagreb, Novi informator, 2009., str. 37-73.
Nataa Boi i Draen Cigleneki, Sanader: dovienja i hvala na
suradnji, prilog Novom listu, Rijeka, 1. srpnja 2010., str. 32.
Vidjeti: Ustavne promjene prevane su da bi se donosile na brzinu,
daleko od oiju javnosti i bez javne rasprave, http://www.gong.hr/
news.aspx?newsID=2849&pageID=1, pristup 4. 11. 2009.
Na sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i politiki sustav odranoj 10.
oujka 2008. godine iznesen je vei broj inicijativa razliite politike
teine i opsega: zastupnik Ivo Josipovi iznio je zajedniku inicijativu
klubova SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSS-a da se ustavnim promjenama
retroaktivno ukloni zastara za kaznena djela pretvorbenog kriminala
i ratnog profiterstva. Puki pravobranitelj Jurica Mali zatraio je
da se nadzorne ovlasti ombudsmana proire i na sudsku upravu,
a glavna dravna revizorica ima Krasi da se revizija uzdigne do
ustavne kategorije; umirovljeni predsjednik Ustavnog suda Jadranko
Crni predloio je da se u ustavni tekst unese institucija javnog
biljenitva. Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavi traila je jamstva
nezavisnog i aktivnog poloaja ombudsmana za zatitu prava djece
u Ustavu. Zastupnik bonjake i slovenske nacionalne manjine emso
Tankovi ponovio je zahtjev za povratak tih manjina u preambulu

gali za generalno pospremanje Ustava u smislu njegove

modernizacije ukljuivanjem novih prava i sloboda,
kao i institucija za njihovu zatitu, te za popunjavanje
nejasnoa i struno formuliranje dvojbenih i nedoreenih
odredaba.7
Usvojeni tekst s naslovom Promjena Ustava je, naravno, rezultat brojnih uurbanih kompromisa ostvarenih
u tom procesu.8 Openito ocjenjujui usvojene promjene,
danas moemo konstatirati sljedee:
1) Politiki uinci usvojenih ustavnih promjena su
neupitni.
Ustavne promjene postigle su primarnu politiku
svrhu koju su im domae vladajue elite namijenile od
samog poetka. U tome su, usprkos potekoama u postizanju konanog sporazuma, bile suglasne i vladajua
koalicija i oporbene stranke. Ta je svrha bila openito
ojaati pregovaraku poziciju Hrvatske u pristupnim pregovorima, a dijelom i izravno ispuniti zahtjeve europskih
pregovaraa. Dakako, time je omogueno samo otvaranje spornih poglavlja u pristupnim pregovorima, meu
kojima su na prvome mjestu pravosue, sigurnosna politika i trino natjecanje. U pregovorima koji zapoinju europski pregovarai e prije svega inzistirati na pitanjima
provedivosti i na zbiljskoj provedbi ustavnih i zakonskih
propisa.9

Ustava. No u javnosti su podneseni ili ponovljeni i drugi prijedlozi,

od kojih neke smatram veoma vanima, kao to je to kompleksan
prijedlog izmjene cjeline ustavne koncepcije obiteljskog prava koji je
podnijela profesorica Dubravka Hrabar. Najveu je pozornost javnosti
privukao prijedlog za ponovnu temeljitu promjenu ustavnog sustava
ustrojstva vlasti, to jest smanjenja predsjednikih ovlasti. Promjene
pravosudnog sustava najavili su ministar Ivan imonovi i predsjednik
Vrhovnog suda Branko Hrvatin u prosincu 2008.
Usp. na primjer B. Smerdel, Hrvatski pravni sustav i ustavno naelo
vladavine prava, Zbornik PFZ, 6/2001, str. 1149-1162, Branko Smerdel,
Ustavne promjene 2009., 144. tribina, Godinjak tribine Kluba pravnika
Grada Zagreba i Pravnog fakulteta u Zagrebu, 2009.; Branko Smerdel,
Znanost, struka i politika: ustavne promjene 2009., Novi informator, br.
5812, 1-2.
Formalni tekstovi koji su posluili kao osnova za usklaivanje tijekom
tajnih pregovora od listopada 2009. do travnja 2010. godine bili su:
Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske,
s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske, koji je na
temelju l. 142. st. 1. Ustava Hrvatskom saboru podnijela Vlada i
skupina od 52 zastupnika. Usp - Izvjee Odbora za Ustav, Poslovnik
i politiki sustav o prijedlogu odluke o pristupanju promjeni Ustava
Republike Hrvatske, http://www.sabor.hr/default. aspx?art= 30489
&sec=2782&dm=2, (27. 10. 2009).
Dana 30. lipnja 2010. otvorena su sva poglavlja u pristupnim
pregovorima, http://www.danas.org/ content/ hrvatska_eu_
pristupni_pregovori_poglavlja/2087318.html 2. 7. 2010.

HRVATSKA PRAVNA REVIJA

rujan 2010.

