IVICA HRASTOVI Znaajke politike i vojne situacije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj...

Cris, god. XIII., br. 1/2011., str. 349 - 356

Znaajke politike i vojne situacije

u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1990/1991.
s posebnim osvrtom na Krievce i Varadin
IVICA HRASTOVI
Antuna Mihanovia 2
HR-49295 Kumrovec

Pregledni lanak
Review article
Primljeno/Recieved: 02. 12. 2011.
Prihvaeno/Accepted: 05. 01. 2012.

Za realnu prosudbu dogaanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i gradu Krievcima poetkom Domovinskog rata, kao i za prosudbu realnih mogunosti djelovanja spram agresije na nau domovinu, valja
promotriti tadanju politiku i vojnu situaciju u cijeloj Hrvatskoj, odnosno SFRJ-u. Te ukupne okolnosti
u osnovi su u cijeloj Hrvatskoj, a onda i sjeverozapadnom dijelu i Krievcima, diktirale snagu i metode
djelovanja u obrani od agresora. Ne treba posebno elaborirati injenicu da nije bilo posebnog cilja u
tom smislu u Krievcima ili u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i da je on bio isti kao u cijeloj zemlji, vrijedi
samo podsjetiti da se u to vrijeme, 1990. godine, 94 % graana Republike Hrvatske na referendumu
opredijelilo za samostalnu i suverenu Hrvatsku. S obzirom na ovakvo plebiscitarno opredjeljenje, krajni
cilj bio je jedinstven i neupitan, kako na razini Hrvatske, tako i na razini sjeverozapadne Hrvatske i
grada Krievaca. Uostalom, to je potvrdilo i jedinstvo u Domovinskom ratu na svim ovim razinama, a
pitanje koje se moglo postaviti bilo je ono zrelog i razumskog odgovora na agresiju. Iza tog odgovora
morala se nazirati dravnika zrelost tek osamostaljene drave i dravna strategija koju e moi pratiti
ue regije i pojedini gradovi u konkretnim okolnostima koje su za Hrvatsku i za sve njih bile vrlo teke.
Dogaanja koja su u Hrvatskoj uslijedila ubrzo su pokazala kako je to i ovaj puta, kao i uvijek
dotada, ovisilo o onom najvanijem, o ljudskom faktoru, kako o ljudima na vrhu drave, tako i o ljudima
na elu regija, gradova i svakog mjesta. Ve prva i naelna analiza situacije na podruju sjeverozapadne
Hrvatske i Krievaca navodi nas na zakljuak da se sjeverozapadna Hrvatska, kao ni grad Krievci, u
tom pogledu nemaju ega sramiti.
Kljune rijei: Velika Srbija, regionalna podjela Hrvatske, naoruanje JNA, Vijee sigurnosti UN-a,
zabrana uvoza oruja, agresija

1. Ope znaajke politike situacije na

podruju sjeverozapadne Hrvatske
1990/1991. godine

Mnogi od tih imbenika bili su isprepleteni i njihovo je djelovanje bilo vrlo sloeno, a u situaciji
nakon 1980. godine bilo ih je sve tee usmjeravati
i nadzirati.

Poetkom 90-ih godina 20. stoljea situaciju

u RH-u diktirala su dogaanja na razini SFRJ-a.
Njih je karakteriziralo djelovanje vie imbenika
na razliitim podrujima, od politikog podruja do gospodarskog, vojnog, kulturnog i drugih.

Analizirajui ponajprije politike imbenike,

moe se rei kako je neke od njih mogue tek spomenuti, dok je druge nemogue zaobii.
Prvo, valja konstatirati da se tada ve desetak
godina politiki ivot u Hrvatskoj, odnosno Jugo349

IVICA HRASTOVI Znaajke politike i vojne situacije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj...

