Mehanika - Statika Prezentacija

UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU
SAOBRAAJNI FAKULTETDOBOJ
Ul. Vojvode Miia br.52 Doboj
dr Boko Mii
Doboj 2008

LITERATURA
[1]
Alfirevi, I.: Nauka o vrstoi I, Tehnika knjiga, Zagreb 1997.
[2]
Bazjanac, D.: Zbirka zadataka iz tehnike mehanike - Statika,

Sveuilite u Zagrebu, Zagreb 1967.
[3]
Gavri,B.:Otpornost materijala,Via Tehnika kola, Doboj 2005.
[4]
Beer F.P. & Johnston, E.R. Jr.: Vector Mechanics for Engineers:
STATICS, McGraw-Hill Book Company, New York 1985
[5]
S.M.Targ.: Teorijska mehanika, Graevinska knjiga, Beograd,1971
[6]
Berezova, O.A. i dr.: Teoretieskaja mehanika, Zbornik zada, Visaja

kola, Kiev, 1980.
[7]
Brni, J.: Mehanika i elementi konstrukcija, kolska knjiga, Zagreb,

1993.
[8]
Holzmann, G., Meyer, H., Schumpich, G.; Technische Mechanik,

Kinematik und Kinetik, B.G. Teubner, Stuttgart, 1991
[9]
Kolesnikov, K.S.: Zbornik zada po teoretieskoj mehanike, Nauka,

Moskva, 1983.

1. UVODNI POJMOVI
1. to je to kruto tijelo?
2. to je sila?
3. to je masa tijela i ime se mjeri?
4. Koji se mjerni sistem koristi u Tehnikoj mehanici?
5. Kako glase osnovni zakoni mehanike (Newton)?
6. Kako glase aksiomi Statike?
1. to je to kruto tijelo?
Kruto je tijelo idealizirano vrsto tijelo. Ono se pod djelovanjem optereenja ne
deformie - ne mijenja svoj oblik i dimenzije.
2. to je sila?
Sila je usmjerena ili vektorska veliina koja je odreena
pravcem djelovanja, hvatitem, veliinom i smjerom.
Sila se moe objasniti kao meusobno djelovanje
materijalnih tijela koja nastoji promijeniti stanje kretanja tijela.
Sila moe tijelo ubrzati i moe ga deformisati

.3. to je masa tijela i ime se mjeri?

Masa se tijela definie u fizici kao mjera tromosti ili inercije tijela, a jedinica joj je
kilogram (kg).
Jedan je kilogram odreen etalonom koji se uva u Sevresu (Sevru) Francuskoj.
4. Koji se mjerni sistem koristi u Tehnikoj mehanici?
U Tehnikoj se mehanici primjenjuje MEUNARODNI SISTEM JEDINICA (SI).
Za Tehniku su mehaniku vane:
Veliina:
Mjera:
Naziv
Oznaka
Jedinica
Naziv
duina
metar
vrijema
sekunda
masa
kg
kilogram
sila
njutn

5. Kako glase osnovni Njutnovi zakoni mehanike (Newton)?

Svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili stanju jednolikog pravolinijskog kretanja sve dok
neka sila koja djeluje na njega ne promijeni to stanje. (Zakon tromosti)
Ubrzanje (vektor!) (promjena brzine) proporcionalno je sili koja djeluje na tijelo, a zbiva
se u smjeru djelovanja sile. (Zakon proporcionalnosti sile i ubrzanja)
Dva tijela djeluju uvijek jedno na drugo silama koje su po veliini jednake, ali suprotnog
smjera. (Princip akcije i reakcije)
6. Kako glase aksiomi Statike?

1. Ako na kruto tijelo djeluju dvije sile, ono e biti u ravnotei ako su sile kolinearne,
jednake po veliini, i suprotnog smjera. Kolinearne sile su one sile koje lee na
istom pravcu.

2. Rezultatnta se dviju sila koje djeluju u istoj taki krutog tijela odreuje po zakonu
paralelograma. Umjesto paralelograma moe se upotrijebiti trokut sila. Dakle, ove se
dvije sile mogu zamijeniti rezultantom, a isto tako se ova rezultanta (dakle nova sila)
moe rastaviti na dvije sile koje djeluju u istoj taki, a na pravcu ove rezultante.

3. Ravnotea ili jednoliko kretanje krutog tijela nee se promijeniti ako se tijelo oslobodi
veza i umjesto njih dodaju se krutom tijelu sile koje su jednake reakcijama veza.

4. Stanje ravnotee ili jednolikog kretanja nee se promijeniti ako se tijelu doda ili
oduzme uravnoteeni sistem sila.

5. Ako deformabilno tijelo pod djelovanjem sila zauzme deformisani ravnoteni poloaj,
ravnotea se nee promjeniti ako se deformisano tijelo razmatra kao idealno kruto
tijelo. Ovaj se aksiom esto naziva i princip solidifikacije ili princip ukruenja.

2. PODJELA I METODE TEHNIKE MEHANIKE
Kako se dijeli Tehnika mehanika?

Prema karakteru problema koji se
prouavaju u teorijskoj mehanici
obino se usvaja njena podjela na
tri odvojene cjeline: Statiku,
Kinematiku i Dinamiku.
Statika prouava uslove ravnotee
materijalnih tijela pod dejstvom sila.
Kinematika prouava opta
geometrijska svojstva kretanja tijela.
Dinamika prouava zakone
kretanja materijalnih tijela pod
dejstvom sila.

Nekoliko znaajnih imena uTehnikoj mehanici u posljednjih 5 stoljea?

Leonardo da Vini (1452 - 1519), matematiar
Leonardo da Vini (ital. Leonardo da Vinci; 15. april 1452 2. maj 1519) je bio italijanski renesansni
arhitekta, pronalaza, inenjer, vajar i slikar. Bio je opisan kao ideal "renesansnog oveka" i kao
univerzalni genije. Poznat je po svojim remek-delima, kao to su "Tajna veera" i Mona Liza, a njegovi
izumi se danas koriste u modernoj tehnologiji, iako nisu primenjivani u njegovo doba. Pomogao je razvoju
anatomije, astronomije, i graevinarstva.
Njegove slike se danas smatraju vrhunskim delima ovog "univerzalnog genija" kako su ga esto nazivali.
Bio je fasciniran misterijom ljudskog lica i mogunou itanja "pokreta due" kroz pokrete i izraze lica.
Leonardov portret ene fjorentinskog zvaninika toga vremena "Mona Liza" nadaleko je poznat po
zagonetnom izrazu lica portretisane dame. Portret "Mona Liza" je prvi psiholoki portret naslikan u istoriji
te se zato daje toliki znaaj ovom delu.
Leonardo da Vini je roen u blizini grada Vini u Toskani 1452. godine, a slikarstvo i vajarstvo je uio
kod Verokija, uticajnog umetnika toga doba. Vie puta se selio, menjajui gradove Italije svuda kuda
ga je vodio posao. Pred kraj ivota 1517, na poziv francuskog kralja da oslika dvorac u Parizu otiao je iz
Rima, gde je tada iveo, u Francusku. U Parizu je i umro 1519. godine.
Kopernik (1473 - 1543), teorija kretanja planeta (heliocentrini sistem)

(Nikolas Koppernigk, . Nicolaus Copernicus, . Mikoaj Kopernik, .
Nikolaus Kopernikus, 19. 1473. - 24. 1543. /), , .
1491. 1494. , , .
1496. 1504. , .
1512. , (Warmia,
),
(Frauenburg), , ,
( ) . ,
, (De revolutionibus orbium
coelestium) 6 , 1543. , .
,
.

Galilej (1564 - 1642) i mnogi drugi.

Mnogo vekova kasnije jedan italijanski naunik, ne verujui mnogo u Aristotelove "dokaze", zapoeo je
sistematsku analizu i eksperimentalnu proveru zakona fizike, i time nainio sutinski preokret u shvatanju
osnovnih fizikih pojava. Taj naunik bio je Galileo Galilej.
Galilej je roen u Pizi, Italija, 1564. godine, iste godine kada je roen ekspir, a umro Mikelanelo.
Studirao je medicinu, ali fakultet nikada nije zavrio. Ceo svoj ivot posvetio je nekim drugim naukama fizici i astronomiji. Godine 1592, kada mu je bilo 26 godina, prelazi iz rodne Pize u Veneciju gde biva
postavljen za profesora matematike na jednom vodeem Italijanskom univerzitetu
Doprinos Galileja savremenom shvatanju prostora i vremena imao je vrlo veliki znaaj. Galilej je bio prvi
ovek koji je posle mnogo vekova posumnjao u neispravnost Aristotelovih uenja i Aristotelovog
shvatanja prostora, i ne samo to je mislio da je Aristotel pogreio on je ak uspeo to i eksperimentalno
da dokae!
Najvei impuls razvoju mehanike dao je

Newton (1643 - 1727) svojim djelom: Matematika naela prirodne filozofije.
Uvodi u mehaniku, infinitezimalni raun.
(Philosophiae Naturalis Principia

Mathematica), 1687, ,
()
.
,
.

.
, , ,
. , ()
(
13. ).
. ,
..

3. REDUKCIJA SKUPA SILA

to je to redukcija sile?
6. Redukcija sile koja djeluje na tijelo (npr. s hvatitem u taki A) znai njezin paraleni
pomak u neku drugu taku hvatita, npr. B. Ovo ima za posljedicu da se tijelu mora
pridodati odgovarajui spreg sila kako bi se ponitio efekt redukcije sile.
tijelo na koje djeluje sila

u taki A
odrediti eljenu taku u taki B dodati

redukcije B,
uravnoteene dvije sile F, -F

Sile F, -F ine par (spreg) sila
spreg sila je slobodan vektor

koji se moe postaviti i u taku B,
na ovaj je nain izvren paraleni pomak

ili redukcija sile F u taku redukcije B

STATIKI MOMENT SILE I SPREG SILA

to je to statiki moment sile?
Statiki moment sile F s obzirom na taku O jest vektor definisan:
To je vektor s hvatitem u O i upravljen okomito na ravninu trougla OAB.

Kako se izraunava statiki moment sile?

Smjer se statikog momenta sile odreuje po pravilu desnog vijka,
dok je njegova apsolutna vrijednost (veliina, intenzitet ili modul)
jednaka:
umnoku iznosa sile i njezinog kraka, tj. udaljenosti h take O od pravca djelovanja sile.

Kako se izraunava moment sile obzirom na os?

Statiki moment sile
s obzirom na os z jest vektor, a predstavlja statiki moment sile
s obzirom na taku O u kojoj os z probija ravninu
Iznos sile
jednak je projekciji sile
na ravninu
koja stoji okomito na os z:

odnosno

Kako glasi Varignonov (Varinjonov ) teorem?

Na ravnu krutu plou
djeluje skup komplanarnih sila razliitog pravca. Ako je rezultanta
tada je:
ili skalarno
tj. statiki moment rezultante skupa sila s obzirom na taku O jednak je zbiru momenata
ovoga skupa sila s obzirom na istu taku.
Ovo se pravilo zove momentno pravilo ili Varinjonova teorema (Varignonov teorem).
Gdje se primjenjuje Varinjonova teorema?
Varinjonova teorema ili momentno pravilo se
primjenjuje:
kod odreivanja poloaja rezultante
ravanjskog skupa sila,
kod odreivanja poloaja rezultante
prostornog skupa paralelnih sila,
kod odreivanja poloaja teita,


to je to spreg (par) sila?

Spreg sila je vektor (moment). Ovaj vektor ine dvije po iznosu jednake
suprotnosmjerne sile. Moment sprega je slobodni vektor i stoji okomito na ravninu
sprega. Smjer je odreen pravilom desnog vijka, a veliina je:

REDUKCIJA
PROSTORNOG
SKUPAopteg
SILA prostornog skupa sila?
to je to rezultanta
ili glavni vektor
to je to glavni moment opteg prostornog skupa sila?
Neka je zadan skup sila u prostoru
koje djeluju u takama
kao na slici, tada redukcijom (paralelnim
pomakom) tih sila na proizvoljnu taku O
(centar redukcije) postoji:
n sila
u taki O, ija je
rezultanta - glavni vektor:
n spregova sila, koji su ekvivalentni jednom rezultantnom spregu sila

glavni moment u taki O:

se nazivaju ponekad zajednikim imenom:

rezultanta prostornog skupa sila.

Koje su invarijante pri redukciji opteg prostornog skupa sila?