2) Ozbiljni struni pravni problemi otvoreni su

samim stupanjem na snagu ustavnih promjena.
Samim trenutkom stupanja na snagu Promjene Ustava
otvoreni su krucijalno vani problemi tumaenja, uzrokovani nedovoljnom pozornou posveenom pravnim i
strunim pitanjima pri njihovu donoenju.10
Na prvome mjestu ostalo je otvoreno pitanje
donoenja Ustavnog zakona za provedbu Ustava, koji je
akt ustavnog ranga, te se donosi po postupku ustavne
revizije. U Promjeni Ustava lanak 30. za donoenje
tog ustavnog zakona odreuje rok od est mjeseci. U
Proienom tekstu Ustava, lanak 147., takav rok, premda
ga je Sabor izglasao, nije vie predvien.11 Sporenja oko
pitanja po kojem postupku ima biti odlueno u postupku
izbora jednog ustavnog suca koji je bio u tijeku te koji
Ustav, novi ili stari treba biti primijenjen na odluivanje
graana na referendumu narodne inicijative to su ga
organizirali sindikati, koja su neposredno uslijedila nakon donoenja i stupanja na snagu ustavnih promjena,
potvrdila su u potpunosti naa upozorenja.
Dogaaji neposredno pred izglasavanje ustavnih
promjena dobro ilustriraju kako je i zbog kojeg razloga
struni pristup potpuno potisnut. Kao cijenu usvajanja
europskog paketa oporba je zahtijevala dodatne (velikim djelom opravdane) promjene na podruju ljudskih
prava, tako da je ustavno pripetavanje nastavljeno
doslovno do posljednjeg trenutka. Na konani Prijedlog
koji je 15. lipnja ujutro utvrdio saborski Odbor za Ustav,
Poslovnik i politiki sustav, Vlada Republike Hrvatske je,
na iznenaenje javnosti i oporbe, isti dan poslijepodne
predloila pet amandmana, koji su u otroj konfrontaciji
usklaivani sutradan u konanoj raspravi u plenumu.12
Posebno je po urnom postupku pripremljen Prijedlog promjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih
manjina, to je u raspravi na plenumu dovelo do estoke
rasprave, ali je opet proputeno upozoriti na ustavnopravne probleme koje e otvoriti proirivanje prava iz
podruja takozvane pozitivne diskriminacije organskim
zakonom usprkos zadravanju ustavne odredbe o jednakom birakom pravu (lanak 45.).13 Prije glasovanja
odlueno je o amandmanima na promjene Ustava. Sabor10

N. B., Promjena Ustava stupila je, prema lanku 31., na snagu danom
proglaenja 16. lipnja, dakle prije objave u Nar. nov., br. 85/10, dana
18. lipnja 2010., to je primjerenije revolucionarnim deklaracijama
prolosti nego donoenju najviega pravnog akta u sustavu
utemeljenom na vladavini prava.
11
Prema naim informacijama, razlog za to je to su vodei politiari
tek naknadno otkrili da se taj zakon ima donijeti po ustavotvornom
postupku iz lanka 142. Ustava, to e zahtijevati nova usklaivanja.
12
Klasa: 012-02/09-02/01, Ur. broj: 5030109-10-4 Zagreb, 15. lipnja
2010.
13
Zastupnica HNS-a Vesna Pusi optuila je zastupnika Pupovca i
Vladu kako izmjenama Ustavnog zakona ele izmijeniti arhitekturu
drave, preko onog to je dogovoreno, uvodei srpsku teritorijalnu
autonomiju u Istonoj Slavoniji. Njezin je amandman prihvaen,
pitanje ustavnosti ignorirano je i eka nastavak u obliku prijedloga
za ocjenu ustavnosti organskog zakona. http://www.novossti.
com/2010/06/ erdutski-sporazum-je-okoncao-rat-ali-ne-mora-bitidobar-temelj-za-mirnodopsku-drzavu/, pristup 29. lipnja 2010.

ska veina odbila je amandman SDP-a da se broj potpisa

biraa potrebnih za raspisivanje referenduma smanji s 10
na 5 posto. Prihvaeno je svih 5 vladinih amandmana na
ustavne promjene, s tim da se interveniralo u amandman
o izvorinim osnovama Ustava.
Ukratko, moemo zakljuiti: usvajanje ustavnih
promjena 16. lipnja 2010. godine bio je doista trijumf
politike volje nad zahtjevima i standardima pravne
struke. Rijeima potpredsjednika Sabora Vladimira eksa,
to je bilo potrebno i opravdano, jer ima omoguiti ostvarenje europskog sna Hrvatske i svih stratekih ciljeva
hrvatske politike.14
Pravnoj struci i pravnoj znanosti postavljen je time
teak izazov da svojim zalaganjem prevenira mogue
tete i omogui prevladavanje otvorenih problema,
uvajui pritom duh Ustava, kako god veliki ti problemi
bili.15 No Ustav je na snazi i time znanstvena i struna
kritika ostaje akademskom zadaom za budunost.
Nakon to su ustavne promjene usvojene i stupile na
snagu samim danom proglaenja 16. lipnja 2010.16, ovdje
emo se pokuati ograniiti na struni pristup, to jest upozoriti na bitne novine u Ustavu, objasniti njihovu pravnu
narav i svrhu usvajanja pojedinih od tih novina, te ukazati
na mogue interpretacije i (nune) probleme provedbe.
No taj pristup, premda na prvome mjestu pravni, ne moe
se ograniiti samo na pravno dogmatsku interpretaciju
propisa, jer svaka odredba Ustava ima izravne i ozbiljne
politike posljedice, to se u nas dramatino pokazalo
odmah po usvajanju ustavnih promjena.17

2. SADRAJ PROMJENE USTAVA 18

Ustavne promjene koje su odlukom Hrvatskog sabora
usvojene, proglaene i stupile na snagu 16. lipnja 2010.
godine, moemo klasificirati u sljedee kategorije:
14