Cris, god. XIII., br. 1/2011., str. 349 - 356

slaviji odvijao bez pravog politikog autoriteta, na

to narodi ovog prostora, s obzirom na svoj povijesni razvoj, inae nisu bili navikli. Ovo je tim
vanije percipirati, budui da se radilo o sloenoj
saveznoj dravi razliite politike povijesti pojedinih naroda, razliite gospodarske razvijenosti,
posebnosti kultura i vjerskog nazora, to je ovom
imbeniku davalo jo vee znaenje.
Drugo, iako je savezna drava nastala kao produkt u kome su svi narodi u okviru zajednikog
interesa trebali ostvariti i svoje posebne interese,
u nedostatku spomenutog politikog autoriteta,
a neostvarenog demokratskog razvoja, 90-ih se
otvoreno pokazalo da su neki od tih naroda u zajednicu uli s figom u depu i da su se ostalima
htjeli nametnuti silom. U tom kontekstu politika
dogaanja 1991. godine na jugoslavenskoj razini
naglaeno je poela diktirati Srbija, odnosno velikosrpske snage koje su uskrsnule staru srpsku
ideju iz 19. stoljea o ostvarenju Velike Srbije na
prostoru Balkana. Iz njihovog nastupa i refleksije
djelovanja na sve republike, sve razvidnija bila je
opcija da e jugoslavenski politiki rasplet zapravo zavriti kao vojni rasplet i da e biti teko izbjei rat, budui da su te snage na svoju stranu pridobile JNA. Naime, u dotadanjoj zajednikoj vojsci svih republika i pokrajina Jugoslavije, unato
proklamiranoj ravnopravnosti naroda i narodnosti,
godinama je dominirao srpski element, posebice
nakon 1980. godine, pa nije bilo iznenaujue da
se ona opredijelila za tu stranu. JNA je u tadanjoj situaciji zapravo bila klju svakog rjeenja,
mirnog ili ratnog, a posebno onako tekog ratnog
koji se dogodio, jer su velikosrpske snage jedino
uz njenu pomo, to e rei na silu, mogle ostvariti cilj koji su planirale. Jedino su uz pomo JNA
mogle sruiti vaei Ustav SFRJ-a iz 1974. godine
i preskoiti ustave republika i pokrajina.
Ako je glede JNA za Hrvatsku tada neto i bilo
dobro u raspletu koji je uslijedio, bila je to injenica
da ta JNA ipak vie nije bila ona JNA otprije.
Trea znaajka krizne politike situacije u
Hrvatskoj, odnosno Jugoslaviji poetkom 90-ih
koju Hrvatska objektivno nije mogla promijeniti u svoju korist, bila je dranje velikih sila. U
nekom drugaijem raspletu dogaanja, njihovo
350

dranje moglo je anulirati dominantnu ulogu Jugoslavenske narodne armije i preusmjeriti tijek
raspleta situacije k mirnom rjeenju. No, ove su
sile 1990/1991. godine imale i drugih briga osim
dogaanja u Jugoslaviji, u osnovi bile su zainteresirane da se u Europi i svijetu, pa i na naim prostorima, odri postojee stanje, status quo. Eventualno su bile spremne, ali neoficijelno, na neke
manje promjene u najkraem vremenu i od strane
onog imbenika koji e se u konkretnim okolnostima pokazati kao najjai. Naalost, njihova pogrena startna procjena rezultirala je kasnije najteim
i najkrvavijim petogodinjim raspletom u Europi
nakon Drugog svjetskog rata od kojega ni svijet ni
Europa nikada nee moi oprati ruke. etvrto,
ono to je karakteriziralo novonastalu politiku situaciju u Hrvatskoj bio je proces odvajanja i osamostaljenja od SFRJ-a, proces koji je potenciralo
velikosrpstvo, koji je dotad samo tinjao, ali se nikada nije javno afirmirao kao ideja. Dogaanja iz
1971. godine ipak ne moemo prepoznati kao takva. U aktualnoj politikoj, vojnoj i gospodarskoj
situaciji ovaj proces u Hrvatskoj i Sloveniji postao
je nezaustavljiv, jer su te republike prve prepoznale sr velikosrpske, Miloevieve politike.
Peto, u politikom pogledu Hrvatsku je poetkom 90-ih karakterizirao uspjean i mirni prelazak
iz autoritarnog jednopartijskog sustava u demokra-tski viestranaki sustav, to se ubrzo pokazalo vrlo vanim za uspjean otpor srpsko-crnogorskom agresoru i osiguralo jedinstvo u Domovinskom ratu, kakvo u Hrvatskoj nismo imali u nekim
ranijim ratnim situacijama. Ova ostvarena politika sinergija dola je do izraaja i u svibnju 1991.
godine na referendumu o novom dravnopravnom
poloaju Hrvatske, kad se 94 % graana izjasnilo
za samostalnu i suverenu RH.
Iz navedenih politikih znaajki koje su dijelile sve hrvatske regije poetkom Domovinskog
rata, neovisno da li su bile izravno ili neizravno
ugroene, nedvosmisleno se mogu prepoznati politiki prioriteti RH-a u vrijeme raspada Jugoslavije.
Bez sumnje bila su to dva prioriteta: na vanjskom
planu pitanje njenog meunarodnog priznanja, a na
unutarnjem planu pitanje daljnjeg razvoja demokracije. U ovom kontekstu sjeverozapadna Hrva-

IVICA HRASTOVI Znaajke politike i vojne situacije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj...