Neka je prostorni skup sila reduciran u toki A. Rezultat je rezultanta
i glavni moment
Invarijante pri redukciji opteg prostornog skupa sila su:

1. Rezultanta redukcije se ne mijenja izborom take redukcije, dakle:
2. Skalarni proizvod glavnog momenta i rezultante se ne mijenja izborom take
redukcije, dakle:
DOKAZ:
Neka je rezultat redukcije rezultanta
i glavni moment

Odrediti eljenu NOVU taku redukcije B.
U taki B dodati uravnoteene dvije sile

sile
ine par (spreg) sila
spreg sila
je slobodan vektor te se moe postaviti i u taku B kao i glavni moment

vektori se momenta
mogu sabrati u
te sada u NOVOJ taki redukcije B djeluju
Ovime je dokazano da se glavni vektor (rezultanta
) ne mijenja izborom take

redukcije.

Neka se skalarno pomnoi gornja jednaina s
Kako su vektori
slijedi:
uzajamno okomiti (skalarni proizvod takvih
vektora je jednak nuli), slijedi:

Ovime je dokazano da se skalarni umnoak glavnog momenta i rezultante ne mijenja
izborom take redukcije.

Koji su primjeri kada je skalarni proizvod rezultante i momenta jednak nuli?

Skalarni proizvod glavnog momenta i rezultante je jednak nuli, dakle:
Ovo je mogue u ETIRI sluaja:
1.Glavni je moment jednak nuli:
Kako rezultanta ne mora biti jednaka nuli, to ima za posljedicu ubrzano pravolinijsko
kretanje krutog tijela.
2. Glavni vektor - rezultanta je jednaka nuli:
Kako u ovom sluaju glavni moment ne mora biti jednak nuli, to ima za posljedicu
ubrzano rotaciono kretanje krutog tijela.
3. Glavni je moment jednak nuli i glavni vektor - rezultanta je jednaka nuli:
i
Ovim su odreeni uslovi ravnotee tijela u vektorskom obliku.

4. Ugao izmeu glavnog momenta i rezultante

Ovaj je sluaj mogu u dva pimjera:
a) skup paralenih sila u prostoru
b) skup ravninskih (komplanarnih) sila.

U ovim se primjerima redukcija skupa sila moe svesti samo na glavni vektor rezultantu. Poloaj se rezultante u ovim primjerima odreuje posebnim postupkom izborom posebne NOVE take redukcije u kojoj e moment sprega
uravnoteiti glavni moment.
Kako se analitiki odreuje poloaj rezultante prostornog skupa paralelnih sila?
Neka je zadat skup paralelnih sila u prostoru

Ovaj je skup mogue zamijeniti s jednom silom - rezultantom na sljedei nain:

Odabere se koordinatni sistem tako da je jedna os npr. z, paralelna sa zadatim skupom
sila. Izvri se redukcija sila na taku ishodita O pri emu je:
Momenti oko osa su:
Glavni moment:

2. Potrebno je odabrati NOVU taku redukcije B, ali tako da se nalazi na pravcu

odreenim vektorom
koji je OKOMIT na glavni moment .
U ovoj taki
i
ime se nita ne mijenja.
dodati skupu sila dvije uravnoteene sile

3. Dvije sile
ine spreg

4. Ovaj je spreg slobodan vektor pa moe imati hvatite u B kao i glavni moment. Iz
ovoga je vidljivo da zapravo treba odbrati iznos vektora poloaja
tako da su
veliine sprega
i glavnog momenta JEDNAKI, a kako su im
smjerovi suprotni, oni e se ponititi.

5. Iz gornjih je jednaina vidljivo kako se odreuje iznos rezultante i iznosi komponenti

momenata iz:
slijede koordinate vektora poloaja

REDUKCIJA RAVANJSKOG (KOMPLANARNOG) SKUPA SILA

Kako se zovu crtei koje upotrebljavamo kod grafikih metoda?
U pravilu se koriste DVA crtea. Prvi crte je PLAN POLOAJA i on se crta u mjerilu
koje govori koliko centimetara na crteu ogovara npr. metara u stvarnosti. Ovo se mjerilo
pie npr.
Drugi je crte PLAN SILA i on se crta u mjerilu koje govori koliko centimetara na crteu
odgovara npr. kilonjutna veliine sile. Ovo se mjerilo pie npr.
to prikazuje plan poloaja?
U planu se poloaja prikazuje stvarni crte tijela koje se analizira. Na crteu su ucrtane
sve vanije kote kao i pravci djelovanja sila koja tijelo optereuju kao i mjesta gdje se
tijelo oslanja na okolinu. Ukoliko se ucrtavaju i djelujue (aktivne) sile, one ne moraju, u
pravilu, biti crtane u mjerilu.

to prikazuje plan sila?

U planu se sila prikazuje uzajamni poloaj aktivnih i reaktivnih sila kod kojih su pravci
obino definisani u planu poloaja. Kako izgleda ovaj crte zavisi o metodi koja se koristi
kod rjeavanja zadatka.
Kako se GRAFIKI odreuje rezultanta ravanjskog skupa sila i
kako se GRAFIKI odreuje poloaj rezultante opteg ravanjskog skupa sila?
Rezultanta ravanjskog skupa sila grafiki se moe odrediti na dva naina:
Grafiki - pomou pravila o trokutu sila i pomou verinog poligona.
Pomou pravila o trokutu sila:
1. nacrtati plan poloaja skupa sila;

2. po pravilu trokuta sila u planu sila, odrediti rezultatntu
od sile
i sile
Kako je sila klizni vektor to se moe pomicati u planu poloaja po svom pravcu.
Poloaj se rezultante
u planu poloaja nalazi u sjecitu ove dvije sile.

3. Po pravilu trokuta sila u planu sila, odrediti rezultatntu

Poloaj te rezultante
od rezultante
i sile
u planu poloaja nalazi u sjecitu ove dvije sile.

4. Konano se po istom pravilu odredi iznos i poloaj rezultante

Cjelokupni postupak na crteu izgleda kao na slici

Kada se i kako koristi verini poligon za odreivanje rezultante ravanjskog skupa sila?
Metoda se verinog poligona koristi kod grafikih rjeenja u primjerima kada se
sjecita pojedinih sila nalaze izvan raspoloivog prostora za crte.
Metoda ima objanjenje u sljedeem postupku:
1. Neka su poznate dvije sile kojima treba odrediti iznos i poloaj rezultante

2. U planu sila se moe odrediti iznos rezultante
ali ne i poloaj u planu poloaja jer
se sjecite zadatih sila npr. ne nalazi u okviru crtea.

3. Dodaju se ovim silama dvije uravnoteene sile ime se nita ne mijenja.

4. Primjenom pravila trokuta sila mogu se zbrojiti sile
u rezultantu

5. te sile
u rezultantu

6. Zbir
je opet rezultanta

7. U planu sila taka O (pol plana sila) ima zapravo proizvoljan poloaj jer pravac p u
planu poloaja je proizvoljan kao i iznos uravnoteenih sila
i

8. Sve se ove "pomone" sile mogu u planu sila zamijeniti duinama (polne zrake).
Paralele s ovim duinama u planu poloaja predstavljaju verinice.
9. PRAVILO: dvije polne zrake i jedna sila koje oblikuju TROKUT u planu sila, u planu
se poloaja moraju sijei u istoj toki.

Rezultanta se ravninskog skupa vie sila grafiki moe odrediti

Pomou verinog poligona:
1. nacrtati plan poloaja skupa sila;

2. nacrtati sile u planu sila; odrediti rezultatntu

3. odabrati POL plana sila O, povui polne zrake, povui verinicu 1 u planu poloaja
paralelno s polnom zrakom 1 u planu sila;

4. povui verinicu 2 tako da prolazi sjecitem sile
i verinice 1

5. povui sve ostale verinice po istom principu;

6. Rjeenje: poloaj je rezultante
odreen sjecitem ONIH verinica ije
POLNE ZRAKE u planu sila tvore trokut - dakle 1 i 5.

Kako se grafiki odreuje iznos statikog momenta skupa sila u ravnini?

Pomou verinog poligona:
1. nacrtati plan poloaja skupa sila te taku A za koju treba odrediti statiki moment sila;

2. nacrtati sile u planu sila; pomou verinog poligona odrediti rezultatntu - iznos i poloaj;

3. statiki moment svih sila s obzirom na toku A jednak je statikom momentu

njihove rezultante
oko iste take (momentno pravilo ili Varinjonov teorem);
s obzirom na taku A jednak je umnoku
iznos statikog momenta rezultante
udaljenosti
i iznosa rezultante

4. kao kontrolni postupak moe posluiti pravilo o slinosti trokuta BCD i EOG gdje vrijedi:
te slijedi

Kako se analitiki odreuje poloaj rezultante opteg ravanjskog skupa sila?

1. Nacrtati plan poloaja skupa sila;

2. Odabere se koordinatni sistem s ishoditem O, npr. u taki

gdje je ujedno i hvatite sile
pod uglom

3. potrebno je tano definisati i hvatite sile
te ugao djelovanja

4. na isti nain se kotiraju i hvatita svih ostalih sila i njihovi uglovi djelovanja;

5. Projiciraju se sve sile na osi koordinatnog sistema pri emu je:
pri emu je

6. Poloaj se rezultante moe odrediti tako da se odredi

oko C jer
te se odredi
iz momentne jednadbe
prolazi tom tokom:
iz momentne jednadbe oko B jer
prolazi tom tokom:

7. Poloaj se rezultante moe odrediti i preko

RASTAVLJANJE SILE NA DVIJE KOMPONENTE

Kako se rastavlja sila u dvije komponente:
pravci komponenti se
sijeku
a) analitiki?
b) grafiki metodom drugog
aksioma Statike?
pravci komponenti su
paralelni
c) analitiki?
d) grafiki pomou verinog
poligona?
Kako se rastavlja sila u dvije komponente, iji se pravci sijeku - analitiki?

1. Potrebno je odabrati koordinatni sistem sa ishoditem u poetku sile

2. Neka su poznati pravci
u kojim smjerovima treba rastaviti silu
3. Poloiti, za sada nepoznate komponente sila

(orijentaciji) na poznatim pravcima
u proizvoljnom smjeru

Projicirati sve sile na koordinatne osi pri emu vrijedi (sila
je rezultanta
i odatle rjeavanjem tih jednaina slijede iznosi komponenata sila:
Ovi se zadaci mogu rijeiti i trigonometrijski pomou sinusnog ili kosinusnog pouka
):

Kako se rastavlja sila u dvije komponente,iji se pravci sijeku - grafiki pomou

drugog aksioma Statike
i
Da bi se sila rastavila u dvije komponente pravac sile mora se sjei u jednoj taki s oba
zadana pravca

2. U planu sila povui paralele sa zadanim pravcima

tako da je sila
i
te ucrtati sile
njihova rezultanta. Prema zadanom mjerilu oitati iznose sila

3. U planu poloaja sada se mogu ucrtati sile
4. Zadatak se moe rijeiti i u planu poloaja tako, da se kroz iljak vektora sile
povuku paralele sa zadanim pravcima
i
tako da nastane paralelogram OBAC
ija je dijagonala sila

5. Ucrtati sile
tako da je sila
njihova rezultanta.

Kako se rastavlja sila u dvije komponente,

iji su pravci paralelni zadanoj sili - analitiki?
u kojim pravcima treba rastaviti silu

2. Potrebno je odabrati koordinatni sistem s ishoditem u proizvoljnoj toki A. pri emu

je jedna os paralelna sa zadanom silom

3. Poloiti, za sada nepoznate komponente sila

i
(orijentaciji) na poznatim pravcima
u proizvoljnom smjeru
Projicirati sve sile na koordinatne osi pri emu

vrijedi da je sila
rezultanta sila
i
te napisati momentnu jednadbu oko
toke A koristei Varinjonov teorem
(momentno pravilo):
Rjeavanjem ovih jednadbi slijede iznosi
komponenata sila, dok smjerovi sila slijede iz
algebarskog predznaka rezultata:
pozitivan predznak u rjeenju za iznos sile znai da
je pretpostavljeni smjer ispravan (ovo ima naroito
jer e u tom sluaju sile
izvan pravaca
i
smisla kada je pravac sile
biti suprotnog smjera
i

Kako se rastavlja sila u dvije komponente,

iji su pravci paralelni zadanoj sili - pomou verinog poligona?
i
U planu sila ucrtati silu
te uz odabrani pol plana sila O povui polne zrake
(to su duine koje se povlae od pola plana sila O do poetka i do kraja svake sile.

2. Dvije polne zrake i sila koje tvore trokut u planu sila, u planu se poloaja sijeku u jednoj
taki tj. na pravcu sile

3. Kako je sila upravo rezultanta sila i te ako se odabere da sila ima poetak u
poetku sile te ako sila ima iljak u iljku sile znai da polna zraka 1 pripada i sili
te da polna zraka 2 pripada i sili . Mora postojati i polna zraka r koja pripada
objema silama. Ova se polna zraka naziva i razdjelnica.

