AHMED BOSNIC

ZAPISI I HAMAJLIJE

Meutim, za moga sagovornika hafiza Esada Amina duhovni svijet i

duhovna bia nikada nisu bili upitni. U vremenu kada je stvarana ova
knjiga (1996- 1997), meu poznavaocima praktine primjene Kur ana,
djelovao je kao jedan od autoriteta.
Uskoro sam stekao d ojam da se radi o ovjeku iroka obrazovanja, koji
je prevaziao sve dosadanje pojedinane domete na naim prostorima, a
prema mnogima, trenutno je jedan od najznaajnijih autoriteta u svijetu
egzorcizma.
Roen je u Viegradu 1962. godine u skromnoj radnikoj porodici i ve je
od malih nogu pokazivao interesovanje prema onome to se u svijetu
znanosti naziva duhovnim i metafizikim.
Godine 1978. upisao je i zavrio Gazi -Husrevbegovu medresu
uSarajevu. U istom periodu postao je hafiz - nauio Kur an napametza
svega osamnaest mjeseci. Devet godina kasnije zainteresirao se za tajna
orijentalna uenja i poeo istraivati domete i vrijednosti praktine
primjene Kur ana. U tome su mu od velike koristi bili izvori pisani na
arapskom, perzijskom i engleskom jeziku, koje je uspio pribaviti iz
razliitih dijelova svijeta, od Lahorea i Nju Delhija, pa preko Teherana,
Bagdada, Damaska, Kira i Bejruta doAnkare i Istambula. U njegovim
rukama bili su i prastari rukopisiprvih arapskih autora, koji su pisali o
tajnim islamskim znanjima, ali i rijetke knjige u kojima je dobar dio
sadraja ifriran. Zahvaljujui upravo svim tim izvorima hafiz Esad M.
Amin istinski je postao neprikosnoveni autoritet u ovoj oblasti. Do sada
je uspjeno tretirao preko 3.500 pacijenata optereenih razliitim
vidovima psiho-smetnji, koje su bile prouzrokovane napadima dina,
odnosno bia iz duhovnog svijeta.
Za razliku od mnogih prije njega, koji su, takoe, koristei se raznim
nainima, uspjevali komunicirati sa dinima, gospodin Amin o svojim
iskustvima i saznanjima govori otvoreno, sa mnogo detalja i osobnog
iskustva, iskreno nastojei da me to vie upozna s fascinantnim svijetom

duhovnih bia, njihovih nepredvidljivih osobina, navika, mana i

vrlina.Ovaj dugi, iscrpni, a nadam se, i veoma zanimljivi razgovor, voen
je tokom novembra/studenog i decembra/prosinca 1996. godine, u
vrijeme kada je gospodin Amin polagao i svojeposljednje ispite na
Filozofskom fakultetu u Sarajevu, otsjek historijai otsjek arapski i erzijski
jezici. Koliko mi je poznato, ovo je, moda, u svijetu prvi novinarski
razgovor, koji na ovako otvoren i jasan nain govori o nevjerovatnim
detaljima i osobnim iskustvima, koji su prohujalih stoljea samo
djelomino bili objavljivani u rijetkim knjigama ili rukopisima
orijentalnih tajnih znanja i vjetina. Slaete li se s najeom
konstatacijom starih autora o porijeklu dina? Oni, kako je poznato,
kau da je Svemogui Bog stvorio dine od bezdimnog plamena vatre,
mnogo prije nego to je stvorio ovjeka?
- To je ustaljeno miljenje i ono je najblie istini. U vrijeme kada je cijeli
Univerzum bio jedna nedefinisana masa, neto to nije bilo nita, a nije
bilo ni neto; kada se stvarao svijet onakav kakvog ga danas
poznajemo, Bog je od vatre i ognja stvorio dine, nemirna i prevrtljiva
duhovna stvorenja to e pretstavljati suprotnost ovjeku, kojeg e, neto
kasnije, stvoriti od zemlje - od ilovae. Izmeu ostalog, jedno od
miljenja jeste da su duhovni bia stvorena mnogo, mnogo prije prvoga
ovjeka, u vrijeme kada je naa planeta bila u uarenom stanju.
Meutim, ima i drugaijih miljenja, koja niko ne prihvata sasvim
ozbiljno...
Kakva je uloga meleka u svijetu dina i da li se ona s vremenom
mijenjala?
- Kada je Svemogui Bog sazdao Univerzum, onda ga je sazdao u
izvjesnom paritetu. Rekao je da budu muki i enski, pozitivci i
negativci; da budu dani i noi, svjetlost i tmina, vrue i hladno, nebo i
zemlja, vatra i voda, materijalno i duhovno...Uglavnom, svijet meleka
trebalo bi da bude svijet izvjesnih programiranihpozitiv
nih bia sainjenih od svjetlosti, ija je uloga da prate razvoj ovjeka i da
ga pozitivno usmjeravaju u njegovom ivotu na Zemlji. U tom smislu se
odvija njihovo djelovanje, njihov zavjet, odnosno njihova misija...
Prema nekim izvorima od svih ivih - fiz ikih i duhovnih - bia na
svijetu najvie ima meleka. ak od svakih deset bia devet su meleci! Od

