Vukad i no vi,

A., Gorbacov .. Poln. misao, Vol. XXV (1988), No. 3. str. 71-78.

71

Izlaganje sa znanstvenog skupa

UDK 327 (47

Gorbaov i

+ 57] :73) :355.02

(47

+ 571 :7:!)

strategijska obrambeua inicijativa {SDI)*

Radovan

Vukadinovi

Fakt~Uet. polit.i lcil~

na'ttlw. u Zagrebu

Saetak
Ameriki projekt strategijske obrambene dnicijative (::iDI) je politi
ki, vojni i tehnoloki izilzov SSSR-u. Elm11omski i politiki procesi zapoeti G orbaovljevom ideologijom ubrzane modenllzacijc mogu bi li
ozbiljno poremeeni za.poinianjem nave trke u naoruanju. Sovjetski
Save-t. e na izawvc SDI uspjeno odgovoriti ukoliko uspjeno ogranii
rizik vojne prijetnje i sauva postojeu strate~jsku ravnoteu, potakne
vlasti te tehn oloke inovacije, zadovolji inter ese vojnih struktur;:~ i osi-

gura sredstva za ekonomski razvoj. Moe se

oekivati

da

rukovodstvo

SSSR- n pnljdvo pratiti sve komponente razvoja SDI i i stodobno razvijati a.lternativne odgovore k oji e odraavati unutran ju politiko-eko
nomsku !;ituac.iju i razvoj medunarodnih politikih odnosa.

U opem vanjskopolitil:kom pristupu Gorbaova pitanje naoruanja, odnosno razoruanja zauzima istaknuto mjesto. Kao relativno nov ovjek u
Politbirou, koji nije imao post:bnog udjela u douot:nju glavnih oilluka vezanih uz razvoj sovjetske vojne s ile, Gorbaov je mogao veoma elastino i
odluno ponuditi rjeenja koja svojom ir inom prelaze dosadanje sovjetske
inicijative. lako je on ovjek kontinuiteta Andropovljeve linije, njegov nastup na pJanu meunarodnih odnosa, a posebno kontrole ontja i razoruanJa, je znatno dinaminij i i fleksibilniji. Shvaajui cijenu koju Sovjetski
Savez plaa za odravanje svoje sigurnosti u doba kada perestrojka zahtij eva sve vie sredstava, a veliki cilj stvaranja modernog Sovjet sk og Save7.a
uoi 21. stoljea trai dodatne s nage, Gorbaov u smanjt:nju naoruanja vidi
znaaj ne mogunosti koje mogu dati l"dalivno brze i vidljive efekte na ekonomskom i dru tvenom planu, ali i .ua meunarodnom planu.

za

Upravo zbog toga je nastavljanje ,Reaganove SDl dolo u najgore doba

koji, suoen s inertnom ekonomskom mainerijom, tekoama

Gorbaova
politikom

i drutvenom razvoju i otporima koji bivaju sve organiziraniji,

'* lzlaganj ~ na redovnoj godinjoj kon!ercwcjj.l Udru:tenja za meuna(Oune studije, odranoj u St. Lui&u, SAD, od ~0. o7.ujka do :l. travnja 19RR. godine.

Vukec!Jnovlc, R .

Gorbaov .