4. Prema pokazanom pravilu sada se polne zrake 1 i r trebaju sijei u planu poloa
sile
na pravcu
kao i polne zrake 2 i r na pravcu

5. Sada se u planu poloaja ucrtaju sile
a u planu se sila se oitaju njihovi iznosi.

RASTAVLJANJE SILE NA TRI KOMPONENTE

I analitiki:
u ravnini,
u prostoru
II grafiki
Kulmanova (Culmannova) metoda rastavljanje sile u tri komponente?
Rastavljanje sile u tri komponente pomou verinog poligona?
III grafo-analitiki
Ritterova metoda rastavljanje sile u tri komponente?
Kako se rastavlja sila u tri komponente analitiki u ravnini?
1. Neka su poznati pravci u ravnini

2. Kako se zadatak rjeava analitiki, potrebno je izabrati pogodan koordinatni sistem

(npr. u sjecitu dva pravca, jedna od osi paralelna s nekim od pravaca i sl.), a ako to nije
pogodno tada se ishodite kordinatnog sistema O moe postaviti s ishoditem na pravcu
jedne sile. Neka se postavi ishodite na pravcu
Kako je sila klizni vektor
to se hvatite sile
moe po volji izabrati npr. u taki A.
Za odabrani koordinatni sistem, poznate su udaljenosti a i b od koordinatnih osi te
mjeren od pozitvnog smjera x-osi.
ugao

3. Neka je po istom principu odreeno i hvatite sile

u taki
s ishoditem O. Smjer se sile
moe po volji izabrati, a ugao
pozitvnog smjera x-osi.
koja se poklapa
se mjeri od

te ugao

6. Kako je sila
upravo rezultanta sila
tj.
tj.
tj.
te ugao
, vrijedi:

7. Sada se iz ove tri jednaine mogu odrediti iznosi sila

i
sa smjerovima koji su zavisni o algebarskim predznacima izraunatih iznosa sila. Ako su
predznaci izraunatih iznosa pozitivni tada su prepostavljeni smjerovi ispravni i obratno.
Kako se rastavlja sila u tri komponente analitiki u prostoru?
Poznato je da se kod redukcije opteg skupa sila u prostoru dolazi do glavnog vekora
(rezltante) i glavnog momenta u taki redukcije.
Glavni moment e kod ovakve redukcije ieznuti jedino u primjeru paralelnih sila u
prostoru i konkurentnih sila u prostoru. Dakle, kod rastavljanja sile u tri komponente
to je mogue u slijedea dva sluaja:
A - rastavljanje sile u tri paralelne sile u prostoru,
B - rastavljanje sile u tri konkurentne sile u prostoru.

A. Rastavljanje sile u tri paralelne sile u prostoru

1. Neka su poznati paralelni pravci u prostoru
treba rastaviti silu
u kojim smjerovima

2. Kako se zadatak rjeava analitiki, potrebno je izabrati pogodan koordinatni sistem

moe po volji
tako da je jedna od osi paralelna s pravcima sila. Hvatite se sile
izabrati npr. u taki
a to je mjesto gdje pravac sile
probada ravninu xy.
i
od koordinatnih osi
Za odabrani koordinatni sistem, poznate su udaljenosti
te udaljenosti od
y i x. Po istom principu se odrede toke
za pravac
koordinatnih osi, i tako redom.

3. Odaberu se po volji (pretpostave) orijentacije svih sila.
4. Kako je sila
i
, vrijedi:
,
5. Sada se iz ove tri jednadbe mogu odrediti iznosi sila

i
sa smjerovima koji su ovisni o algebarskim predznacima izraunatih iznosa sila.
Ako su predznaci izraunatih iznosa pozitivni tada su prepostavljeni smjerovi
ispravni i obratno.

B. Rastavljanje sile u tri konkurentne sile u prostoru

1. Neka su poznati konkurentni pravci u prostoru
.

2. Kako se zadatak rjeava analitiki, potrebno je izabrati pogodan

koordinatni sistem tako da
. je ishodite koorinatnog sistema u sjecitu
i
,
,
kao i sile
te iznos sile
Za odabrani koordinatni sistem, poznati su uglovi

kao i uglovi



3. Odaberu se po volji (pretpostave) orjentacije svih sila.

4. Kako je sila
5. Sada se iz ove tri jednaine mogu odrediti iznosi sila
, vrijedi:
sa smjerovima koji su zavisni o algebarskim predznacima izraunatih

iznosa sila. Ako su predznaci izraunatih sila pozitivni tada su
prepostavljeni smjerovi ispravni i obratno.

Kako se rastavlja sila u tri komponente

Culmannovom metodom?
rastaviti silu
u kojim smjerovima treba

. U ovom je postupku vano da se bar dva od poznatih
pravaca sijeku u planu poloaja. U planu sila ucrtati silu

2. Na osnovu DRUGOG aksioma Statike postoji rezultanta

sila
i
koja prolazi njihovim sjecitem u planu poloaja. Sada se ovaj zadak svodi
na rastavljanje sile
na dvije komponente
i
. Neka se odabere da
sila
u planu sila polazi iz poetka sile
dok sila
dolazi u iljak sile
. Kako je sila
zapravo rezultanta sila
i
to u planu poloaja sila
mora leati na pravcu
koji prolazi sjecitem pravaca na kojime lee
sile
i
.

3. Kako je sila
u planu sila.
rezultanta sila
to se iznosi ovih sila mogu odrediti


njihovi iznosi.
, a u planu sila se oitaju


pomou verinog poligona?
u kojim smjerovima treba

rastaviti silu
. U ovom je postupku vano da se bar dva od poznatih
pravaca sijeku u planu poloaja. U planu sila ucrtati silu
te uz odabrani pol plana sila O povui polne zrake (to su duine koje se
povlae od pola plana sila O do poetka i do kraja sile - ovdje je
dakle mogue samo dvije 1 i 2).

2. Dvije polne zrake i sila koje tvore trokut u planu sila, u planu se poloaja sijeku u
jednoj taki tj. na pravcu sile Na osnovu DRUGOG aksioma Statike postoji rezultanta
sila
i
koja prolazi njihovim sjecitem u planu poloaja. Sada se
na dvije komponente
i
ovaj zadak svodi na rastavljanje sile
Neka se odabere da sila
u planu sila polazi iz poetka sile
dok sila
dolazi u iljak sile
. Ovo znai da u planu sila polna zraka 1 pripada i sili
. Dakle, u planu se poloaja verinica 1'
dok polna zraka 2 pripada i sili
mora nalaziti na pravcu sile
, a to je za sada jedino poznata taka A.

3. U planu se sila, sile

i
(iji pravac djelovanja je poznat - paralela s
sastaju u jednoj taki. Dakle, mora postojati i polna zraka r koja pripada
objema silama. Ova se polna zraka naziva i razdjelnica. U planu poloaja verinica r'
lei na pravcu AB. Ova polna zraka - razdjelnica r u planu sila presjeca poznati pravac
i time odreuje njezin iznos, ali i iznos sile
djelovanja sile

4. Kako je sila
rezultanta sila

iznosi.
to se veliine ovih sila mogu odrediti u planu sila
a u planu se sila se oitaju njihovi


Ritterovom metodom?
,
i
. U ovom je postupku vano da se SVAKA DVA pravca sijeku u planu poloaja.

2. Na osnovu momentnog pravila (Varinjonov teorem) koje govori da se statiki

moment skupa sila oko neke take moe zamijeniti statikim momentom rezultante tih
sila oko te iste take.
(A) to se moment
Neka se ova taka izabere ba u sjecitu pravaca sila
i
skupa sila oko take A svodi samo na moment sile
U planu se poloaja IZMJERE udaljenosti
te se izrauna:

3. Sada se izabere toka u sjecitu pravaca sila

oko toke B svodi samo na moment sile
(B) to se moment skupa sila
te se izrauna:

4. Sada se izabere taka u sjecitu pravaca sila

sila oko take C svodi samo na moment sile
(C) to se moment skupa
te se izrauna:

s ispravnim smjerovima
i
koji su zavisni o algebarskim predznacima izraunatih sila.

4. OSLOBAANJE KRUTOG TIJELA

1. to je to princip izolacije ili reza?
U optem su primjeru konstrukcije ili mehaniki sistemi uzajamno vezani na raznovrsne
naine.
Da bi se moglo analizirati djelovanje sila na jedno tijelo posmatranog sistema, potrebno
ga je izdvojiti, a umjesto veza s ostalim tijelima ili okolinom postavljaju se
odgovarajue sile.
2. Koje vrste veza postoje?
a) Veza tijela preko ueta ili tapa
b) Pomini oslonac - veza tijela u glatkom dodiru
c) Nepomini oslonac - zglobna veza tijela
d) Ukljetenje
e) Veza tijela u dodiru uz prisustvo trenja
f) Veza tijela pomou spiralne opruge
g) Veza tijela pomou ueta i kolotura

Veza tijela preko ueta ili tapa

Oslobaanje se tijela svodi na zamiljeno presijecanje ueta ili tapa, te zamjena ove
veze silama s hvatitem na mjestu veze i pravcem na pravcu ueta ili tapa, a
usmjerene od tijela prema zamiljenom presjeku.
Na ovaj se nain pretpostavlja da su sile u uetu i tapu zateue, to se u postupku
raunanja stavlja kao pozitivni predznak izraunate veliine, a ako bi predznak
izraunate reakcije bio negativan (to ima smisla samo za tap), tada je sila u tapu
sabijajua.

Pomini oslonac - veza tijela u glatkom dodiru

U primjerima kada se tijelo naslanja na okolinu ili drugo tijelo tako da taj kontakt ne
predstavlja nikakav otpor pomicanju tijela u dodirnoj ravnini, kae se da je oslonac
pomian, a dodir gladak.
Reakcija podloge (okoline) ili drugog tijela, upravljena je okomito na dodirnu plohu
usmjerenu prema posmatranom tijelu. Dodirna ploha lei u zajednikoj tangencijalnoj ili
dodirnoj ravnini tijela.
Ovakav se glatki dodir moe predoiti i simbolima kao na slici

Nepomini oslonac - zglobna veza tijela

Veza tijela za okolinu ili drugo tijelo na nain da nema aksijalnih pomaka, nego su
eventualni pomaci mogui kao rotacija oko toke veze - naziva se zglobna veza.
U ravninskim je zadacima sila reakcije ovakve veze proizvoljno upravljena sila u toj
ravnini. Pravac, smjer i iznos su rezultat raunanja. Kod analitikog je raunanja
pogodno ovu reakciju predoiti kao dvije uzajamno okomite komponente usmjerene u
pozitivnom (ili negativnom) smjeru osi pogodno odabranog koordinatnog sistema to
vrijedi i za prostorne zadatke.

Ukljetenje
Veza tijela za okolinu ili drugo tijelo tako da je onemoguen pomak ili rotacija u bilo
kojem smjeru naziva se ukljetenje.
Pri analizi ovakvih veza najpovoljnije je da se na mjestu ukljetenja postave tri
komponente sile reakcije usmjerene u pozitivnom smjeru osi odabranog koordinatnog
sistema te tri komponente momenta ukljetenja orjentisanih oko (i u smjeru) osi
odabranog koordinatnog sistema.

Veza tijela u dodiru uz prisustvo trenja

U primjerima kada se tijelo naslanja na okolinu ili drugo tijelo tako da taj kontakt
predstavlja otpor pomicanju tijela u dodirnoj ravnini, govori se da u dodirnoj ravnini
djeluje trenje. Detaljnije o ovakvoj vrsti veze pokazano je u poglavlju o trenju.
Veza tijela pomou spiralne opruge
Spiralna opruga je poseban tehniki element koji, kao i tap, moe
prenositi sabijajue ili zateue sile, a koje su usmjerene u smjeru
podune osi.
Ovakve se veze posebno primjenjuju kod tijela koja vibriraju i esto u
sprezi s tzv. prigunim elementima pridonose ublaavanju efekta udara
vibriranja

Veza pomou opruge isto je tako pogodna kada neki element strukture treba zauzeti po
volji pogodan, ali uravnoteen poloaj

Veza tijela pomou ueta i kolotura

Kolotur je takav tehniki element koji u pravilu slui za promjenu smjera djelujue sile.
Kako se u pravilu trenje koje djeluje u leajevima kolotura moe zanemariti prema iznosu
sile u uetu, iznos sile u uetu je nepromijenjen.
Kolotur moe biti nepomian ili pomian.

Kombinacijom pominih i nepominih kolotura, moe se ostvariti efekt smanjenja sile u

uetu prema djelujuoj sili poteznika pominih kolotura,
( Arhimedov koloturnik ).