Izmjene Ustava omoguit e da se europski san Hrvatske pretvori u

javu te e se u Ustavu zaokruiti svi strateki ciljevi hrvatske dravne
politike, istaknuo je predsjednik Odbora za Ustav Vladimir eks.
Podsjetio je da je boinim Ustavom 1990. utrta hrvatska suverenost,
da je izmjenama 1997. zabranjeno udruivanje u nove balkanske
asocijacije, a 2000. omoguen prelazak Hrvatske u parlamentarni
sustav. Dio ustavnih promjena 2001. V. eks je nazvao nesretnom
epizodom u kojoj je ukinuto aktualno Dravno sudbeno vijee i aktualni
predsjednik Vrhovnog suda. http://hrt.hr/index.php?id=48&tx_
ttnews%5Btt_news%5D.
15
Prilozi sudionika strunog skupa o ustavnim promjenama, odranog
5. studenoga 2009. godine u suorganizaciji Hrvatske udruge za
ustavno pravo i Pravnog fakulteta u Zagrebu, objavljivani su kao
uvodnici u Novom informatoru, kao i u dva izdanja njegova priloga
Ustavni vidici (5. i 6.) tijekom mjeseca studenoga i prosinca 2009.
godine. Upozorenja i prijedlozi struke uglavnom su ignorirani, osim
nekih isto tehnikih intervencija.
16
lanak 31. Promjene Ustava.
17
lanak 30. Promjene Ustava.
18
Promjena Ustava, Nar. nov., br. 76/10 od 18. srpnja 2010., Proieni
tekst Ustava RH, Nar. nov., br. 85/10. Nota bene: ustavotvorac je,
prema naemu miljenju neoprostivo pogreno, odluio ponovno
(kao i 2001.) izmijeniti enumeraciju ustavnih lanaka. Ovdje u tekstu
uvijek navodimo novu ustavnu enumeraciju lanaka iz Proienog
teksta, osim kada izriito upozoravamo na raniju enumeraciju ili na
enumeraciju iz Promjene Ustava.

HRVATSKA PRAVNA REVIJA

rujan 2010.

2.1. Promjene usvojene zbog

potreba pregovora
o pridruivanju Europskoj uniji

2.3. Promjene u svrhu deklaracije

(dobrih) namjera i omoguavanja
ispravljanja ranijih nepravdi

Promjene su usvojene na zahtjev europskih

pregovaraa, radi olakavanja pristupa EU: odnose se na
ustavni poloaj sredinje banke, koji je preciznije odreen
(l. 53.), ureenje ustavnog poloaja ureda dravne revizije (l. 54.), naputanje naela neizruivanja vlastitih
dravljana (l. 9.), kao i prilagodbe postupka donoenja
odluka lanstvu u NATO-u (l. 7.). Jedan dio tih promjena je samim donoenjem u potpunosti zadovoljio svoju
svrhu, jer je tijekom pregovora o pristupanju zahtijevano
upravo to: da se unesu u Ustav, tonije da se ustavne
odredbe o Narodnoj banci i dravnoj reviziji usklade s
pozitivnim zakonodavstvom.
Bitna je promjena naputanje naela neizruivanja
vlastitih dravljana stranim dravama u sluaju postojanja meunarodnog ugovora s tom svrhom (lanak 9.).
Primjena europskoga uhidbenog naloga odgoena je
do punog lanstva u Europskoj uniji, premda su zahtjevi
pregovaraa ili za izravnom primjenom i prije stupanja
u punopravno lanstvo (l. 152.). Preciznije je ureen
ustavni poloaj sredinje banke (lanak 53.) i ustavno
ureen (konstitucionaliziran) poloaj Ureda dravne revizije (lanak 54.). S ciljem uklanjanja ustavnih prepreka
lanstvu, promijenjene su odredbe o nainu odluivanja
na referendumu o udruivanju i razdruivanju (lanak
142.).

Ove promjene obuhvaaju nadopune teksta Izvorinih

osnova, kao i (potencijalno) vrlo znaajno ukidanje zastare za odreena kaznena djela iz razdoblja Domovinskog rata, novim stavkom 4. lanka 31. Ustava. Izvorine
osnove Ustava su, poput amerike Deklaracije nezavisnosti iz 1777. i francuske Deklaracije o pravima ovjeka i
graanina iz 1789. godine, imale za cilj objasniti svijetu
povijesnu ustavnopravnu osnovu kao i razloge, na referendumskoj odluci utemeljene, akcije hrvatske vlasti
za ostvarenje hrvatskog sna o nezavisnoj i suverenoj
demokratskoj dravi, te zacrtati temelje ureenja te nove
drave na najviim dostignuima razvoja nacionalnih i
ljudskih prava suvremenog svijeta.21
Meutim, usprkos njihovu prije svega povijesnom
znaaju, Izvorine osnove imaju ogroman simboliki i time
politiki znaaj i zato je njihov tekst vie puta nadopunjavan i mijenjan kako bi se izrazile temeljne vrijednosti koje
je, po miljenju ustavotvorca, potrebno posebno naglasiti
u odreenom povijesnom razdoblju. Posljednja Promjena
Ustava dopunila je Izvorine osnove: 1) nabrajanjem svih
nacionalnih manjina u dravi (ukupno 22), uz dodatak i
drugih koji su njezini dravljani, i to povijesnim, a ne abecednim ili nekim drugim redoslijedom (primjerice prema
broju pripadnika pojedine manjine). Nabrajanje nacionalnih manjina i jamstvo njihove ravnopravnosti s Hrvatima
od osobite je simbolike vanosti za tumaenje Ustava i
zakonodavstva u nacionalnoj dravi hrvatskog naroda; 2)
isticanjem pravedne i legitimne naravi oslobodilakog i
obrambenog Domovinskog rata u kojem su narod i branitelji obranili Republiku Hrvatsku.
Unoenje popisa 22 nacionalne manjine u Izvorine
osnove, kao i formulacije o tome kako su hrvatski branitelji i narod u pravednom, legitimnom, oslobodilakom
i obrambenom ratu obranili dravu ima za cilj, s obzirom
da preambula nema i ne moe imati normativni znaaj,
samo deklaraciju odreenih dobrih namjera, odnosno
ispravljanje pogreaka poinjenih tijekom 90-ih godina
prolog stoljea.
Prema naemu miljenju, jednaki znaaj ima i ustavno
ukidanje zastare za ratno profiterstvo i pretvorbeni kriminal, jer je lanak 31. stavak 4. u sadanjoj formulaciji neprimjenjiv bez iscrpnog ureenja ustavnim zakonom.22