Cris, god. XIII., br. 1/2011., str. 349 - 356

tska i grad Krievci apsolutno su participirali u

zajednikom naporu.

2 Ope znaajke vojne situacije u Hrvatskoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj

1990/1991.
Uz politike imbenike, situaciju u RH-u poetkom 90-ih karakterizirali su i vrlo vani vojni
imbenici. Moglo bi se rei da je tadanji politiki
poloaj bio vrlo teak, a vojni jo i tei. Utjecaj vojnog imbenika bio je presudan za dogaanja, stoga
je bilo izuzetno vano da se, ne samo dravni vrh,
nego i regionalna i ua lokakna vlast, tako i sjeverozapadna Hrvatska i grad Krievci, prema njemu
pravilno postave. Naime, u sluaju da se Hrvatska
ne uspije vojno obraniti, bilo je jasno da svaka daljnja borba za meunarodnim priznanjem postaje
daleko tea, u prvo vrijeme vjerojatno i upitna.
Vojna situacija primorala je RH na stvaranje
vlastite vojske otpoetka i naoruanje vojske
pod svaku cijenu, druge alternative ona nije ni
imala. Dobro naoruani garnizoni JNA, razmjeteni na njenom cijelom podruju, predstavljali
su sve veu opasnost za zemlju u cjelini, osobito za ona mjesta u kojima su bili smjeteni oni i
zapovjednitvo. Jedno od takvih mjesta bili su i
Krievci koji su se nalazili na prostoru djelovanja
jednog od najjaih korpusa JNA, 32. mehaniziranog korpusa kopnene vojske ije je sjedite bilo
u Varadinu, na temelju ega je bio poznat i kao
Varadinski. Kad je u pitanju sam grad Krievci,
najveu izravnu opasnost za grad predstavljao je
411. R mjeoviti protuoklopni Artiljerijski puk
tog korpusa koji je bio smjeten u gradu i kojim je
zapovijedao pukovnik Jovo Radosavljevi te vojarna-skladite iroko Brezje kod Krievaca.
Uz garnizon u Krievcima i garnizon u Varadinu, gdje mu je bilo i sjedite, 32. Korpus JNA
upravljao je i drugim garnizonima i vojnim objektima sjeverozapadne Hrvatske u akovcu, Bjelovaru, Koprivnici, Virovitici, Daruvaru i dijelom
u Zagrebu, pokrivao je prostor Meimurja, Hrvatskog zagorja, Podravine, Bilogore, dio zapadne

Slavonije, Moslavinu i bjelovarsko-krievako

podruje, odnosno uz Krievce i opine akovec,
Varadin, Ludbreg, Koprivnica, urevac, Virovitica, Daruvar, Grubino Polje, Garenica, Kutina, Ivani Grad, azma, Bjelovar, Vrbovec, Dugo
Selo, Sveti Ivan Zelina, Novi Marof, Ivanec, Krapina, Zlatar Bistrica, Donja Stubica, Zabok, Pregrada, Klanjec i djelomino grad Zagreb.
Korpus je ovdje bio lociran od preustroja JNA
1987/1988. godine, kad je JNA prela s armijskog
na vojini sustav djelovanja. ire gledano, on je
bio sastavni dio V. vojne oblasti, odnosno sjeverozapadnog bojita JNA sa sreditem u Zagrebu,
ranije Pete armije JNA. Graniio je s 31. mariborskim korpusom, 10. zagrebakim korpusom, 5.
banjalukim korpusom, a na sjeveroistoku titio je
granicu prema Maarskoj.
Kolika je bila snaga 32. korpusa i koliku je
on opasnost predstavljao za podruje sjeverozapadne Hrvatske i grad Krievce u sluaju nae
neprimjerene strategije prema tim snagama, vidi
se iz njegovog sastava i strukture. Naime, u njegovom sastavu nalazile su se oklopno-mehanizirane,
motorizirane, artiljerijsko-topnike, protuoklopno
artiljerijske, inenjerijske i druge postrojbe.