5. USLOVI RAVNOTEE TIJELA

to je to ravnotea tijela u smislu glavnog vektora i glavnog momenta?
Tijelo je u ravnotei kada su rezultanta sila i glavni moment jednaki nuli to se u obliku
vektorskih jednadbi pie:
to je to ravnotea tijela u analitikom smislu?

U primjeru OPTEG sistema sila optereenog tijela u PROSTORU, vektorski se nain
moe zamijeniti u obliku sistema od est algebarskih jednaina gdje su iznosi
rezultante svih sila u smjeru koordinatnih osi i momenti svih sila oko triju koordinatnih osi
ravni nuli.
Ovdje je mogue je rijeiti est nepoznatih veliina.

SISTEM SILA U PROSTORU

Koje se jednaine ravnotee postavljaju kod opteg prostornog skupa sila?
Postavlja se sistem od est algebarskih jednaina gdje su sume svih sila u smjeru
koordinatnih osi i momenti svih sila oko triju koordinatnih osi jednaki nuli.
Ovdje je mogue rijeiti est nepoznatih veliina.

Odrediti sile u uetima 1 i 2, te komponente reakcije u osloncu A grede ABC zadane

i optereene prema slici. Zadano:
Rjeenje
Duina je ueta :
Duina je ueta :
Jednaine ravnotee grede ABC za opti

sluaj sila u prostoru:
1)
2)
3)

4)
5)
Kako se sve sile sijeku na y-osi, onda nijedna od njih nema momenta
obzirom na ovu os te je ova jednaina rijeena.
6)
Ovo je sistem od pet raspoloivih jednaina te se njima moe odrediti pet nepoznanica:
tri komponente reakcije u osloncu A i dvije sile u uetima.
Iz posljednje (este) jednaine slijedi izraz
jednainu slijedi:
te uvrtavanjem u etvrtu

Iz prve jednaine:
Iz druge jednaine:
Iz tree jednaine:
Veliina reakcije u osloncu A:

Koje se jednaine ravnotee postavljaju kod prostornog skupa paralelnih sila?
Posmatrano tijelo optereeno sistemom paralelnih sila u prostoru paralelnih npr. s

koordinatnom osi z, potrebno je osloboditi veza, a veze zamijeniti odgovarajuim silama ili
momentima.
Tijelo je u ravnotei kada su rezultanta sila i moment jednaki nuli to se u obliku vektorskih
jednadbi pie:
Ovaj se vektorski nain ovdje moe zamijeniti sistemom od tri algebarske jednaine
gdje su iznosi rezultante svih sila u smjeru osi z i momenti svih sila oko dvije osi x i y
jednaki nuli. Ovdje je mogue rijeiti tri nepoznate veliine.

Koje se jednaine ravnotee postavljaju kod prostornog skupa konkurentnih sila?

Tijelo je u ravnotei kada je rezultanta sila jednaka nuli to se u obliku vektorske
jednaine pie:
Ovo znai da vektorski zbir svih aktivnih i reaktivnih sila mora izjednaiti tj. iznos je
rezultante svih sila ravan nuli. Kako se sve sile sijeku i jednoj taki, to se ishodite
koordinatnog sistema moe postaviti u taku sjecita, to znai da ni jedna sila nema
momenta. Time je momentna jednaina
zadovoljena.
Ovaj se vektorski nain ovdje moe zamijeniti sistemom od tri algebarske jednaine
gdje su iznosi rezultante svih sila u smjeru koordinatnih osi ravni nuli. Ovdje je mogue
rijeiti tri nepoznate veliine i to u obliku sila veza.
Znai, promatrano tijelo (praktino samo vorna toka) treba osloboditi veza s
okolinom te ove veze zamijeniti odgovarajuim silama poznatog pravca i nepoznate
veliine. Smjer se sila pretpostavi (obino kao zateue djelovanje), pa ako rezultat
raunanja za neku silu bude negativnog predznaka, to znai da je izraunata sila
suprotnog smjera od pretpostavljenog.

Za sistem zadan prema slici odrediti sile u tapovima BD, BC i AB. Zadano:
Rjeenje
Duine tapova su:

Ovdje se radi o konkurentnom skupu sila u prostoru te se sile u tapovima (koje se sve
pretpostavljaju zateue) mogu izraunati postavljanjem tri jednaine ravnotee:

Ako se izrazi
uvrste u drugu jednainu slijedi:

RAVNOTEA RAVANJSKOG (KOMPLANARNOG) SISTEMA SILA

Kako glasi teorem o ravnotei tri neparalelne sile?
U planu je sila zatvoren TROUGAO sila i u planu se poloaja sve tri sile sijeku u jednoj
taki.
neka u ravnini postoje tri neparalelene sile;
Dokaz teorema:

na osnovu DRUGOG aksioma Statike, dvije se sile mogu zamijeniti jednom silom koja
je njihova rezultanta;
sada zapravo u planu poloaja postoja dvije sile;

na osnovu PRVOG aksioma Statike, dvije se sile mogu ponititi samo ako lee na istom
pravcu, jednakog iznosa i protivnog smjera djelovanja. Radi ovoga pravac djelovanja tree
sile mora prolaziti SJECITEM prethodne dvije.
u planu sila trea sila ima poetak u vrku rezultante prve dvije, a kako se mora
ponititi s njom, treba iljkom zavriti u njenom poetku. Za ovako nastali lik se kae da
je ZATVOREN trokut sila.

Kada se i kako primjenjuje Culmannova metoda kod ravnotee?

Culmannova je metoda prikladna za rjeavanje onih zadataka ravnotee gdje se
analizira, u pravilu, samo jedno tijelo optereeno obino samo jednom vanjskom silom
(najee vlastitom teinom). Drugi vaan uslov je da se poznati pravci bar dviju
nepoznatih veliina sila sijeku u okviru crtea plana poloaja dok se trei poznati pravac
nepoznate sile treba sijei s poznatim pravcem sile vanjskog optereenja.
Princip se temelji na Drugom aksiomu Statike i na Teoremu o ravnotei tri
neparalene sile. Metoda je isto grafika. Potrebno je crtati plan poloaja i plan sila u
mjerilu.
POSTUPAK
Poznati pravci bar dviju nepoznatih veliina sila koji se sijeku imaju, na osnovu Drugog
iji pravac prolazi tim sjecitem. Ovime za analizu
aksioma Statike, rezultantu
postoje TRI sile koje su u ravnotei: sila
, vanjska sila i preostala nepoznata sila te
se na njih moe primjeniti Teorem o ravnotei tri neparalelne sile.

Odrediti grafiki (metodom po Culmannu) silu u uetu CD, te reakcije u A i B za

homogenu gredu teine
koja se nalazi u ravnotei oslonjena na glatki
uspravni zid i glatku kosu podlogu u tokama A i B. Zadano je:
Rjeenje
Primijena Culmannove metode:
oslobotiti tijelo veza,

pretpostavi se da sila u uetu
i reakcija
u taki B imaju rezultantu
koja mora prolaziti takom M tj :

na osnovu teorema o ravnotei tri neparalelne sile, u ravnotei su sile:
u planu poloaja ove sile sijeku se u jednoj taki, a u planu sila zatvaraju trougao sila!

sila
se rastavi na

Kada se i kako se primjenjuje Ritterova metoda kod ravnotee?

Riterova je metoda prikladna za rjeavanje onih zadataka ravnotee gdje se analizira, u
pravilu, samo jedno tijelo. Drugi vaan uslov je da se poznati pravci triju nepoznatih
iznosa sila sijeku meusobno u okviru crtea plana poloaja.
Princip se temelji na Momentnom pravilu (Varinjonov teotem) za sluaj ravnotee.
Metoda je grafo-analitika. Potrebno je crtati plan poloaja u mjerilu.
POSTUPAK
U taki u kojoj se poznati pravci dviju nepoznatih veliina sila sijeku postavi se
MOMENTNA JEDNAINA RAVNOTEE. Ovo daje jednainu samo s jednom
nepoznatom - iznos tree nepoznate sile. Pri ovome se krakovi svih sila izmjere u planu
poloaja. Ovaj se postupak treba ponoviti za jo dva preostala sjecita.

Homogena je kruna ploa poluprenika r = 25 cm i teine

, prema slici.
uvrena s tri tapa i optereena silom
Odrediti sile u tapovima 1, 2 i 3 grafo-analitikom metodom po Ritteru.

Rjeenje
Rjeenje metodom po Ritteru:
Ovdje se radi o optem ravanjskom skupu sila te je mogue postaviti TRI momentne
jednaine ravnotee.
Pravci sila, koje djeluju kao reakcije u tapovima, sijeku se uzajamno u okviru crtea, a
to je preduslov primjene metode po Ritteru.



Kada se i kako se primjenjuje metoda verinog poligona kod ravnotee?

Metoda je prikladna za rjeavanje onih zadtaka ravnotee gdje se analizira, u pravilu,
jedno tijelo ili vie tijela zglobno povezanih, optereeno s vie vanjskih sila koje mogu biti
meusobno paralelne. Jedan vaan uslov je da se poznati pravci bar dviju nepoznatih
iznosa sila sijeku u okviru crtea plana poloaja.
Princip se zasniva na slinom postupku kao kod rastavljanja poznate sile na tri
komponente samo se OVDJE radi o RAVNOTEI. Potrebno je crtati plan poloaja i plan
sila u mjerilu.
POSTUPAK
posmatrano se tijelo oslobodi veza s okolinom ili s ostalim tijelima (ako postoje) te ove
veze zamijene silama poznatog pravca, za sada nepoznatog iznosa i smjera.
U planu sila nacrta se poligon zadanih (poznatih) sila proizvoljnim redoslijedom.
Nepoznate se sile, kojih u optem pa i u ovom primjeru ne smije biti vie od tri,
povlae posljednje. Jedna od nepoznatih sila, iji je pravac djelovanja poznat i smjer
pretpostavljen, poinje npr. u iljku zadnje poznate sile.

Preostale se dvije (koje se u planu poloaja sijeku u jednoj taki), a kao njihova
rezultanta (na osnovu Drugog aksioma Statike) zavrava svojim iljkom u poetku prve
zadane (poznate) sile
Granica e izmeu ove dvije nepoznate sile biti odreena polnom zrakom zakljunicom s'.
U planu sila odabere se pol P te povuku i oznae polne zrake za sve poznate
ucrtane sile.
U planu poloaja nacrta se verini poligon - dvije polne zrake i sila koje stvaraju
trokut u planu sila, u planu se poloaja sijeku u jednoj taki na pravcu te sile.
Prva se verinica treba povui i kroz sjecite dvije nepoznate komponente jer je to
sigurno, u prvom pristupu, jedina poznata taka pomone rezultante ove dvije
komponente.
Prva i posljednja verinica presijecaju pravce nepoznatih sila te se kroz te dvije take
povue zakljunica s' (verini poligon zatvoren!) i paralelno prenese u plan sila kroz
pol P (ovdje s).
Tamo gdje zakljunica s presjee pravac prve povuene nepoznate sile odreena je
granica gdje zavrava ta sila, te gdje poinje pomona rezultanta.
Na ovaj su nain odreeni i iznosi nepoznatih sila, a plan sila ovim je postupkom
zatvoren.
Pomonu je rezultantu potrebno sada rastaviti na dvije komponente u poetku
nepoznatih sila.

Homogena je kruna ploa poluprenika r = 25 cm i teine

uvrena s tri tapa i optereena silom
, prema slici.
Odrediti sile u tapovima 1, 2 i 3 metodom vernog poligona.
Rjeenje
Rjeenje metodom verinog
poligona:
Ovdje se radi o optem
ravanjskom skupu sila.
Bar se dva pravca sila koje djeluju
kao reakcije u tapovima sijeku u
okviru crtea, a to je preduslov
primjene metode verinog poligona
u ovakvim primjerima.

POSTUPAK
1. Posmatrana se kruna ploa oslobodi veza s okolinom te ove veze (tapovi) zamijene
silama s pravcem usmjerenim kao i tapovi, za sada nepoznate veliine. Smjer ovdje (u
prvom koraku) nije bitan, a moe se pretpostaviti kao zatezna. U planu se sila nacrta
poligon zadatih (poznatih) sila proizvoljnim redoslijedom te nacrtaju polne zrake.

2. Jedna od nepoznatih sila, npr.

, iji je pravac djelovanja poznat i smjer
pretpostavljen, poinje npr. u vrhu zadnje poznate sile
Preostale se dvije sile (koje se u planu poloaja sijeku u taki K), a kao njihova
(na osnovu Drugog aksioma Statike) zavrava svojim vrhom u poetku
rezultanta
prve ucrtane sile, ovdje
. U planu poloaja nacrta se verini poligon
- dvije polne zrake i sila koje stvaraju trougao u planu sila, u planu se poloaja sijeku
u jednoj taki na pravcu te sile.
3. Granica e izmeu ove dvije nepoznate sile
i
biti odreena polnom zrakom
- zakljunicom s'.
4. Prva se verinica treba povui i kroz

sjecite K dvije nepoznate komponente
jer je to sigurno, u prvom pristupu, jedina
poznata taka pomone rezultante
ove dvije sile.