. Polot. mosao. Vol , XXV 119881. No . 3. str. 71- 78

72

mora strahovati od novog velikog iL.a.Gu\a koji bi mogao ' 'oditi ekonomskom
iscrpljivanju So\ jetskog Saveza.
Sla\<ljajui glavne akcente na razoruanje, u okvirima ~itcg koncepta no,og politikog miljenja, Corb<.1u' je prihYatio sastanak u enevi i kasnijt!
Rcylja\iku u nastojanju da upra,o na tum naj\~.unijcm polju runeriko-sov
jet kih odnosa abiljcii konkretne poene. Ka oba O\'a skupa SDl se isprijeila kao velika zapreka koja ometa postizanje konkretnog !:>poraz.wna do kojega je objema sua.nama stalo, nara\'nO, svakoj iz S\'Ojih J-a7.loga.1
Promatrajui filozofslo ~tralcgi i!:>ku poziciju Ronalda Reagana, koji na~ toji pokazati da bi SDl, odnoo;no \'eliki l'i\emir~ki tit, rijeio pilanje mira
u svijetu tc da bi na taj nain bio stvoren svijet zasno"::m na strategiji pretivljavanja a ne uzajamnog zastrainmja, Gorbao\ pristupa stvarima Ih'l.
drukiji nain i t rai demilitarizaciju svemira i smanjivanje :.vill vrsla nuklearnog oruja do njegovog pu110g odstnmjivanja krajem ovog stoljea .
Taj veliki :.ovjcLski prijedlog, iznesen 15. sijenja 1986. godine, slwaeu je
na Zapadu kao svojevrsna politika propaganda. Margaret Thatcher nazvala
ga je vlzionarskim s.n om, do.k london!<>ki Tnsiilul za s trategijske studjje pie
da je lo u1;tvari povralak. Sicrilni..tb debatama<( iz ezdesetih godina o Opem i potpunom razon1anjwc i reali7.aciji novih planova Rapacki 2 No,
bez oh?.ira na lu, l:injcn.ica je da je sovjelski lider unio novu dinamiku i da
njegova elja za denukleari1.acijom uailaz.i ua sLanO\' ite odjeke, kako u p olilikjh djelatnika tako i u irokog javnog miljenja.
l ako ovje tska rakctnu.nuklcal na mo ne premaSujc l OU 11 vrijednosti
ukupno~ \Ojnog budeta, Gorbaov je duboko svje um npasno.,Li koje nosi
nuklean1o omje. Po njemu, ~uda:.nja razina nuklearnog oruja svakoj od
s upersila osigura\'a samo jednaku opasnoste", a <.iko :.e tome duc.laju i ~\i
ostali efekti naoruanja: rashodi materijala, siro\'ioa. intelektualnih snaga
i su,remene tehnologije u neprodukth ne s\Thc, jasno je da lide1 koji eli
to br~c po' ui Sovjetski Sa,ez iz letargije i zaostaJanja mora pristupiti
nuklearnom onriju kao najn:ccm bala:. lu.
Suoen s otporima kod ku e i novim Yojnntcbnolo kim Ua.tovima mo
ne indw.trij!!>kc ille - Sjl..'dinjenih Dr'.ta\'3. - Go.rbaov na toji ;vojim pri
jcdloz.ima o denuklearizaciji i talntm unoenjem doili.ltnih elemenata stva
rati tercu za postizanje kakvog-tak\og sporazuma. On je svjestan da mora
torij na nuklearne eksplozije, kuji ji..' SSSR odra,ao got0\'0 godinu i pol
dana nije dao rezultate; da prijedlozi o smanji\anju stralegij::.kih nuklearnih oruja taku<lcr ne nailaze na odobravanje, Le da na kraju ale i pokuaj
stanovite denuklearlzacijc Evrope, koja bi zahvatila Lck oko 4'' ,, nuklearnih
:-naga :. Lac!oniJanih na evropskom pl'Ostoru nailaze na tekoe.

Zaustaviti veliko maineriju SDI, ku ju. sada ve ima i ire m.eunarodne

obrise, takoder, ulje lako. Gorbaov je dao glavnu najavu mugucg pravt;u
sovjetJ kog odgovora: Ul>l\ nliu je da SSSR nee ostali po strani, c.la uu~c
1 Vidi R. Vukadlno\'it', Sa tanak u Rey kjaviku l a meriko-sovjetski
.. Na~e teme--, 1986, 10- 11. str. 14.93 1501.
l Strntegfc Su.rvey 1986-1987, London 1981, str. 93.
, T'ohtiki ref erat Centroltwg komitete KPSS XXVlT Kongresu KPSS.

1980,

'\tl'.

100.

odnosi ~ ,

B~grad

VuiMIII\OVi,

R .. GotWov Poht m l!Slt<J. Vol. XXV (1908) , No. 3, ..,. 71-1!1.