hiljadu, njih je devetsto... Zato je taj odnos takav i kakve funkcije oni
obavljaju?
- Oni su, moglo bi se rei, korektori ljudskog ponaanja i njihov je
uticaj od sudbonosne vanosti. Zahvaljujui, izmeu ostalog, i njima,
ovjek jo uvijek uspjeva prebroditi sva iskuenja i podvale to mu
redovito poturaju zli dini i ejtani. Podjednako znaajnu ulogu, meleki
imaju i u svijetu sinova vatre, dakle, u svijetu dina. Tamo im oni svojim
uticajem smanjuju prostor djelovanja i nasrtaja na ovjeka. Meleki su
jedna vrsta balansa izmeu ljudi i dina, protutea negativnih uticaja
dina.
Postoje razliite vrste meleka. Postoje oni koji memoriu, biljee i
strpljivo programiraju ono to ovjek ini. Zatim, postoje meleki zdravlja,
meleki koji e najaviti as sudnjega dana, i oni pozorno ekaju da izvre
svoju misiju. Postoje i meleki, koji uestvuju u zemaljskim zbivanjima.
U jednoj zanimljivoj studiji Kasima Hadia Kuran o melekima,
objavljenoj u Takvimu 1984. kae se da se u Kuranu spominju
osamnaest razliitih vrsta meleka: talijat- meleki (itai Opomene
(Kurana), darijat -meleki (meleki kojilako plove), hamilat-meleki
(nosai tereta), zarijat-meleki ( pokretai snanih vjetrova), zadirat
-meleki (koji odvraaju ljude od grijeha), sabihat-meleki (brzi plivai),
sabikat-meleki (brzi izvrioci), saffat-meleki (postrojeni meleki), asifatmeleki (brzi poput vihora), farikat-meleki (rastavljai due od tijela
prilikomumiranja), mudebbirat-meleki (to sreuju nesreeno),
murselat-meleki (meleki to se jedan za drugim alju), muakkibat
-meleki (to se smjenjuju), mukassimat-meleki (rasporeivai nafake,
kie idt.), mulkijat-meleki (dostavljai Objave), naziat -meleki (to grubo
uzimaju due), nairatmeleki (raznosai oblaka, kie i sl.) i
naitat -meleki (to njeno uzimaju due). Osim ovih meleka, postoje i
mnogi drugi, koji se pominju hadisima. No, vratiemo se ovoj temi
kasnije. Duhovi i materijalni svijet sa mnotvom najrazliitijih ivih bia
naprosto djeluje fascinantno. Kako je, zapravo, stvoren?
- Ukratko sve je sazdano izmeu dvije rijei, dva harfa, izmeu
Kafa i Nuna . Kada se spoje Kaf i Nun, dobije
se rije kun, to znai - budi.
U tu rije j e stala cjelokupna boanska stvaralaka snaga, dakle, sve ono
to dragi Bog hoe da kae i da napravi. On kae budi i ono - bude

! Meutim, izmeu toga budi i bivanja , stoje mnogi svjetovi. Ponekad su

to svjetovi dina, ponekad meleka, ponekad ljudi, poneka d biljni svijet,
ponekad ivotinjski, a ponekad je to - sve zajedno!
Uglavnom, Boanska kreativna stvaralaka snaga je bila
naredbodavna i nije se manifestirala u neem to bi se moglo
usporediti sa izvrilakom snagom. Jednom ljudskom logikom, ako
posmatr amo ovjeka, koji posjeduje fiziku snagu, i posmatramo
drugoga, koji ima autoritet, mi emo zasigurno dati prednost onome koji
ima autoritet! Dakle, Boansku stvaralaku mo treba shvatiti kroz
autoritet, uz mnotvo onih koji su mu podreeni i koji dre do tog
autoriteta. Postoje Boiji robovi, oni koji su Njemu odani, i postoje oni
koji Mu nisu odani, a njihov je predstavnik Iblis, Sotona, ejtan, Lucifer,
Neastivi... Sam Iblis ili, ako hoete, Sotona nije nevjernik, on je
nezadovoljnik , on je onaj to permanentno ini intrige, kuje urote protiv
Boga, ne zato to u Njega ne vjeruje, nego zato to, po svaku cijenu, eli
da zauzme Njegovo mjesto!
O Iblisu ili Sotoni emo kasnije... U jednom starom rukopisu hode
Mehmeda Rudija, sina Dervi -Huseina, zvanog Hadabula iz Akhisara,
kojeg je napisao 1303. godine po Hidri, odnosno 1885. godine po
zapadnjakom kalendaru, kae se da dini mukarcima i enama mogu
nanijeti duevne ozljede na sedamdeset naina. Radi li se o proizvoljnoj
brojci, pretjerivanju ili je njihova mo, moda, mnogo vea?
- Precizno se ba ne bi moglo odrediti da li je to ba sedamdeset naina
ili sedamdeset i jedan, brojka koja se u islamu vrlo esto obre. Ja,
recimo, poznajem odreene sure, koje blagotvorno djeluju ukoliko se
izgovore - sedamdeset puta. One
neutraliziraju tetni uticaj dina i tjeraju ga od njegovih zlih namjera.
Tu, na primjer, spadaju sure Felek, Nas i mnoge druge... Da
li dini mogu nanijeti duevne ili nekakve drugaije ozljede na
tano sedamdeset naina?! Ne, ne bih m ogao odgovoriti. Prije
bih bio sklon miljenju da su njihove mogunosti daleko vee i da ih je
veoma teko matematiki iskazati.
To su i Vaa iskustva?

- Da, da... Moje je iskustvo da su dinski napadi vrlo raznoliki, uporni i

nepredvidivi.U istom rukopis u se kae da postoji oko 70.000 dinskih
plemena.
Ne radi li se o pretjerivanju?
- U nekim prastarim tekstovima i ja sam naiao na taj podatak, ali tu ima
dosta toga nejasnog. Naime, teko je razluiti da li jedno dinsko pleme
moe stati u jedan svijet il i, pak, u njega stane vie plemena... Meni je
poznato nekih sedam plemena dina -pravovjernika za koje sam,
svojevremeno, bio veoma zainteresiran. Postoje i neka druga dinska
plemena, koja pri -padaju nekim drugim religijama, kulturama,
pokretima, otpadnicima,pa i vjerskim sektama; neki koji su religiozni, a
neki koji su kvazireligiozni... To je mnotvo, koje je teko sagledati i
procijeniti.
Gdje ive dini?
U drevnim rukopisima se tvrdi da su nastanjeni pokraj vodenih
povrina, u vlanim piljama i u gud urama, u starim, naputenim
grobljima i u umama, u vlagi, prljavtini i tami, dok su samo otmena
plemena dina nastanjena pokraj vatre. Ima li se tu jo neto dodati?
- Ima. Najstarije ljudsko iskustvo, koje biljee stari tekstovi, jeste iskustvo
sa dini ma sa kojima su ljudi, uglavnom, imali nevolja i problema. Dini
se uvijek pominju u kontekstu nekakve bolesti. Najee duevne bolesti,
koja je prouzrokovana inskim napadom, dok je ovjek boravio na
riskantnim mjestima pored smea, u vanjskom toaletu, negdje blizu
kanalizacije ili na obali rijeke, mora, kaljuge, barutine; na groblju ili na
nekim drugim neadekvatnim mjestima, koja nisu predviena za
ovjekovo obitavanje. Znai, takva su iskustva sa dinima nevjernicima.
Ne moe se nai potvrdjen i pro vjeren primjer da je neko imao nekakvo
iskustvo sa dinom pravovjernikom negdje na groblju, na smjetljitu ili
na nekom drugom prljavom mjestu.
Na takvim mjestima, po pravilu, napadaju dini, koji su negativci,
jer oni uvijek biraju ba takva mjesta - prljave, vlane, mrane, zagaene
i memlive prostore, kao i neiste i neosvjetljene haustore, odakle vrebaju
svoje rtve, elei im nanijeti to dugotrajnije tegobe i to vee zlo...

