Univerzitet u Tuzli

Rudarsko-geoloko-graevinski fakultet

OTPORNOST MATERIJALA SA TEORIJOM

ELASTINOSTI II

Predmetni nastavnik
Dr sc.-Dipl.ing. Adnan Ibrahimovid, vanredni profesor

1. TEORIJE O SLOMU MATERIJALA. DOPUTENI NAPON

1.1. Uvod
Razlikuju se dva tipa loma materijala:
1. Krhti lom, pojava prslina koje se brzo ire, lom se manifestuje raskidanjem materijala i proces se
odvija trenutno
2. Duktilni lom, karakteristian za materijale koji imaju osobinu teenja, lom se smatra poetak
teenja i proces se odvija postepeno
Lom, kao nepovoljna manifestacija u konstruktivnom elementu, do danas nije do kraja razjanjen i
na njega utiu razliiti faktori:
- Intenzitet napona,
- Brzina prirasta optereenja,
- Temperatura,
- Defekti u materijalu i td.
Ne postoji teorija koja je u mogunosti da obuhvati sve ove uticaje.
Teorije koje su predmet ovog kursa odnose se samo na slom materijala usljed statikog
optereenja pri normalnoj temperaturi kao i za homogene i izotropne materijale.
Te teorije su:
Teorija najveeg normalnog napona,
Krhti materijali
Teorija najveeg smiueg napona,
Duktilni materijali
Mohr-ova teorija,
Teorija najveeg deformacionog rada na promjeni oblika.
Njihova svrha je da se odredi ona kombinacija napona, kod sloenog naponskog stanja, koja
uzrokuje lom konstruktivnog elementa.

1.2. Uporedni napon

Bez obzira na stvarni mehanizam koji dovodi do sloma materijala, lom u konstruktivnom elementu
se nee desiti sve dok je T , za duktilne materijale odnosno, x < M , za krhte materijale, koji su
definisani na dijagramu .
Za element koji se nalazi u sloenom naponskom stanju nije mogue predvidjeti da li e do loma
doi usporeujui to sa rezultatima jednoaksijalnog testa, a eksperimentalno utvrivanje uslova pri
kojima e doi do loma za sloena naponska stanja nije isplativo niti tehniki mogue.
S toga se uspostavljaju odreeni kriteriji vezani za stvarni mehanizam loma, koji omoguuju
poreenje uticaja sloenih naponskih stanja i jednoaksijalnog naprezanja, verifikovanog
eksperimentalno. To je omogueno formulisanjem fiktivnog napona, izraenog preko komponenti
tenzora napona sloenog naponskog stanja kojeg moemo porediti sa naponom loma pri
jednoaksijalnom naponskom stanju. Taj fiktivni napon se naziva ekvivalentni ili uporedni napon i
oznaava se sa e.
Normalni napon pri kojem dolazi do loma materijala pri jednoaksijalnom naprezanju naziva se
granini napon i obiljeava se sa 0.
Na osnovu prethodnog, mogue je definisati jedinstveni kriterij za lom materijala izloenog
sloenom naponskom stanju :
e = 0
Lom materijala u nekoj taki napregnutog tijela nastupit e kada ekvivalentni napon
dostigne veliinu graninog napona pri jednoaksijalnom naprezanju.

1.3. Teorija najvedeg normalnog napona

Lom u materijalu u nekoj taki e nastupiti kada najvei normalni napon po apsolutnoj
vrijednosti dostigne vrijednost graninog napona, bez obzira na vrijednost ostalih napona.
e

ili

1.4. Teorija najvedeg smiudeg napona

U materijalu e doi do loma usljed teenja pri bilo kojem naponskom stanju, kada
maksimalni smiui napon po apsolutnoj vrijednosti dostigne graninu vrijednost.
granina vrijednost smiueg napona je najvei smiui napon po apsolutnoj vrijednosti,
koji se javlja u materijalu kada nastupi teenje u uzorku pri testu jednoaksijalnog zatezanja
0

odnosno

U sluaju ravnog naponskog stanja:

Poznata je i kao Tresca-in uslov teenja.

1.5. Mohr-ova teorija

Kritina su naponska stanja iji krugovi dodiruju ili

sijeku ovojnicu.

Najvedu primjenu je nala u geomehanici tj. geotehnici.

1.6. Teorija najvedeg deformacionog rada na promjeni oblika

Lom materijala u nekoj taki, pri bilo kom naponskom stanju, nastupit de u trenutku kada maksimalna
specifina energija deformacije na promjeni oblika dostigne veliinu specifine energije deformacije na
promjeni oblika pri lomu kod jednoaksijalnog naprezanja.
Specifina energija deformacije na promjeni oblika izraena preko glavnih napona data je izrazom:

Huber-Hencky-Mises-ov uslov plastinog teenja

1.7. Doputeni napon

Do loma konstrukcije nede dodi ukoliko je ekvivalentni napon u svakoj taki konstrukcije manji od graninog
napona utvrenog jednoaksijalnim testom za odreeni materijal.
U praksi se konstruktivni elementi projektuju tako da naponi izazvani projektnim opteredenjem ne prekorae
doputeni nivo, koji je znaajno nii od graninog napona. Taj najnii nivo napona naziva se doputeni napon i
obiljeava se sa d.
Odnos izmeu graninog napona i doputenog napona naziva se koeficijent sigurnosti i obiljeava se sa n, tj.:

Koeficijent sigurnosti se uvodi iz sljededih razloga:

veoma rijetko je poznato stvarno opteredenje koje de djelovati na konstrukciju,
metode prorauna konstrukcija zasnovane su na odreenim pretpostavkama i pojednostavljenjima,
graa i mehanike osobine materijala variraju,
neki materijali znaajno korodiraju u toku vremena ili im se mehanike osobine mijenjaju u vremenu.

1.8. Doputeni napon

Doputeni smiudi napon se primjenjuje pri dimenzionisanju konstruktivnih elemenata napregnutih na isto
smicanje.