5. Prva i posljednja verinica (1' i 3') u planu poloaja presijecaju pravce nepoznatih sila
(taka K) te se kroz te dvije take povue zakljunica s' (verini poligon
i
zatvoren!) i paralelno prenese u plan sila kroz pol O (ovdje s).
6. Tamo gdje zakljunica s presjee pravac prve povuene nepoznate sile
odreena je granica gdje zavrava ta sila, te gdje poinje pomona rezultanta
7. Na ovaj su nain odreeni i iznosi nepoznatih sila, a plan sila ovim je postupkom
zatvoren.

8. Pomonu je rezultantu
potrebno sada rastaviti na dvije komponente

Kako glase grafiki uslovi ravnotee opteg skupa sila u ravnini?

U planu sila zatvoren poligon sila i u planu poloaja zatvoren verini poligon.
Kako glase i koliko jednaina ravnotee postoji kod opteg ravanjskog skupa sila?
Kada se posmatrano tijelo oslobodi veza s drugim tijelima i okolinom sve sile moraju
udovoljiti uslovu da bez obzira na taku redukcije svih sila ne smije postojati ni rezultanta
niti moment sprega sila, dakle:
i
Mogu postojati tri nepoznanice (obino sile, ali mogu biti i neke druge veliine) potrebno
je postaviti sustav od tri algebarske jednaine. Odabere se po volji koordinatni sistem,
najpovoljnije tako da je ishodite u sjecitu pravaca dviju nepoznatih sila te su mogua
tri oblika sistema algebarskih jednaina:
zbirovi komponenti sila u smjeru dviju osi koordinatnog sistema te zbir momenta s
obzirom na bilo koju taku moraju biti jednake nuli:
1)
2)
3)

zbir komponenti svih sila na jednu os koordinatnog sistema i zbirovi momenta svih sila
oko dvije take moraju biti jednaki nuli. Ogranienje je da ove dvije take ne smiju leati
na pravcu koji je okomit na tu os koordinatnog sistema:
1)
2)
3)
(uz uslov da pravac
nije okomit na os x)
Zato postoji uslov da pravac
ne smije biti okomit na os x?
Ako ovaj uslov nebi bio ispunjen
moe se zamisliti da nakon
redukcije svih sila ipak POSTOJI
koja bi mogla leati na pravcu
rezultanta
Jednaine:
su odmah udovoljene jer rezultanta
NEMA kraka niti oko toke A niti oko toke B, a na temenlju momentnog pravila
(Varinjonov teorem) moment rezultante oko neke toke jednak je momentu svih sila
koje tu rezultantu ine.

Jednaina:
je udovoljena jer je rezultanta
okomita na os x.
Ovime bi postavljene jednaine, kao uslovi ravnotee, bile neupotrebljive!

Ako ova okomitost nebi postojala tada bi rezultanta
na os x te bi se primjenom gornje jednaine
imala projekciju
dovelo do njenog ponitavanja to je i uslov ravnotee!

ili
zbirovi momenata svih sila oko tri take moraju biti jednaki nuli:
(uz uslov da take A, B i C nisu na istom pravcu)
Zato postoji uslov da take A, B i C nisu na istom pravcu?
Ako ovaj uslov nebi bio ispunjen moe se zamisliti da
nakon redukcije svih sila ipak POSTOJI rezultanta
koja bi mogla leati na pravcu taaka A, B i C.
Jednaine:
NEMA kraka niti oko toke A niti oko toke B, niti oko toke C, a na osnovu
momentnog pravila (Varinjonov teorem) moment rezultante oko neke toke jednak je
momentu svih sila koje tu rezultantu ine. Ovime bi postavljene jednaine, kao uslovi
ravnotee, bile neupotrebljive!

Ako bi npr. taka C leala izvan pravca

tada bi rezultanta
u odnosu na taku C te bi se primjenom jednaine
imala krak

Odrediti analitiki silu u uetu CD, te reakcije u A i B za homogenu gredu teine

koja se nalazi u ravnotei oslonjena na glatki uspravni zid i glatku kosu
podlogu u tokama A i B. Zadano je:
Analitiko rjeenje:
kako se ovdje radi o optem ravanjskom skupu
sila, mogue je postaviti TRI jednaine
ravnotee. Homogena teka greda oslanja se u
takama A i B na glatke podloge te se stoga
reakcije u tim takama postavljaju okomito na
podlogu upravljene prema gredi. Sila se u uetu
pretpostavlja kao zateua.

Rjeenje

Kako glase i koliko jednaina ravnotee postoji kod ravanjskog skupa paralelnih sila?
Kada se posmatrano tijelo oslobodi veza s drugim tijelima i okolinom sve sile moraju
udovoljiti uslov da bez obzira na taku redukcije svih sila ne smije postojati ni rezultanta
niti moment sprega sila, dakle:
Mogu postojati dvije nepoznanice (obino sile, ali mogu biti i neke druge veliine)
potrebno je postaviti sistem od dvije algebarske jednaine.
Odabere se po volji koordinatni sistem, ali tako da mu je jedna os (npr. y) paralelna sa
zadanim silama. Mogua su dva pristupa:
zbir svih sila (na zajednikom pravcu npr. y) i zbroj njihovih momenata s obzirom na
bilo koju taku moraju biti jednaki nuli
ili
zbirovi momenata s obzirom na dvije take jednaki nuli
nije paralelan s osi y)
(uz uslov da pravac
Zato postoji uslov da pravac

ne smije biti paralelan s osi y?

Ako ovaj uslov nebi bio ispunjen moe se zamisliti da nakon redukcije svih sila ipak
POSTOJI rezultanta
koja bi mogla leati na pravcu
Jednaine
NEMA kraka niti oko take A, niti oko take B, a na osnovu momentnog pravila
(Varinjonov teorem) moment rezultante oko neke take jednak je momentu svih sila koje
tu rezultantu ine. Ovime bi postavljene jednaine, kao uslovi ravnotee, bile
neupotrebljive!
Ako pravac
nebi bio paralelan s osi y tada bi rezultanta
na ili taku A ili taku B te bi se primjenom jednaina
imala krak u odnosu

Kako glase i koliko jednaina ravnotee postoji kod ravanjskog skupa konkurentnih sila?
Ovdje se zapravo radi o zglobu u kojem su povezani tapovi ili uad, a mogu se uz mala
pojednostavljenja ovakvim pristupom posmatrati i mali koloturi smjeteni na zajednikoj
osovini preko kojih je prebaeno jedno ili vie uadi.
Kada se posmatrano tijelo (zglob) oslobodi veza s drugim tijelima i okolinom, sve se sile
(poznate i reakcije veza) moraju sijei u jednoj taki. Sile moraju zadovoljiti uslov
ravnotee, bez obzira na taku redukcije sila, da ne smije postojati rezultanta. Moment
skupa sila NE MOE postojati jer se sve sile sijeku u jednoj taki (koja se moe izabrati
za toku redukcije), dakle:
Mogu postojati dvije nepoznanice (obino sile, ali mogu biti i neke druge veliine, uglovi
npr.) potrebno je postaviti sistem od dvije algebarske jednaine. Odabere se u pravilu
koordinatni sistem u taki sjecita svih sila.
Zbir svih projekcija sila na osi koordinatnog sistema moraju biti jednaki nuli:

6. USLOVI RAVNOTEE TIJELA KADA DJELUJE TRENJE

to je to statiki faktor trenja?
koji pokazuje granini odnos sile trenja i normalne sile koje djeluju
To je faktor
na tijela u kontaktu u trenutku prije nego zapone kretanje jednog tijela prema drugom.
to je to kinetiki faktor trenja?
To je faktor
koji pokazuje omjer sile trenja i normalne sile koje djeluju na tijela
u kontaktu za vrijeme kretanja jednog tijela prema drugom.
TRENJE U DODIRU KRUTIH TIJELA
Kakve vrste trenja klizanja postoje?
U pravilu postoji:
suvo trenje, (izmeu dva tijela u dodiru ne postoji nikakvo sredstvo koje bi utiecalo da
se tijela za vrijeme kretanja ne dodiruju)
polusuvo trenje, (izmeu dva tijela u dodiru postoji sredstvo za podmazivanje, ali u
tankom sloju, koje djelomino razdvaja tijela za vrijeme kretanja)
tekuinsko trenje (izmeu dva tijela u dodiru postoji sredstvo za podmazivanje koje
razdvaja tijela za vrijeme kretanja).

Zato je kod tekuinskog trenja sila trenja najmanja?

Ovo se trenje objanjava time to je trenje koje djeluje izmeu molekula maziva
(tekuine) znatno manje nego u dodiru krutih tijela.
Kako glasi Coulombov zakon trenja klizanja dok tijelo miruje?
Sila trenja
usmjerena u suprotnom smjeru od vune sile , opirui se tako
namjeri kretanja tijela
Ugao statikog trenja
odreuje pravac reakcije
kada se tijelo nalazi jo uvijek u
mirovanju (granina ravnotea) ili se
poinje kretati.
Vrijedi:
pri emu je:
U ovom sluaju vrijedi nejednaina:
koja samo u graninom sluaju postaje jednaina:
Ovdje je
faktor statikog trenja(faktor prianjanja).

Kako glasi Coulombov zakon trenja klizanja kada se tijelo jednoliko kree?
Sila trenja
usmjerena u suprotnom smjeru od vune sile
kretanju tijela
Uopteno vrijedi:
opirui se tako
Ovdje je faktor kinetikog trenja:

U ovom sluaju vrijedi jednaina:
Ovdje je:
faktor kinetikog trenja.

Kako se tumai odnos izmeu statikog i kinetikog faktora trenja?

Dok tijela, koja se dodiruju (pritiu se normalnom silom ) miruju,
dolazi do "lijepljenja" vrkova neravnina koje postoje na povrini tijela. Pri namjeri da se
jedno tijelo pomakne u odnosu na drugo, potrebno je u graninom trenutku "otkinuti"
djelie "spojenog" materijala. Nakon to se ove "veze" pokidaju, tijela se mogu uz manju
aktivnu silu kretati jedno u odnosu na drugo.
koja samo u graninom
U sluaju dok tijelo miruje vrijedi nejednaine:
faktor statikog trenja.
sluaju postaje jednaina:
Ovdje je
U sluaju kretanja vrijedi jednaina:
Iz ovoga se moe zakljuiti da je:
. Ovdje je
, tj. ugao trenja
faktor kinetikog trenja.

to je to ugao trenja?
Ugao statikog trenja
prema normali na tangencijalnu
ravan dodira tijela kada se tijelo nalazi jo uvijek u ravnotei (granina ravnotea)
ili poinje kretanje.
Ugao kinetikog trenja
prema normali na tangencijalnu
ravninu dodira tijela kada se tijela
nalaze u stanju kretanja.

Kako bi se eksperimentalno odredio faktor trenja?

Analizom stanja slobodnog tijela na kosini.
Kada je kosina nagnuta u graninom sluaju za ugao

u sluaju ravnotee vrijedi:
Ovdje je
faktor statikog trenja.
Od ega zavisi faktor trenja?

Faktori statikog i kinetikog trenja zavisi od materijala i hrapavosti povrina tijela koja
su u dodiru.

Kolike su veliine faktora trenja za najee koritene materijale u dodiru?

Faktori statikog i kinematikog trenja zavise od materijala i hrapavosti dodirnih
povrina, neke orijentacijske vrijednosti date su u tabeli.

to je to konus trenja?
Neka se zamisli da neko tijelo lei na vodoravnoj hrapavoj podlozi. Neka na tijelo djeluje
koja ima granini iznos tako da je reakcija
horizontalna sila
otklonjena od normale upravo za ugao
Ukoliko bi se pravac djelovanja sile
rotirao u vodoravnoj ravnini, tada bi
pravac djelovanja reakcije
kao izvodnica plata opisivao uspravni
unj (konus). Prostor unutar unja
(konusa) su svi mogui poloaji pravca
reakcije
koji prolaze vrhom toga unja bez
obzira na iznos i smjer djelovanja
vodoravne sile

to je to povrina ravnotee kod trenja klizanja ?

