UNIVERZITET U TRAVNIKU

PRAVNI FAKULTET U KISELJAKU

OPE PRAVO

POJAM I METOD UTVRIVANJA BITNO SMANJENE

URAUNLJIVOSTI U KRIVINOM PRAVU
Seminarski rad iz predmeta Krivino pravo I

Kandidati:
Muji Aldina 1267/12,
Kazi Nermina1384/12

Mentor
Prof.dr.Gordana Mri

Kiseljak,oktobar, 2013.
SADRAJ:

1. UVOD....................................................................................................................... 3
2. ELEMENTI URAUNLJIVOSTI I BITNO SMANJENE URAUNLJIVOSTI............................4
2.1. Uraunljivost......................................................................................................... 4
2.2. Bitno smanjena uraunljivost...................................................................................... 5
3. METOD UTVRIVANJA BITNO SMANJENE URAUNLJIVOSTI......................................7
4. BITNO SMANJENA URAUNLJIVOST I POSEBNA PSIHIKA STANJA NEKIH
MALOLJETNIH I MLAIH PUNOLJETNIH OSOBA.............................................................9
5. KRIVINOPRAVNI UINCI BITNO SMANJENE URAUNLJIVOSTI.................................12
5. ZAKLJUAK........................................................................................................... 14
6. LITERATURA........................................................................................................... 15

1.UVOD

U samom uvodu emo naglasiti da svaka drava ima svoj pravni sistem u kojem su obuhvaena
mnogobrojna i raznovrsna pravila kojima su ureena organizacija, funkcioniranje vlasti, raznih
javnih slubi, meuljudski odnosi i pretpostavke vane za ostvarivanje raznih ciljeva od opeg ili
zajednikog i ueg ili pojedinanog interesa. Osobenost ili specifinost krivinog prava su
njegov cilj ili svrha i sredstva kojima se taj cilj ili svrha ostvaruju.
Svrha je zatita odreenih individualnih i drutvenih vrijednosti od odreenih ponaanja
pojedinca ili grupe ljudi kojima se te vrijednosti povreuju ili ugroavaju, a sredstva su prije
svega zabrinjavanje i nalaganje odreenih ponaanja, kao i prijetnja odreenim sankcijama, i to
prije svega kaznama, koje znae oduzimanje ili ograniavanje odreenih osnovnih prava onome
ko prekri zabranu ili zapovijed, i na kraju izvrenje te prijetnje prema onome ko ne uvaava
izdatu zabranu ili zapovijed i ko ih svojim ponaanjem kri.
Moemo rei da je krivino pravo skup pravnih pravila, odnosno sistem pravila koja su
meusobno ureena i usklaena,s tim da su ta pravila utemeljena na zakonskim pravnim
propisima kojima se, u cilju zatite odreenih osnovnih individualnih i drutvenih dobara i
vrijednosti od ponaanja koja ta dobra i vrijednosti povreuju ili ugroavaju, odreena ponaanja
proglaavaju za krivina djela, sa sankcijama koje se primjenjuju prema njihovim uiniteljima.
Krivinim pravom se ne tite sva pravna dobra, ve samo jedan njihov ulomak od odreenih
vrsta napada, dakle neko ponaanje zakonom smije se predvidjeti kao krivino djelo samo ako se
zadovoljavajua zatita nekog pravnog dobra ne moe ostvariti nekim blaim sredstvom, tj. da
kazna kao sankcija krivinog prava mora predstavljati posljednje sredstvo u toj zatiti.
U daljnoj obradi potruditi emo se da razradimo temu utvrivanja bitno smanjene uraunljivosti
kao element krivine odgovornosti u krivinom pravu.