Poto se radi o duhovnom svijetu, koji se proima sa naim

svijetom, ne bi se ba sa stopostotnom sigurnou moglo precizirati gdje
je ba dinsko prebivalite. Oni se uvlae i smjetaju po stanovima, po
kuama i po umama... Postoje oni koji ive u vodi, koji prolaze kroz
vodu, kroz brda, kroz svaku materiju, jermaterija za njih ne predstavlja
nikakvu prepreku!
Znai, ne postoji mogunost njihovog preciznog lociranja,
izuzev to uopeno znamo da vole prljavtinu, mrak, vlagu i da biraju
rubna podruja, tamo gdje se lome svjetlost i tama, voda i kopno, toplo i
hladno, zvuk i muk...
- Da, to je tano. Negativci uvijek biraju mrak, prljavtinu i vlagu. Zbog
toga se i deava da duevni bolesnici najee haluciniraju u mraku ili
kada zatvore oi. Tada iz njih govore zli i pakosni dini, signaliziraju
svoje prisustvo, iskazujui svoju radost i svoj trijumf.
Naao sam jedan zanimljiv podatak da ene dina najee ive po
raznim vrtovima, vonjacima, umama i razvalinama. Je li to tano i,
ukoliko je tano, na koji nain kontaktiraju muki i enski dini i da li
meu njima postoji neto to bi se moglo nazvati branom zajednicom?
- Ne bih se mogao sloiti s tom konstatacijom. Gdje ive muki dini tu
ive i enski - kao to je i u naem svijetu, gdje ima mukaraca, tu ima i
ena. I meu njima postoje istovjetni kontakti kao i kod ljudi. Uk
ratko, postoje brane zajednice, postoji ljubav, postoji ljubomora i mrnja,
postoje osveta i pakost...
Isto, kao i u nas. Po tome se mnogo ne razlikujemo.Tvrdi se da su oni
mnogo emotivniji od nas?- Oni su strahovito emotivni, jer je i sama
vatra, supstancanjihovog prabitka, supstanca od koje su oni stvoreni,
toplija, nepredvidljivija, pa je i njihova strast takva, a mrnja ea,
upornija, trajnija i opakija. Dakle, oni se ponaaju upravo u
skladu sa supstancom od koje su nainjeni: vrlo su temperament
i, osvetoljubivi, estoki, iskljuivi, vrlo brzi, nepredvidljivi i
impulsivni, dok je ovjek neto drugaiji, jer je nainjen od zemlje
i u sebi, u svojoj prirodi, posjeduje osobine zemlje - strpljenje,
pristupanost, poniznost, toleranciju, mogunost pribliavanja,
plodnost, izdanost, spremnost na oprotaj...
Kakva sve plemena postoje meu njima i zato permanentno

ratuju, kako o njima govore stari autori i prastara predanja?U rukopisima o dinima, koji su se sauvali do dananjih dana, vrlo
rijetko se pominje podatak da meu dinima postoje i oni, koji su
potpuno odani islamu. Ono to sam ja do sada nastojao da uradim jeste
distanciranja pravovjernih dina od ostalih i moji kontakti jesu bili sa
onima koji se dre islamskog kodeksa.
No, medju dinima postoje i oni koji imitiraju pravovjernost, koji se
lano predstavljaju, inei sve kako bi se dodvorili i zadobili vae
povjerenje. Pri tome najee djeluju vrlo ubjedljivo i u stanju su
obmanuti naivne i neoprezne ljude. Potrebno je, dakle,napraviti raz iku
izmeu Iblisovih poklonika, sotona i ejtana, s jedne strane, i dina
pravovjernika, s druge. Iblis je od onih stvorenja, nezadovoljnika, koji ne
eli biti rob nego gospodar, neto kao kod Niea u volji roba, naao sam
volju za gospodarenjem.
Dakle, svaki Iblisov sljedbenik eli jednoga dana da postane gospodar i
tako se, u svim, bitnim prilikama i ponaa.
Negirajui Boga, on uzdie sebe!... to se tie estih ratova meu
dinima, neprijateljstva najee izbijaju zbog razliitih, nerjetko
i oprenih interesa. Znai, iz istih pobuda zbog kojih ratuju i ljudi.
Najee se bore za vlast ili prevlast.
Kau da dini munjevitom brzinom napadaju ljude, ak bre i od
treptaja oka. U kakvim situacijama se deavaju ti ataci i da li je mogue
predvidjeti i izbjei te napade?
- Napad dina odista moe da bude veoma, veoma brz, tako da ovjek
nije u stanju ni da primijeti, a kamo li da se za napad pripremi i odbrani.
Klasian ambijent za dinski napad jesu, kako sam rekao, mrana,
zaputena, vlana i prljava mjesta. Recimo,kada neko prolazi kroz prljav
haustor i osjeti da mu utrnu noge ilineki drugi dijelovi tijela. To je prvi
signal da je napadnut od dina. Ali, postoje i drugi simptomi: znojenje
ruku, osjeaj nelagode, ubrzani puls, pojava glavobolje u samo jednom
dijelu glave, zujanje u uima, munina u stomaku, koenje izvjesnog
dijela tijela, pojava bolova slinih reumatizmu, iijasu ili napadu
bubrega... Znai, zli dini nas na razne naine mogu maltretirati.
Sreom, svi se napadi mogu izbjei strogim pridr avanjem vjer-