Na osnovu teorije najvedeg normalnog napona, za sluaj istog smicanja imamo:

Na osnovu teorije najvedeg smiudeg napona, za sluaj istog smicanja imamo:

Na osnovu teorije maksimalne energije deformacije na promjeni oblika, za sluaj istog smicanja imamo:

2. SLOENA NAPREZANJA
2.1. Super pozicija i njena ogranienja
Princip superpozicije u optem sluaju moe se primjeniti samo kod linearnih problema, tj. samo dotle
dok je odnos izmeu vanjskog optereenja i veliine deformacije linearan.
Prema tome, prvi uslov za primjenu superpozicije jeste da se materijal od kojeg je izraen konstruktivni
element ponaa linearno elastino , odnosno po Hook-ovom zakonu.
Drugi uslov je da su deformacije konstruktivnog elementa male.

Mogunost primjene superpozicije

zavisit e od veliine ugiba v.

2.3. Ekscentrino optereden tap

2.3.1. Proraun normalnih napona
Rezultanta unutranjih sila u poprijenom presjeku ovako optereenog
tapa svodi se na normalnu silu koja ne djeluje u teitu presjeka, nego
u taki u kojoj pravac djelovanja vanjskog optereenja prodire kroz
ravan presjeka.

Ekscentrino optereeni kratki tapovi,

kod kojih se za proraun napona, nakon
svoenja sloenog optereenja na vie
jednostavnih sluajeva, koristi metoda
superpozicije.

Ravan djelovanja momenta redukcije M poklapa se sa pravcem dui CN.

Naprezanja ekscentrinom normalnom silom svodi se na

kombinaciju aksijalnog naprezanja i kosog savijanja.

Neutralna osa:
Neutralna linija ne prolazi
kroz teite presjeka

Odsjeci neutralne linije na koordinatnim osama:

Neutralna linija uvjek prolazi kroz

suprotni kvadrant od onog u kojem
djeluje normalna sila N, a njen
poloaj iskljuivo zavisi od poloaja
napadne take sile N a ne od
njenog intenziteta ili predznaka.

U sluaju malog ekscentriciteta, neutralna linija moe da se nalazi izvan poprijenog presjeka, pa taj
pravac samo uslovno predstavlja neutralnu liniju.
Ni u ovom sluaju neutralna linija nije upravna na ravan djelovanja momenta, jer je:

iz = iy, tj. kod presjeka kao to su krug ili kvadrat

Poloaj neutralne linije najjednostavnije se moe odrediti tako da naprezanje od aksijalnog i

poprijenog optereenja svedemo na naprezanje od ekscentrinog djelovanja normalne sile, idui
obrnutim postupkom od onog koji se primjenjuje za proraun napona kod ekscentrinog djelovanja
normalne sile.
Poloaj fiktivne napadne take normalne sile u poprijenom presjeku odredit emo na osnovu
jednaina:
, to omoguava da se odredi poloaj neutralne linije. Vrijednosti
momenata i sila se unose sa odgovarajuim predznakom.
Napomena: Za razliku od ekscentrino optereenog tapa, ovdje se veliina ekscentriciteta mijenja od
presjeka do presjeka, jer se mijenja vrijednost i predznak momenata i normalnih sila, to ima za
posljedici promjenu poloaja neutralne osovine od presjeka do presjeka.

2.3.2. Dimenzionisanje
I kod ove vrste naprezanja najvei ekvivalentni napon u jednom poprijenom presjeku najee je
jednak najveem normalnom naponu.
Izuzetak moe da bude naprezanje izazvano istovremenim djelovanjem poprijenog i aksijalnog
optereenja, kod koga se javlja kombinacija normalnog i smiueg napona, koja e rezultovati
ekvivalentnim naponom koji je vei od najveeg normalnog napona u poprijenom presjeku. Taj sluaj je
jako rijedak, pa se dimenzionisanje vri samo na osnovu najveeg normalnog napona.
Sloenost izraza za proraun napona i mnotvo geometrijskih karakteristika uzrokuju da se
dimenzionisanje u ovim sluajevima obavlja probanjem.
Zbog injenice da se najvei normalni naponi javljaju u takama najudaljenijim od neutralne linije, za
pravougaone poprijene presjeke i one koji se mogu upisati u pravougaonik to su take u uglovima
presjeka, pa se za dimenzionisanje moe koristiti izraz:

Ako je doputeni napon za pritisak i zatezanje isti, svi lanovi u gornjoj jednaini mogu se uzeti sa
apsolutnom vrijednou i sabrati, jer se uvijek u jednom uglu presjeka ovi lanovi javljaju sa istim
predznakom.

Dimenzionisanje e biti olakano ukoliko se unaprijed znaju odnosno zadaju odnosi pojedinih strana
poprijenog presjeka ili odnosi pojedinih geometrijskih karakteristika.

2.4. Jezgro presjeka

Dva granina sluaja:
-Neutralna osa prolazi kroz teite presjeka, napadna taka
normalne sile je beskonano daleko,
-Neutralna linija prolazi beskonano daleko od teita presjeka,
napadan taka normalne sile je u teitu presjeka.

Dio povrine presjeka omeen napadnim takama sila ije

neutralne osovine tangiraju presjek naziva se jezgro
presjeka.

Grafiki postupak odreivanja jezgra presjeka

3. NAPREZANJE ZAKRIVLJENIH TAPOVA

3.1. Uopteno o zakrivljenim tapovima
U praksi se veoma esto susreu konstruktivni elementi u vidu zakrivljenih tapova:lukovi, svodovi,
prstenovi, kuke i td.
Problem ovih konstruktivnih elemenata je da su im raspodjele napona dosta drugaije nego kod pravih
tapova, to ograniava primjenu izraza za proraun i dimenzionisanje, koji su izvedeni za prave tapove.
U ovom kursu emo se samo upoznati sa nainom analize i iznalaenjem relevantnih izraza za tapove
simetrinog poprijenog presjeka u odnosu na ravnine djelovanja optereenja i osovina im lei u toj ravnini.
Spoljna optereenja izazivaju pojav unutranjih sila, ija
se rezultanta nalazi u ravni tapa i koja se moe
rastaviti na presjene sile: T, N i M.
Kod tapova koji ispunjavaju navedene pretpostavke,
vezane za geometriju i nain djelovanja optereenja,
noramalni naponi, izazvani normalnim silama, i smiui
naponi, izazvani transferzalnim silama, proraunavaju
se na isti nain kao to je to kod pravih tapova:

Normalni naponi uzrokovani pojavom momenta savijanja ne mogu se raunati prema izrazima
izvedenim za prave tapove, ve u okviru posebno definisanih kriterija.