73

dopustiti promjenu parileta no stratcgij:.kom planu i da e prolllli takav

odgovor koji ga nee uvui u skupu tehnoloku utakmicu. Pridr/.avajui e
tvrdnji da Sovjl!l!>ki Savez ne trai vcu sigurno t, ali tla nee pristati niti
na manju, delegatima XXVU. kongresa KPSS Gorbaov je jasno stavio do
znanja da e i SDI biti tretiran na ad~::k\atan nai'in i da 11c SSSR imati do,~oljno snaga da prunacl.: svoj odgO\'OT.
So\'jctski pogledi na SDI 1ako 'ill danas ne:.Lo umjereniji i n.-alniji, ipak
ni~u lieni zabrinuto li, a loga je svakako S\jcstan i Gorbaov. Na 1ojuom
pla11u, ini sc, pre' ladava uvjl'renjc da SDI ne mote hitno poremeti ti ukupm
ba lans odnosa i da bi Sov jetski Savez svojim sredstvima neutraliacije, za
tim mjerama za razdjanje S\'ojc zatite, pa i izgradnjom novih interkontincnlalnih balistikih raketa ICBM, mosao u velikoj mjeri obe.t\ rijediti koncept . tratcgjjs ke obrant> Otuda nema nekog velikog slraba da bi S Ol sam
po sebi bimo naru.io \ojnu ra'-notefu.
$to se tie !>arnog te1umlu~k.og iza'l.O\'a i miljenja da e SDI pokrenuti
velik razvoj razliitih nU\ih vrsta tehnologija, u SovjetSkom Savezu Lvrdc
da sadaiinji stupanj istraivakih radova zadovoljava postoje u razinu mogueg uk lj uivanja u 11ajnovije tehnoloke Lakove, iako je, naravno, rije o
znatnom uem opsegu ta.ln<:~ Jj..!lovanja j, vakako, nemogunosti da se kon
k'Urira na svjcl!>kom planu.
U kladu !> novim velikim dljcdma perestrojke sO\jctske privrede i pri
ucdnih mehani7.ama lc zahtjc,ima 7.a brfun tehnolokim razvojem SSSR a,
SO l, odnosno so,jetski nain odgovora na nj, ne moJa bili poticaj 7.a uvoenje moderne lcl:utologije. Sovjetska ptivreda pru7.a 'ia~dm dovoljno prostora ~a bri tehnoloki razvo j, a bolje kori tenje sirovina, sredstava i kudrova moglo bi dati jo bolje rezullalc. Osim toga, u sovjeL~kum sistemu
aloJ.. aci je srt!d!>tava nema ilikakvc potrebe za ~lHuan jem dodatnih s timulallsa r:wvoja kuji bi bili iz\'an plana i budeta.
O\jeL-.ka prh'T~da ne treba nikak\'U stn\legijsku obranu kao poticaj
za bru tehnoloku ino,aciju i uklju hunjc u svjetske tokove, jer je zada~a
sveobuhvatne tehnolo~kc modernizacije sagledana kao opi preduvjet ovjclskog ulaska u 21. stoljee i, istodobno, kao ansa izlask~ iz postojee Lchaoloke zaostalos1i. UosL<:ilu.m, ne treba zaboraviti d a su se Sovjeti i do sada
u spjci~no no:,ili u \'elikoj utakmici na planu naoruanja a SAD, ali da svi!
te ino\acije naoruauja nisu imale nekog br.lcg odraza u chrilnoj sferi.
Na politikom plauu Gorbao, igumo ,jJi opasnosti koje bi SOT mogla imati u irem po tavljanju Amerike spram svijeta. To, kako se istie
u SO\'jetskim ~uanstvenim krugovima, nije samo elja SAD da pomou sor
nametnu Sovjetskom Savezu skupo tehnoloko takmico je, vec je to organi
ziran i nap ur da se pomo u s trategijske obra ne ameri ka privrctla izbaci u
prvi plan i da preku uje Amerika dominira svijetom. Rjeavajui pitanja ouno. a sa s\ojim savezrucima i odluno koraajui putem n:likib tebnolokill
ino\'acija, koje bi stimulirao i otvarao traiegijski program obrane, Ameri ka
hi mogla imati matno drukije mjesto u S\'ijetu. kako u odnosu na saveznike tako islu i na gla\lnog suparnika- SU\jetski Save.t.
Upra\'O taj poliLickl inilac, koji mue po111oi odm.canju SAD od ostalih ?.emalja i preuzimanje snat.nug tehnolokog vodstva, tnbil jna ie opasnost
kuja moe hitno udaljiti Sovjl' ls ki Sawt. ud SAD. To je ono io o:-.obito zo-

