Professional Documents
Culture Documents
Skripta Praksa Za Drugi Razred III Stepen
Skripta Praksa Za Drugi Razred III Stepen
Skripta
PRAKSA ZA DRUGI RAZRED
(III stepen)
Autor: Mensur aki
2006/2007
ELEKTRINE INSTALACIJE
UVOD
Kroz obrazovni program ovog zanimanja uenici
usvajaju teorijska znanja iz opih i strunih predmeta,
a kljuna znanja su ona iz osnova elektrotehnike,
mjerenja u elektrotehnici, elektrikih strojeva, el,
instalacija, kuanskih aparata i znanja iz praktine
nastave potrebna za samostalno obavljanje poslova.
Obrazovni program elektromehaniara osposobljava
polaznike za obavljanje poslova ispitivanja, odravanja
i popravake strojeva, njihovog sklapanja i rasklapanja,
popravke kuanskih aparata, klima-ureaja te voenja
poslova u obrtu.
Poslovi se obavljaju uglavnom u zatvorenom prostoru
(obrtniki pogoni i servisi), a dijelom i na terenu (na
poziv klijenata). Vei je dio poslova mogue obavljati
sjedei, no nekad je potrebno zauzeti razliite poloaje
tijela prilagoavajui se poloaju strojeva i aparata.
ELEKTRINE INSTALACIJE
UVOD
ELEKTRINE INSTALACIJE
VRSTE I NAMJENA ELEKTRINIH INSTALACIJA
ELEKTRINE INSTALACIJE
TEHNOLOGIJA IZVOENJA ELEKTRINIH INSTALACIJA
Prema nainu ugradnje provodnika i opreme,
instalacija moemo podijeliti u dvije grupe:
1. Podbukne
2. Nadbukne
ELEKTRINE INSTALACIJE
TEHNOLOGIJA IZVOENJA ELEKTRINIH INSTALACIJA
1. Podbukne
ELEKTRINE INSTALACIJE
TEHNOLOGIJA IZVOENJA ELEKTRINIH INSTALACIJA
1.
Nadbukne
a) OG instalacije
b) OG instalacije SPN cijevima
c) Nadbukne kanalne instalacije
ELEKTRINE INSTALACIJE
TEHNOLOGIJA IZVOENJA ELEKTRINIH INSTALACIJA
Postupak izvoenja podbuknih (klasinih) elektrinih instalacija sastoji se od sljedeih