skog kodeksa, izbjegavanjem neistih i zaputenih mjesta, izlazaka

u prvi mrak ili u ranu zoru, te odravanjem line higijene.
ovjek koji je vjernik praktiar; dakle, ovjek koji se redovito
moli Bogu, daje zekat (milostinja, obavezni milodar, jedna odglavnih
obaveza islama - pr. A.B.), time svoje tijelo i svoju duu oplemenjuje
pozitivnim energetskim potencijalom. Oko sebe pravi zatitni tit, pa je
takav ovjek za dine odbojan i nepristupaan, kao da je radioaktivan i
oni se od njega redovito sklanjaju.
Moe se ak desiti da u njega i uu, ali se nikako ne mogu u njemu dugo
zadrati, jer bi, naprosto, sagorjeli! istota due, pravinost, iskrenost,
dobroudnost, plemenitost, potenje, ukratko, sve ono to nazivamo
moralom, direktno se suprotstavlja nasrtajima dina i ne dozvoljava im
pristup takvim ljudima!
Kolika je snaga dina i kakve su njegove moi?
- Dini se kreu brzinom svjetlosti, a u nekim sluajevima ak i bre.
Njihovu snagu i mo najbolje ilustrira pria iz vremena Boijeg
poslanika Sulejmana (Solomon), koji je imao mo nad dinima. Za
vrijeme posjete zanosne Belkis(e), kraljice od Sabe, Sulejman je elio da
impresionira svoju gou, pa je sazvao dine i postavio im je pitanje
- za koje vrijeme mogu prenijeti prijestoprelijepe kraljice od Sabe u
Jerusalem. Jedan od dinskih poglavara oholo je izjavio da to moe
uiniti za vrijeme dok se Boiji poslanik podigne iz svog carskog
prijestolja. No, javio se odmah drugi: Donijeu Vam ga Gospodare, prije
nego to trepnete okom!... Tako je i bilo. Dinska snaga jeste, zapravo,
manifestacija njihovog znanja. Oni, dakle, ukoliko posjeduju znanje,
posjeduju i fiziku snagu. Ukoliko nemaju znanja, oni su fiziki
slabii!
Ko je najizloeniji dinskim napadima i u kakvim se okolnostima
obino deavaju ti napadi? Kau da su to porodilje, djeca, pa tek onda
odrasli mukarci?
-Mozete li nam kazati da li je to taan redoslijed i - ako jeste zato je to ba tako?!
- Ranije smo rekli da dini najee napadaju na zaputen - im i prljavim
mjestima. Tamo gdje nije u dovoljnoj mjeri zastupljena higijena. Iz toga

se moe zakljuiti i kakve osobe dini najradje i najee napadaju.

Njihove rtve su ljudi, koji ive u neredu, tamo gdje ne postoji nikakva
kultura stanovanja, ljudikoji o higijeni ne vode mn ogo rauna, neuredne
i raskalaeno osobe sklone lijenarenju i raznim porocima. U ratnim
okolnostima, meutim, dini su najee prisutni na mjestima gdje se
proljeva krv, gdje se ubija, mui, masakrira i vri genocid,nasilje i zloin.
- Znai posebno su aktivni u ratu?
- Da, to je tano. Ljudi su pogotovo izloeni njihovim napadima u ranim
jutarnjim satima, kada jutro zamjenjuje no, i u predveerje, kada se dan
gasi u nastupajuoj noi. Najea mjesta njihovih ataka su mjesta gdje se
proljeva krv, dakle, na samom ratitu, u muilitima i ratnim
kazamatima, jer krv za njih predstavlja poseban izazov i stimulans. to
se tie redoslijeda njihovih rtava, moram rei, ne radi se o napadima na
slabije. U pitanju su drugi kriteriji. Najradije napadaju one koji najmanje
odravaju tjelesnu higijenu, zatim teke grijenike, alkoholiare,
narkomane, ene u drugom stanju, labilne osobe, osobe koje
imaju mnogo ivotnih problema, osobe u alosti, ene u toku
menstrualnog ciklusa, osobe pod okom, zastraene i uasnute
osobe... to se tie djece, ona u mlaem dobu posjeduju odreen
senzibilitet da osjete prisustvo dina i da u sebi stvaraju odbranbeni
mehanizam, koji ih titi od tekih napada. Ipak, nije sluajno
da svi brini roditelji svoju djecu prije prvog mraka pozivaj u
u kuu, jer upravo tada dini najee trae svoje rtve... Odrasli
mukarci nisu nita manje otporni od ena i djece, pogotovo ako
ive u okolnostima koje najvie pogoduju dinskim atacima. No,
ako su poteni pravovjernici i ako se uredno pridravaju vj
erskog kodeksa, napadi od strane dina su svedeni na minimum. Moe
se dogoditi da napadnu, ali se nikako ne mogu dugo zadrati i
upotpunosti ostvariti svoje zle i podle namjere.
Za ljude koji nisu upueni u dinski svijet, svakako je vrlo
korisno znati prepoznati njihov napad. Kako se on manifestira i
kako ga najlake dijagnosticirati?
- Pominjali smo neke signale njihovih nasrtaja: trnjenje nogu i ruku,
iznenadni nemir u dui, pojava straha, nenadane glavobolje itd. No,

lakmus papir, koji nepogreivo Registrira njihovo prisustvo jeste Kuran.