Vukadlnovl4!. R.. Gorblwv . Polot misao, Vol . 'XXV (1988), NQ. s . str: 71-78

74

brinjavl

sm"',jet ko rukovodstvo koje ne bi nikako htjelo da :.e u novim uvjetima unutranjeg prcsl..rujavanja bitno izmijene b.ilalcralne relacije i da amerika sLnwa, zahvaljuju i tehno lokom ra7.voju, odmakne daleko naprijed.
Pitanje politikog preslila biti e i dalje sagledavano kao jedan od glavnih
kriterija u kojem SDI moe biti znaajan gtmerator ameiickog ubranog raz' oja i pokuaj udalj a-an ja od druge supersile.
Uz te ire ml!unarodne odrednice, koje uljcu na sovjetska ptomalranjc SDJ, ne smije se znborcnlli niti na mmtr~nju sovjetsku situaciju. Uz
sve tvrdnje da b.i razvijanje strategijske ubrane dovelo do opasnosti da jaa
s u ana pokua upotrijebiti ta sredstva ili tv.r dnje da ~e u procesu donoenja
odluka biti eliminiran ovjek a glavne kou1ande biti e povjerene mainama,
ipak pre\ lada,aju neka druga pitanja. Jedno od njih, koje e ini sredinjim,
postavio je i Mihail Scrgejevi Gorbao\', Lndc(; da ako doe do realizacije
SDI nru.tat e nova utrka na polju naoru7.anja koja e zah\aliti sve egmente
vojne sile. I tu je jctlna od recli:njih toaka :.wjetske zabrinutosti, jc1
upravo 1"8Z\~janje novih te hnologija, ubr:t.ana i koncen trirana mutlemi7.acija
tehnolokih linija i sislcma moie nai primjenu prakliki u svim sferarun
vojne proizvodnje. Na taj nalu SDI, ak ako i ne buuc nikada posebno
razvijen kao strategijska ubrana, moe postati opasan uzronik vojno-tehnolokih ino\'acija. Inovacija na jednoj stnmi nu7.no e morati bili praena ino\acijama na drugoj strarli, to znai da bi se Sovje!.!,ki Sa\'t'7 naao u OOTOj,
takoder, ,eoma :.kupoj ' 'ojnoj utakmici.
Drugo znaajno pilanje je odno~ Suljet~ki17 1'0j11ill k.ru~ova premn SDI.
Ako se radi o shvaanju ela je SDl neprimjenljiv i da se njime ne mo7.e mijenjati usposlavljen strategijski balans i?.meu supersila, vojska e to lake
podnijeli i nee traili direktno ukljuivanje u veliku utakmicu. Poz.ivi na
amerike izvore koji dovode u sumnju wijednosl projekta i podvlae zna.
enje kontramjera, kojima se mote relativno laku obez\Tijediti SOl, Lccbali
bi umiriti SO\jeLo;ku vojsk-u i pokazali tla nije t:ije o nekom novom tehnolokom pothvaru koji bi trebalo slijediti na isti nainl.
o, pitanje tehnolokih inovacija: primjene novLn tehnologija u proizvodnji ra.:liilih vrsta oruja, svakako, ju ndto drugo. U velikom takmienju
kuje prati odnose supexsila u poslijeratnom svijetu :.ovjt!lska strana bila je
prisiljena uvijek pratiti na odgovarajuoj di Lanci ameritki razvoj. U :.atla.'i
njim U\ jetima vojska, nara\ no, nee propustiti da trai to isto. U Gorbao\'
ljeYoj perestro jki i tenjama da Sovjetski Save7 postane modernije i tehnoloki r.lL.\;jenije drut\o automatski se ukljuuje i pitanje razvoja sovjetskih \'Ojnih snaga na nuvnj , vioj razini. Time bi e parirnlo amerikom br
em tehnolu~kom razvoju i pokualo slijediti tokove zacL tane raketno-nuklearne ali i sveukupne vojne utakmice.
Ako sc, meutim, stvar postavi neto drukije, i ako u suvjet kim vojnim krugovima danas p1cvlada uvjerenje da je strategijska obrambena inicijativa ipak upotrebljha i da sc ujome moe s nemenum innijeniti odno!>
poremetiti strategijski balans, tada bi i reakcije ovjetskib vojnika biJe
' Konferencija za Ul>tlk M. S.