faza rada
Tehnika priprema
ELEKTRINE INSTALACIJE
TEHNOLOGIJA IZVOENJA ELEKTRINIH INSTALACIJA
ELEKTRINE INSTALACIJE
SASTAVLJANJE SPECIFIKACIJE POTREBNOG MATERIJALA
Jednopolna ema elektrine instalacije dvosobnog stana
ELEKTRINE INSTALACIJE
SASTAVLJANJE SPECIFIKACIJE POTREBNOG MATERIJALA
ELEKTRINE INSTALACIJE
SASTAVLJANJE SPECIFIKACIJE POTREBNOG MATERIJALA
ELEKTRINE INSTALACIJE
SASTAVLJANJE SPECIFIKACIJE POTREBNOG MATERIJALA
SPECIFIKACIJA MATERIHALA - PRIMJER
1. Ormari za smjetaj stepeninog
automata, pomonogrekleja, automa
tskog osiguraa i stezaljki za ugradnju
u zid dim. 200x200x120mm
2. Stepenini automat 220V 50Hz 0-360 sec.
3. Pomoni relej 220V 50Hz Kontakti AC 2x20A
4. Automatski osigura dvopolni 220V, 20A
5. Kabel PR/R 2x2,5mm2
6. Kabel PR/R 2x1,5mm2
7. Razvodna kutija fi VC fi...mm.
8. Kutija za ugradnju za aktiviranje za
Kativiranje stubine rasvjete PVC fi...mm
9. Plafonjera sa grlom E27
10. arulja 220V/100W
11. Taster za aktiviranje zasvjete kom
12. Izolacijska traka
13. Tablovi za plafonjere
14. Vijci za plafonjere
15. Gips alabasrer
kom
kom
kom
kom
m
m
kom
1
1
1
1
70
70
1.700,00
620,00
320,00
37,00
12,00
9,00
223,00
kom
kom
kom
kom
kom
kom
kom
kg
44
22
22
44
5
66
66
10
2,00
26,00
1,50
6,00
1,00
0,40
0,40
1,00
ELEKTRINE INSTALACIJE
PROSTORNI RAZNJETAJ INSTALACIJE U STAMBENOJ
PROSTORIJI
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI
Definicija
Ureaji u kojima su smjeteni potrebni aparati i instrumenti kojima se
osigurava, kontrolie ispravnost instalacije i upravlja prikljuenim
troilima
Karakteristika
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI
MATERIJAL RAZVODNIH UREAJA
Lim
Silumin
Plastini materijali
eljezo
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA INDUSTRIJU
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA INDUSTRIJU
Podjela:
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA INDUSTRIJU
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA INDUSTRIJU
RAZVODNI UREAJI OD
PLASTINE MASE
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA INDUSTRIJU
GLAVNI RAZVODNI ORMAR
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA INDUSTRIJU
JEDNOPOLNA EMA GRO
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA INDUSTRIJU
SPECIFINI SLUAJEVI
VALJAONICE...
ELJEZARE
- Atmosfera je zagaena
- RU se postavljaju u posebne prostorije potpuno odvojeno od glavnih
pogonskih prostorija
- Nisu potrebni ni klasini ormari nego se elektrini ureaji postavljaju
na nosae
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA INDUSTRIJU
RAZVODNA BATERIJA
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA INDUSTRIJU
SASTAVLJANJE RAZVODNE BATERIJE
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA INDUSTRIJU
KARAKTERISTIKE RAZVODNE BATERIJE
Kuita ormaria su izvedena na modularnom principu sa osnovnom
modulnom jedinicom
Imaju predviene otvore za spajanja na bonim stranama to
omoguava slaganje razvodnih baterija eljenog oblika
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA INDUSTRIJU
DISTRIBUTIVNI RAZVODNI ORMARI (DRO)
Materijal: poliester
Mjesto montae: spoljanja montaa na mjestima grananja kablova
gradske NN elektrine mree
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA INDUSTRIJU
NV IZOLIRANE PRUGE
Montiraju se direktno na sabirnice
koje su udaljene jedna od druge 185
mm
Omoguavaju da se na malom
prostoru smjesti vei broj kablovskih
prikljuaka
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA INDUSTRIJU
ORMAR ZA RADILITE
Montaa: prenosni
Prikljuenje: na DRO ili NN ormar u najblioj trafostanici
Upotreba: napajanje troila na graevinskom radilitu ili u krugu
industrijskog pogona gdje vladaju teki pogonski uslovi
Zatita od opasno napona dodira: zatitna strujna sklopka
Pristup prikljunicama, osiguraima: kroz eona vrata
Pristup brojilu: kroz druga vrata koja se mogu plombirati
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA INDUSTRIJU
ORMAR ZA RADILITE
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA STAMBENE OBJEKTE
ema elektrine instalacije individualnih objekata za podzemni i
nadzemni prikljuak
Za niskonaponske prikljuke
individualnih stambenih/poslovnih
objekata (smatra se objekat sa 4 ili
manje mijernih mijesta)
upotrebljavaju se slijedei razvodni
ormari:
Kuni prikljuni ormari(KPO);
Mijerni ormari (MO);
Stanski razdjelnik (SR).
Razvodni ormari za stambene
objekte su tehnikim preporukama
JP Elektroprivreda BiH od 1999
godine tipizirani. Ranije u naoj
zemlji razvodni ormari nisu bili
tipizirani ve su ih elektroinstalateri
proizvodili po odreenim uslovima.
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA STAMBENE OBJEKTE
Podzemni prikljuak objekta na nadzemnu mreu
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA STAMBENE OBJEKTE
Nadzemni prikljuak objekta sa SKS
a - preko zida, b preko krova, c preko krovnog nosaa
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA STAMBENE OBJEKTE
Vrste glavnog razvoda viespratnih objekata niske i visoke
spratnosti KLASINI SISTEM
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA STAMBENE OBJEKTE
Vrste glavnog razvoda viespratnih objekata niske i visoke
spratnosti KLASINI SISTEM
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA STAMBENE OBJEKTE
Kuni prikljuni ormari (KPO)
KPO je ormar u kojem se povezuje elektrodistributivna mrea s elektrinom
instalacijom objekta. U kunom prikljunom ormariu obavezno je izvedeno
rastavno mjesto s glavnim osiguraima objekta. KPO se obavezno ugrauje u
sluaju kablovskog podzemnog prikljuka.