3.2. Noramalni naponi od savijanja kod zakrivljenih tapova

Iako je i ovdje osnovna pretpostavka o ravnim presjecima, raspodjela normalnih napona u poprijenom
presjeku razlikuje se od one koja se sree kod ravnih tapova. Dvije osnovne razlike su u:
Neutralna osa kod zakrivljenih tapova ne prolazi kroz teite poprijenog presjeka,
Noramalni naponi se ne mjenjaju linearno po visini poprijenog presjeka.
Osnovni razlog ovim razlikama je to duina vlakana tapa, du teine ose tapa (podune ose) nije
konstantna, ve je u funkciji od odstojanja vlakna u odnosu na centar krivine tapa.
r0 poluprijenik zakrivljenosti osovine
tapa,
rn odstojanje neutralne povrine od
centra krivine,
r odstojanje proizvoljnog vlakna od
centra krivine.
Posmatrat e se vlakno EF na
odstojanju y od neutralne ose i
odstojanju r od centra krivine.
Njegova promjena duine (skraenje)
nakon deformacije usljed istog
savijanja je:

Poto je poetna duina vlakna s = r , to e dilatacija posmatranog vlakna biti:

Takoer, na osnovu Hook-ovog zakona, normalni napon u odgovarajuim takama poprijenog presjeka
iznosi:
, ime je odreen nain raspodjele normalnih napona.
Poloaj neutralne ose se odreuje iz uslova da je suma sila koje djeluju okomito na presjek jednaka nuli:

Napomena: Neutralna osa je uvjek pomaknuta blie centru zakrivljenosti tapa, u odnosu na teite
presjeka.

Raspodjela normalnih napona po poprijenom presjeku se odreuje iz slova ravnotee momenata oko
neutralne ose:

Ako se izvri integraljenje, vodei rauna o konstantnim veliinama, dobija se:

Na osnovu prethodnih izraza, lanove u uglastoj zagradi (integrale) moemo zamjeniti sa sljedeim
vrijednostima:

A uvrtavanjem u prethodni izraz dobijamo:

Sreivanjem izraza, dobija se:

Pa smo u mogunosti da definiemo izraz za odreivanje veliine normalnog napona u poprijenom

presjeku zakrivljenog tapa, u funkciji od r:

Ako sada ovaj izraz dodatno sredimo, uzimajui da je:

, dobija se:

Dobijeni izraz podsjea na poznatu formulu savijanja, ali isto tako pokazuje da se naponi po poprijenom
presjeku zakrivljene grede mjenjaju po zakonu hiperbole i da se maksimalni napon, po apsolutnoj
vrijednosti, uvjek javlja na unutranjoj (konkavnoj) strani grede.

Ako je y osa pozitivno usmjerena na suprotnu strano od zakrivljenosti (kao na narednoj slici) onda je:

3.3. tap pravougaonog poprijenog presjeka

- poloaj neutralne ose za pravougaoni presjek

Primjer:
Uporediti normalne napone u tapu pravougaonog poprijenog presjeka, dimenzija 5x5 cm, optereenog
momentom savijanja M = 1,5 kNm, za tri razliita sluaja zakrivljenosti:
a) Prav tap,
b) Zakrivljen tap sa srednjim radijusom r0 = 22,5 cm,
c) Zakrivljen tap sa srednjim radijusom r0 = 7,5 cm.
a)

b)

c)

Zakljuci opte vanosti:

Za tapove male zakrivljenosti moe se koristiti i formula za savijanje pravih tapova. Mjera
zakrivljenosti je odnos r0/h. Praktina granica primjenjivosti formule za prave tapove je r0/h = 10.

Poloaj neutralne osovine mora se veoma tano proraunati jer je e, u izrazima za napon, odreeno kao
razlika numeriki podjednakih veliina (r0 i rn), pa i najmanja greka pri odreivanju rn ima veliki odraz
tanosti na proraunate napone.

3.4. Neki drugi oblici poprijenog presjeka

a)

Krug:

b)

Trokut:

c)

Trapez:

4. STABILNOST PRITISNUTIH TAPOVA

4.1. Uvod
Dva kriterija za dimenzionisanje konstruktivnih elemenata:
1. Kriterij vrstoe materijala, kojim se obezbjeuju naponi manji od onih koji bi mogli da prouzrokuju
slom materijala,
2. Kriterij deformacije, kojim se obezbjeuju deformacije manje od onih koje se definiu kao
neprihvatljive deformacije.
Pored ovih kriterija, kod dimenzionisanja nekih konstruktivnih elemenata, mora se razmotriti i njihova
stabilnost, tj. sposobnost da preuzmu vanjsko optereenje a da pri tome ne doe do iznenadne
promjene u obliku konstruktivnog elementa ili itave konstrukcije, to moe da bude uzrok ruenja
konstrukcije.

Stabilna ravnotea

Labilna ravnotea

4.2. Priroda problema

Stabilnost sistema zavisi iskljuivo od vrijednosti sile F, jer ako je F > k h onda sistem postaje
nestabilan.
Zbog te injenice sile F = k h naziva se kritinom silom i oznaava sa Fkr.

Stabilna ravnotea

Indiferentna ravnotea
Izvijanje

Zakljuak: Idealno prav tap optereen aksijalnom silom nee se izviti

im sila prekorai veliinu kritine sile, nego e samo prei u stanje
labilne ravnotee. Tek kada ga malim poremeajem izvedemo iz
ravnotenog poloaja, on e se izviti i slomiti.
Meutim, tapovi u stvarnosti nikada nisu idealno pravi , tako da kada
aksijalna sila dostigne veliinu kritine sile za idealan tap, poremeaj
ravnotenog poloaja ve postoji, pa e se tap izviti bez bilo kakvog
dopunskog vanjskog poremeaja.