3. Sastav i snaga 32. varadinskog korpusa JNA koji je pokrivao podruje sjeverozapadne Hrvatske
U Varadinu Zapovjednitvo Korpusa i garnizonske vojarne nalazilo se na vie lokacija, a na elu
bili su zapovjednik general-major Vladimir Trifunovi i naelnik stoera pukovnik Sreten Raduki. U
garnizonu (garnizonskim vojarnama) bili su:
- 32. mehanizirana A brigada pod zapovjednitvom pukovnika Berislava Popova (vojarna Kalniki partizani u Optujskoj ulici)
- 32. mjeoviti artiljerijski puk pod zapovjednitvom potpukovnika Vladimira Davidovia (vojarna Jalkoveke rtve u Krianievoj ulici)
- razliite podstoerne postrojbe (Veza, Vojna
policija, ABKO, Sanitet)
351

IVICA HRASTOVI Znaajke politike i vojne situacije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj...

Cris, god. XIII., br. 1/2011., str. 349 - 356

vie vojarni, skladita i ustanova (vojarna

15. maj, Dom JNA, skladite pekara 27.
juli, vojna ustanova Crvena zvijezda,
garnizonska ambulanta, garnizonska vojna
ekonomija, vojni poligon Macinka, telekomunikacijski centar na Ivanici).
U akovcu se nalazio 32. inenjerijski puk
pod zapovjednitvom majora Josipa Babia.

U Krievcima bio je smjeten 411. R mjeoviti protuoklopni Artiljerijski puk kojim je zapovijedao pukovnik Jovo Radosavljevi.
U Koprivnici bila je stacionirana 73. motorizirana brigada sa zapovjednikom pukovnikom Zvonimirom Mihajloviem.
U Bjelovaru djelovala je 265 A mehanizirana brigada kojom je zapovijedao pukovnik Rajko
Kovaevi.
Korpus je imao vei broj vojarni-skladita u
kojima se uvalo oruje i materijalna sredstva:
Varadinbreg kod Varadina, iroko Brezje kod
Krievaca, Crna Gora kod Koprivnice, Doljani
kod Daruvara, Barutana kod Bjelovara, itat kod
Virovitice i vie manjih skladita.
Raspolagao je i s vie vojnih poligona, logistikih baza, streljana, vojnih ekonomija i drugih
objekata vojne namjene.

4. Vanost odluka na dravnoj razini za

organiziranje obrane od agresora na
podruju pojedinih regija i gradova:
Odluka o naoruavanju HV-a zauzimanjem vojarni JNA i Odluka o
ustrojavanju Kriznih tabova
Zbog ovako velike koliine naoruanja lociranog na podruju sjeverozapadne Hrvatske i grada
Krievaca, premda agresor ovo podruje nije planirao ukljuiti u Veliku Srbiju, bilo je vrlo vano
sinkronizirati djelovanje postrojbi HV-a koje su
se ovdje ustrojavale s opom vojnom strategijom RH-a. Tu su zadau odigrali Krizni tabovi
(od razine RH-a do razine mjesnih zajednica),
osnovani na temelju odluke predsjednika RH dr.
352