Kuni prikljuni ormari se ugrauje kod podzemnog prikljuka, tako da donji
rub ormaria bude na visini od 0,7 do 1,1m od ureene kote tla stajalita (na
fasadu, u fasadu ili ograni zid objekta). KPO treba biti izraen od atestiranog
izolacionog PVC materijala ili od provodnog materijala (lim) uz primjenu
odgovarajue zatite od opasnog napona dodira.
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA STAMBENE OBJEKTE
Kuni prikljuni ormari (KPO)
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA STAMBENE OBJEKTE
Mijerni ormari (MO)
je tipizirani ormar smjeten na fasadi individualnog stambenog objekta u kojem
je postavljena oprema koja ini mjerno mjesto, Mjerno mjesto elektrine
energije je sklop mjernih i pomonih ureaja koji slue za mjerenje isporuene
elektrine energije.
MO1 460x300x240
MO2 460x400x240
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA STAMBENE OBJEKTE
Mijerni ormari (MO)
Mjerni ormari se izrauje od atestiranog izolacionog PVC materijala,
kao uzidni ili nadbukni, ili od provodnog materijala (lim) uz primjenu
odgovarajue zatite od opasnog napona dodira. MO se obavezno
naslanja na KPO tako da visina otvora za oitanje iznosi 1,7m. Ormari
mora biti izraen u zatiti IP 54 to podrazumjeva da treba imati vrata
izvedena tako da je onemoguen prodor vode u ormari. Vrata MO
moraju biti izradena od PVC mase koja je providna ili na vratima mora
biti u visini brojanika postakljeni otvor za oitanje stanja brojila i
kontrolu poloaja ruice/dugmeta termomagnetnog prekidaa-limitera.
Tipizirano se MO izrauje u dvije veliine: MO-1 za smjetaj jednog
monofaznog brojila i MO-2 mogunost smjestaja dva monofazna ili
jednog trofaznog brojila.
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA STAMBENE OBJEKTE
Stanski razvodnik (SR)
Stanski razdjelnici se ugrauju u stanu, najee iznad ulaznih vrata,
nadbukno ili podbukno. Namijenjeni su za stambene, poslovne,
kolske i sline objekte. Stanski razdjelnici se izrauju od termoplasta
(npr. polyflam) kao 1,2,3, 4-redni. U stanske razdjelnike se ugrauju
osigurai i zatitno-strujne sklopke za prekostrujnu zatitu strujnih
krugova u stanu, postavljanjem na standardni nosa (letvu) 35mm.
Tehnikom preporukom JP elektroprivreda BiH od 1999 godine zatita
od indirektnog dodira dijelova pod naponom se vri obaveznom
ugradnjom strujno-zatitne sklopke s diferencijalnom strujom prorade
30mA u strujne krugove troila sa metalnim kuitima i prostorijama sa
kadom i tuem ili ugradnjom jedne strujno-zatitne sklopke sa strujom
prorade 30mA za cjelokupnu instalaciju objekta (limitator u brojilu sa
strujom prorade 500mA predstavlja samo dopunsku zastitu).
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA STAMBENE OBJEKTE
Stanski razvodnik (SR)
je ormar sa osiguraima montiran u stanu, a slui za razdiobu elektrine
energije po strujnim krugovima stana.
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA STAMBENE OBJEKTE
Stanski razvodnik (SR)
U SR se mogu ugraditi i signalna sijalica, instalacioni kontaktor,
zujalica, zvonce itd. Svaki stanski razdjelnik mora imati stezaljke za
neutralni i zatitni vodi N/PE, kao i bakarne sabirnice za fazne vodie
(sabirnice se montiraju direktno na osigurae).