4.3. Kritina sila za tap zglobno vezan na oba kraja. Euler-ova

formula
Diferencijalna
elastine linije

Diferencijalna
izvijenog tapa

jednaina

jednaina

ravnotee

Linearna
diferencijalna
jednaina drugog reda sa
konstantnim koeficijentima

Euler-ova kritina sila

(Euler-ov izraz)

Jednaina
elastine
linije
izvijenog tapa (sinusoidni
polutalas)

4.4. Drugi sluajevi uvrdenja tapa na krajevima. Slobodna

duina izvijanja
-Na jednom kraju ukljeten a na drugom slobodan:

-Ukljeten na oba kraja:

-Na jednom kraju ukljeten a na drugom zglobno

uvren:

li slobodna duina izvijanja (duina ekvivalentnog

obostrano zglobno oslonjenog tapa)

a)

Obostrano zglobno vezan tap:

b)

Obostrano ukljeten tap:

c)

tap jednim krajem ukljeten a drugim

zglobno vezan:

d)

tap jednim krajem ukljeten a drugim

slobodan

Slobodna duina izvijanja je duina izmeu prevojnih taaka na elastinoj liniji izvijenog tapa ,
odnosno zglobova, ako ih ima.

Svi prethodni izrazi i zakljuci izvedeni su uz pretpostavku

da se materijal ponaa linearno elastino. Zbog toga se ti
izrazi smiju upotrebljava ti samo dok se tap deformie u
podruju linearno elastinih deformacija.

4.5. Kritini napon u linearnom podruju deformacija. Vitkost

tapa
Normalni napon koji bi se javio u tapu kada bi na njega djelovala kritina sila, naziva se kritini napon.

Vitkost tapa

Euler-ova hiperbola

4.6. Kritini napon u nelinearnom podruju deformacija

Kritini napon ni u kom sluaju ne moe prei vrijednost vrstoe

materijala M, bez obzira kakvi naponi se dobijali na osnovu
prethodnog izraza, jer e se tapovi kod kojih je vitkost manja od
M uvjek e se prije slomiti zbog prekoraenja vrstoe materijala
prije nego to izgube stabilnost. To su tzv. kratki tapovi.

4.7. Doputeni napon. Dimenzionisanje

Doputeni napon u ovom sluaju je najvei normalni napon, koji se smije pojaviti u pritisnutom vitkom
tapu, kako bi bili bezbjedni da u toku eksploatacije tap nikada nee doi u stanje labilne ravnotee,
to bi opet neposredno dovelo do njegovog sloma.
Koeficijent sigurnosti nije konstantna veliina, ve zavisi od promjene vitkosti tapa tj. n = n( ).

4.8. Ekscentrino pritisnuti vitki tapovi

U ovom sluaju vie nije problem izvijanja
odreivanje optereenja pri kojem e doi do
nestabilnosti i izvijanja ve odreivanje
optereenja pri kojem e u tapu doi do sloma
u materijalu usljed poveanja napona ili pri
kojem e doi do pretjerano velikih deformacija.

Maksimalni ugib e se dobiti na polovini raspona (x= l/2):

Sekans je funkcija koja je jednaka jedinici kada je argument jednak nuli, a beskonano velika kada je
argument jednak /2. Prema tome, ugib je beskonano veliki kada je:

, odnosno kada sila F dostigne vrijednost kritine sile za

aksijalno optereen tap.

Kod ekscentrino pritisnutih vitkih tapova, napone ne moemo raunati jednostavnom

superpozicijom normalne sile i momenta ekscentriciteta, kako je to bilo kod ekscentrino pritisnutih
kratkih tapova.
Maksimalni moment savijanja je na mjestu maksimalnog ugiba (sredina raspona).

Maksimalni normalni napon se javlja u takama najudaljenijim od neutralne osovine:

M, l = li

Sekansna formula

Sekansna formula je primjenjiva samo dok se tap deformie u podruju elastinih deformacija (naponi
manji od napona na granici proporcionalnosti).

Za

max

je uzeta vrijednost napona na granici proporcionalnosti.

Za
<50, uticaj deformacije tapa na
veliinu napona se moe zanemariti a
naponi se mogu proraunati po formuli
za kratke tapove

Sa porastom odnosa e/y0, tj. sa

poveanjem ekscentriciteta napadne
take normalne sile, uticaj vitkosti,
odnosno deformacije tapa na ukupni
napon postaje sve manji, i kada taj
odnos dostigne vrijednost 2 praktino
se moe zanemariti, a normalni napon
se opet moe proraunati po formuli
, bez obzira na vitkost
tapa.

4.9. Opti sluaj savijanja vitkih tapova kombinovan sa

aksijalnim pritiskom

, pa je rjeenje homogene jednaine:

, a partikularno se odreuje za svaki sluaj optereenja

posebno, dok se konstante integracije odreuju iz
graninih uslova , najee na krajevima tapa.

Granini uslovi:

4.10. Dimenzionisanje ekscentrino pritisnutih vitkih tapova

Kod dimenzionisanja ovako optereenih konstruktivnih elemenata susreu se dva pristupa:
a) Metod doputenog napona,
b) Interakcioni metod.

A) Metod doputenog napona

Vrijednost di, za dati materijal, zavisi od vitkosti tapa. Veliina momenta savijanja uzima se u
zavisnosti od dijagrama momenata na tapu i oblika izvijene osovine centrino pritisnutog tapa,
tako da napon proraunat gornjom jednainom bude priblino jednak, ali ne manji, od stvarnog
maksimalnog napona pritiska u tapu, iju je tanu lokaciju u veini sluajeva veoma teko odrediti.
U veini propisa doputeni napon se odreuje na osnovu najvee vitkosti tapa, bez obzira na
ravan djelovanja momenta savijanja, to u nekim sluajevima za posljedicu ima neracionalan izbor
dimenzija presjeka.

B) Interakcioni metod

Doputeni napon na izvijanje, kako je ranije pokazano, viestruko je manji od odputenog

napona na savijanje. Zbog toga primjena prethodnog izraza, po kojem suma napona od
aksijane sile i momenta savijanja ne smije prekoraiti doputeni napon na izvijanje, dodovdi do
predimenzioniranja poprijenog presjeka.
Logino je da e se poboljanje postupka dimenzionisanja sastojati u tome da se za svaki lan
prethodne jednaine primjeni odgovarajui doputeni napon. U tom pogledu transformie se
prethodna jednaina u oblik:
U drugom lanu, umjesto dozvoljenog napona na izvijanje, uzet
emo dozvoljeni napon na savijanje.