Neka se zamisli da neko tijelo (homogena teka greda) lei jednim krajem na vodoravnoj
hrapavoj podlozi, a drugim krajem se naslanja na uspravni hrapavi zid. Ovo tijelo ima
tenju kretanja prema dolje i ulijevo. Ovo ukazuje da su mogui najvei otkloni ukupnih
tj.
reakcija podloge.
i zida
za granine uglove
Prema teoremu o ravnotei tri neparalelne sile
potrebno je da se u planu poloaja sve tri sile
sijeku u jednoj taki. Ako je sila
jedino vanjsko
optereenje tada bi njen pravac djelovanja trebao
prolaziti osjenanom zelenom povrinom.
U prikazanom poloaju ravnotea nije odriva.

Odrediti analitiki i grafiki iznos sile F potrebne za dizanje tereta Q pomou dva klina
zanemarive teine, ako je zadano:
Rjeenje
Analitiko rjeenje:
Koordinatni sistem zakrene se za ugao
to u ovom sluaju pojednostavljuje jednaine
ravnotee.
Klinovi se oslobaaju veza s podlogom ucrtavanjem
odgovarajuih sila veza,
Uglovi trenja su:
Slijedi:

Jednadbe ravnotee su:

Klin 1:
Klin 2:
Sreivanjem jednaina i uvrtavanjem zadanih

vrijednosti slijedi:

Grafiko rjeenje:
Primjenom teorema o ravnotei tri neparalelne sile, prvo se rijei klin 1 ime se odredi
Sada se moe rijeiti klin 2.
sila kontakta

TRENJE UETA
Koje pretpostavke su bitne kod analize trenja ueta?
Osnovna je pretpostavka da je ue idealno savitljivo to osigurava njegovo
ravnomjerno nalijeganje na podlogu (u pravilu kruni cilindar). Ovo, isto tako, znai da se
u uetu ne smiju pojavljivati niti poprene unutranje sile niti moment savijanja. Ovo
praktiki znai da je prenik ueta znatno manji od prenika krunog cilindra.
Kako glasi Ojlerova jednaina za trenje ueta?
Za odreivanje granine sile u savitljivom uetu koje obuhvaa hrapavo kruto kruno
cilindrino tijelo koristi se Ojlerova formula:
gdje je ugao obuhvaanja
u radijanima,
a moe se izraunati pomou ugla
u stepenima:
Ovdje je
faktor statikog trenja izmeu krutog
krunog cilindrinog tijela i ueta.

Dva tijela teina G i Q spojena su uetom koje je prebaeno preko nepomine valjkaste
povrine. Treba odrediti teinu tereta Q tako, da sistem tijela ostane u stanju mirovanja.
Zadano:
Rjeenje
Obuhvatni ugao:
Ugao trenja:

Sputanje tereta Q:
Analizom sila na blok G na kosini, izrauna se sila u

ueta i u primjeru granine ravnotee vrijedi:
Granina ravnotea bit e prema Ojlerovoj formuli za

trenje ueta:

Dizanje tereta Q:
Analognim postupkom izrauna se sila u uetu za

graninu ravnoteu:
Teina Q za ravnoteu bit e tada prema Ojlerovoj

formuli za trenje ueta:
Prema tome sistem tereta ostat e u stanju mirovanja u

sluaju da je teina tereta Q u granicama:

Kako se rauna moment koenja pojasne konice?

Pojasna je konica tipian primjer primjene trenja ueta. Savitljiva traka obuhvaa kruni
bubanj koji je uleiten.
Na bubanj djeluje zakretni moment kojeg treba zakoiti.
Ravnotea bubnja konice:
Ojlerova formula za trenje ueta:

gdje je
obuhvatni ugao ueta,
R je polumjer koionog bubnja,
r je polumjer na kojem djeluje poznata sila S, a
je faktor kinematskog trenja izmeu koionog
bubnja i pojasa.
obino vee
Konstrukcija se izvodi obino tako da se kraj pojasa gdje djeluje sila
za nepomini oslonac (za prikazani je smjer vrtnje bubnja sila
dok se za drugi kraj pojasa vee mehanizam kojim se zatee pojas konice.

TRENJE ROTIRAJUIH TIJELA I TRENJE KOTRLJANJA

Kako se rauna moment trenja radijalnog leaja?
Reakcija leaja (rezultanta)
tangira krunicu trenja polumjera
na strani prema kojoj se rukavac vrti i to u primjeru trenja kada nema podmazivanja
izmeu rukavca i leaja.
Ugao izmeu normalne reakcije
i rezultante
je ugao trenja
Na rukavac djeluje moment otpora trenja protivno smjeru vrtnje:

Kako se rauna moment trenja aksijalnog leaja?

Uz pretpostavku da je
= konst i pritisak po dodirnoj povrini jednoliko rasporeen
izmeu ela rukavca i leaja, moment otpora trenja na rukavac vratila bit e:

Kako se rauna otpor trenja kotrljanja?

podloga se deformira i djeluje na toak
Djelovanjem teine toka
nejednoliko rasporeenim optereenjem p
Rezultanta tog optereenja prolazi kroz toku A. Sila

iznosi:
gdje je
potrebna za kotrljanje toka
faktor trenja kotrljanja.
Kako bi nastupilo kotrljanje bez klizanja mora biti ispunjen uslov:

7. RAVNOTEA RAVNIH REETKASTIH NOSAA

Koje se pretpostavke uzimaju kod analize reetkastih nosaa?
a) Reetkama se nazivaju konstrukcije koje se sastoje od sistema tapnih trokuta
(krute figure), kod kojih svaka dva susjedna trokuta imaju jednu zajedniku stranicu
(tap);
b) tapovi kod reetkastih nosaa su ravni i na krajevima su spojeni u vorovima
(zglobovi bez trenja);
c) tapovi su optereeni ili samo na zatezanje ili samo na pritisak,
d) vanjske sile djeluju samo u vorovima reetke;
e) reetkasti je nosa upotrebljiv kao nosa samo ako je geometrijski nepromjenjiv, tj.
kao cjelina mora djelovati kao kruta ploa.

Kada je reetkasti nosa statiki neodreen i kako se to provjerava?
Najmanji broj tapova od kojih se moe sastaviti ravnu krutu reetku odreen je formulom:
gdje je
s broju tapova,
n odgovara broju vorova reetke,
dok je broj 3 u ravanjskom primjeru broj komponenti reakcija veza.
Broj je 2 u ovoj formuli broj jednaina koji se moe postaviti za svaki vor
(konkurentni skup sila!).U tom je sluaju reetkasti nosa statiki odreen.

Za:
zadatak je statiki neodreen,

dok je u primjeru:
reetka nestabilna (pokretni mehanizam).

Kako se analitiki odreuju sile u tapovima reetke?

Analitiki se reakcije u osloncima odreuju pomou jednaina uslova ravnotee
ravanjskog skupa sila.
Nosa se posmatra u tom sluaju kao jedna kruta ploa, osloboena veza s okolinom.
Zadanim se silama dodaju pretpostavljene sile veza i u optem sluaju postave tri
jednaine:
to je to metoda vorova?
Odreivanje sila u tapovima zasniva se na uslovu da sve sile, vanjske i unutranje, koje
djeluju u jednom voru moraju biti u ravnotei.
Ovdje se radi o konkurentnom skupu sila u ravnini. U svakom se voru tapovi
"zamijene" silama (obino se pretpostve zateue sile).
Uslovi ravnotee postavljaju se za svaki vor izdvojeno u obliku:
ANALITIKI:
GRAFIKI: u planu poloaja vanjske sile u svakom voru i sile u tapovima toga vora
sijeku se u jednoj taki (tome voru), a u planu sila je zatvoren poligon sila.
Kod rjeavanje se UVIJEK polazi od onoga vora u kojem su najvie DVIJE nepoznate
sile, bilo da se radi o anlitikom ili grafikom rjeenju.

Primjenom metode vorova potrebno je odrediti sile u tapovima nosaa zadanog i

optereenog prema slici, ako je poznato:
RJEENJE
Analitiko rjeenje reakcija
Kod odreivanja reakcija veza, cijela se
reetkasta konstrukcija posmatra kao jedna kruta
ploa. Oslonci se zamjene pretpostavljenim
reakcijama veza, te se za opti sluaj sila u
ravnini postave jednaine ravnotee:

Grafiko odreivanje reakcija veza

i povuku polne zrake 1 do 4
i
U planu se sila ucrtaju zadane sile
iz proizvoljno odabranog pola P,
Kako poligon sila, ukljuivo i sile
reakcija veze
i
, mora biti
zatvoren, to se moe uzeti da sila
, a sila
zapoinje u vrku sile
Kako poligon sila, ukljuivo i sile reakcija veze
i , mora biti zatvoren, to se moe uzeti da sila
zapoinje u vrku sile
, a sila svojim vrkom
zavrava u poetku sile Kako smjer sile
nije poznat, nego samo jedna njegova taka,
to se u planu poloaja verinica 4 mora
povui takom A kao jedinom poznatom
takom pravca sile , odnosno poetak sile

Analitiko odreivanje sila u tapovima

Odreivanje sila u tapovima zasniva se na uslovu da sve sile, vanjske i unutranje (sile
u tapovima), koje djeluju u jednom voru moraju biti u ravnotei.
Kako se ovdje radi o konkurentnom skupu sila, analitiki se uslovi ravnotee
postavljaju za svaki vor izdvojeno u obliku:
a zapoinje se s onim vorom u kojem nema vie od dvije nepoznanice.
VOR E:
VOR C:

VOR D:
VOR A:

Grafiko odreivanje sila u tapovima

Grafiki uslovi ravnotee ispunjeni su kada se u planu poloaja vanjske sile u svakom
voru i sile u tapovima toga vora sijeku u jednoj taki, a u planu sila je zatvoren
poligon sila. Zapoinje se s onim vorom u kojem nema vie od dvije nepoznanice.
VOR E:
VOR D:
VOR C:
VOR A:

Kako se primjenjuje metoda presjeka po Culmannu?

Za odreivanje sila u pojedinim tapovima reetkastog nosaa, koristi se metoda
presjeka.
Pri tome se ne smije presjei vie od tri tapa, jer se metodom presjeka moe
odjednom odrediti samo tri nepoznate sile.
Culmannova se metoda presjeka zasniva na ravnotei jedne poznate sile i tri sile kojih
su SAMO pravci djelovanja poznati (zamiljeni presjeci tapova).
Postupak: zamiljeno je da se reetka presjee kroz tapove kojih sile treba odrediti te
se posmatra ravnotea lijevog ili desnog dijela
Svaki od ovih dijelova e biti u
ravnotei pod djelovanjem
vanjskih sila i nepoznatih
unutranjih sila u presjeenim
tapovima, koje zamjenjuju
djelovanje odsjeenog dijela
reetke.
Taan e smjer sila u tapovima
biti odreen zatvorenim
poligonom sila.

Primjenom Culmannove metode presjeka potrebno je odrediti sile u tapovima 4, 5 i 6

nosaa zadanog i optereenog prema slici, ako je poznato:
Rjeenje:
Rjeenje po Culmannu
U planu poloaja odredi se pomou verinog poligona poloaj rezultante
svih vanjskih sila koje djeluju npr. lijevo od promatranog presjeka. Moe se pretpostaviti
da sile
i
imaju rezultantu L koja u planu poloaja prolazi njihovim sjecitem (D), a
radi udovoljavanja uslova ravnotee mora se sjei u jednoj toki (M) sa silama
i

Dakle mora vrijediti:
(sabijanje).

Kako se primjenjuje metoda presjeka po Ritteru?

Ova se metoda presjeka primjenjuje kada treba odrediti sile u pojedinim tapovima
reetkastog nosaa.
Ne smije se presjei vie od tri tapa, jer se i kod ove metode presjeka moe odrediti
samo tri nepoznate sile.
Ako je promatrani dio reetke u ravnotei, onda mora suma momenata svih sila koje na
taj dio djeluju, s obzirom na bilo koju taku posmatranog dijela reetke, biti jednaka
nuli.
Za momentne polove biraju se tri sjecita pravaca presjeenih tapova.
Na taj se nain odreuju tri jednaine, od kojih svaka sadri samo jednu nepoznanicu, a
odatle se izraunavaju traene sile u tapovima presjeka reetke.