Gorbaova

u Rcykjuviku. Vidi : Reukjnvik: Do-

cuments ann Ma.terials, Mo!Scow 1907.

~

Vl dt npr.: Kosmos: kakim ego vidjet iz Va$ingtona, Moskvn 19l!l>.

Vulc8dlnovl,

R.. GorbKo\1 . , Pollt . m1qo, Vol. XXV (1988), No. 3, str. 71-78

- -- -- - -

75

drukije .

Ne t reba zaboraviti da je u svim dosadanjim etapama velikog

sovjetska auuijn uz velike napore i odricanja dobijala adekvatna
oruja kojima :.1! ilo u slij ed t..a ameri kim ra.z\Ujem. Po\ijest rdZ\Oja naoru7.anja nakon dn1gog !>\jetskog rata Lo jasno pokazuje, i ako bude ocijenjeno
da SOT ima svoju vrijednost, a da s u Sjedinje ne D rave daleko zakoraile
u pribavljanju tug novog tita, sovjetski vojni krugovi, koji ne hi raspolagali
takvim s~rcdstvima , osjeali bi se veoma nelagodno. Nikakve mjere neutralizacije niti asimetrinog odgomra ue bi ih mogle zadovoljiti. jer bi to bilo
prv1 pul da So\jetski sa,ez ne odgo,ara, odoo:.no da ne mo.:c odgovoriti na
ameriki izazo\ is lim sredstvima \Ojno-tehnolo J..c ille. To bi, svakako, imalo
znaajne politike i voj uostrategijske p osljedice.
U jo uvijek sasvim nedefiniranoj uru tveno-ekonomxkoj perestrojki mjt:
s to sovjet'ikc armije je veoma znaaj no. Gorbaov za realinciju svojih planova nuno treba armi ju kao snagu koja e podr7.ali reformu i koja e za.
jedno KGB-om biti temeljni akter .koji odobrn\'a promjene. Zbog toga Gor
baovu nikako nije l>lalo da ne 7.aduvoljava voj ne interese ili da vojsku liava
nekih atributa vojne s ile koja, uos talom, ima svoje znatno i.re meunarodno
takmienja

znaenje.

sc dogaa s SDT u Americi, i pratei diskusi je

so,jetska armij a v jerojatno veoma paljivo i!ekuje
ishod. Aku SDI krene u realiL.aciju, kako to najadjuje Reaganova adruinistra
cija i ako se ocijeni da je to upotrebljivo sredstvu .talite od nuklearnog
napada, sovjetska vojska 6.! sigurno tada izl'aziti svoj interes za dobivanje
sHnog instrumcnla. Imajui na umu neka ptija~nja iskus tva odnosa poli
ti kog lidera s voj kom (H ruov), nije teku zakljuiti da bi i Gotbaov u
tak\oj situaciji morao popu titi.
Iz svega toga zaklj ua k je u biti jednosta\'an: ako se ocijeni da SDI ne
mijenja bitno odnosi.!, ve s amo ?.nai tehnolo ki stitntJlans novim inovacija
ma, sovjetska s trana nee ii na identi no izgraivanje sistema svoje strate
gijske obrane, nego e uloiti znaajne napore da aktivno prihvati sve pro
mjene na planu \'Ojnu-tchnolokih inovadja.
U drugom slu~ju, ako se SDI pokae kao izveili\ projekt, koji moi.e
clari stanovi t s tupanj strategijl>.ke obrane i uz sve poliLike i vojnosrrategij:-.kc
posljedice koj e bi otuda proi7.ale, p1o:rnijeniti p o7.icije SAD u svjetskim
relacijama, sovjetska armija vrit e sna7.an pritisak na sovjetska vodstvo da
se krene u izgradnju identinog ::.istema. koji hi pokazao da se s trategijski
balans ne mijenja i da Sovjetski sa,ez ne .zaostaje u nukleamo-raketnoj Ulakmici s pnom supersilom.
Za Gorbaova niti jedan niti drugi oblik nisu posebno atraktivni, je1
svaki od njiJ1 ~ablljcvat e 1pak ?.nalna izdvajanja novih sredstava. U prvom
s luaju lo e biti neto lak~c. meutim , ne treba zabora,~ti na dijapazon moguih vojnih iuo' acija .koje prakt iki mogu postati toliko sveobuhvatne da
njjhO\ a cijena, uz cijenu sumo\ itog sovjetskog asimetrinog kontnuljclovanja na SOJ, dostigne takoer abrinjavajue razmjere.
Shvaaju i sve opasnosli koje nosi SOJ u jcduoj ili drugoj varijanti,
Gorbaov se trenutno priklanja miljenju krugova iz Akadc.:mijc nauka Sovjetskog Saveza koji tvrde da SDI nije apsolutan tit i da ga je mogue eliminirati sovjetskim prolwnjerama. Utjecajni savjet ki akademici poput VePaljivo