Franje Tumana od 27. 7. 1991. godine. Njihova

uloga pojaala se nakon zapovijedi predsjednika
Tumana da se zauzmu vojna skladita i vojarne
JNA na sjednici u GSHV-u odranoj 8. 8. 1991.
godine. Plan je bio da se prvo zauzmu manja skladita u garnizonu Zagreb i naoruaju postrojbe, a
zatim da se oslobode garnizoni JNA u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (Varadin, Bjelovar, Koprivnica, Krievci i dr.)
Realizacija planiranog zapoela je 14. 9. 1991.
godine kad je izvreno zapreavanje, ukinuto pruanje komunalnih usluga i izvrena potpuna blokada svih vojarni i drugih vojnih objekata JNA.
Spor u taktici zauzimanja vojarni u samom
vrhu HV-a i pitanje tko je bio u pravu, a tko ne, jo
su i danas predmet rasprave, a svaka strana ima
svoje argumente.
4. 1. Prepozavanje slabosti JNA kao bitan element
za nae uinkovito djelovanje
U provoenju operacije zauzimanja vojarni na
podruju sjeverozapadne Hrvatske, tako i u Krievcima i Varadinu, gdje je bilo i sredite 32. korpusa, valjalo je prepoznati slabosti koje su se pojavile u JNA i sve ju vie nagrizale, a potencirati nae
prednosti. Nesumljivo je da su odgovorni za ovu
zadau kvalitetno odradili svoj posao, jer su vojarne zauzete, a isto se moe zakljuiti i iz izjava elnih ljudi organizacije obrane. Primjerice, pukovnik
Ivan Ruklji, zapovjednik obrane Varadina i 104.
br. ZNG-a Varadin, naglasio je da su nau prevagu
odnijele prave odluke u pravim trenucima, ime je
JNA bila preduhitrena: lomljenje snaga JNA naom
dugotrajnom akcijom iscrpljivanja i psihikog pritiska, nai mnogo jasniji i odreeniji ciljevi, zabluda
JNA da e ju podrati narod i nepripremljenost za
borbu u okruenju uz pretpostavku da se u takvoj
situaciji nee nikada nai.
Pukovnik elimir karec, koordinator akcije u Varadinu ispred GSHV-a istaknuo je da je
naa prednost bila u potpunom poznavanju organizacije obrane i stanja u vojarnama, a oni su
o naoj snazi i borbenom rasporedu znali veoma
malo, skoro nita.

IVICA HRASTOVI Znaajke politike i vojne situacije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj...

Cris, god. XIII., br. 1/2011., str. 349 - 356

Koliko je zapravo JNA u to vrijeme u Hrvatskoj bila u raskoraku sa stvarnou, vrlo ilustrativno svjedoi njen letak iz prve polovice rujna
1991. pod nazivom Graani Hrvatske, u kojem
je reagirala na organiziranje manifestacije Bedem ljubavi u kojoj su majke traile povrat vojnika rujanske klase iz JNA.
U letku se tako kae: Zato te iste majke
ne ustanu protiv slanja njihovih sinova, supruga
i prijatelja u redove MUP-a i ZNG-a, Da li je
zavedenim majkama, poznato koliko njih dnevno
pogine, bude ranjeno i dezertiralo iz redova MUPa i ZNG-a. Da li im je poznato da su te paravojne
organizacije bez morala i u osipanju?1

5. Razlozi zauzimanja garnizona Varadin, taktika pregovaraa i refleksija

na ostale garnizone u sjeverozapadnoj
Hrvatskoj
Zauzimanje garnizona Varadin u sjeverozapadnoj Hrvatskoj planirano je iz vie razloga:
- Varadin je imao ulogu znaajnog privrednog,
politikog, kulturnog i demografskog sredita
sjeverozapadne Hrvatske s bogatom tradicijom
- oslobaanjem Varadina prisililo bi se ostale
jedinice u sjeverozapadnoj Hrvatskoj na brzu
predaju ili na premjetaj
- bilo je vrlo vano doi do respektabilne opreme i naoruanja 32. korpusa
- trebalo je onemoguiti jaanje etnikog pokreta na Bilogori.
Zauzimanje vojarni 32. korpusa JNA u sjeverozapadnoj Hrvatskoj nije bila nimalo laka zadaa, premda je njegovo uruavanje poelo ve u
prvoj polovici 1991. (bjeanje ronika i asnika,
nemogunost popune priuvnicima, pad morala
ljudstva).
Krizni tabovi u svim mjestima inzistirali su
na urnoj predaji korpusnih garnizona, dok je za1 Sredinji vojni arhiv, Zagreb, Ministarstvo obrane RH-a,
GS HV-a, 1991., Herbarij 16., Operativna izvjea, dok.
bez broja.