2. ELEMENTI URAUNLJIVOSTI I BITNO SMANJENE URAUNLJIVOSTI

2.1. Uraunljivost

Uraunljivost je prvi element krivine odgovornosti. Da bi postojala krivina odgovornost

odreene osobe mora se prije svega utvrditi da je ona prije uinjenja krivinog djela bila u
mogunosti da rasuuje i odluuje, tj. da se mogla smisleno opredjeliti ili kontrolirati svoje
postupke.
Uraunljivost je uvijek pitanje sposobnosti da se shvati znaaj svog djela, svojih postupaka i da
se vlastito ponaanje uskladi sa vladajuim normama u odreenom drutvu. Bez uraunljivosti
nema krivine odgovornosti i kanjivosti. Prema tome, da bi neko bio krivino odgovoran mora
se van svake sumnje utvrditi da je bio uraunljiv. I pored opeg stanovita prema kojem je ovjek
sposoban da se slobodno opredjeljuje u svom ponaanju, danas jo uvijek nedostaju vrsti
kriteriji na osnovu kojih bi se utvrdilo koliko je odreena osoba u nekoj konkretnoj situaciji bila
sposobna da rasuuje i odluuje. Dakle, uraunljivost je skup intelektualnih i voljnih elemenata
koji ovjeku omoguavaju da pravilno rasuuje i pravilno odluuje o svojim postupcima.
Intelektualna strana uraunljivosti omoguava ovjeku da pravilno sagledava sebe i svijet oko
sebe, da se pravilno odvijaju procesi miljenja, povezivanja pojmova, rasuivanja i
zakljuivanja. Znai, da je ovjek u mogunosti da shvati znaaj djela koje ini, da ima predstavu
o stvarnom znaaju tog djela, da shvata ta radi, i ta e svojom radnjom prouzrokovati. Osim
toga, intelektualna strana uraunljivosti omoguava ovjeku da shvati drutveni znaaj djela koje
ini, tj. da je njegovo psihiko stanje takvo da on moe imati vrijednosni sud o svom djelu kao
drutveno pozitivnom, korisnom i prihvatljivom ili drutveno negativnom, tetnom i
neprihvatljivom.
Uraunljivost je mjerilo prema kojem se odreuje sposobnost pojedinca za krivnju, odnosno za
krivinu odgovornost. Dakle, preko uraunliivosti uspostavlja se poetni krivinopravni status
uinjenog djela i njegovog uinitelja koji je nuan za kanjivost, da bi taj status definitivno
proizaao iz krivnje i oblikovao se prema konkretnom obliku i stepenu krivnje.
Kod uraunljivosti se ispituje ispravnost psihikog aparata uinitelja, dok se kod krivnje, pod
uvjetom da je psihiki aparat ispravan, ispituje psihiki odnos uinitelja prema uinjenom djelu.

Volja je vlast nad sobom, mo upravljanja sobom ili sposobnost da se usmjere vlastiti postupci
kako bi doveli do ostvarenja postavljenog cilja. Uraunljivost i neuraunljivost su stanja koja su
znaajna za pitanje krivine odgovornosti. Izmeu tih stanja mogu postojati razliiti stepeni
prelaznih stanja u kojima ne postoji ni potpuna uraunljivost ni potpuna neuraunljivost.

2.2. Bitno smanjena uraunljivost

Nae krivino pravo poznaje stanje bitno smanjene uraunljivosti i stanje smanjene
uraunljivosti.
Stanje bitno smanjene uraunljivosti je zakonom jasno definirano, kao to su mogui odreeni
krivinopravni uinci tog stanja.
Stanje smanjene uraunljivosti zakonom nije precizno odreeno, ve se kao posebno stanje
pominje kod mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja. Smanjena uraunljivost spada
u relativno novije institute krivinog prava. On je nastao kao rezultat praktinih potreba kako bi
se rijeio problem krivine odgovornosti nekih kategorija abnormalnih delinkvenata, kao to su
nedovoljno duevno razvijene osobe, osobe u poodmakloj ivotnoj dobi, alkoholiari, psihopate,
osobe s poremeenim nagonima, itd. Takvo rjeenje nije se poznavalo u starijem zakonodavstvu,
i starijoj doktrini, ve se javlja poetkom XX vijeka kada poinje prodirati i u krivina
zakonodavstva. Prema rjeenju koje je prihvaeno u naim krivinim zakonodavstvima stanje
bitno smanjene uraunljivosti postoji kod onog uinitelja krivinog djela ija je sposobnost da
shvati znaaj svog djela ili sposobnost da upravlja svojim postupcima u vrijeme uinjenja
krivinog djela, bila bitno smanjena zbog trajne ili povremene duevne bolesti, privremene
duevne poremeenosti ili zaostalog duevnog razvoja (l.34.st2.KZ BiH, l.36.st.2.KZ FBiH,
l.14.st.2. KZ RS, l.36.st.2 KZ BDBiH).
Smanjena uraunljivost nije neki prelazni oblik izmeu uraunljivosti i neuraunljivosti, ona nije
neka samostalna kategorija ili neka varijanta polovine uraunljivosti, ve je to podvrsta
uraunljivosti.
5