2.2. Promjene potrebne radi prilagodbe

pravnog sustava (buduem)
lanstvu u EU
Ova vana nova Glava VIII. Ustava pod naslovom Europska unija (lanci 142. do 146. Ustava) utemeljena je
na zahtjevima struke i iskustvima drugih, posebno tranzicijskih lanica Europske unije, ali ona ima biti primijenjena u cijelosti tek stupanjem u punopravno lanstvo19.
Ona ureuje: pravnu osnovu lanstva i prijenos ustavnih
ovlasti na institucije Unije; sudjelovanje dravnih tijela u
odluivanju u institucijama Europske unije; supremaciju
pravne steevine Europske unije u pravnom hrvatskom
pravnom sustavu te prava graana Europske unije u Republici Hrvatskoj.
Ova e Glava stupiti na snagu danom stjecanja punopravnog lanstva u Uniji.20
19

Temelj koncepta je tijekom veljae i oujka 2009. izradila profesorska

radna podskupina: voditelj: S. Rodin, lanovi: A. Bai, Z. Lauc, R.
Podolnjak i B. Smerdel. Prihvatila ga je Radna skupina Vlade RH na
sjednici od 3. rujna 2009. U okviru twinning projekta pitanja uloge
nacionalnog parlamenta razradili su maarski strunjaci u suradnji s
predsjednicom Odbora za praenje pregovora Vesnom Pusi.
20
lanak 152. Ustava. Jednako i odredbe lanka 133. stavak 4. koje se
odnose na izborno pravo europskih dravljana, te lanka 9. stavak 2.,
koja ureuje europski uhidbeni nalog.

21

ire: Branko Smerdel, Smiljko Sokol, Ustavno pravo, IV. izdanje,

Narodne novine, Zagreb 2009.
22
Jo 1997. te 2000. godine, kao i u ovoj prilici, zalagao sam se da se
Izvorine osnove, kao povijesna deklaracija usporediva s amerikom
Deklaracijom nezavisnosti, prepuste povijesti. Meutim, ogromna
simbolika, a time i politika vanost Preambule uvjetovala je
opetovane zahvate i u ustavnim promjenama 2010. godine.

www.ingbiro.hr

HRVATSKA PRAVNA REVIJA

rujan 2010.

2.4. Promjene u sustavu politikog

odluivanja
Obuhvaene su vrlo ozbiljne promjene, koje daju
odgovor na niz starih, kao i novijih politikih otvorenih
pitanja. To su:

skog sabora i Vlade u buduim odnosima razmatranja

i donoenja politikih odluka u tijelima Europske unije
(lanak 144.). Ovdje je odreeno da e se po samoj svojoj
naravi bitna ustavna materija urediti zakonom. Prema
naemu miljenju to e morati biti organski zakon koji
se donosi dvotreinskom veinom, uz uvjet da se ovlast
za njegovo donoenje predvidi Ustavnim zakonom za
provedbu Ustava.

2.4.1. Pozitivna diskriminacija

nacionalnih manjina
Zajameno je dodatno pravo glasa za pripadnike
manjina iji je broj manji od 1,5% stanovnitva, odnosno
ozakonjeno je jamstvo tri zastupnika mjesta u Saboru
onima iji je broj vei od tog postotka (srpska manjina).
Ova promjena, utemeljena na stavku 3. lanka 15. Ustava,
uvedena je istodobno s ustavnim promjenama, urnim
izmjenama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.23

2.4.2. Nain glasovanja hrvatskih

dravljana s prebivalitem u
stranim zemljama (l. 45. Ustava)
Hrvatski dravljani koji se na dan izbora zateknu u
inozemstvu, mogu glasovati u diplomatskim i konzularnim predstavnitvima Republike Hrvatske. Umjesto
do sada primjenjivane nefiksne kvote, prema kojoj je
broj njihovih zastupnika ovisno o broju biraa koji izau
na izbore, zajamena su im tri zastupnika mjesta u Hrvatskom saboru, bez obzira na odaziv biraa. Kako e se ti zastupnici birati, preputeno je izbornom zakonodavstvu.