povjednitvo korpusa planiralo proboj iz vojarni

i, po potrebi, bombardiranje gradova, ako mu se
ne dozvoli izlazak s naoruanjem. Najjai zagovornik takve opcije bio je pukovnik Berislav Popov,
zapovjednik 32. mehanizirane A brigade u Varadinu.
Zapovjednitvo 32. korpusa nije naputalo
ovaj stav sve dok na to nije bilo primorano. Primjerice, u Varadinu, jo prije poetka blokade
vojarni, zapovjednitvo je dio tenkova iz vojarne
Kalniki partizani postavilo na prostor izmeu
Drave i odvodnog kanala hidroelektrane Varadin
i usmjerilo ih prema gradu i hidroelektrani. U vojarni Kalniki partizani oko tenkovskih hangara izgradili su visoki obrambeni nasip, u vojarnu
Jalkoveke rtve dovukli su kamione-nosae
s montiranim viecjevnim bacaima raketa tipa
Oganj i Plamen, iznad Varadina svakodnevno su letjeli zrakoplovi JNA, a u Centar za
obavjetavanje Opine Varadin slane su poruke
u ime SK Pokreta za Jugoslaviju s upozorenjem
da e pobiti sve izdajice.2 Od Kriznog taba traili su da se odmah ukljui voda, struja i telefon
i da se prestane sa zaustavljanjem vojnih vozila
jer u suprotnom nee jamiti mirno stanje. Dana
15. rujna 1991. godine naredili su su pripreme za
ruenje i paljenje manjih vojnih objektata koji se
ne mogu obraniti, a snajperistima je nareeno da
eliminiraju voe demonstranata i hukae te da
se puca u one koji pokuavaju osvojiti objekte.3
Nastojanje hrvatskih snaga da izbjegnu oruani sukob s 32. korpusom nije uspjelo, ali izbjegla
se puna upotreba oruja kojim je isti raspolagao.
Prema rijeima Stjepana Adania, predsjednika
Kriznog taba i gradonaelnika Varadina, ve
15. 9. 1991. godine 32. korpus raketirao je varadinsko uzletite i zapoeo minobacaki napad na
grad. S razaranjima u gradu detaljno su bili upoznati i lanovi Promatrake misije EZ-a koji su o
tome izvijestili Zagreb i Hag.4 Snage HV-a morale
2 Sredinji vojni arhiv, Zagreb, Ministarstvo obrane RH-a,
GS HV-a, 1991., Herbarij 16., dok. bez broja.
3 Sredinji vojni arhiv, Zagreb, Ministarstvo obrane RH-a,
GS HV-a, 1991., Herbarij 16., dok. bez broja.
4 Draen Najman, Marija Duji, Ivan Posilovi, Blokade
i osvajanja vojarni i vojnih objekata JNA u Hrvatskoj

353

IVICA HRASTOVI Znaajke politike i vojne situacije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj...

Cris, god. XIII., br. 1/2011., str. 349 - 356

su zbog svoje uvjerljivosti i vrste pregovarake

pozicije odgovoriti vatrom. Iz izjave Kreimira
opa, zapovjednika Opinskog stoera Narodne
zatite Varadin, otvaranje vatre prema varadinskom garnizonu nije bilo samoinicijativno, ve
se temeljilo na zapovijedi gradonaelnika Stjepana Adania koji je za to dobio odobrenje predsjednika RH-a Stjepana Tumana, a prvi su na objekte JNA (zgradu Komande) zapucali pripadnici
Oriona.5
U vrijeme pregovaranja u Varadin su u velikom broju, osobito iz Srbije, doputovali roditelji
vojnika koji su sluili vojni rok u varadinskim
vojarnama. Oni su se sastali s Komandom varadinskog korpusa i posjetili vojarne. Svi su isticali
kako nisu mirni i zadovoljni, a iz izjava nekih koji
su zakljuili da se tu radi o borbi za fotelje, a njihova djeca ispataju, vidi se nepoznavanje stvarnog uzroka sukoba.6
O tijeku pregovora i borbama koje su trajale
u tom najkritinijem razdoblju od 15. 9. do 22. 9.
1991. godine vjerodostojno se moe zakljuiti:
- iz izvjea o borbenim aktivnostima na podruju Varadina, koja je Zapovjednitvo 104.
brigade ZNG-a R svakodnevno slalo Zapovjednitvu ZNG-a RH-a
- iz informacija koje je Ministarstvu obrane i
Republikom centru za obavjetavanje dostavljao Krizni tab Opine Varadin, odnosno Centar za obavjetavanje Varadin
- za realizaciju takve zadae Krizni tab imao
je svojevrsno glasilo pod nazivom Suverena
Hrvatska.7 O pregovorima svjedoe i slikovni i tonski zapisi Hrvatske radiotelevizije
(slubeni i amaterski).