Interakciona formula

Dalja modifikacija je mogua ukoliko se doputeni napon na izvijanje definie kao procenat
doputenog napona na savijanje. Ukoliko je ovaj drugi jednak doputenom naponu za kratke
aksijalno optereene tapove

, pa je:

5. TAPOVI TANKOSTIJENOG PRESJEKA

5.1. Smiudi naponi u tankostijenim gredama
Smiui naponi se javljaju u bilo
kojoj uzdunoj poprijenoj ravnini
a ne samo u horizontalnoj.
Kod tankostijenih greda u interesu
su u prvom redu smiui naponi
koji se javljaju u presjenim
ravninama okomitim na stijenke
presjeka, jer je tada povrina
presjeka najmanja tj. naponi su
najvei.
Poduni presjek okomit na vanjske
povrine stijenke presjeka, a smiui
napon je u pravcu tangente na konturu
presjeka

Komponenta okomita na konturu presjeka smatra se da je jednaka nuli, po cijeloj debljini stijenke zbog
blizine konture presjeka.

Smiua sila na jedinicu duine stijenke presjeka, s = f (S)

Tok smicanja ili tok smiuih napona, pomou kojeg se moe jednostavno odrediti smjer
djelovanja smiuih napona u horizontalnim djelovima presjeka iz smjera (predznaka)
smiuih napona u vertikalnim djelovima presjeka (koji je isti kao i smjer transverzalne sile).

5.2. Centar smicanja

Ako optereenje ne djeluje u ravni simetrije presjeka, pored savijanja dolazi i do uvijanja grede oko
uzdune osovine, bez obzira to optereenje djeluje kroz teite presjeka i u ravni glavne ose inercije.

Iz dijagrama smiuih napona

T1

Odstojanje e nije zavisno od transverzalne sile

niti od mjesta presjeka uzdu grede, pa je s toga
odstojanje e geometrijska karakteristika presjeka.

Na slian nain se odredi i poloaj ravnine u kojoj mora djelovati horizontalna sila da ne bi dolo do
uvijanja grede. Za profil, zbog simetrije, ta ravnina se poklapa sa z-osom.
Presjek ove dvije okomite ravnine i ravnine poprijenog presjeka definiu
naziva centar smicanja i oznaava se Cs.

taku koja se

Centar smicanja za prizmatinu gredu lei na podunoj liniji paralelnoj osovini grede. Ako poprijeno
optereenje djeluje kroz centar smicanja, ne dolazi do uvijanja grede, a ako ne djeluje, onda se
uvijanje dogaa oko centra smicanja, koji ostaje nepromjenljiv. Zbog toga se nekada centar smicanja
naziva centar uvijanja.
Kod poprijenih presjeka koji imaju jednu osovinu simetrije, centar smicanja uvjek lei na jednoj . Kod
presjeka koji imaju dvije ose simetrije centar smicanja se poklapa sa teitem presjeka.

5.3. Torzija tapova tankostjenog otvorenog presjeka

Ugao uvijanja i maksimalni smiui
napon u ovakvim presjecima mogu
proraunati pomou obrazaca za
pravougaoni poprijeni presjek, s tim
da se odnos duine s i debljine
stijenke t uzima kao
i prema
njemu se odabiru vrijednosti za
koeficijente i .

Maksimalni
smiui
napon u presjeku

Maksimalni
smiui
napon u presjeku

5.4. tapovi tankostjenog zatvorenog presjeka

Mogu se koristiti izrazi za puni kruni odnosno
prstenasti presjek.

5.5. Dimenzionisanje
Dimenzioniranje je najjednostavnije obaviti po teoriji doputenog smiueg napona:

Pored dimenzioniranja na doputeni napon tj. po kriteriju vrstoe, ponekada se

dimenzioniranje moe izvriti po kriteriju doputenog ugla uvijanja tapa.

6. ENERGETSKE METODE

6.1. Uvod
Dosadanja rjeenja problema su se bazirala na vektorskom rjeavanju ravnotee tijela koja su pod
spoljnim optereenjam.
Pored ovog razmatranja mogue je ove probleme rjeavati i koritenjem skalarnih funkcija na bazi
energetskih principa. Osnovni princip ovog razmatranja je odranje energije.
Energetski pristup ima velike prednosti kada su u pitanju rjeavanja sloenih problema deformacije tijela.
Prednost mu je to omoguava da se na sistematski nain formuliu dopunske jednaine, neophodne za
rjeavanje statiki neodreenih sistema.

6.2. Rad sile na pomjeranju i deformaciji tijela

Ovo razmatranje o radu vanjskih sila pri pomjeranju tijela vai uopteno, bez obzira na nain
manifestovanja spoljenje akcije na tijelo. S toga e se u dalje razmatrati generalisana sila Q i
odgovarajue generalisano pomjeranje .
Prethodni izrazi se ne mogu primjeniti kada je u pitanju rad kojim se vri deformacija tijela. U ovom
sluaju sila djeluje od svoje nulte vrijednosti do konane, pa su i deformacije od nulte vrijednosti do
njihovih konanih vrijednosti. Prema tome, sila ne djeluje u svojoj punoj veliini na cijelom pomjeranju.
Do sada se ovom problemu pristupalo tzv. statikim tretmanom, kod kojeg se podrazumjeva da je prirast
sile dovoljno spor pa se inercijalne sile i kinetika energija, koji se javljaju u tijelu mogu zanemariti.

Za lienearno elastinu deformaciju:

k krutost tapa, nagib linije 0A

Pravilo opte vanosti: rad sile na deformaciji vrstog tijela koju sama ta sila izaziva u podruju
linearno elastinih deformacija, jedanak je polovini proizvoda sile i pomjeranja u pravcu
djelovanja sile.
Ako na neko tijelo ve djeluje sila Q1 u svojoj punoj veliini, a zatim na tijelo pone djelovati neka druga
sila , Q2, onda je rad koji sila Q1 izvri na deformaciji prouzrokovanoj silom Q2, jednak proizvodu izmeu
sile Q1 i odgovarajue deformacije izazvane silom Q2, jer je sila Q1 ve djelovala u svojoj punoj veliini
kada se desilo pomjeranje prouzrokovano silom Q2. Isto pravilo vai kada su u pitanju virtualna
pomjeranja.

6.3. Osnovni principi

U mehanici se energija definie kao sposobnost da se izvri neki rad. Prilikom rada sile na deformaciji tijela
dio energije se potroi odnson preda deformisanom tijelu. Tom energijom ono se vraa u prvobitno stanje
nakon prestanka djelovnja sile.
Poto se kod elastinih tijela deformacija u potpunosti eliminie, odnosno tijelo se vraa u prvobitni oblik,
nakon prestanka djelovanja spoljne sile, energija akumulirana u tijelu jednaka je radu koji su izvrile vanjske
sile na deformaciji tijela, odnosno:

Kod neelastinih tijela dio energije potroen na deformaciju se pretvara u toplotu tako da preostali dio
akumulirane energije nije u stanju da tijelo vrati u prvobitni oblik.