2.4.3. Odluivanje biraa na referendumu

Uvjeti za donoenje odluke na referendumu bitno su
ublaeni izmjenama ranijih lanaka 86. i 141. Na referendumu e odluka biti donesena veinom glasova biraa
koji su pristupili glasovanju. Time je naputen strogi zahtjev prema kojem se zahtijevalo pristupanje glasovanju
veine svih biraa (lanak 87.), odnosno (ak) pozitivno
glasovanje veine svih biraa za odluku o udruivanju
i razdruivanju, to je predstavljalo doista nemogu zahtjev (lanak 142.).

2.4.4. Odluivanje u Hrvatskom saboru

Hrvatski sabor ubudue e odluivati o proraunu
veinom svih zastupnika (lanak 90.), a za izbor ustavnih sudaca bit e potrebna dvotreinska veina
svih zastupnika (lanak 126.). Odreena je i uloga Hrvat23

Nar. nov., br. 80/10, Ustavni zakon o izmjenama i dopunama Ustavnog

zakona o pravima nacionalnih manjina, 155/02 i 80/10. Inae, stavak
3. lanka 15. unesen je ustavnim promjenama iz 2001. godine.

2.5. Promjene u cilju reforme pravosua

(lanci 118. - 125.)
Promjene postavljaju osnove supstancijalne reforme
sudbene vlasti i sudake profesije.
Glavni kreator reforme ministar imonovi, ovako je
saeo njezin cilj i svrhu: Sucem se postaje i u sudstvu
se napreduje prema objektivnim i transparentnim kriterijima24. Ovdje se pretpostavlja da su planirani uinci
reforme ve postignuti, to je, naravno, fikcija. Za sam
poetak reforme biti e potrebno donijeti niz novih zakona, odnosno izmijeniti postojee zakonodavstvo, ali i
angairati znaajna sredstva.
Ustavnim promjenama izmijenjen je poloaj i nain
izbora sudaca, ukinuta je obveza reizbora sudaca nakon
prvih pet godina na dunosti, a sudaka dunost uinjena
je osobnom i trajnom, preciznije su odreene nadlenosti
Vrhovnog suda, izmijenjen je sastav i nadlenosti
Dravnog sudbenog vijea, te Dravnog odvjetnitva i
Dravno odvjetnikog vijea, izmijenjen je sustav sudske
uprave i drugo.
Ove izuzetno bitne promjene, od dugoronog
stratekog znaenja za razvitak hrvatskog pravosua,
malo su raspravljane u javnosti. Posebnu pozornost
sudake udruge, ali i ope sjednice Vrhovnog suda privukli su prijedlozi rjeenja odnosa sudbene i zakonodavne
vlasti. Prijedlog da Vrhovni sud podnosi godinje izvjee
Hrvatskom saboru odbila je Udruga sudaca, kao suprotan
naelu nezavisnosti pravosua. Nedvojbenim nam se ini
da Hrvatski sabor kao nositelj zakonodavne vlasti treba i
ima pravo zahtijevati sve mogue informacije o djelovanju svih dravnih tijela, kako bi na zadovoljavajui nain
mogao obavljati svoju zakonodavnu djelatnost. Tako je
ovo pitanje odavno rijeeno u Sjedinjenim Amerikim
Dravama, u okviru koncepta ovlasti izvedenih iz Ustavom izrijekom propisanih. S druge strane, rjeenje po
24

http://www.seebiz.eu/hr/intervjui/ivan-simonovic-preuzeo-duznostpomocnika-glavnog-tajnika-un-a-odlazim-zadovoljan,85931.html.
No konstatira se sljedee: Koliko je u EU nepoeljan upliv politike u
pravosue i naruavanje njegove neovisnosti svjedoi povei elaborat
u dokumentu o imenovanju sudaca. Sumnjiva i politiki dirigirana
postavljanja ljudi u sudstvo toliko su negativno odjeknula da se od
Hrvatske trailo da potpuno promijeni sustav regrutiranja sudaca
i otvori jo i posebnu dravnu kolu koju e, i to poslije Pravnog
fakulteta, kandidati morati zavriti. Pravnici su puni kritika na taj
novi sustav regrutiranja sudaca, nalaze mu niz nedostataka, no to je
oigledno ceh koji plaamo nakon niza skandaloznih imenovanja.

HRVATSKA PRAVNA REVIJA

rujan 2010.

kojem se dva saborska zastupnika delegiraju u Dravno

sudbeno vijee, kao i Dravno odvjetniko vijee, smatramo veoma prijepornim. Zastupnici po prirodi stvari ne
moraju biti pravnici, pa se time naruava izvorna koncepcija sudbenog vijea kao strunog tijela.

2.6. Promjene u cilju jaanja ljudskih

prava i temeljnih sloboda
Izmijenjeni su, primjerice, lanci 38. (pravo na slobodan pristup informacijama), 66. (pravo na besplatno
obrazovanje) i 93. (puki pravobranitelj). Unesena su
odreena vana poboljanja prava na slobodan pristup
informacijama, ali je s tim u vezi proputena prigoda da
se ojaaju zatitni mehanizmi za ocjenu javnog interesa,
kao temelja za odbijanje pristupa informaciji.25