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA STAMBENE OBJEKTE
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA STAMBENE OBJEKTE
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA STAMBENE OBJEKTE
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA STAMBENE OBJEKTE
Instalacijoni osigurai, izbor i postavljanje
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA STAMBENE OBJEKTE
Rastalni osigurai
su elementi nadstrujne zatite koji
djeluju na principu Jouleove topline.
Kod kratkog spoja strujnog kruga
dolazi do pregrijavanja i taljenja
rastalne niti, a time i do prekida
strujnog kruga. Nit e se momentalno
rastaliti kod 300% nazivne struje
osiguraa tj. rastalnog uloka. Ako je
struja kroz rastalni uloak 200%
nazivne struje nit e se rastaliti za
priblino 2 sata.
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA STAMBENE OBJEKTE
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA STAMBENE OBJEKTE
PODJELA OSIGURAA
RASTALNI,
Aparatni tip - B
Instalacijski tip D
Veliine DII,DIII,
DIV, DV
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA STAMBENE OBJEKTE
UZ - element
je element osiguraa kod kojih se
prikljuak vodova vri s prednje
strane i postavlja se na razvodne
ploe od eljeznog lima.
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA STAMBENE OBJEKTE
TZ element
je element osiguraa kod kojih se
prikljuak vodova vri sa stranje
strane razvodne ploe i postavlja
se na izolacione materijale.
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA STAMBENE OBJEKTE
EZ, EZR i (EZN, EZV) element
Izraeni od porculana i mesinga. Postavljaju se na noseu metalnu plou.
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA STAMBENE OBJEKTE
Dijelovi osiguraa
Tip D
A tijelo (osnova) DII
B - kontaktni prsten, (kalibracijski
prsten)
C - rastalni uloak (umetak, patrona)
D glava (kapa) DII
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA STAMBENE OBJEKTE
NISKONAPONSKI VISOKOUINSKI OSIGURAI - NV
ULOCI
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA STAMBENE OBJEKTE
NISKONAPONSKI VISOKOUINSKI OSIGURAI - NV
OSNOVA TROPOLNA, JEDNOPOLNA
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA STAMBENE OBJEKTE
NISKONAPONSKI VISOKOUINSKI OSIGURAI - NV
IZOLACIONA RUKA
(upotrebljava se za pravilno i bezopasno vaenje i stavljanje uloka)
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA STAMBENE OBJEKTE
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA STAMBENE OBJEKTE
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA STAMBENE OBJEKTE
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA STAMBENE OBJEKTE
jednopolni
dvopolni
troploni
DLS 5, - B, 6 A
DLS 5, - B, 10 A
DLS 5, - B, 16 A
DLS 5, - B, 20 A
DLS 5, - B, 25 A
DLS 5, - B, 35 A
DLS 5, - B, 40 A
DLS 5, - B, 50 A
DLS 5, - B, 63 A
DLS 5, -B, 6 A
DLS 5, -B, 10 A
DLS 5, -B, 16 A
DLS 5, -B, 20 A
DLS 5, -B, 25 A
DLS 5, -B, 35 A
DLS 5, -B, 40 A
DLS 5, -B, 50 A
DLS 5, -B, 63 A
DLS 5, -B, 6 A
DLS 5, -B, 10 A
DLS 5, -B, 16 A
DLS 5, -B, 20 A
DLS 5, -B, 25 A
DLS 5, -B, 35 A
DLS 5, -B, 40 A
DLS 5, -B, 50 A
DLS 5, -B, 63 A
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA STAMBENE OBJEKTE
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA STAMBENE OBJEKTE
Automatski osigura - instalacijski prekida
ednopolni, dvopolni i troplolni
ELEKTRINE INSTALACIJE
ZATITNE SKLOPKE
FID Strujne zatitne sklopke DFS, 230V, 50 HZ, 10kA
FID sklopka DFS 2 (dvopolna)
16/0,01 16/0,03 16/0,10 16/0,30 16/0,50
25/0,01 25/0,03 25/0,10 25/0,30 25/0,50
40/0,01 40/0,03 40/0,10 40/0,30 40/050
63/0,01 63/0,03 63/0,10 63/0,30 63/050
ELEKTRINE INSTALACIJE
ZATITNE SKLOPKE
FID Strujne zatitne sklopke DFS, 230V, 50 HZ, 10kA
FID sklopka DFS 4 (etveropolna)
25/0,01 25/0,03 25/0,10 25/0,30 25/0,50
40/0,01 40/0,03 40/0,10 40/0,30 40/050
63/0,01 63/0,03 63/0,10 63/0,30 63/050
80/0,01 80/0,03 80/0,10 80/0,30 80/050
100/0,01 100/0,03 100/0,10 100/0,30 100/050
125/0,01 125/0,03 125/0,10 125/0,30 125/050
ELEKTRINE INSTALACIJE
ZATITNE SKLOPKE
FID Strujna zatitna sklopka DFS4 FT, s daljinskim okidanjam za
FID sklopke DFS 2 i DFS 4, 230/400V, 50 HZ, 10kA, AC 230V/6A,
DC 230V/1A
FID sklopka DFS 4 FT (etveropolna)
40/0,03 40/050
63/0,03 63/050
ELEKTRINE INSTALACIJE
DIREKTNO MJERENJE SNAGE
ELEKTRINA BROJILA
slue za mjerenje i regiristranje potronje elektrine energije.