Energija koja je ostala akumulirana u tijelu naziva se jo energija elastine deformacije.

Pod djelovanjem vanjskih sila u tijelu se javljaju unutranje sile koje takoe vre rad pri deformaciji sistema
(Wu). Kako su one u ravnotei sa spoljanjim silama to je rad sistemaspoljanih sila jednak radu sistema
unutrajih sila, poto se deformacija obavlja na istom tijelu. Naravno, rad sistema unutranjih sila ima samo
negativna predznak (odnosno suprotan predznak):

tj. energija elastine deformacije jednaka je radu unutranjih sila sa negativnim predznakom.

6.4. Castigliano-ove teoreme

Energetske metode za proraun deformacija linearno elastinih tijela
zasnivaju se na sljedeeoj teoremi:
Pomjeranje i na mjestu i u pravcu djelovanja sile Qi jednako je
parcijalnom izvodu energije deformacije po sili Qi.
Ovo je Druga Castigliano-ova teorema.

Alberto Castigliano (1847 1884)

Ako je tijelo izloeno djelovanju sistema vanjskih sila i sile Qk, energija deformacije akumulirana u
njemu jednaka je:

Ako se poe obrnutim redom kod nanoenja optereenja, pa najprije nanesemo silu Qk imat emo:

Ako nakon toga nanesemo ostale sile Qi desit e se i deformacije i. Mehaniki rad koji se tom prilikom
izvrava sastojat e se iz rada koje sile Qi izvre na pomjeranjima i i rada koji sila Qk izvri na
pomjeranju k ( Qk k).
Ukupni mehaniki rad je:

Postoji i prva Castigliano-ova teorema, koja je od manjeg znaaja u praktinoj primjeni i glasi:
Sila Qi jednaka je parcijalnom izvodu energije deformacije po pomjeranju

koje odgovara toj sili.

6.5. Odreivanje energije deformacije u linearno elastinom tijelu

Rad utroen na deformaciju tijela najednostavnije je proraunati kao rad unutranjih sila primjenom
principa o odranju energije. Taj rad je kod linearno elastinih tijela ujedno jednak energiji elastine
deformacije.

Kod idelano elastinog tijela

nema rasipanja energije pri
deformisanju

Izraz za energiju elastinu deformacije elementarnog kvadra izloenog istom smicanju moe se izvesti na
anlogan nain:

Za trodimenzijalno stanje napona, energija elastine deformaije se dobija superpozicioniranjem:

Jedan dio deformacionog rada se troi na promjenu oblika a drugi na promjenu zapremine, pa je i
sprecifinu energiju deformacije mogue prikazati kao zbir energije na promjeni zapremine i energije na
promjeni oblika.
Specifina energija na promjeni zapremine je:

Specifina energija na promjeni oblika je:

6.6. Energija elastine deformacije linijskih nosaa

Energiju elastine deformacije linijskih nosaa najjednostavnije je odrediti na nain da se najprije
izraunaju ove energije za pojedine presjene sile a nakon toga se izvri njihova superpozicija.

A) Energija deformacije od normalne sile

B) Energija deformacije od momenta savijanja

C) Energija deformacije od transverzalne sile

= 6/5 - za pravougaoni presjek

=10/9 - za kruni presjek

D) Energija deformacije od momenta torzije

Ovaj izraz vai i za tapove drugaijeg poprijenog presjeka, s tim da se umjesto polarnog momenta
inercije uvrtava moment torzije koji se koriste za te presjeka u izrazu za proraun ugla uvijanja od
torzije.
Za pravougaoni presjek:
Za otvoreni tankostijeni presjek:
Torzioni momenti inercije presjeka
Za zatvorene tankostijene:

E) Opti sluaj naprezanja

Integrali koji se nalaze u prethodnoj jednaini nazivaju se Mohr-ovi integrali.

6.7. Odreivanje pomjeranja linijskih nosaa

Kada je poznata energija elastine deformacije linijskog nosaa, pomjeranje nosaa u taki u kojoj
djeluje neka vanjska sila moemo odrediti primjenom druge Castigliano-ove teoreme.

Ovaj izraz ima izvjestan nedostatk jer omoguava da se izrauna pomjeranje samo napadnim takama
spoljnjih optereenja i u pravcu njihovog djelovanja.
Taj nedostatak su rijeili Mohr i Maxwell, dajui jedan slian izraz, a na osnovu injenice da je kod linearno
elastinih sistema, za podruje malih deformacija, statiki uticaj linearna funkcija optereenja.
To omoguava da se u nosau optereenom silama Qi moe izraz za moment savijanja Mz u nekom
presjeku napisati u sljedeem obliku:

- koeficijent, predstavlja moment Mz u presjeku x izazvan jedininom silom Qi = 1, dok su ostale

sile na nosau jednake 0. (Sila Qi je bezdimenzionalna veliina).
Koeficijenti su funkcije samo napadne take sile i presjeka u kojem proraunavamo uticaj.

i td. predstavljaju statike uticaje u nosau od djelovanja bezdimenzionalne jedinine sile,

prethodni izraz, za proraun pomjeranja, omoguava nam da proraunamo pomjeranje u bilo kojoj taki i u
bilo kom pravcu na nosau.
Svaki od integrala u predhodnoj jednaini predstavlja uticaj odgovarajue presjene sile na pomjeranje
nosaa.
Bitno je znati da uticaji pojedidinih presjenih sila nisu podjednako znaajni za odreena pomjeranja i zavise
od vrste napregnutosti nosaa (stanja naprezanja).

- nosa napregnut na savijanje

Uticaj momenta torzije na pomjeranje nosaa istog je znaaja kao i moment savijanja i mora se uzeti u
obzir pri proraunu pomjeranja.
Kod reetki je znaajan uticaj noramlanih (aksijalnih) sila.