Test provjere je vrlo jednostavan i prijemiv za svakoga. Ako bi onaj koga
su dini napali i stoga ima velikih duevnih problema, sluao kur ansko
uenje, vrlo brzo bi osjetio neki unutarnji nemir. Ukoliko bi sam uio
sure Felek, Nas, Ihlas, Inikak, Burud, te sure Din, Rahman,
Inirah, sure Vakia i Muhammed ili bilo koju drugu, ponekad Fatihu,
Ajeti-kjursiju; dakle, ukoliko bi prouio neku od ovih sura i nakon toga
progutao pljuvaku, ukoliko je opsjednut dinom ili dinima, istog asa
bi osjetio odreen titraj u dui. To je znak dinske u znemirenosti i on(i)
svoje prisustvo odaje vibracijama.
Ponekad, s obzirom da je Kuran sam po sebi vrlo iv i ivotan na alost, njegovu praktinu i upotrebnu vrijednost mnogi do sada nisu
ak ni probali - dakle, ukoliko bi neko ko redovito ui Kuran i ko ivi u
duhu Kur ana, takvu osobu samo pogledao, ona bi osjetila unutranji
nemir, titraj ili vibracije koje dolaze od prisustva dina. To je dokaz da
oni ne mogu izdrati snagu Kurana, da se mekolje i poinju osjeati
nesigurnim!
Na tom principu se o dvija i lijeenje uz pomo Kurana, zar ne?
- Upravo tako. Uenje Kurana jeste njihovo uznemiravanje, a im se oni
mogu uznemiravati, onda se oni mogu testirati, ubijati i progoniti,
ranjavati i kanjavati na razne naine... Dakle, sve se moe raditi
Kuranom. Sve ono to osoba koja ui Kuran moe da zamisli u svojoj
mati, to ona moe i da realizira Kuranom.
ta je sve potrebno initi da bi se upotpunosti otklonile posljedice
dinskih napada?
- Ukoliko su posljedice tih napada udaljavanje od Kurana, on
da efikasno pomae samo vraanje Kuranu. To uvijek pomae. No, ako
su posljedice dinskih napada poremeaj duevne ravnotee, pa uz to i
teki oblici psiho - poremeaja, onda treba due i upornije raditi. Ako se,
meutim, radi o ovjeku koji je mjeanac, koji je, dakle, produkt
seksualne ili brane veze izmeu ljudske ene i dinskoga mukarca ili
ljudskog mukarca i dinske ene, tada teko moe ita da pomogne.
Mjeanac nije proizvod ljubavi, kao to su djeca u ljudskim branim
zajednicama.

On je proizvod pohote ili pohlepe za dominacijom. Sva mrnja koja kod

nevjernikih dina postoji prema ovjeku lei u tome to oni, stalno i po
svaku cijenu, ele da budu - ovjek!
Budui da je ovjek stvoren kao najsavrenije bie, oni su zbog toga
stalno inferiorni i s toga, bez obzira na sve rtve, tee da postanu
ovjekom. Zbog toga oni vrlo rado raaju mjeance, kako bi se, kolikotoliko, pribliili svom krajnjem cilju i postali dominantni i ovladali
ljudskom rasom. Kako oni sebe ne moguadaptirati da budu ljudi, poku
avaju adaptirati ljude da budu kao oni. To je kao kada majmun eli biti
ovjek, pa hoda uspravno, obue odijelo, uzme brija da se brije, jede
sjedei za stolom, dri u rukama kaiku i no i jede iz tanjira... On vjerno
imitira ovjeka, ali sve je uzalud, on nikada, zacijelo, nee biti - ovjek!
Je li mogue upotpunosti se zatititi od dina? Ako jeste na koji nain?
- Vi vjerovatno aludirate na zapise, talismane i hamajlije ili
ono to su oni trebalo da budu. U prolosti su ljudi dinski svijet
eljeli ili pokoriti ili pripitomiti. To je malo kome polazilo za
rukom, pa su zapisi, talismani i hamajlije trebalo da budu neto
to je ljudima obezbjeivalo punu sigurnost da ih dini nee
uznemiravati. Zapisi, talismani i hamajlije su, dakle, predstavljali
neto to bi se moglo okarakterisati diplomatskom potom izmeu
ljudskog i dinskog svijeta. Sadraj tih pisama, ponekad je bio u vidu
uljudne molbe, ponekad zahtjeva, prijetnje ili ultimatuma, a ponekad
ak i grubo objavljivanje rata!
Rat, naravno, ne moe objavljivati neko ko je slabi i ko u rukama nema
snane argumente. Stoga zapise, talismane i hamajlije uvijek treba da
spravlja neko ko je autoritet, specijalno obrazovaniljudi sa zavidnom
vjerskom naobrazbom i sa visokimstupnjem moralnosti. Dalje, ti ljudi
moraju izvanredno poznavati odreena tajna uenja, prije svega,
zvjezdoznanstvo (astrologiju) ili - ako hoete astronomiju; pratiti i stalno
izuavati konstelaciju nebeskih tijela, odnosno planeta, njihove
zakrenutostiuglova prema planeti Zemlji, jer u samoj astrologiji, kako
vam je poznato, tvrdi se da svaka planeta ima specifian uticaj na
Zemlju ili na neko odreeno mjesto na njenoj povrini. Meutim, to ipak

nije to. Zakrenutost pojedinog nebeskog tijela ili planete, odnosnougao

zakrenutosti p rema Zemlji, predstavlja najblii i najkrai mogui put
njihovih duhovnih stanovnika, kojim se redovito sputaju na nau
planetu!
Znai li to da su sva nebeska tijela u svemiru nastanjena dinima?
- Ne. Samo u nekim sluajevima tamo egzistiraju dini, u ne
kim sluajevima tamo je neko sasvim drugi za koga mi jo uvijek
nemamo ni ime, ali je, uglavnom, sve napueno, nastanjeno, puno... Sve
je puno kao ipak!
Bez obzira to mi znamo da na nekim nebeskim tijelima vladaju takvi
uvjeti - ekstremno visoke ili niske temperature, otrovni gasovi,
izloenost estim udarima asteroida i meteorskih kia i slino da je po
naim mjerilima gotovo nemogue ak ni zamisliti bilo kakav oblik
ivota?! Ipak, sve vri?!
- Da, tano. Ne moe se taj ivot mjeriti arinima nae znanosti, jer je
ona u mnogim, pa i u tim sluajevima ograniena, sputana okvirima u
kojima se kree, i dometima do kojih dosee.
Po naem miljenju, dakle, gore je nemogu ivot, ali je za neka
svemirska bia ivot, zapravo, nemogu ovdje, na planeti Zemlji,
gdje mi ivimo! Za trea je bia ivot mogu i ovdje i tamo, i na
mnogim drugim mjestima o kojima jo ne moemo ni pojmiti.
Sve to zavisi koliko je ko adaptabilan i koliko se moe prilagoditi
uslovima koji vladaju u pojedinim svjetovima...No, vratimo se
zvjezdoznanstvu, koje je, prema mnogimautorima, veoma bitno za
spravljanje kvalitetnih zapisa, talismana i hamajlija. Koliko je
zvjezdoznanstvo odista vano u svemu tome?
- Ja bih rekao, ak sutinski vano. Rekli smo da je potrebno poznavanje
astrologije, poznavanje konstalacije nebeskihtijela, poznavanje planeta,
zakrenutost ugla prema Zemlji, poznavanje takozvanih mjeseevih kua
ili stanita menazilul -kamer, to su onih 28 mjeseevih taaka prolaska
kroz odreena sazvjea u 28 dana, u arapskom mjesecu. Zatim,
svakako jeneophodno da znati koja je godina, mora se poznavati
astronomskovrijeme, sate - pozitivne i negativne sate; moraju se
poznavati elementi kako se mjeri astronomski sat, kako se izraunava
dan, kako no... Astronomski sat nije nikako isti kao sat kojim mi