pt omatrajui ~tu

amerikih strunjaka,

Vukadtnovi,

R., G<ltbeeov . , PoiiL. misiO, Vol. XXV (111118), No 3 str. 71 78.

76

lihova i Sagdaeva uvjerili su Gorbaova da bi bio suvian i nepotreban teret

krenuti u itgrddnju \'la tttog sistema, koji k lome lll! jami neku dodamu
~igumost. Akademik VeW1ov je inae ouLvao itav si tem SDl velikim lisenkizmomc0, podsjeajui na luaj Lisenka i njegov utjecaj koji je imao
na Staljina. Po elihovu, Reagan se nalazi upra\u u takvom odnosu spram
onih svojih savjetnika kuji mu tvr<.le da je sistem mogue izgraditi i da bi
un mogao postati stanovit svemirski tir apsolultll! vrijednosti. Velihov, koji
je inae direktor renomiranog atomskog .instituta Kuratov u Mo::.kvi, upotorava da upravo zbog toga Sovjetski Savez ne Lreba ii u takn1 istu utakmicu i da je glavna zadaa SO\jct.:.kc manosti i vojne tehnologije da o igu.raju
adekTatna sred!.L\'a kojima e moe uni ~uwati svemir::.ka prolurakerna sta
nica u ok\iru svemirskog sistema obrane. Objanjavajui amerikoj javnosti
diskusije kojl! :.u sc vodile u Sovjetskom Sa,czu JJepm.redno nakon lansiranja S DT, Velihov je bio inanredno ul\'Oren, istiui da je kada je pn; put
bila organizirana di!>kusija u 1.\kademiji nauka o SDI uio !-imierskih znans tvenika bio po1itivno naklonjen toj id~.:ji. To je po Vi'lihovu bilo vezano
uz retoriku kojom je biu praen ameriki pothvat i uvjerenje da je Sa'ivim
atraktivno krenuti od ofenzivnog prema defenz.ivn on1 svem irskom orujLw.
T7.ra:7avajui nadu da sovjetsku rukuvouslvo nee u i u izgradnju svog sistc
ma strategijske obrane, ve e se zach-tati na mjerama za eliminiranje i
ubcLvredenje Dl , Velibov je ipak upo~ocio i na drukiji mogui pravac rMvoja. aime, ako Sjedinjene Dria\'e krenu ozbiljno u realizaciju vog programa i poslaxe raoo\'ite konkretne sisteme D '\'emiru, biti e veoma tcb.o
zadrl3ti tak\'e pozicije i goLO\ o je igumo da e tada i So,jcL k i Sa\'C7 krc
nuti u izgr-dunju S\'og SDl.
Akademik R. Z. Sagdeev. direklor akaucmij~kug in!-lilma za svemirska
istraivanja, prilikom p.rezcnliranja J..11jige Knzmika oruija - dilema. sigurl/OSti izjavio ji.! t..!a Amerikanci nisu rijdili dva osnovna pitanj::~ svog programa: ou vanje neranjivosti svo iih borbeni h stan ica u svemiru i pitanje ci
jene izgradnje SDI. Izjanjavajui se u prilog asim~lrinih mjera koje e
uiniti sistem S DT neefikasnim i Sagdccv je posebno ukazao na njihovu cijenu koja bi trebala biti .walno ni:7.a od amet;kog programa sor. Jaajui
svoja sredsl\'a anti-~mT djelovanja uz manju cijenu So\jetski Sa\ez moi.:
utlr/.ati strategijski balans i ne ukljui,ati e u nepotn?bnu, \etiku i s kupu
utakmicu8
e pojmn spomenute knj1ge bila je indikath na :.ama po ebt i mole
5C uklopili u new pojam
0\jetske gla5no::.li. Za razliku od prijanjih YeOJlliJ
~krri h i neargumentiranib :.uopenja o tome da SSSR n~e zao tali ili da l'
nai adekvatan odgovor, to je bilo prvi put da sc uz maksimalni publicitet
objelodanjuju sovjetske konLramjt:re i praktiki zacrtava plan sovjetskog
djelovanja. K uli ko e taj utjecaj i dalje bili vodei, ovisi o nizu vanjskih j
uuulra~njih. razloga. Nije, svakako bez odjeka ostala ni Saha1ovljeva diskus ija na moskovskom Forumu, gdje je on. takodet , upozorio da je SDI svojevr::.na Lchnolwka obmana i da upra\O ~bog loga SSR moe ii na utlvc

