Professional Documents
Culture Documents
Osnove HTML Jezika
Osnove HTML Jezika
Osnove HTML Jezika
Uvod u WWW
ta je HTML?
ta je URL ?
Osnovne HTML komande
o Osnovni koraci: korienje tagova
HTML tag
head tag
body tag
Title
Headers
Paragraphs
Preformatted text
Boldface and italics
Lists
Blockquote
Center
Horizontal rule (line)
Addresses
Comments
Strike-through
HTML komande za linkovanje
o Linkovanje na druge dokumente
o Linkovanje na imenovane veze
o Apsolutno i relativno linkovanje
HTML komande za slike ( images)
HTML tabele
HTML forme
ta je HTML ?
HTML je slraenica od Hyper Text Markup Language, to se na srpski moe prevesti kao
Jezik za oznaavanje hiper tekstova. Hiper tekstovi su tekstovi koji pored rei sadre i
sliku, video i audio zapise. HTML je podskup jednog ireg jezika, SGML-a (Standard
General Markup Language) i koristi se za definisanje izgleda World Wide Web
dokumenata (stranica) kao i za uspostavljanje veza (linkova) meu dokumentima
(podrazumeva se da dokument sadri tekst, sliku, zvuk, grafiku).
Uoite ova dva taga, <title> i </title> izmeu kojih se nalazi tekst naslova dokumenta.
Vidite da se tag zavretka razlikuje od taga poetka po kosoj crti (/).
HTML tagovi nisu osetljivi na velika i mala slova ( URL jeste osetljiv). U veini sluajeva
(osim kod formatiranog teksta) HTML ignorie blanko znake i prazne linije. Meutim,
pogodno je da kada piete HTML kod stavljate prazne linije zbog lake itljivosti kada
budete eleli da aurirate HTML kod.
Tag HTML
2
Tag head
<head> tag je tag koji slui za poetak jednog posebnog dela dokumenta koje se naziva
zaglavlje dokumenta. Zaglavlje se nee prikazivati na ekranu.Ono slui da se unutar
njega definiu neke karakteristike dokumenta, kao to je naslov.
Zaglavlje se opisuje izmeu tagova <head> i </head>.
Sada moemo dati primer dokumenta koji sadri zaglavlje u kojem je definisan naziv
dokumenta tagovima <title> i </title>:
<html>
<head>
<title>Moj prvi HTML dokument</title>
</head>
Title tag
title tag vam omoguava da definiete naziv vaeg dokumenta. To se postie na sledei
nain:
<title>Moj prvi HTML dokument</title>
Naziv dokumenta, poto se nalazi u zaglavlju, nee biti prikazan na ekranu, ali e se
pojaviti u na raznim drugim mestima (na vrhu prozora, u bukmark-u stranica i sl.)
Body tag
<body> i </body> tagovi definiu poetak i kraj sadraja vaeg dokumenta. Sav tekst,
sve slike i linkovi na druge dokumente nalazie se unutar ovih tagova.
<body> se nalazi odmah nakon zaglavlja (head tagova). Tipina web stranica moe
izgledati ovako:
<html>
<head>
<title>My First HTML Document</title>
</head>
<body>
Ovde se nalazi sadraj vaeg dokumenta: tekst, slike, grafika itd.
</body>
</html>
h (Header) tagovi
Paragrafi
U HTML, paragraf se oznaava tagom tag <p> i pistavlja se na kraj svakog paragrafa
"normalnog" teksta (pod normalnim se podrazumeva tekst koji nema upotrebljene neke
druge tagove).
<p> ovaj tag prouzrokuje postavljanje teksta u novu liiju uz dodavanje jedne prazne linije ispred
<br> ovaj tag je slian prethodnom sa raylikom to se ne dodaje jedna prazna linija ispred
Pre-formatizovani tekst
Tag <pre> se koristi da oznai da e va tekst zadrati formu u ubliku kako je kreiran sa
svim blanko znacima, novim linijama, tabovima i sl. Drugim reima bie onakav kakvog
ste ga uneli.