Bitno smanjena uraunljiva osoba je uraunljiva osoba, ona iako oteano jo uvijek moe shvatiti
znaaj svog djela i upravljati svojim postupcima. Zbog toga je osoba koja se nalazi u stanju bitno
smanjene uraunljivosti potpuno krivino osgovorna. Takvu osobu koja je uinila krivino djelo
sud moe blaze kazniti, ali ona nije osnov koji bi doveo do iskljuenja krivine odgovornosti.1
Uraunljivost uinjenja krivinog djela ili bitno smanjene uraunljivosti se utvruje u krivinom
postupku uz pomo vjetaka ljekara-psihijatra, tj. bioloko-psiholokom metodom.

3. METOD UTVRIVANJA BITNO SMANJENE URAUNLJIVOSTI

1 Tomi, Z., Krivino pravo I, 2008.g , Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo , str.26,str.415431.
6

Bitno smanjenu uraunljivost prouzrokuju ista stanja duevne poremeenosti koja inae
prouzrokuju i neuraunljivost. Naime, ne postoje posebna duevna stanja koja bi bila specifina
za bitno smanjenu uraunljivost.
Prema tome, da li e postojati neuraunljivost ili bitno smanjena uraunljivost pri postojanju
stanja duevne poremeenosti (trajne ili privremene duevne bolesti, privremene duevne
premeenosti ili zaostalog duevnog razvoja), zavisi od snage dejstva ovih stanja na mo
rasuivanja i odluivanja. Po pravilu, duevne bolesti dovode do neuraunljivosti.
Meutim, one se mogu ispoljavati u razliitim oblicima, tako da neki od lakih oblika bolesti
imaju za posljedicu smanjenu uraunljivost. Sem toga, u odnosu na izvjesna krivina djela ista
duevna bolest moe imati za posljedicu neuraunljivost, a u odnosu na druga krivina djela
smanjenu uraunljivost. Privremene duevne bolesti, posebno one koje se javljaju kao
povremene bolesti, kada su u stanju mirovanja mogu djelovati kao uzroci smanjene
uraunljivosti. Kao uzroci smanjene uraunljivosti najee se smatraju: psihopatije,
alkoholizam, narkomanija, neuroze, poremeaji u oblasti volje, osjeanja, nagona (posebno
seksualnih) i afekata, te neka fizioloka stanja kao to su: staraka senilnost, zatvorska psihoza,
trudnoa, poroaj, klimakterijum i sl.
Krivini zakoni u Bosni i Hercegovini (l.34.st2.KZ BiH, l.36.st.2. KZ FBiH, l.14.st.2. KZ RS,
l.36.st.2 KZ BDBiH), poznaju bitno smanjenu uraunljivost. Ona postoji onda kada je kod
uinitelja krivinog djela u vrijeme njegovog uinjenja sposobnost da shvati znaaj svog djela ili
sposobnost da upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena usljed duevne poremeenosti. To
znai da svako smanjenje sposobnosti za rasuivanje i odluivanje ne dovodi do smanjene
uraunljivosti, ve samo bitno umanjene sadraja savjesti ili volje. To znai da kod nekog
uinitelja djela moe postojati smanjena sposobnost za rasuivanje ili odluivanje, ali da se ona
smatra uraunljivim. Da bi se takav uinitelj smatrao smanjeno uraunljivim, potrebno je da to
smanjenje sposobnosti za rasuivanje ili odluivanje bude izraeno u znatnom stepenu, u veoj
mjeri tako da se on ne moe smatrati uraunljivim. Izraz bitno smanjena sposobnost za
rasuivanje i odluivanje ini granicu izmeu smanjene uraunljivosti i uraunljivosti s jedne
strane, i granicu izmeu smanjene uraunljivosti i neuraunljivosti, s druge strane.

