BIOETIKA

Kontracepcija Abortus Umjetna oplodnja Surogat Transplantacija organa Eutanazija

ta je Bioetika?
Bioetika se bavi etikim pitanjima koja su rezultat ovjekovog uplitanja u ivot

Bioetika pitanja
Kada poinje ivot? Kada nastupa smrt?
Ko je majka djeteta u sluaju surogat trudnoe? Genetiki ininjering? ..........

Bioetika razmatranja
Istie se prevencija Pacijent mora biti tretiran sa respektom i potovanjem Fizike, m
entalne i duhovne dimenzije bolesti moraju se uzeti u razmatranje

Genetiki inenjering
Genetiki inenjering je naziv za neposredne manipulacije nasljednim materijalom.


Genetika istraivanja se ne mogu u potpunosti niti dozvoliti niti zabraniti.
Ako genetika istraivanja koriste ljudskom drutvu i okolini onda trebaju biti dozvol
jena. Modifikacija gena da bi se sprijeila neka bolest ili poboljao doprinos u agr
ikulturi moe se dozvoljavati.

Ono to ne moe biti dozvoljeno su nauni pokusi koji imaju za cilj mjenjanje prirode
ljudske reprodukcije, kao to je mjenjanje spola fetusa. Ono to bi, takoer, bilo zab
ranjeno je manipulacija ljudskim i ivotinjskim genima sa ciljem dobijanja novog b
ia koje ne bi bilo niti ovjek niti ivotinja.

Planiranje porodice
Kontracepcija
El Gazali (12th c.) dozvoljava kontracepciju ako se upranjava da bi se sauvalo enin
o zdravlje ili sauvao ivot, da bi se izbjegle financijske tekoe ili drugi problemi k
oje bi prouzrokovala prevelika porodica Zabranjena je kontracepcija samo iz razl
oga da bi se izbjeglo raanje jo jednog enskog djeteta

Neki kau da je kontracepcija zbog straha za opskrbu dokaz nepovjerenja u Boije obea
nje da svako dijete ima svoju nafaku.

ABORTUS
Postoje razliita miljenja o abortusu. Neki ga potpuno zabranjuju. Neki ga zabranju
ju poslije 120. dana trudnoe. Neki poslije 40., a neki poslije 80.

Razliita miljenja ukljuuju: Grijeh abortusa prije 120 dana nije na istom stepenu ka
o abortus nakon 12o dana. Nakon 120 dana abortus se tretira kao ubistvo. Abortus
nakon 120 dana ni u kom sluaju nije dozvoljen. Neki pravnici hanefijskog mezheba
idu tako daleko da kau da je abortus nakon 120 dana zabranjen ak i u sluaju ugroeno
sti ivota majke.


Ako trudnoa nije napunila 120 dana, neka ulema smatra dozvoljenim abortus u sluaju
prijeke potrebe, kao to je opasnost po ivot majke ili teko oboljenje zametka s koji
m bi ivot djeteta bio veoma teak. Nakon 120 dana se udahnjuje dua u tijelo tako da
nakon toga abortus se moe izvriti samo ako je ivot majke ugroen opstankom trudnoe. Ja
lino ne mogu na sebe preuzeti odgovornost za takve sluajeve budui da je rije o oivlj
enoj osobi. To sami trebate rijeiti u dogovoru s ljekarom. Ogromna veina uleme ne
odobrava abortus nakon 120 dana trudnoe bez obzira na oboljenje bebe.
Prof.dr. Enes Ljevakovi, fetva-i-emin

El Gazali - c. 1058-1111 u Ihya Ulum-id-Din

Abortus je zloin protiv postojeeg bia. Egzistencija ima faze. Prva
anje sjemena u maternicu i zaee. Nakon toga je ono spremno da primi
je toga je zloin. Nakon razvoja i formiranja ugruka abortus postaje
on to primi duu i postane potpuno bie, abortus je jo tei. Zloin
o je fetus spreman za odvajanje od majke.

faza je dospijev
ivot. Sprijeavan
jo vei zloin. Nak
dostie svoj maksimum

Socijalni ili financijski problemi ne mogu biti razlog za abortus. I ne ubijajte

djecu svoju iz straha odsiromatva. Mi opskrbljujemo njih i vas. Uistinu,njihovo u
bijanje je greka velika; El-Isra, 31 Ovo se odnosi i na roeno i neroeno djete.

U svim sluajevima se mora dobro ustanoviti stanje pacijenta i ugroenost majke. Pit
anje je kako donijeti ispravnu odluku o tome koliki je rizik. Donoenje odluke zah
tjeva kombinaciju principa, obaveza i prava, uz obaveznost svojstva pravinosti i
odgovornosti kod donosioca odluke.