Na primer:
<pre>ovo je
jedan primer
pre-formatizovanog
teksta</pre>
teksta
jedan primer
pre-formatizovanog
Liste
U HTML postoji jednostavan nain za pravljenje lista sa nabrajanjem, bez nabrajanja ili
za definisanje. ak tavie mogue je staljati listu unutar liste i na taj nain postii
hijerarhijsko nabrajanje.
Kada koristite liste prazna polja izmeu "bulita" ili brojeva se automatski dodaju i mogu
biti razliiti od pretraivaa do pretraivaa.
Liste bez rednih brojeva
Liste bez rednog broja poinju tagom <ul> iza koga slede linije teksta koje se
oznaavaju tagom <li>. Lista se zavrava tagom </ul>.
Evo jedne liste bez rednih brojeva:
<ul>
<li> linija 1
<li> linija 2
<li> linija 3
</ul>
linija 1
linija 2
linija 3
je
je
je
je
je
jedan pojam
njegova definicija
druga definicija
drugi pojam
njegova definicija
podatak 1
podatak 2
podatak 1
podatak 2
podatak 1
Blok navod
Blok navod (blockquote) tag se koristi da se neki deo teksta izdvoji i prikae kao navod
koji e u odnosu na ostatak teksta biti i sa leve i sa desne strane dopunjen blanko
znacima. To se postie sledeim tagovima:
<blockquote>Tekst koji se eli prikazati kao navod</blockquote>
Da ponovo istaknemo, blok navodu e biti dodata leva i desna margina kako bi se
razlikovao od ostatka teksta u dokumentu.
Centriranje
Vi moete centrirati (postaviti u centar ekrana) tekst, sliku, naslove pomou tagova:
<center>Ova reenica je centrirana</center>
Horizontalna linija
Ako elite da razdojite delove vaeg dokumenta, to moete postii ubacivanjem
horizontalne linije pomou taga <hr>.
Horizontalna linija e biti prikazana ovako:
Adresa
Tag <address> se obino postavlja na kraj dokumenta i najee koristi za davanje
kontakt informacija autora dokumenta. Sve to se stavi unutar ovog taga bie prikazano
u italic obliku.
Evo primera korienja address taga:
<address>
Osnove HTML-a / Milan Popovic / milan.popovic@bbs.edu.yu
</address>
Komentari
Mogue je u HTML dokumente uneti komentare koji se nee prikazivati na ekranu
pretraivaa. To je najbolji nain da se postave upozorenja i dodatne instrukcije za
svako budue auriranje vaeg dokumenta.
Komentari imaju sledei oblik:
<!-----Ovo je komentar koji se nee pojaviti u pretraivau----->
Precrtavanje teksta
Ako vam bude potrebno moete koristiti <strike> tag da deo teksta prcrtate kao to je
uraeno u sledeem primeru:
<strike>Ovaj tekst e biti precrtan</strike>
Tekst koji se nalazi izmeu <a> i </a> tagova ("Osnove programiranjal") je tekst na
koji korsinik treba da klikne kako se otvorila nova URL adresa ( http://www.osnoveprogramiranja.com/ ).
Evo ta je znaenje pojedinih elemenata pri linkovanju:
<a
href
http://www.osnove-programiranja.com/
Osnove programiranja
/a>
------
Znak # koji se pojavljuje u linku zapravo pokazuje pretraivau da treba da ostvari vezu
unutar istog dokumenta, a ne da ide na drugu URL adresu (kao kod povezivanbja sa
drugim dokumentima).
Sada, da bi kreirali link na ovu vezu u vaem prvom dokumentu, idete na mesto u
dokumentu sa kojeg elite da ostvarite link napravite link na sledei nain:
<a href="drugiDokument.html#drugiparagraf">Vazna napomena</a>
Ovo e vas linkovati na dokument koji se nalazi u folderu za jedan nivo viem od
trenutnog foldera.
Preporuuje se upotreba relativnog linkovanja kad god je to mogue, jer to olakava
manipulaciju vaim stranicama.
10
Tekst moe da "pliva" na desno ili nalevo od slike. Atribut align=left kazuje da e tekst
"plivati" nalevo i nadole od slike, a sa atributom align=right tekst e "plivati" nadesno i
nadole.