Nedovoljna duevna razvijenost maloljetnika ili mlaih punoljetnih osoba ne moe da

predstavlja osnov za postojanje bitno smanjene uraunljivosti. Bitno smanjena uraunljivost ne
obuhvata nedovoljnu duevnu razvijenost, pa se ovaj institut krivinog prava ne odnosi na
maloljetnike, odnosno mlae punoljetne osobe koje nisu dovoljno duevno razvijene.
Utvrivanje bitno smanjenje uraunljivosti vri se u odnosu na konkretno krivino djelo i to
prema vremenu uinjenja tog djela. Postojanje bitno smanjene uraunljivosti prije uinjenja ili
poslije uinjenja krivinog djela je irelevantno za krivinu odgovornost i kanjivost uinitelja. Za
razliku od neuraunljivosti koja iskljuuje krivinu odgovornost (pa i kanjivost uinitelja djela),
bitno smanjena uraunljivost nije osnov za iskljuivanje krivine odgovornosti, ve samo osnov
za blae kanjavanje.
Bitno smanjena uraunljivost je u nekim zakonodavstvima obavezni, a u drugim fakultativni
osnov za blae kanjavanje. Tako neka zakonodavstva daju ovlatenje sudovima da mogu kaznu
neogranieno ublaiti prema uinitelju krivinog djela sa bitno smanjenom uraunljivou, dok
druga predviaju ogranieno ublaavanje, tj. blae kanjavanje, ali u granicama pravila o
ublaavanju kazne predvienih zakonom.
Prema naem zakonodavstvu bitno smanjena uraunljivost je fakultativni osnov za ublaavanje
kazne. Takoe, bitno smanjena uraunljivost uinitelja krivinog djela predstavlja i osnov za
primjenu mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja iz l.71.KZ BiH, l. 74 KZ FBiH,
l.74KZ BDBiH, i l.58: KZ RS, ukoliko postoji opasnost da bi uzroci takvog stanja mogli i
ubudue da djeluju na uinitelja da uini novo krivino djelo.2

2 Petrovi, B., Jovaevi, D., 2005.g, Krivino/Kazneno pravo Bosne i Hercegovine opi dio, Pravni
fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo
8

4. BITNO SMANJENA URAUNLJIVOST I POSEBNA PSIHIKA STANJA NEKIH

MALOLJETNIH I MLAIH PUNOLJETNIH OSOBA

Polazei od toga da je zaostali duevni razvoj jedan od moguih biolokih osnova koji dovodi i
do neuraunljivosti i do bitno smanjene uraunljivosti, moe se postaviti pitanje da li bi se pod
pojam zaostalog duevnog razvoja mogla podvesti nepotpuna duevna razvijenost maloljetnika.
Kod nepotpune duevne razvijenosti radi se o tome da se neke osobe koje su neznatnije
prekoraile godine punoljetstva nisu potpuno duevno razvile zbog nekih individualnih svojstava
ili zbog negativnih uticaja spoljnih okolnosti na njihov razvoj u doba maloljetstva. Zbog toga je
mogue da i stepen duevne razvijenosti mlae punoljetne osobe odgovara stepenu duevnog
razvoja maloljetnika.
Meutim, stanje nepotpune duevne razvijenosti mlaih punoljetnih osoba u psihopatolokom
pogledu, ne odgovara zaostalom duevnom razvoju koji se ima u vidu kao oblik duevne
poremeenosti, zbog ega to stanje ne predstavlja osnov ni za iskljuenje uraunljivosti, ni za
postojanje bitno smanjene uraunljivosti.
Isto tako ni nedovoljna duevna razvijenost maloljetnika ne moe predstavljati