Primjenom Riterove metode presjeka potrebno je odrediti sile u tapovima 2, 3 i 4

nosaa zadanog i optereenog prema slici, ako je poznato
Rjeenje po Ritteru
Ako se za reetkasti nosa prema slici
iz plana poloaja izmjere udaljenosti
i
, te analitiki ili
pomou poligona sila i verinog
poligona odredi poloaj i iznos
svih vanjskih sila
rezultante
koje djeluju na lijevi dio presjeene
reetke, jednadbe momenata su:

8. RAVNOTEA RAVNIH PUNIH NOSAA

- DEFINICIJE, POJAM "UNUTRANJA SILA"
to je to ravni puni nosa i koje su pretpostavke sa stajalita geometrije?
Pod pojmom ravni puni nosa podrazumijeva se sljedee:
ravni: uzduna linija (najee pravac) koja povezuje sva teita poprenih presjeka
nosaa lei u jednoj ravnini, a okomita je na sve popreene presjeke;
puni: nema diskontinuiteta (prekida) izmeu dva susjedna poprena presjeka nosaa.
Ovime se razlikuju od reetkastih nosaa kod kojih globalna uzduna os nosaa (npr.
os izmeu oslonca A i B) ne povezuje zamiljene poprene presjeke tapova od kojih je
nosa sastavljen;
nosa: naziva se jo i greda, pri emu je sa stajalita geometrije duina uzdune osi
znatno vea nego bilo koja poprena dimenzija (poprenog presjeka);

Koje vrste optereenja primjenjujemo kod nosaa?

Kod analize unutranjih sila kod nosaa svrsishodno je sistematizovati optereenje na
sljedee tri vida:
koncentrisana sila: sila s hvatitem u tano odreenoj taki nosaa
kontinuirano optereenje: koji se u nekim

primjerima naziva se jo i rasuti teret.
Jednoliko ili nejednoliko raporeeno
opreteenje uzdu osi nosaa. Jedninica
mjere je sila/duini (npr. kN/m)

koncentrirani moment: to je spreg sila

koji se radi jednostavnosti prikazivanja
oznaava simboliki. Ovakvo optereenje
nastaje npr. kod redukcije sila na vratilu
optereenog zupanika s kosim zubima.
Zato i kada se smije sila pomicati po svom

pravcu djelovanja?
Samo kada se izraunavaju rekacije veza
nosaa, ali nikada kada se analiziraju
unutranje sile u nosau.
U ovom se primjeru nee promijeniti
iznosi reakcija veza!

ali e se slika unutranjih uzdunih sila posve promijeniti!

Koje su unutranje sile kod nosaa?

Neka se zamisli jednostavno nosa na dva oslonca i optereen jednom silom.
Nosa se oslobodi veza i pomou

teorema o ravnotei tri neparalelne sile,
odrede se reakcija veza u osloncima.

Neka se zamisli presjek nosaa na udaljenosti x .

Neka se analizira npr. lijevi dio "presjeenog"
nosaa. Za ovaj popreni presjek kae se da
je pozitivan jer je njegova normala (poluos
koja "izlazi" iz presjeka) upravljena u
pozitivnom smjeru osi x. Kako uslovi
ravnotee moraju biti ispunjeni, to je nuno
djelovanje neke sile R koja mora uravnoteiti
vanjske djelatne sile na nosa. Sila se R
moe odrediti kao i ranije.
Neka se izvri redukcija (izmjetanje) sile R

u taku teita poprenog presjeka nosaa.
Ovo je jedino mogue ako se doda i
moment M. Radi podsjeanja moe se
pogledati tema "redukcija sile".

Sile se R moe rastaviti u dvije komponente u

smjeru pozitivnih osi koordinatnog sustava, a
moment oko osu y u pozitivnom smjeru te osi.
ili samo N je ovdje uzduna unutranja sila upravljena u smjeru osi x.

je ovdje poprena sila upravljena u smjeru osi z.
je ovdje moment savijanja oko osi y.
Ovaj se princip moe proiriti i na prostorne nosae. Tada se pojavljuju popreene sile
u smjerovima osi z i y, dok se moment savijanja javlja jo i oko osi z. Moment se oko osi
x tada naziva moment uvijanja ili torzije.

Po kom se principu odreuju veliine i smjerovi unutranjih sila?

Kod odreivanja unutranjih sila, te momenata savijanja u poprenom presjeku x nosaa
primjenjuje se pravilo reza.
, odnosno
, moraju
Kako oba dijela nosaa razdvojena zamiljenim rezom
biti u ravnotei, to na mjestu reza moraju djelovati unutranje sile.

Posmatra li se npr. povrina reza ija se normala podudara sa smjerom osi x (pozitivni
presjek)
tada vrijede jednaine ravnotee za sve
vanjske sile na dijelu nosaa lijevo od
presjeka i za sve unutranje sile na
mjestu reza:
te momentna jednaina oko osi y za taku P na mjestu reza:

Ponekad je jednostavnije analizirati dio nosaa od reza

dakle desni dio nosaa,
do kraja nosaa,
Jednaine ravnotee su analogne gornjim, a pozitivni su predznaci unutranjih sila na

negativnom presjeku upravo protivni smjerovima osi.

Kakva su fizikalna objanjenja predznaka unutranjih sila?

je pozitivna kada je nosa u
Uzduna sila
smjeru osi x optereen na istezanje.
Poprena sila
slikom.
je pozitivna kako je definisano

Moment savijanja
je pozitivan kada se uzduna os x "eli" savijati konkavno.

8. RAVNI PUNI NOSAI

- MEUZAVISNOSTI UNUTRANJIH SILA
U kojoj su meusobnoj zavisnosti unutranje sile?
Ova se meusobna zavisnost moe pokazati na ravnotei dijela nosaa.

Koje je geometrijsko znaenje derivacije funkcije poprene sile po apscisi?

Zavisnost:
predstavlja nagib tangente na krivulju (graf funkcije)
(x) .
Na slici su pokazana tri karateristina mjesta.

Na mjestu
vrijedi
na mjestu
vrijedi
na mjestu
vrijedi
Iz slike je vidljivo da je:

te e i uglovi nagiba tengenti na krivulju
(graf funkcije) (x) prema osi x biti

Postave se jednaine ravnotee:

(U ovom primjeru nema vanjskih sila u x smjeru!)
, slijedi zavisnost:
, uz zanemarivanje diferencijala
drugog reda, slijedi zavisnost:

Koje je geometrijsko znaenje derivacije funkcije momenta savijanja po apscisi?

Zavisnost:
, predstavlja nagib tangente na krivulju (graf funkcije)
Na slici su pokazana tri karateristina mjesta.

Na mjestu
(x).
vrijedi
na mjestu
na mjestu
Iz slike je vidljivo da su iznosi poprenih sila
te e i uglovi nagiba
tengenti na krivulju (graf funkcije)
prema osi x biti
Kako je na mjestu
funkcija (x)
negativna to e i ugao
biti < 0.
U toki M funkcija
(x) = 0 pa e nagib tangente
na krivulju (graf funkcije)
(x) biti
(x)

Kako se uoava djelovanje koncentrisane sile u Qz- dijagramu?

U dijagramu
iznosa sile F.
(x) djelovanje se koncentrisane sile uoava kao skok za veliinu
(x) djelovanje se koncentrirane sile uoava kao lom.

U dijagramu
Na slici je pokazano djelovanje koncentrisane sile na dijelu nosaa gdje ne djeluje
kontinuirano opterenje pri emu je iznos sile takav da uzrokuje u dijagramu
(x)
promjenu predznaka poprene sile. Ovo je uzrok pojave ekstrema u dijagramu
(x).

Na slici je pokazano djelovanje koncentrisane sile na dijelu nosaa gdje NE djeluje

kontinuirano opterenje pri emu je iznos sile takav da NE uzrokuje u dijagramu
(x)
promjenu predznaka poprene sile.

Na slici je pokazano djelovanje koncentrirane sile na dijelu nosaa gdje djeluje

(x)
kontinuirano opterenje pri emu je iznos sile takav da uzrokuje u dijagramu
promjenu predznaka poprene sile. Ovo uzrokom pojave ekstrema u dijagramu
(x).

Kako se uoava djelovanje kontinuiranog optereenja u Qz- dijagramu?

U dijagramu
(x) djelovanje se kontinuiranog optereenja uoava kao
silazni (ili uzlazni) pravac s nagibom odreenom derivacijom
Na slici je pokazano djeovanje kontinuiranog optereenja na konzolnom nosau. Na
slobodnom kraju nosaa, taka B, nema npr. koncentrirane sile te stoga ne moe biti niti
(x) te ovdje pravac promjene poprene sile silazi u nulu!
skoka u dijagramu

Na slici je pokazano djelovanje kontinuiranog optereenja na nosau na dva oslonca.

Na slobodnim krajevima nosaa, take A i B, djeluju koncentrisane sile (reakcije veza) te
(x).
stoga je skok u tim takama u dijagramu

Na slici je pokazano djelovanje kontinuiranog optereenja koje se mijenja

(x) parabolu
kontinuirano izmeu q i nitice. Ovo ima za posljedicu u dijagramu
2. reda (obino konveksnu) s tjemenom (eksremom) na mjestu gdje je q(x) nula jer je
tu i derivacija
jednaka nuli!

Kako se uoava mjesto prestanka djelovanja kontinuiranog optereenja u

Qz- dijagramu?
U dijagramu (x) uinak se prestanka ili poetka djelovanja kontinuiranog
optereenja uoava kao lom pravca . Pri ovome se na dijelu nosaa bez kontinuiranog
Optereenja u dijagramu (x) to prikazuje pravcem paralelnim s osi x, dok se na dijelu
gdje djeluje kontinuirano optereenje to uoava pravcem s nagibom odreenim
derivacijom

Kako se uoava djelovanje kontinuiranog optereenja u My- dijagramu?

U dijagramu (x) djelovanje se kontinuiranog optereenja uoava kao parabola
2. reda.
Na slici je pokazano djelovanje kontinuiranog optereenja konstantnog iznosa na
konzolnom nosau..
Na slobodnom kraju nosaa, taka B, nema npr
koncentrisane sile te stoga ne moe biti niti
(x)
skoka u dijagramu
te ovdje pravac promjene poprene sile silazi
u nulu!
(x)
Ovo ima za posljedicu u dijagramu
parabolu 2. stepena (obino konveksnu)
s tjemenom (eksremom) na mjestu gdje je
(x) nitica jer je tu i derivacija
jednaka nuli!

Na slici je pokazano djelovanje kontinuiranog optereenja konstantnog iznosa na

nosau na dva oslonca. Na slobodnim krajevima nosaa, take A i B, djeluju
koncentrisane sile (reakcije veza) te stoga je skok u tim takama u dijagramu (x).
Ovdje pravac promjene poprene

sile prolazi kroz nulu u nekoj taki
(radi simetrije
optereenja na polovici nosaa)! Ovo
(x)
ima za posljedicu u dijagramu
parabolu 2. stepena (obino
konveksnu) s tjemenom (eksremom)
tano u sredini
gdje je
(x) nula jer je tu i derivacija

jednaka nuli!

Na slikama je pokazano djelovanje kontinuiranog optereenja koje se mijenja

(x) parabolu
kontinuirano izmeu q i nule. Ovo ima za posljedicu u dijagramu
2. stepena (obino konveksnu) s tjemenom (eksremom) na mjestu gdje je q(x)
nula jer je tu i derivacija
jednaka nuli! Ovakva promjena popreene sile
ima za posljedicu u dijagramu
(x) parabolu 3. stepena.


Potrebno je odrediti dijagrame unutranjih sila za nosae u slijedeim primjerima:

Konzolni nosa optereen silom na kraju
Dijagram
poprenih sila
Dijagram momenata
savijanja

Konzolni nosa optereen koncentriranim momentom na kraju
Dijagram
Momenata
savijanja
Dijagram
poprenih sila

Konzolni nosa optereen kontinuirano cijelom duinom
Dijagram momenata savijanja
Dijagram poprenih sila

Konzolni nosa optereen djelomino kontinuiranim optereenjem

Prosta greda opreteena silom izmeu oslonaca

Prosta greda opreteena koncentrisanim momentom izmeu oslonaca

Prosta greda opreteena koncentrisanim momentom u osloncu

Greda s prepustom opreteena silom na kraju prepusta


Greda s prepustom opreteena koncentriranim momentom na kraju prepusta

Prosta greda opreteena kontinuiranim jednolikim optereenjem izmeu oslonaca

Prosta greda opreteena kontinuiranim nejednolikim optereenjem izmeu

oslonaca

Za ravni nosa zadan i optereen prema slici
odrediti reakcije u osloncima A i B te skicirati i kotirati Qz - i My

- dijagrame, ako je
zadano:
Analitiko rjeenje reakcija
Odreivanje reakcija u osloncima nosaa:
Prvo je potrebno tijelo (ovdje je to nosa) osloboditi veza (pomini oslonac u A i
nepomini u B)

Iz postavljenog zadatka je vidljivo da nema niti jedne sile u smjeru osi x. Dakle, sve su
sile paralelne s osi z. Kako se radi o paralelnom skupu sila u ravnini potrebne su (i
dovoljne!) DVIJE jednaine ravnotee:
Reakcije u osloncima A i B su:

Odreivanje unutranjih sila u nosau - dio I.:
(x)
Potrebno je podijeliti nosa na dijelove unutar kojih niti funkcija
(x) niti funkcija
nee imati LOM. To su dakle podruja I, II. i III. Unutar podruja I. zamislimo bilo gdje
presjek nosaa. Naravno da je potrebno na mjesto presjeka postaviti nadomjesne
unutranje sile koje s ostatkom vanjskih sila
stoje u ravnitei
Iz postavljenog zadatka je vidljivo da nema niti jedne sile
u smjeru osi x. Dakle, sve su sile paralelne s osi z. Kako
se radi o paralelnom skupu sila u ravnini potrebne su (i
dovoljne!) DVIJE jednaine ravnotee:
1)
2)
Prema jednaini 1):

Ovo je pravac paralelan s osi x.