1991., Zagreb: Udruga dragovoljaca Narodne zatite Domovinskog rata, str. 41.
5 Isto, str. 42.
6 Isto, str. 45.
7 Sredinji vojni arhiv, Zagreb, Ministarstvo obrane RH-a,
GS HV-a, 1991., Herbarij 17., dok. bez broja.

354

6. Vanost slamanja 32. mehaniziranog

varadinskog korpusa za Republiku
Hrvatsku
Nakon predaje 32. varadinskog korpusa, HV
je posjedovala sljedee naoruanje:
- 74 borbena tenka T-55 (sovjetski)
- desetak tenkova druge namjene (laki amfibijski tenkovi PT-76, tenkovi nosai mostova,
tenkovi za izvlaenje)
- 48 oklopnih transportera za pjeatvo OT
BVP M-80
- 18 borbenih oklopnih vozila s protuzranim
topovima
- 6 topova Gvozdika 122 mm (sovjetski)
- 6 viecjevnih bacaa raketa tipa Plamen
- 4 VBR-a tipa Oganj
- 18 top-haubica 155 mm i 12 152 mm s potrebnim prijevoznim sredstvima
- oko 180 topova kalibra manjeg od 100 mm
- vie bitnica minobacaa od 60, 82 i 120 mm
- oko 25.000 cijevi pjeakog naoruanja
- oko 250 raznovrsnih vozila i inenjerijskih
strojeva
- stotine tisua tona streljiva i eksploziva
- vee koliine sredstava veza i ostalog ratnog
materijala
Istovremeno, hrvatskim snagama predalo se
oko 1.000 asnika, doasnika i vojnika iz Zapovjednitva 32. korpusa i garnizonskih vojarni.
U kontekstu tadanje politike situacije (meunarodna zajednica jo se nije aktivno ukljuila
u zaustavljanje rata i rjeavanje krize na prostoru bive Jugoslavije) i vojne situacije (nedostatak oruja, osobito tekog naoruanja i oklopa,
agresor cijelo ljeto i jesen dri ratnu inicijativu od
istone Slavonije do Dubrovnika), zarobljavanje
cjelokupne tehnike 32. korpusa (500-600 milijuna dolara)8 nije bilo regionalnog znaenja, ve od
presudne vanosti za opstanak RH-a. Prema rijeima Radimira aia, pobjeda u Varadinu nadmaila je u materijalnom smislu sve dotadanje po-

8 Monografija, 104. brigada HV-a, 17., HRT, INDOK,

B26427.

IVICA HRASTOVI Znaajke politike i vojne situacije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj...

Cris, god. XIII., br. 1/2011., str. 349 - 356

bjede HV-a,9 a Stjepan Adani, pomonik ministra

obrane, istakao je da je to omoguilo prekretnicu u
ratu, budui da je Hrvatska tada dobila 7 puta vie
oruja nego to je imala.10 Oruje je bilo upueno
na hrvatska bojita od Vukovara, Osijeka, Vinkovaca do Like, Dalmacije i dalmatinskih otoka.11
Ovlasti za pregled zauzetih skladita oruja i izuzimanje oruja imali su, zasigurno ne jedini, Darko Rukavina12 i Predrag Marketi.13
Dio naoruanja zaplijenjenog od 32. korpusa
ostao je i u Varadinu. U tom je kontekstu ve
24. 9. 1991. godine GS OSRH, izmeu ostaloga,
uputio dva zahtjeva Ministarstvu obrane da se i u
Varadinu formiraju nove postrojbe: 1 samohodni
artiljerijski divizion 122 m , 1 laki samohodni artiljerijski divizion PZO-a i 1 haubiko-artiljerijski
divizion 155 mm, odnosno mehanizirana brigada
kojom je zapovijedao dopukovnik Ivan Basarac.14
Od strane MORH-a odreeni su i ljudi koji su dobili
ovlasti da pomognu u formiranju postrojbi ZNG-a
u Varadinu. Darko Rukavina dobio je punomo da
prui pomo jedinicama PZO-a,15 a Ivan Tonkovi i
Nikola Lebeda da pomognu u fo-rmiranju 1. mbr.16
Nakon zauzimanja skladita oruja od strane
hrvatskih snaga, prema zabiljeenim anonimnim,
ali i nekim potpisanim dojavama, bilo je i pojedinanih sluajeva nekontroliranog odnoenja
oruja. Takve dvije obavijesti Republiki centar
za obavjetavanje zaprimio je iz Varadina 20. 9.
1991. godine. U jednom pozivu reeno je kako iz
skladita municije na Varadin Bregu ljudi razvoze oruje i municiju, a u drugom da su jedinice Narodne zatite osvojile neko skladite oruja
kod Varadina te odnijele izvjesnu koliinu oruja
koje je zatim predano MUP-u. Ostatak oruja narod nekontrolirano raznosi.17