osnov za

postojanje bitno smanjene uraunljivosti, jer bitno smanjena uraunljivost ne obuhvata i

nedovoljnu duevnu razvijenost. U procesu razvoja kod maloljetnika moe postojati stanje koje
je adekvatno smanjenoj uraunljivosti, ali je to stanje sasvim druge prirode u odnosu na
smanjenje psihikih sposobnosti koje nastaje usljed duevnih poremeaja.
Kako bitno smanjena uraunljivost dovodi do krivine odgovornosti, a odgovornost do
kanjivosti, ovaj institut se ne odnosi na maloljetnike koji nisu dovoljno duevno razvijeni jer bi
kod njih i primjena blage kazne mogla negativno uticati na njihov dalji duevni razvoj. Stoga se
odgojne mjere javljaju kao mnogo prikladnije sredstvo za krivinopravni tretman nedovoljno
duevno razvijenih maloljetnika.
Prema tome, maloljetni uinitelji krivinih djela, prema dostignutom stepenu duevnog razvoja
mogu da budu ili uraunljivi, to znai krivino odgovorni, ili neuraunljivi ili krivino
neodgovorni, dok nikako ne mogu biti bitno smanjeno uraunljivi. Na takav zakljuak, uostalom
upuuje i stav zakonodavca u odredbama o kanjavanju starijih maloljetnika i o odmjeravanju
9

kazne maloljetnikog zatvora. U tim odredbama izriito se pominje i visoki stepen krivine
odgovornosti, zbog kojeg pored ostalog ne bi bilo opravdano izrei odgojnu mjeru, to svakako
podrazumijeva punu uraunljivost, a ne neki oblik smanjene, pa ak ni bitno smanjene
uraunljivosti maloljetnog uinitelja. S druge strane, pored ostalih okolnosti koje sud uzima u
obzir pri odmjeravanju kazne maloljetnikog zatvora starijem maloljetniku, a to su zapravo one
iste okolnosti koje se vrednuju i kod odmjeravanja kazne punoljetnim krivino odgovornim
uiniteljima krivinih djela, a posebno treba imati u vidu stepen duevne razvijenosti
maloljetnika.3
Moemo zakljuiti da je uraunljiv onaj uinilac djela koji ima normalan, pravilan odnos prema
kazni, koji u njoj vidi zlo koje mu se namee i ija je funkcija da djeluje zastraujue. Odsustvo
sposobnosti da se saznaje ovakvo psihiko reagovanje na kaznu iskljuivalo bi uraunljivost, a
time i sam osnov za primjenu kazne. Kao to je prethodno ukazano, odreivanje osnova
uraunljivosti je teorijsko i prevashodno filozofsko pitanje. Ono je van svake sumnje znaajno za
krivino pravo, jer treba da usmjeri utvrivanje krivine odgovornosti na one komponente koje
su relevantne za ocjenu da li se uinjeno djelo moe pripisati uiniocu, odnosno da li je on kriv
za takvo ponaanje. Utvrivanje tih okolnosti stvara pravnu osnovu za krivinu odgovornost a
time i kanjivost. Za to pitanje osnova u krivinopravnoj nauci mora da se posmatra u kontekstu
krivine odgovornosti uopte, a pravilan pristup ovom problem treba da poslui kretanju takvog
zakonodavnog rjeenja koje bi bilo i nauno zasnovano i drutveno prihvatljivo. Nema nikakve
sumnje da u toj komponenti krivine odgovornosti koju nazivamo sposobnost za odluivanje,
pitanje slobodne volje ima poseban znaaj. Samo ovjek iji su postupci izraz njegove volje,
njegovog odluivanja moe i treba da bude krivino odgovoran. Prihvatanje apsolutno slobodne
volje u istoj mjeri je ekstremno i neprihvatljivo kao i shvatanje da je ovjekovo ponaanje nuni
izraz unutranjih ali i spoljnih determinanti.
Nije sporno da je ovjek najsavrenije ivo bie koje je u svom razvoju dostiglo sposobnost da
samostalno odluuje o svom ponaanju i da svjesno izaziva promjene u spoljnjem svijetu. Ali
ovjek je i drutveno bie koje ivi u odreenom irem ili uem drutvenom miljeu koje je
izloeno uticaju tih spoljnih faktora, koji se na odreeni nain integriu i u samu linost ovjeka,
utiu na formiranje njegovog karaktera, sklonosti, emocija i drugo. Tako neto to je spoljanje
3 Tomi, Z., 2008.g, Krivino pravoI,Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, str.434.-435.
10