"Cit. po D. HoUowc). The SI>l and Sorfn Union. u. \1,1eapons tn .Space. ed. b'
F. A. Long, D. Hafner and .J RoutWE>ll ~C\'' York 1986, tr. 273.
7 ..Los Angele!. Times ... 24. 7. 1983.
' T he International llPrnhl Tribun~. 18. 12. 108'11.

Vukadinovi.

R..

Gorbaov

.... Poht. misao, Vol. XXV (1906). No. 3. str. 71- 78.

77

zivanje paketa i odvajanje pregovora o razoruanju. Sve to bi trebalo srni

riti sovjetske pobornU\.e striktnog takmienja s Amerikom:1
Najnovija analiza skupi:ne amerikih fiziara koji su na svojoj godi11joj
konferenciji iz javili da su neki problemi vez.."lni uz SDI gotovo nerjeivi i
da oni duboko sumnjaju u mogunosl realizacije projekta10, ak i u dugoronom razdoblju, bit e takoer koriteni u SSSR-tt kao dokaz da ne treba
uriti sa sovjetskim potezima. Konlramjen.: koje su izvedive .i koje ne zahtijevaju neka posebno velika dodatna sredstva mogu se razvijati usporedo s
dinamiKom am erikog projekla. A b1"Zina tehnolokih inovacija uneena u
ostale sfere vojnog djelovanja vjerojatno e hiti praena adekvatnim sovjel s kim postavljanje m u kojeru e biti stalno pTisutna elja da se ne zaostane.
Taj mirniji sovjetski p.ristup rezultat je, svakako, paljivog praenja amedkih diskusjja i svega onog ~to se dogaa oko SDI, ali l sovjetskih znanstvenih ocjena koje ne daju velike anse strategijskoj obrani. 7.bog toga se
i moglo postii taj umjereniji pristup koji s mnogo vie sigW-.J10Sti najavljuje
so v je tska kontrasredstva i mogunost odravanja strategijskog balansa. Upravo na tim pretpostavkama pokrenule ::.-u i velike sovjetske inic ijative za dcnuklearizaciju Evrope, koje su sada sasvim odvojene od SDl, za koji se eli
1ei da vie ne pn~dstavlja Lako vel iku smetnju u eventualnom pregovaranju
supersila.
::