raunamo vrijeme. Nije to esdeset minuta. Nekada se on mjeri

od izlaska do zalaska Sunca, pa se taj vremenski period podijeli
na minute, pa se broj minuta podijeli na dvanaest. Tako duina
sata zna da bude 45,5 minuta, ili otprilike toliko. Sati se ondanadodaju
jedan na drugi, pa se vidi koji je od sati pozitivan, a koji negativan, i da li
se tada moe ili ne moe napisati zapis i spraviti hamajlija. Najee se u
zapis upisuju Boiji atributi (imena).
Ponekad se ifriraju uz pomo numerolokih vrijednosti i brojeva.
esto se ispisuju ili ifriraju kuranski ajeti; ispisuju ili ifriraju
kompletne sure, a ponekad i sam Kuran, to sam ja, svojevremeno,
pokuavao uiniti.
S kojim uspjehom?
- Veoma uspjeno i na veoma razliite naine. Numerikim putem ili na
neki drugi nain?
- Numeriki, jer se sve moe iskazati brojevima. Evo, uzmimo za primjer
jedno od Boijih imena ili Boijih atributa, recimo ime Selam. To ime
oznaava mir, sigurnost, stanje duevne ugodnosti. Njegova brojana ili
numerika vrijednost jeste 131. Ukoliko ovjek, koji pati od osjeaja
straha, nelagode i strepnje 131 puta pomene to ime, odnosno izgovori
Ja Selam, njegov ritam disanja se stabilizira, te se upotpunosti gubi
neugodni osjeaj bojazni, ak i u ekstremnim uvjet ima i situacijama
kada strah u cijelosti ispunjava ovjeka!
Da li se sve bolesti prouzrokovane dinskim napadima uspjeno
lijee?
- Ne. Izmeu ostalog skleroza multipleks, zatim epilepsija,
dijabetes... Ima, dakle, bolesti koje se ne mogu uspjeno lijeiti
izravnim kontaktom sa dinima ili zapisima, talismanima i hamajlijama.
Ipak, vie bolesti se uspjeno lijei nego to ne lijei i to niko ne moe da
ospori.
Kako se dini ponaaju u okolnostima rata ili oruanog sukoba meu
narodima?
- Vidite, u dinskom svijetu postoji ogroman broj plemena i
ona se nikako ne ponaaju na isti nain. ak se razlikuju ponaanja

i samih pojedinaca. Neki rat koriste za lini probitak, za ostvarivanje

svojih ciljeva i pokuaj dominacije nad ljudima. Oni se, kako rekosmo,
okupljaju oko mjesta gdje se proljeva mnogo krvi.
Prisutni su na bojitima, a posebno na mjestima golemih okraja,
masakra i zloina. Na takvim mjestima uspjevaju lake zaposjesti
ljudsku duu i sprovoditi svoje naume. Oni uivaju u inu osvete,
u manifestacijam a muenja, ranjavanja, ubijanja i svom svojom
dinskom snagom stimuliu takva zlodjela... Ima i drugaijih
dinskih plemena, plemena pravovjernika, dobrih dina, koji su u
ratu spremni ovjeku da pomognu, da mu osvijetle put i da ga
izvedu iz nevolje. Vidi te, kada sam ja iao u neke izviake akcije,
uvijek sam znao koja je staza sigurna, koja minirana, a na kojoj
me ekaju neugodnosti ili neprijateljska zasjeda.
Kako ste to znali?
- Jednostavno sam ispred sebe slao dine sa kojima odravam kontakte i
sa kojima saraujem na obostrano zadovoljstvo.
Dini su najbolji izviai!
A ta je sa onim ljudima koji ne odravaju kontakte sa dinima i koji
nemaju svoje izviae meu njima? Kako oni da izbjegnu neprijateljske
zasjede?
- Postoji neto to je nalik na intuiciju i to bi ovjek koji se nae u dilemi
uvijek morao potovati i slijediti. To to mi nazivamo intuicijom, najee
je djelo dina pravovjernika, koji nee dozvoliti da dobar ovjek, odan
vjernik, nevin i moralan ovjek, tek tako, strada i izgubi ivot. Ta vrsta
dina ponekad se ponaa poput anela uvara i ne dozvoljava da
neduan ovjek uleti u kakvu nevolju ili smrtnu opasnost! teta je to
ljudi ponekad zanemaruju intuiciju ili ono to nazivamo unutranjim
glasom...
Kakav je i koliki uticaj dina nega tivaca na stvaranje ratne psihoze,
nepovjerenja meu narodima i izbijanja ratnog sukoba?
- Ogroman. Rat je njihovo veselje i trijumf, i oni zasigurno imaju uticaj na
njegov poetak, intenzitet i tok. Dini nevejrnici su uvijek tamo gdje
vladaju destrukcije, gdje se rui, ubija ili skrnavi.
Tamo oni najlake kidiu na ljude i to podlo, nerjetko ak i na nivou
elije, kroz sami kod elije, DNK... Atakuju, dakle, na sami bitak, sutinu