postaje unutranje, dio linosti ovjeka. Uz to, svaki ovjek posjeduje i neku svoju individualnost
kako u biolokom tako i posebno u psihikom smislu i ta individualnost se takoe manifestuje
kroz njegovo ponaanje. U ovakvoj koncepciji osnova uraunljivosti teorije o slobodi volje
osvjetljavaju samo jednu stranu ovog psihikog stanja i to na jednostavan nain.4

4 Lazarevi, LJ., 2000.god., Krivino pravo Jugoslavije; Savremena administracija; Beograd., str.192.
11

5. KRIVINOPRAVNI UINCI BITNO SMANJENE URAUNLJIVOSTI

Bitno smanjena uraunljivost ne iskljuuje krivinu odgovornost. Uinitelji koji su krivino djelo
izvrili u stanju bitno smanjene uraunljivosti su krivino odgovorni, s tim da se mogu blae
kazniti. Prema tome, bitno smanjena uraunljivost predstavlja zaseban opi fakultativni osnov za
ublaavanje kazne. Mogunost ublaavanja kazne je dakle glavni pravni uinak bitno smanjene
uraunljivosti. Pri tome, ublaavanje kazne moe doi u obzir samo onda ako se uinitelj nije
samoskrivljeno doveo u takvo stanje, na primjer upotrebom alkohola, opojnih droga ili na neki
drugi nain (l.34.st.4.KZ BiH).
Ublaavanje kazne u sluaju bitno smanjene uraunljivosti moe da bude obligatorno, to znai
da se uinitelju kazna mora ublaiti, ili moe da bude fakultativno, to znai da se kazna
uinitelju moe ublaiti. Pri tome ublaavanje kazne moe da bude neogranieno, to znai da po
slobodnoj ocjeni suda se ublaava kazna, ili ogranieno, to znai da je ublaavanje vezano za
odreena pravila o ublaavanju kazne5.
Nae krivino zakonodavstvo prihvata fakultativno, i to ogranieno ublaavanje kazne, za
krivino djelo koje je uinjeno u stanju bitno smanjene uraunljivosti. To znai da se takav
uinitelj moe kazniti u granicama kazne koja je propisana za to krivino djelo, a moe se i blae
kazniti. Smatra se da fakultativno ublaavanje kazne omoguava potpuniju individualizaciju
kazne, s obzirom na dosta iroke kaznene okvire sa prilino niskom donjom granicom kazne, ili
sa alternativno predvienim vrstama kazne, zbog ega bi obligatorno ublaavanje kazne moglo
da iskljui ostvarenje njene svrhe. Ogranieno ublaavanje kazne vri se prema pravilima koja se
odnose na granice ublaavanja kazne.
Drugi krivinopravni uinak ogleda se u tome to se uinitelju koji je krivino djelo uinio u
stanju bitno smanjene uraunljivosti uz kaznu ili uvjetnu osudu moe izrei i mjera sigurnosti
obaveznog psihijatrijskog lijeenja, ako postoji opasnost da bi uzroci takvog stanja mogli i
ubudue djelovati na uinitelja da uini novo krivino djelo ( l.71.st.1.KZ BiH).6
5 www.pravniportal.com, 17.10.2013.g , pristup u 2100h
6.Tomi, Z., Krivino pravo I, 2008.g, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu,Sarajevo,str.434 -436.
12