- Sovjetskom Savezu ne odgovara nova utrka u naoruanju a pogotovo

ne u sadanjoj fazi kada se oe kuje da bi trebalo uinili veliki korak naprijed
kako bi se srnr::miila zaostajanja za Sj edinjenim Dravama i ulo spremnije
u novo l;to ljee. Zbog toga e sovjetska strana nasLojati uloiti maksimalan
napor da se kombiniranim sredst vima parira SDI, svestrano pratei realizac iju log maajnug tehnoloko-vo j nog pothvata koj i ima toliko mnogo doda Inih elemenata.
- rako je tre nutno sovjetska polilika odvojila SDI ut! oslalih aspekalu
pregovora o razoruanj u, nema sunmje da e S DI biti stalno prisutan i da
e u pogodnim trenucima, pod uvjetom da p1egovori uspiju, SSSR nastojati
ukljuiti i razgovmc o SOT u ukupnu tematiku razoruanja.
-Na unutranjem planu vaui opreznu izmeu ~elje da sc ouva slr::\legijski balans i odTi hod u pravcu inovacija, Gorbaov e eljeti sve to ostvariti s minimalnim e konomskim izdvajanjima, ali ipak vodei rauna da se
ue ugroze vojni interesi i da ne dob:i je vojsku protiv sebe. U tom e lavrranju
biti potrebno uloili mnogu trmla i umjenosti, a sve to u stalnom praenju
onoga to radi d ruga strana i motrei kako se ona poku~ava postrojit i u svemiru"
- Shvaaj ui ela je SDI u ovom dosta delikatnom trenutku za Gorbaova jedno od va7.nih p itanja nema dvojbe da e sc s posebnom panjom
pratiti svi posredni koraci Sj edinjenih Drava koji bi, istodobno, trebali
pokazali koliko je i ua li je amerikoj a<lmini.'ltraciji, a s\'akako i Zapadu.
o Vidi: R. Vukadin ov i , S v i jet bez nuldearnog (!L"ul.jtl ",
ka. 1987, 898, str. 2.,1-26.
1 ,..The Intetnation;:1 l H amld T r ibune, 24 4. 19117.

.-Meunarodna

politi-

Vukadinovi. R .. Gorllaov . . , Po li l. m i$SO, Vul. XXV (f!l88), Nu . 3, str. 71 -78.

78

stalo do novog sovjetskog kursa na elu sa Gorbaovom; ili smanaju da im

to nije u dugoronom interesu.. SDI mo<..: bili veoma znaajan indikator takvog odnosa, a sovjetska strana sigurno nee propustiti priliku da putem
njega ispita i ire zapadne politike stavove.
- Strategijski b alans, kao ukupna suma svega onoga to j e Sovjetski
Savez postigao na planu svoje sigurnosti, stvaran ja specijalnog odnosa na
Vl;'hu i postizanja statusa supersile, niti SDI nee dovesti u pitanje. ak ako
bi strategijska ohrana dobila znatno vei zamah, i ako ova i slijedea administracija odlue ii u tom pravcu, so vj eLsko rukovous Lvo (ua li Gorbaov
ili netko dru~:,ri ) bit e uvijek zainteresirano da po cijenu najveih od1icanja
prate amerike inicijative i da u tom duelu supersila ne posusLanu.
- Pratei razvoj SDl i traei eventualnu mogunost za postizanje sporazuma sa Sj<..:uinjcnjm Dravama oko strategijske ohr ane sasvim je sigurno
da e Sovjetski Savez nastaviti svoje istraivake radove, kako na polju antisatelitske obranc ASAT tako i svih ostalih kontramjcra i uuih mjera kuje bi
se jednog dana mogl.e pojaviti u sovjetskom sistemu strategijske obrane.
- Svemir stoga nee postati neka nova arena velikog tak mienja koja
bi iskljuila ostale oblike, on e bitj samo dodatni prostor u kojem dvije
velike sup<..:rsilc u slanju nepovjeren ja i nemogunosti rMlizacije drukijih
odnosa trae put odravanja balansa sile smatrajui to svojom sigurnou.

Radovan

Vukadinovi

GORBATCHOV AND TIJe STRATEGIC DEflT:.NCR INTTIATIVE (SDI)

Summary
The American projecl u( Stralt.:gic Defence Initiative (SDI) is a
political, military, and technological challenge to the USSR The
economic and politicttl processes initiated by Gorbatchov's ideology
o( accclt.:ralcd modernization may be seriously disturhed if a new
rearmament race should begin. The Soviet Union will have given a
successful answer lu SDI ii iL successfully Hmits t he risk of a military threat and maintains t he existing strategic balance, sti.mulates
its own technological innova lions, satisfies lhe interests of the military, and secures the means for economic growth. It may be expected that the USSR lcadcrship will carefu lly watch all the aspec-ts
of SDI development and that it will at the same time producc alternative answers in hme with the intt.:rnal political and economic
situation and lhe course of internatjonal political relations.