ivota, i na tom nivou oni bukvalno prodiru u ljudski organizam,

mijenjajui njegovu prirodu i utiui na njegov mentalitet, nain
ponaanja, na njegovo raspoloenje, ak i na njegovu misao! Protekli rat
u Bosni i Hercegovini je pokazao njihov puni uticaj i, moglo bi se rei, da
je i zbog toga bilo toliko zloina. No, u ratu se pokazala i dokazala
blagotvornost odreenih molitvi i rijei. Bilo je sluajeva da neprijatelj
zapone bezglavi juri, ne vodei ak rauna ni na broj rtava u svojim
redovima, ali kada bi iz grla naih boraca odjeknuo tekbir, oni sukao po
nekakavoj komand i prekidali napad i bjesomuno bjeali, panino
traei nekakav spas. Bila je to, zapravo, reakcija dina negativaca u
njima i oni nisu bili ni svjesni ta se sa njima deavalo i zato su prekinuli
zapoeti juri!
Moe li se predvidjeti ponaanje dina?
- Vrlo teko. Njihovo ponaanje najveim dijelom odreuje supstanca od
koje su sainjeni, a znamo da su postali od vatre, od plamena bez dima,
od onog nemirnog plamena to poigrava, mijenja intenzitet, sjaj i oblik...
I dini su poput plamena, jednako nepred vidivi i njihovo se ponaanje
ne moe kontrolirati i kanalisati.
Zbog toga, oni nas vrebaju na raznim mjestima, pa ak i tamo gdje ih
najmanje oekujemo. Ipak, na ovjeku je da im nikada ne prui ansu.
Jer, ukoliko im se ukae ansa da nekoga napadnu, oni je, zasigurno,
nee propustiti. Napae ga svom silinom i ugroziti njegovo duevno
zdravlje!
Koje se sve bolesti uspjeno lijee sazivanjem daire ili direktnim
kontaktima sa dinima?
- Ja ne bih mogao kazati ta se sve uspjeno lijei sazivanjem daire, jer
nikada nisam praktikovao tu vrstu ceremonijala.
No, imam iskustva u izravnom kontaktu sa dinima i mogao bih
rei da je veoma teko precizno odgovoriti na to pitanje. Evo
zato: bolesti u organizmu ovjeka prouzrokovane dinskim
napadom, mogu biti razliitog intenziteta. Sve zavisi od injenice
koliko je dina atakovalo na ljudski organizam. Zbog toga, prilikom

uspostave kontakta vrlo je bitno otkriti kompetentnog sagovornika koji

e odati koliko napadaa uestvuje u odreenoj bolesti. Kada saznam taj
podatak, onda je veoma lako izvui zakljuak koliko je potrebno utroiti
truda i snage, i koliko treba potroiti vremena kako bi se u izravnom
kontaktu pacijent izlijeio. No, problem je kada dini nee da sarauju
svojom slobodnom voljom, a po pravilu nika da to nee! E, tada valja biti
jako uporan i vjet. Potegnuti kletve i teke pretnje. Ponekad i blefirati,
zaprijetiti i onim to, zapravo, i nije u vaoj moi. To su teka i
dramatina nadmudrivanja, ponekad grubi i krajnje
neprijateljski razgovori. Ipak, ako u rukama imate prave argumente,
ako vae prijetnje i kletve djeluju realnim i zastraujuim, dini poinju
saraivati i tada je put za ozdravljenje otvoren!
Kakva je meusobna razlika izmeu sazivanja daire, sazivanja duhova
putem spiritistikih se ansi i direktnog kontaktiranja sa dinskim
svijetom?
- Razlike su velike, mada u svim tim ceremonijalima ima i odreenih
slinosti. Za vrijeme spiritistikih seansi, prisutne osobe u veoma
rijetkim sluajevima, mogu golim okom da posmatraju duhove. Oni se
obino javljaju putem odreenih umova, kuckanja ili automatskog
pisanja olovkom, koju u ruci dri medij.
Prilikom sakupljanja daire u ceremonijalu uestvuje struno lice,
saziva daire, i medij, najee dijete, koje nema nikakve veze sa
pacijentom. Ima veoma veliki broj naina sakupljanja daire - navodu, na
maslinovo ulje, na ogledalo, na posudu od porculana, na nokat, na
dlan... U svim sluajevima, dini se pojavljuju u svom obliju i mogu se
pratiti golim okom. Nadalje, sazivanje daire je daleko opasni je od
sazivanja duhova i sazivai daire se svaki puta izlau istinskim
opasnostima po zdravlje i ivot.
to se tie izravnog kontaktiranja sa dinima, tu saziva
mora biti krajnje oprezan i pribran. On uvijek mora da raspolae
djelotvornim rijeima i argumentima. Ponekad su to molitve,
uenja iz Kurana ili dove; ponekad kletve i prijetnje, ponekad teka
kanjavanja, muenja pa i likvidacije. Na poetku svog istraivako
- znanstvenog rada, ja sam kontakte ograniavao iskljuivo na dine
pravovjernike i tako sam, bar ja u to vjerujem, znatno smanjio

mogunosti neprijatnih i opasnih iznenaenja. Ja znam gdje je granica i

do koje mjere mogu da idem a da ne ugrozim sopstvenu sigurnost i
ivot. Naravno, dini ne bi bili to to jesu kada ne bi pokuavali
obmanjivati, lagati, petljati, lano se predstavljali...
Bilo je sluajeva da se predstavljaju kao pravovjernici, pokuavajui da
me obmanjuju, lau i zavode. Meutim, im bi ih otkrio, uslijedio bi
otar odgovor , teke kazne i sankcije, tako da se to vie, uglavnom, ne
deava.Istovremeno, moram priznati da sam ja veoma sretan ovjek, jer
sam meu dinima upoznao pravovjernike, estite i karakterne, koji
razmiljaju slino kao i ja.
S njima redovno odravate kontakte?
- Da. Ili ja sa njima ili oni sa mnom. Prema potrebama.Ponekad sam ja
njima potrebnije nego oni meni...
Po emu se razlikuju pravovjernici od ostalih? Zar se u svim starim
rukopisima i knjigama ne govori openito o dinima kao neizlijeivim
petljancima, prevarantima, laljivcima, opakim spletkaroima,
nepomirljivim zavidljivcima i zakletimneprijateljima ljudskog roda?- Moja su iskustva drugaija. Doao sam do zakljuka da u dinskom
svijetu postoje i pravovjernici, dobri dini, iskreni i vijerni prijatelji, koji
se umnogome razlikuju od drugih. Oni nisu sebini, zli i lukavi. ele
pomoi i pomau ak i onda kada ovjek od njih pomo najmanje
oekuje. Nikada nee prijatelja ostaviti na cijedilu, nee obmanjivati i
lagati, a ukoliko im se neto dogodi prijatno ili razoaravajue, znaju da
budu veoma emotivni. Te svoje emocije nerjetko manifestiraju na krajnje
neobian nain...
Kao, na primjer?- Kao, na primjer, demonstriranjem materijalizacije ili
neega to bi moglo da lii na sopstvenu materijalizaciju u obliju
goluba... Mogue je, naravno, da se i ne radi o materijalizaciji,nego u
njihovom ulasku u goluba, kako bi pokazali svoju preveliku zabrinutost
ili tugu, zadovoljstvo ili sreu.
Moete li navesti neki sasvim konkretan sluaj iz Vae prakse?
- Recimo, dolijee golub na prozor i kada mu se ponudi hrana, on je
odbija: ne pokazuje za njom nikakvo interesovanje.
Obara glavu. Kaem mu: Ui unutra!, a on lijepo ueta u sobu