Vjetaka oplodnja
Ukoliko postoji potreba za vjetakom oplodnjom, ona je dozvoljena pod uvjetom da se
muevljevom spermom oplodi jajace njegove supruge bez obzira da li bila u pitanju
samo potpomognuta oplodnja u maternici, ili vanmaterina oplodnja. Nije dozvoljena
vjetaka ili prirodna oplodnja ukoliko se pozajmljuje tua sperma ili tue jajace mimo
suprunika.

SUROGAT
Razlozi za zabranu: U suprotnosti je sa normalnim raanjem Bioloki dovodi do podjel
e majinstva i do zabune o tome ko je majka Dovodi do eksploatacije siromanih (suro
gat biznis je itekako razvijen u svijetu).

EUTANAZIJA i pitanja SMRTI

ivot i smrt su ekskluzivno u Boijim rukama.
ovjek nema pravo intervencije.

SAMOUBISTVO
I sami sebe ne ubijajte. Uistinu! Allah je vama Milosrdan. En-Nisa, 29

EUTANAZIJA
Eutanazija je nespojiva s islamskim uenjem i svjetonazorom, te je prema tome zabr
anjena. Aktivna eutanazija je vrsta ubistva, to je erijatski zabranjeno.

Samo Bog odluuje o smrti: I nije za duu da umre, izuzev s dozvolom Allahovom, u rok
u (u knjizi); zapisanom. (Alu-Imran,145)

Pitanja:
Kada se njega moe prekinuti (iskljuiti aparati)?
Kada nastupa smrt modana smrt ili prekid rada srca i respiratornih organa? Kada j
e dozvoljeno uzimati organe od donatora?

PATNJA

Patnju treba olakati, ali se ona razumjeva kao duevno proienje za ovjeka iskuanoga n
e i njegove blinje.

PRESTANAK MEDICINSKOG TRETMANA

Dozvoljeno je obustaviti lijeenje osobe za koju ljekari ocijene da vie nema nade u
ozdravljenje, ukljuujui i skidanje sa aparata za vjetako disanje i vjetako odravanje
votoka. Obustava lijeenja, tzv. pasivna eutanazija, u spomenutom sluaju se ne tret
ira kao ubistvo. Prof. Dr. Enes Ljevakovi, fetva-i-emin

DONACIJA ORGANA
Kada je rije o doniranju organa, postoje dvije situacije: prva je kada je donor iv
ovjek, a druga je kada se radi o tzv. kadaverinoj transplantaciji, odnosno donira
nju organa nakon smrti. U oba sluaja zabranjeno je donirati, odnosno transplantir
ati reproduktivne organe, kao i vanjske organe, izuzev one ronjae, jer bi to predst
avljalo masakriranje lea, to je zabranjeno u islamu. Kada je rije o transplantaciji
sa ivog donora, uvjetuje se da to ne teti njegovom zdravlju, da je rije o nunoj tra
nsplantaciji radi spaavanja ivota pacijenta, te da postoje realne anse za uspjeh tr
ansplantacije.

Da li je modana smrt zavretak ljudskog ivota?

Tri su miljenja kod savremenih islamskih uenjaka po ovom pitanju: Prvo miljenje: Mod
ana smrt nije zavretak ljudskog ivota. Drugo miljenje: Onaj koji umre modanom smru ok
renuo je lea ivotu i postao je podoban da se na njemu primjene neki propisi smrti.
Tree miljenje: Modana smrt je kraj ljudskog ivota.

Radih (odabrano) miljenje: prvo miljenje, tj. da modana smrt nije zavretak ljudskog i
ota.
Dokazi:

Veina ljekara nisu potpuno ubijeeni da je dua napustila tijelo umrlog modanom smru.
akoe, veina ljekara smatra da umrli modanom smru nije doao u fazu potpune smrti. Fik
sko pravilo: sumnja ne potiskuje ubjeenje, ubjeeni smo da je on iv a sumnjamo u nje
govu smrt. Stvarnost je potvrdila da su mnogi koji su umrli modanom smru vratili s
e normalnom ivotu.


Imajui u vidu da se umrli modanom smru smatra ivim, nije dozvoljeno otvaranje njegov
a tijela i vaenje organa dok je pod aparatima, jer se to smatra zloinom. Dozvoljen
o uzeti njegove organe nakon to mu se skinu aparati i utvrdi da je erijatski umro.

Hvala na panji!
Eldin Sua