Na primer:
<img src="http://www.osnove-programiranja.com/img/NET048.jpg" align=right>Ova slika
se koristi kao ilustarcija. Poto ovde iammo align=right tag, tekst e se nalaziti
sa strane umesto ispod slike.<br clear=right>
Alternatvni tekst
Ako se slika ne moe pojaviti (iz bilo kog razloga) mogue je umesto nje dati altrenativni
tekst pomou alt modifikatora, kao u sledeem primeru:
<img align=middle alt="Ilustracija" src="http://www.osnove-programiranja.com/img/NET048.jpg">
Linkovanje sa slike
Moe se praviti link bilo sa teksta bilo sa slike. Da sliku uinimo linkom dovoljno je da
tag slike postavimo unutar taga za linkovanje.
Na primer:
<a href="http://www.osnove-programiranja.com/">
<img src="http://www.osnove-programiranja.com/img/NET048.jpg"></a>
Kao to vidite, <img src> tag je unutar <a href></a> taga. Kada je neka slika link, ona
e imati oko sebe jedan plavi okvir kojim se pokazuje da je slika link. Kada user klikne
na sliku povezae se na eljeni dokument, isto kao kada je kliknuo na tekst koji je
oznaavao neki link.
HTML Tabele
Tabele se kreiraju pomou <table> taga. Tabele se dele u redove (rows) pomou taga
<tr>, a svaki red se sastoji od jedne ili vie elija podataka (data cells) pomou taga
<td>. elije tabele mogu da sadre tekst, sliku, listu, paragraf, formu, horizontalnu
liniji, pa ak i novu tabelu (tabela u tabeli).
11
HTML Forme
HTML forma je deo dokumenta koji u sebi moe da sadri elemente forme kao to su
razna polja za unos potataka, razne vrste dugmia za pokretanje akcije i sl.
Forma se kreira tagom <form> a pojedinani elementi forme tagovima <input>.
Evo jednog jednostavnog primera forme koja sadri dva elementa:
<form>
<input>
<input>
</form>
Tag <form> i tagovi <input> mogu imati niz atributa koji ih poblie definiu.
Posmatrajmo slededei primer:
<form>
Ime
:
<input type="text" name="ime">
<br>
Prezime:
<input type="text" name="prezime">
</form>
Prezime:
12
Tag <input> se koristi i za definisanje dugmia (buttons) koji imaju razliite oblike i
upotrebu.
Akciono dugme
Akciono dugme se koristi za pokretanje neke akcije, recimo brisanje svih polja u formi,
startovanje nekog javsript programa i sl.
Akciono dugme se kreira na nain prikazan u sledeem primeru:
<form>
<input type="button" name="dugme" value="Start" onClick="Akcija">
</form>
Ovako bi to izgledalo u pretraivau:
Radio dugme
Radio dugme se koristi kada elite da pravite izbor izmeu malog broja opcija kao u
sledeem primeru.
<form>
<input type="radio" name="pol" value="muski"> Muski
<br>
<input type="radio" name="pol" value="yenski"> Yanski
</form>
ta sve imam?
Imam bicikl:
Imam auto :
Imam avion:
Uoite da kod checkbox dumia moete da birate vie od jedne opcije (za razliku od
radio dugmia gde birate samo jednu opciju).
Slanje sadraja forme serveru
Forme se najee koriste za slanje podataka ka serveru. Za slanje podatka se koristi
dugme tipa "submit" a u tagu <form> se dodaje atribut "action" kojim se definie koji
e program na serverskoj strani preuzeti poslate podatke. Atributom "method" definie
se metod slanja podataka koji moe biti "get" ili "post".
Evo primera:
<form name="input" action="http://osnove-programiranja.com/vezbe/login.php"
method="get">
Korisnik:
<input type="text" name="korisnik">
<input type="submit" value="Submit">
</form>
Submit
Ako sada u input polje ukucate niz slova i kliknete na dugme "Submit" pretraiva e
poslati va podatak serveru na kojem e se aktivirati program login.asp koji e preuzeti
poslati podatak i sprovesti odgovarajuu akciju.
14