3. PRIMAT USTAVA I ZADAE PRAVNE

STRUKE I PRAVNE ZNANOSTI
Razumijevanje posljedica primjene naela vladavine prava i s njime u skladu supremacije Ustava
kao pravnog akta, probija se nevjerojatno sporo i s
potekoama u hrvatskoj politici, ali i u pravnoj praksi.26
Izuzetno su ustrajni socijalnopsiholoki uinci doktrine
iz arsenala socijalistike zakonitosti, odnosno sustava
jednostranake diktature, gdje ustavi slue ponajprije
vanjskoj legitimizaciji politikog sustava, odnosno vulgo
dictus kao Potemkinova sela, po kojima ustavi utvruju
naela politikog i drutvenoekonomskog ureenja
- ali se uope ne govori o mogunosti njihove izravne
primjene.27 Ta je teorija, prema kojoj je Ustav ustvari
skup lijepih ideolokopolitikih naela, koja s pravnom
praksom nemaju nikakve veze, duboko ukorijenjena u
svijesti konzervativnog dijela hrvatske pravnike zajednice, ne zbog njezina socijalistikog podrijetla, ve
zbog jo uvijek postojeeg snanog, premda prikrivenog,
utjecaja izvrne vlasti na sudske i ustavnosudske odluke.
U modernoj demokratskoj dravi, Ustav se primjenjuje
neposredno i ni u kojem sluaju ne predstavlja lex imperfecta, ve su ga se duni pridravati i tititi ga svi pojedinci
i sva dravna tijela, a na prvome mjestu Ustavni sud28.
25

Premda nema prepreke da se to uini izmjenama i dopunama

Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Primjeri ignoriranja
zakonskih obveza pruanja informacija od strane dravnih tijela i tijela
lokalne samouprave posebno naglaavaju potrebu za djelotvornim
sredstvom zatite ovog prava.
26
U nastojanju da naglasi vanost Ustava u tom sustavu Jadranko
Crni je ak koristio sintagmu vladavina Ustava. Usp. Jadranko
Crni, Vladavina Ustava. Zatita sloboda i prava ovjeka i graanina,
Informator, Zagreb, 1994.
27
Usp. Ivo Borkovi, Upravno pravo, Narodne novine, Zagreb, 1997.,
str. 59, te citat iz djela Velimira Ivanevia, Institucije upravnog prava,
Zagreb, 1986.: O odnosu upravnog prema ustavnom pravu jedva je
potrebno pisatiovo potonje stoji iznad svih ostalih grana prava.
28
lanak 5. stavak 2. Ustava RH: Svatko je duan drati se Ustava i
zakona i potivati pravni poredak Republike Hrvatske.

U hrvatskoj pravnoj teoriji i pravnoj praksi tek se

posljednjih desetljea, i to veoma sporo uspostavlja
temeljno shvaanje o primarnoj pravnoj naravi Ustava,
kao pravnog akta koji se primjenjuje izravno, te su se na
njega ovlateni pozivati graani i svi drugi pravni subjekti. To, prema naemu miljenju, bitno zaotrava pitanje
strune kvalitete ustavnih rjeenja, pri emu ne mislimo
iskljuivo na nomotehniku jasnou teksta, nego jednako
tako na pitanje realnog utemeljenja ustavnih rjeenja,
koje omoguava prilagodbu putem metoda pravne interpretacije. Nakon dugih desetljea u kojima su u ustave upisivane politike deklaracije i (lane) anticipacije
budunosti, to je rezultiralo distanciranjem ozbiljne
pravne prakse od ustava i ustavnog prava, nastupa vrijeme kada e ustavno pravo biti osloncem prakse na svim
podrujima primjene prava.
Ilustrirajmo to vrlo znakovitim novim primjerom. Na
sjednici saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politiki
sustav odranoj 30. lipnja radi izbora kandidata za mjesto
ustavnog suca kojem istjee mandat, dolo je do ozbiljnih
kontroverzija oko pitanja treba li se na izbor jednog ustavnog suca koji je u tijeku, primijeniti odredba lanka
25. Promjene Ustava, koja za izbor ustavnog suca zahtijeva dvotreinsku veinu29. Prema izvjeu tiska svih
pet kandidata, pravnika impresivnih radnih ivotopisa s
dugakim iskustvom u struci, izbjeglo je odgovoriti na
struno pitanje koji se propis ima primijeniti.
Nema sumnje da je izbor propisa koji se ima primijeniti vaan dio sudakog posla, a odluivanje o tome koji
je propis jae pravne snage primarni je posao ustavnog
suca, s time da je upravo vanost tog odluivanja neizmjerno porasla izmjenom lanka 5. i lanka 117. Ustava,
prema kojoj sudovi sude na temelju Ustava, zakona,
meunarodnih ugovora i drugih vaeih izvora prava.
Pritom, nota bene, ustavotvorac ne misli samo na acquis
Europske unije nego i na case law Europskog suda pravde
i Europskog suda za ljudska prava, dok je prijedlogom
ustavne promjene Ustavni sud otvorio i pitanje primjene
tako zvanog soft lawa, primjerice preporuka Vijea Europe, pa ak i miljenja Venecijanske komisije.30
Pristupnici koji su se redom sami kandidirali, neki i
opetovano, uglavnom su tvrdili kako znaju odgovor, ali ga
29

lanak 25. Promjene Ustava: U lanku 125. stavak 1. mijenja se i glasi:

Ustavni sud Republike Hrvatske ini trinaest sudaca koje bira Hrvatski
sabor dvotreinskom veinom glasova ukupnog broja zastupnika
iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, dravnih odvjetnika,
odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih znanosti, na nain i u
postupku propisanim ustavnim zakonom. Mandat suca Ustavnog
suda traje osam godina, a produuje se do stupanja na dunost novog
suca u sluaju da do njegova isteka novi sudac nije izabran ili nije
stupio na dunost, a iznimno najdulje do est mjeseci.
30
Koliko je to pitanje, koje je otvorio Ustavni sud svojim prijedlogom
ustavnih promjena prema kojem bi ustavni sudac kojem istjee
mandat, kako bi se izbjegla blokada u sluaju nemogunosti
postizanja dvotreinske veine, zadravao svoj mandat sve do izbora
novog suca sine die, a to je potkrijepljeno pozivanjem na jedno
izvjee Venecijanske komisije, prijeporno, pokazuje i injenica da
autorica najnovije knjige uope ne spominje Venecijansku komisiju,
niti tretira pitanje utjecaja te Komisije na praksu europskih sudova.
Usp. Jasna Omejec, Vijee Europe i Europska unija, Novi informator,
Zagreb, 2008., posebno str. 56-62.