Pogledat emo samo odreeni dio KZ FBiH koji se odnosi na krivinu odgovornost.
Elementi krivine odgovornosti
lan 33.
1) Krivino je odgovoran uinitelj koji je uraunljiv i kriv za uinjeni krivino djelo
2) Uinitelj je kriv ako je krivino djelo uinio s umiljajem
3) Uinitelj je kriv iako je krivino djelo uinio iz nehata,ako to zakon izriito propisuje
Uraunljivost
lan 34.
1) Nije uraunljiva osoba koja u vrijeme uinjenja krivinog djela nije mogla shvatiti znaaj
svog djela ili nije mogla upravljati svojim postupcima zbog trajne ili privremene duevne
bolesti, privremene duevne poremeenosti ili zaostalog duevnog razvoja i
neuraunljivosti.
2) Uinitelj krivinog djela ija je sposobnost da shvati znaaj svog djela ili sposobnost da
upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena zbog nekog stanja iz stava 1. ovog lana
moe se blae kazniti (bitno smanjena uraunljivost).
3) Krivino je odgovoran uinitelj krivinog djela koji je upotrebom alkohola, droga ili na
drugi nain doveo sebe u stanje u kome nije mogao shvatiti znaaj svog djela ili
upravljati svojim postupcima, ako je u vrijeme dovoenja u to stanje djelo bilo
obuhvaeno njegovim umiljajem ili je u odnosu prema krivinom djelu kod njega
postojao nehat a zakon za takvo djelo propisuje krivinu odgovornost za nehat
(samoskrivljena neuraunljivost).
4) Bitno smanjena uraunljivost u koju se uinitelj doveo na nain iz stava 3. ovog lana ne
moe biti osnov za ublaavanje kazne7.

7 www.pravniportal.com, 17.10.2013.g od., pristup u 2100h ; KZ FBIH preieni tekst

13

5. ZAKLJUAK

Uraunljivost je uvijek pitanje sposobnosti da se shvati znaaj svog djela, svojih postupaka i da
se vlastito ponaanje uskladi sa vladajuim normama u odreenom drutvu. Bez uraunljivosti
nema krivine odgovornosti i kanjivosti. Prema tome, da bi neko bio krivino odgovoran mora
se van svake sumnje utvrditi da je bio uraunljiv
Stanje bitno smanjene uraunljivosti postoji kod onog uinitelja krivinog djela ija je
sposobnost da shvati znaaj svog djela ili sposobnost da upravlja svojim postupcima u vrijeme
uinjenja krivinog djela, bila bitno smanjena zbog trajne ili povremene duevne bolesti,
privremene duevne poremeenosti ili zaostalog duevnog razvoja
Nije sporno da je ovjek najsavrenije ivo bie koje je u svom razvoju dostiglo sposobnost da
samostalno odluuje o svom ponaanju i da svjesno izaziva promjene u spoljnjem svijetu. Ali
ovjek je i drutveno bie koje ivi u odreenom irem ili uem drutvenom miljeu koje je
izloeno uticaju tih spoljnih faktora, koji se na odreeni nain integriu i u samu linost ovjeka,
utiu na formiranje njegovog karaktera, sklonosti, emocija i drugo.

14

6. LITERATURA
1. Lazarevi , LJ., 2000g., Krivino pravo Jugoslavije, Savremena administracija, Beograd

2. Petrovi, B., Jovaevi, D., 2005.g., Krivino/Kazneno pravo Bosne I Hercegovine opi dio,
Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo
3. Tomi,Z., 2008.g, Krivino pravo I; Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.,

4. www.pravniportal.com

5.www.mup.ks.gov.ba

15