Zakljuak
Regionalna podjela Hrvatske, injenica da
nije bio napadnut svaki njen dio i da neke dijelove
njenog teritorija velikosrpski agresor nije planirao
pripojiti Velikoj Srbiji, ni u kojem pogledu nisu
promijenili politiki i vojni stav Hrvatske prema
dogaajima u razdoblju od 1990. do 1996. godine.
Poetkom 90-ih godina pa sve do osloboenja od
agresora Hrvatska je disala jedinstveno u politikom i u vojnom pogledu.
Iako sjeverozapadna Hrvatska nije bila izravno izloena agresiji, dala je vaan doprinos
obrani zemlje u ljudskom potencijalu, posebice u
osiguranju naoruanja. Na spomenutom podruju
slomljen je 32. Varadinski korpus, jedan od najjaih korpusa JNA, i to u trenutku kad Hrvatska nije
imala oruja i kad je bila pod embargom Vijea sigurnosti UN-a glede uvoza oruja. Zauzimanjem
vojarni ovog korpusa u Varadinu, Krievcima i
drugim mjestima sjeverozapadne Hrvatske, Hrvatska je dobila 7 puta vie oruja nego to je tada
imala.
Lokalna civilna i vojna vlast na podruju sjeverozapadne Hrvatske djelovala je suglasno stavovima i odlukama donesenim na dravnoj razini,
npr. Odluka o ustrojavanju Kriznih tabova, Zapovijed o zauzimanju vojarni, a iste su u konkretnim
okolnostima pripomogle snalaenju novopeenih vojnika na lokalnoj razini.
U poecima stvaranja Hrvatske vojske 1991.
godine, u vrijeme kad je aktualni problem bio naoruanje iste, na podruju sjeverozapadne Hrvatske
takoer je bilo odreenih nedoreenosti i povremenih slabosti, ali su iste u krajnjoj instanci u pogledu
djelovanja i konanih rezultata bile zanemarive.

9 HRT, INDOK, B11449.

10 Isto, B26427.
11 Monografija, 104. brigada HV-a, 21.
12 Sredinji vojni arhiv, Zagreb, Ministarstvo obrane, GS
OSRH, Herbarij 8., 1991., dok. 41.
13 Isto, dok. 48.
14 Isto, Herbarij 64., 1991., dok. 207. i 208.
15 Isto, Herbarij 8., 1991., dok. 42.
16 Isto, Herbarij 8., 1991., dok. 45.
17 Isto, Herbarij 17., dok. bez broja.

355

IVICA HRASTOVI Znaajke politike i vojne situacije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj...

Cris, god. XIII., br. 1/2011., str. 349 - 356

SUMMARY
Characteristics of political and military
situation in north-west Croatia 1990/1991:
Krievci and Varadin in detail
Keywords: regional division of Croatia, Great
Serbia, armament, YNA, UN Security Council,
ban on arms import, aggression
Croatian political and military views on events 1990/1996 were not changed regardless the
fact that some of the countrys parts had not been
invaded nor thought of as annexed to Great Serbia.
Having hardly gained independence in the early
1990s, Croatia breathed as a whole in all aspects.

356

Although the north-west of the country was

not directly exposed, it gave a large contribution
to Croatian defence in human resources and ensuring arms. The Varadin 32nd corps, one of the
most powerful in YNA, was broken in this area
when Croatia had practically no weapons and the
UN Security Council put a ban on weapons import. By taking over barracks belonging to the said
corps in Varadin, Krievci and other places in the
north-west, Croatia got 7 times more weapons
than it previously possessed. Local civilian and
military authorities of the region acted in accordance with resolutions brought at state level (Resolution on forming crisis headquarters, Order to
take over barracks etc.), and also helped newly recruited soldiers. Of course, there were some slight
weaknesses and incomplete actions but generally
speaking, the result was great.