6.8. Pravilo Vereagin-a

Pravilo Vereagin-a glasi: Ako se podintegralna funkcija moe prestaviti kako proizvod dvije funkcije, od
kojih je barem jedna linearna u itavom podruju integraljenja, onda je vrijednost odreenog integrala
jednaka proizvodu od povrine ispod dijagrama nelinearne funkcije i ordinate linearne funkcije na mjestu
teita povrine nelinearne funkcije.

6.9. Opti nain rjeavanja statiki neodreenih nosaa

Maxwell Mohr-ov metod omoguava na jednostavan nain, iz razmatranje deformacije sistema, dobijanja
uslova neophodnih za rjeavanje statiki neodreenih problema sa kojima se se nadopunjuju statike
jednaine ravnotee.

Poto se radi o linearno elastinom sistemu moemo pisati:

Ostale reakcije i presjene sile u nosau dalje dobijamo kao kod bilo kojeg drugog statiki odreenog
sistema, gdje je X vanjsko optereenje.
Pomjeranja xp i xx odreuju se metodom Maxwell Mohr-a u zavisnosti od zadatog sistema i
optereenja.

6.10. Energetska interpretacija

- dijagrama

Definicija vezana za specifinu energiju deformacije, kod linearno elastinih materijala, moe se proiriti
i za one koji se ne ponaaju ovako.
Povrina ispod krive konstruisane sve do sloma
predstavlja specifinu energiju koju je potrebno utroiti
da bi se izazvao slom materijala, izloenog
jednoaksijalnom naprezanju.

Petlja histerezisa

7. OSNOVI PRORAUNA NOSAA U PODRUJU NEELASTINIH

DEFORMACIJA
7.1. Uvod
Do sada razmatrane zakonitosti su primjenjive u linearno elastinom podruju ponaanja materijala.
Inenjerski objekti obino se i projektuju na nain da se u njima ne doputa pojava neelastinih
deformacija.
U sluajevima zemljotresnog optereenja nije ba opravdano elastino ponaanje konstrukcije pa se tada
dozvoljava njeno neelastino ponaanje, to iziskuje proirenje dosadanjih razmatranja na neelastina
podruja.
Sa matematikog stajalita to je znatno komplikovaniji problem pa e se u ovom obimu predavanja
posmatrati samo jednostavni sluajevi, ali dovoljni da se stekne uvid u osnove neelastinog deformisanja
konstruktivnih elemenata i njihovog prorauna.

7.2. Savijanje grede u podruju nelinearnih deformacija

Pretpostavke:
Ravni i okomiti presjeci ostaju takvi i nakon savijanja,
Kod pravih tapova dilatacije vlakana tapa, kod savijanja, linearno su proporcionalna njihovom
odstojanju od neutralne ose,
Zanemaruje se Poisson-ov efekat, pa se uzduna vlakna deformiu nezavisno jedno od drugog svako
vlakno se posmatra kao infinitezimalno tanak aksijalno optereen tap),
Veliina napona u pojedinim vlaknima, za poznatu dilataciju, moe odrediti direktno iz - dijagrama.

Trea jedanina je zadovoljena trivijalno ako

poprijeni presjek ima barem jednu osovinu
simetrije podudarnu sa ravninom djelovanja
momenta savijanja.
Raspodjela normalnih napona u poprijenom
presjeku koja zadovoljava prvi i drugu
jednainu moe se u optem sluaju dobiti
samo probanjem.
- dijagram je nelinearan i razliit za pritisak
i zatezanje pa neutralna osovina ne prolazi
kroz teite presjeka.
S toga se mora pretpostaviti i poloaj neutralne
ose i veliina dilatacija u presjeku.

Za tako pretpostavljene dilatacije konstrujie se dijagram napona i provjeri da li je zadovoljena prva

jednaina ravnotee.
Poloaj neutralne ose se mjenja sve dok prva jednaina ne bude zadovoljena, a zatim se provjerava
druga jednaina. Ukoliko nije zadovoljena, poveava se ili smanjuje veliina dilatacije i postupak se
ponavlja sve do zadovoljenja obje jednaine.
Potrebno je uoiti da prva jednaina predstavlja uslov da je rezultanta pritiskujuih napona jednaka
rezultanti zateuih napona (P = Z).
U drugoj jednaini integral predstavlja moment to ga stvaraju sile P i Z.
Problem se znatno pojednostavljuje kada poprijeni presjek posjeduje dvije osovine simetrije i kada je
dijagram - isti i za pritisak i za zatezanje, jer je u tom sluaju neutralna osa u teitu porpijenog
presjeka. U ovakvom sluaju je potrebno samo odrediti dilatacije za koje e biti zadovoljena druga
jednaina.
Pomou druge jednaine odreuje se moment savijanja koji odgovara raspodjeli normalnih napona u
poprijenom presjeku kako je to prikazano na prethodnoj slici, ili datoj na neki drugi nain, odnosno:

Vana vrijednost momenta savijanja u razmatranju problema savijanja grede u podruju neelastinih
deformacija je granini momenat Mp,, koji uzrokuje slom grede.

Njegova veliina se odreuje pomou druge jednaine ravnotee, tako da u krajnjim vlaknima
poprijenog presjeka pretpostavimo dilatacije koje odgovaraju naponu pri slomu materijala M i
izvri se ranije opisan proraun.

7.3. Grede izraene od elastoplastinog materijala

Pretpostavke: idealno elastoplastian materijal, pravougaoni poprijeni presjek dijagram
i za zatezanje.

- isti za pritisak

napon i dilatacija na granici teenja.

Moment teenja ili najvei elastini

moment savijanja

Zone plastifikacije

Zone elastine deformacije

Sa poveanjem momenta savijanja poveava se plastina zona a elastina smanjuje, ali teoretski
nikada ta elastina zona ne moe nestati.
Poto je doprinos te male elastine zone u ukupnoj nosivosti grede veoma mali, to se najvei moment
savijanja tj. granini moment odreuje pod pretpostavkom da su i zategnuta i pritisnuta zona u
potpunosti plastificirane.
Vrijednost tog graninog momenta se dobija sa uslovom da je yT = 0, pa je:

Zakljuak: Za pravougaoni poprijeni presjek granini moment je 1,5 puta vei od momenta teenja.

Za valjane profile odnos izmeu Mp i MT kree se u granicama od 1,15 do 1,20.

Mp/MT = Wp plastini otporni moment poprijenog presjeka.