HRVATSKA PRAVNA REVIJA

rujan 2010.

ne ele kazati jer izaziva pravne i politike prijepore. Kakvi

bi to bili ustavni suci koji izbjegavaju pravne i politike
prijepore, odnosno na prvome mjestu vode rauna o dogovorima politiara? Vidljivo je kako je naelo supremacije politike volje ve duboko prodrlo u pravnu struku
dovodei do neprimjerenog oportunizma u situacijama
kada se pravni strunjak naprosto mora izjasniti.31
No o tome smo pisali i govorili na drugim mjestima i
svrha ovog rada nije nastavljati otvorene polemike.32 Novi
Ustav je usvojen i moramo se okrenuti zadaama njegove
interpretacije i provedbe u duhu cjeline ustavnoga koncepta, koji nije promijenjen ustavnim promjenama, a
kojeg najbolje saima lanak 3., nabrajajui temeljne
ustavne vrednote, kao osnovicu za njegovo tumaenje.
Zbog toga nam je u ovom radu namjera ukazati, na prvome mjestu pravnikoj struci, na sadraj i druge vane
strune aspekte usvojenih ustavnih promjena, koje ostavljaju neuobiajeno velik broj otvorenih pitanja, pa zahtijevaju neuobiajeno intenzivan angaman struke u njihovoj izravnoj primjeni, koja je zapoela danom stupanja
na snagu, kao i u formuliranju provedbenih propisa.33
31

Usp. N. B.: Htjeli bi u Ustavni sud ali bez zamjeranja, Novi list, 1. srpnja
2010., str. 7.
32
Usp.: Branko Smerdel, Promjena Ustava kao politiki i kao pravni akt:
problemi formulacije, interpretacije i implementacije, Novi informator,
br. 5881-5882, 17. i 21. 7. 2010., 1-3.
33
Ustavi su ljudska djela i nikad nisu niti mogu biti savreni. Ameriki
strunjaci su jedan izuzetan zbornik radova posvetili glupostima u
svojem Ustavu, kao i tragedijama koje su te gluposti izazvale. William

Neuobiajeno je, a sa strunog stajalita u najmanju

ruku neoprezno, kod propisa ustavnog ranga, u uvjetima
kada vie ni u kojem sluaju nema mjesta tumaenjima
kako je Ustav akt deklaratorne naravi koji se ne moe
izravno primjenjivati, propustiti propisati primjereni
vacatio legis. Osim toga, vrlo je nepromiljeno donijeti
ustavne promjene s nedopustivo dugakom odgodom
donoenja Ustavnog zakona o provedbi Ustava, koji ima
urediti prijeporne i prijelazne situacije. Dvojbe u pogledu
narodne inicijative za referendum na temelju lanka 86.
stavak 3. Ustava u vezi s lankom 14. Promjena Ustava,
odmah su to na dramatian nain pokazale.
S obzirom na brojne praznine i nedoreenosti, pravna
struka i pravna znanost morat e se ozbiljno angairati
primjenom kombiniranih metoda ustavne interpretacije,
na prvome mjestu teleoloke metode. Za temeljni pristup
tumaenju, naglasimo ponovno: Ustav je najvii pravni
propis i primjenjuje se izravno u cjelini i svim svojim dijelovima, u tekstu koji je na snazi, osim u sluaju kada
bi samim ustavnim aktom (u ovom sluaju Promjenom
Ustava) ili pak Ustavnim zakonom o provedbi Ustava, koji
se treba donijeti prema jednakom postupku kao i Ustav,
bilo drugaije propisano.
N. Eskridge Jr. and Sanford Levinson (eds.), Constitutional Stupidities,
Constitutional Tragedies, New York University Press, New York and
London, 1998., za analizu propusta pisaca Ustava SAD, ali i pouan
primjer kako se takve pogreke i propusti mogu popraviti ispravnom
interpretacijom.

Literatura
1. Ivo Borkovi, Upravno pravo, Narodne novine, Zagreb, 1997.
2. Nataa Boi i Draen Cigleneki, Sanader: dovienja i hvala na
suradnji, prilog Novom listu, Rijeka, 1. srpnja 2010., str. 32.
3. Htjeli bi u Ustavni sud ali bez zamjeranja, Novi list, 1. srpnja 2010.,
str. 7.
4. Jadranko Crni, Vladavina Ustava. Zatita sloboda i prava ovjeka i
graanina, Informator, Zagreb, 1994.
5. Tamara apeta, Ustavne promjene i lanstvo u EU, Informator, br.
5646/2008.
6. Tamara apeta, Ustavna prilagodba lanstvu u EU: nadreenost
prava EU, br. 5670/2008.
7. William N. Eskridge Jr. and Sanford Levinson (eds.), Constitutional
Stupidities, Constitutional Tragedies, New York University Press,
New York and London, 1998.
8. Velimir Ivanevi, Institucije upravnog prava, Zagreb, 1986.
9. Jasna Omejec, Vijee Europe i Europska unija, Novi informator, Zagreb, 2008.
10. Sinia Rodin, Regulatorna autonomija drava lanica i ustavna
osnova za pristupanje RH Europskoj uniji, u Jaka Barbi, (ur.): Pristupanje RH Europskoj uniji, HAZU, Zagreb, 2007.