Prema jednaini 2):

Ovo je padajui pravac!
Ovdje se moe ispitati meuzavisnost unutranjih sila:
Momenti savijanja na poetku i na kraju podruja:

Odreivanje unutranjih sila u nosau - dio II.:

Unutar podruja II. zamislimo bilo gdje presjek nosaa. Naravno da je potrebno na
mjesto presjeka postaviti nadomjesne unutranje sile koje s ostatkom vanjskih sila
stoje u ravnitei
Iz postavljenog zadatka je vidljivo da nema niti
jedne sile u smjeru osi x. Dakle, sve su sile
paralelne s osi z. Kako se radi o paralelnom
skupu sila u ravnini potrebne su (i dovoljne!)
DVIJE jednaine ravnotee:
1)
2)
Prema jednaini 1):
Ovo je padajui pravac! Poprene sile na poetku i na kraju podruja:
Prema jednaini 2):

Ovo je konveksna parabola.

Ovdje se moe ispitati meuzavisnost unutranjih sila:
Ova funkcija ima ekstrem:

u taki
Iznos momenta savijanja u ovoj taki:
Momenti savijanja na poetku i na kraju podruja:

Odreivanje unutranjih sila u nosau - dio III.:

Prethodno Unutar podruja III. zamislimo bilo gdje presjek nosaa. Naravno da je
potrebno na mjesto presjeka postaviti nadomjesne unutranje sile koje s ostatkom
vanjskih sila
stoje u ravnitei
Iz postavljenog zadatka je vidljivo da nema

niti jedne sile u smjeru osi x. Dakle, sve su
sile paralelne s osi z. Kako se radi o
paralelnom skupu sila u ravnini potrebne su
(i dovoljne!) DVIJE jednaine ravnotee:
1)
2)
Prema jednaini 1):
Ovo je padajui pravac! Poprene sile na poetku i na kraju podruja:
Prema jednaini 2):
Ovo je konveksna parabola.

Ovdje se moe ispitati meuzavisnost

unutranjih sila:
Ova funkcija ima ekstrem:

u taki
(taka D!)
Momenti savijanja u karakteristinim

presjecima nosaa imaju vrijednosti:

GERBEROVI ili SASTAVLJENI (SLOENI) NOSAI

to su to sloeni (sastavljeni) ili Gerberovi nosai?
To su u pravilu zglobno povezani ravni puni nosai oslonjeni na jednom nepominom i
vie pominih oslonaca.
Broj zglobova je jednak broju prekobrojnih oslonaca (broju statike neodreenosti).
Raspored zglobova i oslonaca mora biti takav da niti jedan odsjeak izmeu dva
susjedna zgloba ne bude statiki neodreen.
Kod sloenih (Gerberovih) nosaa, tj. nosaa sa zglobovima reakcije u osloncima
odreuju se iz uslova ravnotee, jednako kao kod statiki odreenih ravnih nosaa te iz
dopunskih uslova da je u svakom zglobu moment savijanja jednaki nuli, jer se u
zglobu ne moe prenositi moment ve samo poprena i uzduna sila.

to su to puni zakrivljeni nosai?

To su nosai ija je uzduna os (linija koja spaja sva teita poprenih presjeka) moe
imati i oblik krivulje. Optereenje takvih nosaa moe biti slino definisano kao i kod
ravnih punih nosaa. Obino se uzima da kontinuirano optereenje djeluje OKOMITO na
uzdunu os nosaa

to su to okvirni nosai?
Okvirni nosai su sastavljeni od ravnih ili
zakrivljenih tapova (nosaa) koji su
meusobno spojeni krutim vezama.
Jednaine su ravnotee statiki odreenog
okvirnog nosaa za nosa u cjelini,
u globalnom koordinatnom sustavu (H-V),
gdje su: H - horizontalni, a

V - vertikalni smjerovi sila.

GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE TIJELA I PLOHA

Teite tijela.
TEITE
Za homogeno tijelo gustoe

, poloaj teita S tijela u pravougaonom koordinatnom sistemu podudara se s geometrijskim
sreditem njegove zapremine te su njegove koordinate
mogu odrediti na slijedei nain:prema momentnom pravilu ili
Varinjonovom teoremu uopteno vrijedi
te radi
slijedi:
te radi
moe se pisati
te se mogu izraunati skalarne projekcije:

gdje je
zapremina (volumen) tijela.

Teite povrine.
Za homogenu plou ravnomjerne gustoe (
znatno manja od drugih dviju dimenzija (
) ija je debljina
), zadatak odreivanja koordinata teita S
svodi se na odreivanje geometrijskog sredita povrine A,

Koordinate teita povrine A su:
gdje je veliina povrine A jednaka

Teite linije.
Ako su poprene dimenzije tijela mnogo manje
od duine (
), npr. kod tanke ice, odreivanje poloaja teita S svodi se na odreivanje
geometrijskog sredita linije duine l,
Koordinate teita
gdje je duljina linije
linije l su:

Primjena Varinjonovog teorem za odreivanje teita tijela

Prema momentnom pravilu ili Varinjonovom teoremu uopteno vrijedi
to je upravo uopteni Varinjonov teorem koji govori da je statiki
moment rezultente skupa sila (ovdje je to
oko proizvoljne take (ovdje je to ishodite koordinatnog
sustavate O)
jednak zbiru momenata svhih sila koje ine tu rezultantu,
ovdje je to iskazano putem integrala. Kako se radi o
,
,
nepromjenjivosti ubrzanja sile tee za promatrano tijelo vrijedi

te slijedi:
moe se pisati
te ako se radi o homogenom tijelu
,
te se mogu izraunati skalarne projekcije radij-vektora poloaja teita:
gdje je
obujam tijela.

Vojvode Miia
br.52 Doboj
Oreivanje Ul.teita
sloenih
tijela sastavljenih
od poznatih
geometrijskih tijela.
Za homogeno tijelo sastavljeno od vie elementarnih tijela ija su teita poznata, koordinate
teita S sastavljenog tijela su (za
:
volumen
1 n
y s y siVi
V i 1
gdje su:
sastavljenog tijela, Vi je iznos volumena i-tog elementarnog tijela, a koordinate teita

i-tog tijela su
.
Odreivanje
teite sloene povrine sastavljene od poznatih geometrijskih povrina.
,
Za povrinu sastavljenu od vie povrina ija su teita poznata, koordinate teita
odreuju se iz izraza:
,
.
gdje su:
povrina sastavljena od povrina, Ai povrina i-te povrine, a koordinate

teita i-te povrine su
Odreivanje teita sloenih linije sastavljene od poznatih geometrijskih linija.

Za liniju sastavljenu od vie linija ija su teita poznata, koordinate teita
odreuju se iz izraza:
duljina sastavljene linije, li je duljina i-te linije,
a njene su teine koordinate
gdje su:
VISOKO POSLOVNO TEHNIKA KOLA DOBOJ

Koordinate teita nekih linija prikane su na sledeim slikama

Za betonski temelj stroja zadan prema odrediti koordinate teita
. Dimenzije na slici su date u metrima.
Rjeenje
Pretpostavke i postupak.
Temelj se smatra homogenim tijelom te se
odreivanje teita svodi na odreivanje
geometrijskog sredita njegovog volumena.
Promatraju se pojedini sastavni dijelovi
temelja, oznaeni na slici
Volumen i koordinate teita dijelova su dat u Tabeli

Koordinate teita S temelja u pravougaonom koordinatnom sistemu su:

Za sastavljenu povrinu zadanu prema slici odrediti koordinate teita, ako je zadano: a = 10
cm.
Rjeenje
Povrine dijelova povrina i koordinate njihovih teita su dati u tabeli :
.Dimenzione veliine dijelova povrine
Veliina sastavljene povrine je:

.
Koordinate teita sastavljene povrine:

Uvrtavanjem numerikih vrijednosti izrauna se:

Homogena ica savijena je u obliku prema (slici 321).
Treba odrediti koordinate teita S, ako su dimenzije na slici
u centimetrima.
Rjeenje
Duljina ice (linije):
Koordinate teita S linije l su:

Teite trokuta.
Neka se odredi teite povrine omeene koordinatnim osima i padajuim pravcem koji ih presijeca
te oblikuje trokut irine b i visine h.

. Statiki moment povrine i algebarski predznak.

Statiki moment povrine (ravne!)
koja lei npr. u ravnini (y,z);definie se integralom:
oko osi y:
oko osi z:
Statiki moment povrine na osnovu gornje definicije moe biti
algebarski pozitivna ili negativna veliina. Ovo je vidljivo i u
samoj postavci integrala jer varijable kako z tako i y mogu,
kako je vidljivo i na slici biti i pozitivne i negativne. Veliina dA,
po definiciji, nemoe biti negativna

Koordinate teita nekih tijela prikane su na sledeim slikama


Koordinate teita nekih povrina prikane su na sledeim slikama

Koordinate teita nekih linija prikane su na sledeim slikama

Za betonski temelj stroja zadan prema odrediti koordinate teita

. Dimenzije na slici su date u metrima.
Rjeenje
Pretpostavke i postupak.
Temelj se smatra homogenim tijelom te se
odreivanje teita svodi na odreivanje
geometrijskog sredita njegovog volumena.
Promatraju se pojedini sastavni dijelovi
temelja, oznaeni na slici
Volumen i koordinate teita dijelova su dat u Tabeli

Koordinate teita S temelja u pravougaonom koordinatnom sistemu su:


Mehanika - Statika Prezentacija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Mehanika - Statika Prezentacija

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Mehanika - Statika Prezentacija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU

UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU

Alfirevi, I.: Nauka o vrstoi I, Tehnika knjiga, Zagreb 1997.

Bazjanac, D.: Zbirka zadataka iz tehnike mehanike - Statika,

Gavri,B.:Otpornost materijala,Via Tehnika kola, Doboj 2005.

S.M.Targ.: Teorijska mehanika, Graevinska knjiga, Beograd,1971

Berezova, O.A. i dr.: Teoretieskaja mehanika, Zbornik zada, Visaja

Brni, J.: Mehanika i elementi konstrukcija, kolska knjiga, Zagreb,

Holzmann, G., Meyer, H., Schumpich, G.; Technische Mechanik,

Kolesnikov, K.S.: Zbornik zada po teoretieskoj mehanike, Nauka,

UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU

UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU

.3. to je masa tijela i ime se mjeri?

UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU

5. Kako glase osnovni Njutnovi zakoni mehanike (Newton)?

6. Kako glase aksiomi Statike?

UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU

UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU

UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU

UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU

UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU

2. PODJELA I METODE TEHNIKE MEHANIKE

Kako se dijeli Tehnika mehanika?

UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU

Nekoliko znaajnih imena uTehnikoj mehanici u posljednjih 5 stoljea?

Kopernik (1473 - 1543), teorija kretanja planeta (heliocentrini sistem)

UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU

Galilej (1564 - 1642) i mnogi drugi.

Najvei impuls razvoju mehanike dao je

(Philosophiae Naturalis Principia

UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU

3. REDUKCIJA SKUPA SILA

tijelo na koje djeluje sila

odrediti eljenu taku u taki B dodati

UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU

Sile F, -F ine par (spreg) sila

spreg sila je slobodan vektor

na ovaj je nain izvren paraleni pomak

UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU

STATIKI MOMENT SILE I SPREG SILA

To je vektor s hvatitem u O i upravljen okomito na ravninu trougla OAB.

UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU

Kako se izraunava statiki moment sile?

UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU

Kako se izraunava moment sile obzirom na os?

jednak je projekciji sile

koja stoji okomito na os z:

UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU

Kako glasi Varignonov (Varinjonov ) teorem?

UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU

UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU

to je to spreg (par) sila?

UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU

n spregova sila, koji su ekvivalentni jednom rezultantnom spregu sila

UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU

se nazivaju ponekad zajednikim imenom:

UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU

Koje su invarijante pri redukciji opteg prostornog skupa sila?