i stane na kau gdje sjedim. Jo uvijek se pitam da li se radi o

obinom golubu ili o dinu, pa krenem rukom da ga njeno uhvatim...
Gotovo zatvoren prozor, vrlo malo otkrinut, i on izae...
Zatim se ponovo vraa. Ne eli da jede i pravi vrlo tuno lice.
Djeluje kao tuan ovjek... Postoji i drugaija situacija, kada je
izuzetno raspoloen. Onda dolazi golub koji se veselo eka
kljunom ispod vrata. To je njegov nain izraavanja zadovoljstva.
Dalje, ukoliko se radi o nekoj neposrednoj opasnosti kojameni prijeti,
onda, recima, leti golub ispred moga auta i naglo pada pred samo auto
kako bih prikoio. Ako i pored tog upozorenja nas tavim voziti, on e se
ponovo sunovratiti i pasti pred auto ili krilima oeati desnu stranu
moga automobila, elei po svaku cijenu da skrene panju na sebe i da
me zaustavi u vonji.
To bi trebalo da znai krajnje upozorenje da nije dobro da nastavljam
sa vonjom i odlazim na taj put. Potrebno je ili se vratiti ili voziti veoma,
veoma oprezno...
Znai li to da se dobri dini uvijek pojavljuju u obliju golubova?
- Vrlo esto, ali ne uvijek. Oni se najee pojavljuju u obliju nekog
bezazlenog stvorenja. Ponekad e to biti leptir, ponekad vrabac, pelica,
bumbar... Uglavnom, neko stvorenje koje po svojoj prirodi nije agresivno.
No, zasigurno nikada to nee biti maka ili pas u kojim se oblijima
najee pojavljuju zli dini. Da li se radi o inu materijalizacije ili je rije
o tome da je dobri din bukvalno uao u to bie, odnosno ovladao
njegovim tijelom, kako bi izvjesnim manevrima predoio simbole svoga
jezika, ja ne bih znao kazati. Neka to ostane njihova tajna, ja u tone
mislim dirati.Vratimo se pita nju razlika izmeu sakupljanja daire,
sazivanja duhova putem spiritistikih seansi i direktnog kontaktiranja sa
dinima.
U emu su jo razlike?
- Daira je okupljanje izvjesne grupe dina na poziv strunog lica s ciljem
da se otkriju dini, koji su neposred no odgovorni za neiju bolest ili
teko psihiko stanje. Tada se uznemirava cijelo jedno dinsko pleme da
bi se identificirao onaj koji je uestvovao ili uestvuje u neijoj bolesti, te
da bi se on adekvatno kaznio i da bi se ta bolest izlijeila. To je, dakle,
daira. Spiritistike seanse sazivanja duhova su neto sasvim drugo,

mnogo manje djelotvorno, ali i opasno. Kontakt se ostvaruje putem

specijalnog medija preko koga se pokuava od duhovnih bia doznati
odreeni odgovori na zadana pitanja, a pitanja se najee svode
na otkrivanje nekog izgubljenog predmeta, zaturenog nakita, proricanja
sudbine..., a nikada, ili se vrlo rijetko razgovara o neijem izlijeenju.
Dok se prilikom sazivanja daire dini vide golim okom - u ogledalu, u
vodi, u ulju, na noktu, dlanu i na druge naine - ovdje se duhovi javljaju
nekakvim zvunim signalima, pomicanjem predmeta, gaenjem i
paljenjem svjetla i na druge sline naine... Izravni kontakt neto je, opet,
tree. Tu struno lice moe da ostvaruje direktni kontakt sa dinim
a bez posredovanja medija; struno lice kroz pacijenta kao medija;
struno lice sa medijem ili struno lice kao sam svoj medij.
Da li je nakon uspostave kontakta sa dinima i dijagnosticiranja
bolesti, dovoljna verbalna naredba da bi se bolesnik oslobodiotegoba ili
je bolesnikovo ozdravljenje vezano za nekakvudugotrajnu
terapiju,upotrebu zapisa, talismana i hamajlija?- Ako je u pitanju
sakupljanje daire - meni je to poznato samo po uvenju - ukoliko je
struno lice autoritet ili posjeduje nekoga vjerno ga prijatelja iz sazvanog
dinskog plemena, u tom sluaju moe verbalnom naredbom da rijei
svaki problem.
Meutim, openito, dini to ne vole i spremni su da se zbog toga
teko osveuju i grubo naale. Bilo je, kau, tragikominih sluajeva.
Nekog su neop reznog sazivaa, iz osvete, dok je spokojno spavao,
zajedno s krevetom odnijeli i ostavili na krovu kue!...
Kakvi su efekti u direktnim kontaktiranjima sa dinima?
Postoje li razlike?- Postoje velike razlike. U direktnim kontaktiranjima,
svese odvija na drugaiji nain: izdaju se sasvim konkretne naredbe,
odreuju se precizni rokovi i to tako biva rijeeno. Sve je, rekao
bih, znatno pojednostavljeno.
Da li su te naredbe potkrepljene odreenim konkretnim prijetnjama,
molitvama, ucjenama, kletvama...?- Verbalnu naredbu ne moe izdati
niko ko ne posjeduje zakletvu. Upravo zakletva uva njegov autoritet i
ona je neto to se neupitno potuje.
ta je, zapravo, zakletva?

- Zakletva predstavlja neto to dine bukvalno sputava.

Ukoliko bi, recimo, saziva potegao zakletvu, onda bi ih blokiraou bilo
kakvom njihovom napretku. To bi predstavljalo veoma
faqe 16