Za pravougaoni poprijeni presjek Wp = bh2/4 i tano je 1,5 puta vei od njegovog otpornosg momenta
koji je W = bh2/6.
Ako je poznat plasitini otporni moment nekog presjeka onda je:
Ukoliko u tablicama za valjane profile postoji odnos izmeu plastinog i elastinog otpornog momenta,
prethodna jednaina ima i praktinu primjenu. U nekim zemljama se taj odnos stavlja u tablicama za
valjane profile.

Proraun postaje sloeniji ukoliko imamo samo jednu ravninu simetrije odnosno jednu teinu osu
simetrije.
Razmotrit emo odreivanje graninog momenta u sluaju kada su normalni naponi u svim takama sa
jedne strane neutralne linije jednaki - T a sa druge + T.
Poloaj neutralne ose se i ovdje odreuje iz uslova da su pritiskujue sile P jednake zateuim silama Z.

Poto sile P i Z djeluju u teitima povrina A1

i A2, oigledno je da je:

Kako je A1 = A2 = A/2 onda se izraz za granini moment moe napisati u obliku:

7.4. Deformacija elastoplastine grede

Izrazi za ugib grede u elastinom podruju ne mogu da se koriste kod neelastinih deformacija ali mogu
da se koriste pristupi rjeavanja problema, tj. odnos izmeu zakrivljenosti neutralne povrine i momenta
savijanja, jer i ovdje vai pretpostavka o ravnim presjecima odnsno o linearnoj raspodjeli dilatacija po
visini poprijenog presjeka. Odnos izmeu zakrivljenosti i dilaticije dat je izrazom:

dilatacija na granici teenja

Ako se vrijednost za y uvrsti u izraz za moment dobija se direktna veza izmeu radijusa krivine i
momenta savijanja M, za gredu koja se deformie u podruju plastinih deformacija. Za pravougaoni
presjek to je:

U podruju elastinih deformacija imamo:

- za gredu pravougaonog poprijenog presjeka, to se rjeava

numerikim integraljenjem.

Stanje deformacije u presjeku u kojem je dostignut

granini moment naziva se plastini zglob. Za
razliku od mehanikog zgloba u kome je moment
jednak nuli, u plastinom zglobu se velika
deformacija deava uz konstantnu vrijednost
momenta.
Nakon rastereenja, smanjenje deformacije se
deava po linearno elastinom zakonu uz zaostalu
zakrivljenost.

Iz zaostale zakrivljenosti odreene pomou

dijagrama (za sve presjeke grede) ili analitiki,
mogue je odrediti trajni ugib grede numerikim ili
analitikim integraljenjem dijagrama zaostale
zakrivljenosti (dva puta se integrali) , na isti nain
kako se odreuje i ugib u fazi optereenja.

7.5. Zaostali naponi

Pri rastereenju greda izraenih od elastoplastinog materijala, kada je moment savijanja jednak nuli,
normalni naponi u poprijenom presjeku, u optem sluaju, nee biti jednaki nuli. Ovi naponi se nazivaju
zaostali naponi.
Oni ne moraju biti ak ni jednaki po predznaku (karakteru) onim naponima koji su bili pri potpunom
optereenju grede.
Razlog tome je to se deformacije pri optereenju deavaju po elastoplastinoj zakonitosti a pri
rastereenju po linearno elastinoj zakonitosti.
Zaostali naponi se raunaju metodom superpozicije:
1. Najprije se izraunaju naponi koji odgovaraju momentu u fazi optereenja,
2. Zatim se proraunaju momenti koji odgovaraju momentu uz pretpostavku linearno elastinog
deformisanja,
3. Sabiraju se naponi iz ove dvije faze i dobijaju zaostali naponi po visini poprijenog presjeka.

7.6. Granino opteredenje grede

Dimenzionisanje konstruktivnih elemenata temeljeno je na principu da doputeni naponi nee biti
prekoraeni od strane ekvivalentnih napona, koji su odreeni po nekoj od teorija loma i predstavljaju
kvantitativnu uporednu vrijednost sloenog naponskog stanja koji vlada u nekom napregnutom
konstruktivnom elementu.

Ovakav princip je veoma aplikativan kod krhtih materijla, od kojih su izraeni konstruktivni elementi
odnosno konstrukcija.
Kod materijala koji posjeduju osobinu plastinog teenja, pojava napona na grnici teenja u nekoliko
taaka konstruktivnog elementa nee izazvati lom tog elementa. To je pokazano kod elastoplsatinog
materijala kod koga je element mogao da preuzme za jo 505 vei moment od onog koji je prouzroio
prva plastine deformacije. Tek nakon toga dolazi do potpune plastifikacije elementa i njegove
neograniene deformacije, to karakterie lom ovih konstrukcija.
Optereenje koje kod konstruktivnih leemenata izgraenih od elastoplastinih materijala
izaziva slom naziva se granino optereenje.

Ne zavisi od vrste materijala,

te je ordinata na dijagramu
momenata ista bez obzira u
kojem stadijumu deformacije
se nosa nalazi.

I stadijum Mmax < MT, naponi u gredi su manji od

greda se nalazi u podruju elastinih deformacija

T,

II stadijum F se poveava do mjere kada Mmax > MT,

dio grede u podruju maksimalnog momenta se
plastificira, nema loma grede jer postoji jezgro koje se
nalazi u stadijumu elastinih deformacija. Stadijum
ogranienog plastinog teenja.
III stadijum Mmax = Mp, formira se plastini zglob a
greda se pretvara u kinematiki mehanizam, ugib se
neogranieno poveava bez prirasta F to je slom
grede.

Ne zavisi od plastificirane zone (crno

podruje na slici), to lakava odreivanje
graninog optereenja.

Kod odreivanja graninog optereenja, na mjestima pojave ekstremnih momenata ubaci se onoliko
plasitnih zglobova, koliko je potrebno da se formira mogui mehanizam loma,a zatim se prorauna
optereenje koje odgovara pretpostavljenom mehanizmu.
Jednostavne konstrukcije imaju jedan mehanizam loma, dok se kod sloenijih konstrukcija moe
pojaviti njih vie.
Kada imamo vie mehanizama loma, tada se kao granino optereenje uzima ono koje ima minimalnu
vrijednost od svih optereenja, dobijenih kroz proraune za razliite mehanizme loma.

a) Poduprta konzola optereena koncentrisanom silom