11. Sinia Rodin, Ustavna osnova a lanstvo u EU, Informator, br.

5692/2008.
12. Branko Smerdel, Promjena Ustava kao politiki i kao pravni akt:
problemi formulacije, interpretacije i implementacije, Novi informator, br. 5881-5882, 17. i 21. 7. 2010., 1-3.
13. Branko Smerdel, Je li potrebno mijenjati ustavni poloaj i ovlasti
predsjednika Republike, Novi informator, 18. prosinca 2008.
14. Branko Smerdel, Ustavne promjene i hrvatski parlamentarni sustav
- argumenti u prilog pozitivnog ustavnog modela ustrojstva vlasti,
u Kaer, Hrvoje; Mominovi, Hrvoje; uvela, Mladen (ur.): Liber
Amicorum in honorem Jadranko Crni, Zagreb, Novi informator,
2009., str. 37.-73.
15. Branko Smerdel, Hrvatski pravni sustav i ustavno naelo vladavine
prava, Zbornik PFZ, 6/2001, str. 1149-1162.
16. Branko Smerdel, Ustavne promjene 2009., 144. tribina, Godinjak
tribine Kluba pravnika Grada Zagreba i Pravnog fakulteta u Zagrebu, 2009.
17. Branko Smerdel, Znanost, struka i politika: ustavne promjene 2009.,
Novi informator, br. 5812, 1-2.
18. Branko Smerdel; Smiljko Sokol, Ustavno pravo, IV. izdanje, Narodne
novine, Zagreb, 2009.

HRVATSKA PRAVNA REVIJA

rujan 2010.

Summary
THE CONSTITUTION
AFTER THE 2010
CHANGES TO THE
CONSTITUTION

The paper portrays in a critical manner the changes to the Constitution of

the Republic of Croatia that were adopted on June 16, 2010. The author believes that the changes, made during the painstaking process of harmonising
the standpoints of the coalition in power and the opposition coalition, were
adopted with a predominantly political intention to strengthen Croatias position in the process of accession negotiations, i.e. to prepare the constitutional
system for full membership in the EU. However, the predominance of political
objectives and will resulted in the negligence of the professional aspects of
constitution making and as a consequence ended in serious obscurities and
understatements in the constitutional text. The author classifies the changes
to the Constitution into six categories and briefly deals with their content in
order to make easier the reading and understanding of the new constitutional
text to both the legal and general public. Although the participant of tough
debates and polemics on the concept of changes to the Constitution, the
author believes that once they are adopted, the academic debating should be
replaced by a constructive legal approach that will enable the overcoming of
obscurities and open issues. According to the author this is a new opportunity
for the Croatian legal science and profession.

PRIMJENA NOVOG ZAKONA O OPEM

UPRAVNOM POSTUPKU U PRAKSI
Temeljni razlog donoenja novoga Zakona o opem upravnom postupku (NN, br. 47/09) je prilagodba postupanja javne
uprave u Republici Hrvatskoj europskim pravnim standardima, odnosno demokratizacija javne uprave kao dio ukupne
demokratizacije drutva. Novi Zakon o opem upravnom postupku primjenjuje se veoma kratko vrijeme, meutim, ipak
su na samom poetku njegove primjene uoeni odreeni problemi i nesnalaenja. Radovi koji ine sadraj ovog Zbornika
trebali bi pomoi da se ta poetna nesnalaenja to prije otklone i da novi ZUP u praktinoj primjeni ostvari svoj temeljni
cilj - brzo i efikasno odluivanje o zahtjevima stranaka.

ZBORNIK SADRI:
mr. sc. Zoran Piuljan
POVEZANOST NOVIH RJEENJA OPEG UPRAVNOG POSTUPKA I UPRAVNOG SPORA
doc. dr. sc. Dario era
NEKA AKTUALNA PITANJA PRVOSTUPANJSKOG UPRAVNOG POSTUPKA
Davor Ljubanovi, dipl. iur.
PRIMJENA NOVE UREDBE O UREDSKOM POSLOVANJU I
NOVI ZAKON O OPEM UPRAVNOM POSTUPKU

Cijena: 400,00 kuna

Nova cijena: 180,00 kuna
216 stranica
Zbornik sadri i CD s tekstovima novog ZAKONA O OPEM UPRAVNOM POSTUPKU,
novog ZAKONA O UPRAVNIM SPOROVIMA te
nove UREDBE O UREDSKOM POSLOVANJU.

Boo Gagro, dipl. iur.

DRUGOSTUPANJSKI UPRAVNI POSTUPAK ZAPAANJA
UPRAVNOG SUDA U ODNOSU NA PRIMJENU PRIJANJEG
ZAKONA O OPEM UPRAVNOM POSTUPKU
dr. sc. Alen Rajko
PRIMJENA NOVOG ZAKONA O OPEM UPRAVNOM POSTUPKU U LOKALNOJ SAMOUPRAVI I NOVA UPRAVNA
POSTUPANJA (uz ogledne primjere rjeenja)