lzrauju se kao jednofazna i trofazna (za tri ili etiri vodia), a to su
troina ili etveroina trofazna brojila.
ELEKTRINE INSTALACIJE
DIREKTNO MJERENJE SNAGE
ELEKTRINE INSTALACIJE
DIREKTNO MJERENJE SNAGE
ELEKTRINE INSTALACIJE
DIREKTNO MJERENJE SNAGE
ELEKTRINE INSTALACIJE
DIREKTNO MJERENJE SNAGE
VIETARIFNA ELEKTRINA BROJILA
Dvotarifna ili vietaritna brojila se koriste u distributivnim podrujima
u kojima postoji dnevna; (via) i nona (nia) tarifa tj. cijena Kilovatsata. Takva su elektromehanika broiila s dva cifarnika (brojanika) i
jednim kretnim mehanizmom. Odreeni elektromagnet prebacuje
jedan ili drugi cifarnik na kretni mehanizam. Ukljuivanje
elektromagneta vri elektrini uklopni sat koji moe biti u brojilu ili
pored brojila. Kada je uklopni sat zasebna cjelina, moe da slui za
vie dvotarifnih brojila u istom razvodnom ormaru. Savremeno
prebacivanje sa jedne na drugu tarifu vri se elektronski iz centra uz
pomo elektronske jedinice ugraene u samo brojilo ili upotrebom
MTK tonfrekventnih prijemnika (mrena telekomunikaciona
komanda).
ELEKTRINE INSTALACIJE
DIREKTNO MJERENJE SNAGE
ELEKTRINE INSTALACIJE
DIREKTNO MJERENJE SNAGE
EMA VEZIVANJA TROFAZNOG TROSISTEMSKOG
ELEKTRINA BROJILA
ELEKTRINE INSTALACIJE
DIREKTNO MJERENJE SNAGE
IZGLED TROFAZNOG JEDNOTARIFNOG I DVOTARIFNOG
ELEKTRINOG BROJILA
ELEKTRINE INSTALACIJE
UZEMNLENJE
Pogonsko
Zatitno
Gromobransko
ELEKTRINE INSTALACIJE
UZEMNLENJE
ELEKTRINE INSTALACIJE
UZEMNLENJE
IZJEDNAENJE POTENCIJALA
ELEKTRINE INSTALACIJE
UZEMNLENJE
GLAVNI PRIKLJUAK ZA UZEMLJENJE
ELEKTRINE INSTALACIJE
UZEMNLENJE
ELEKTRINE INSTALACIJE
UZEMNLENJE
ELEKTRINE INSTALACIJE
UZEMNLENJE
ELEKTRINE INSTALACIJE
UZEMNLENJE
ELEKTRINE INSTALACIJE
UZEMNLENJE
ELEKTRINE INSTALACIJE
UZEMNLENJE
ELEKTRINE INSTALACIJE
UZEMNLENJE
ELEKTRINE INSTALACIJE
UZEMNLENJE
ELEKTRINE INSTALACIJE
PRIKLJUNICE SA ZATITNIM KONTAKTOM
ELEKTRINE INSTALACIJE
RAZVODNI UREAJI ZA STAMBENE OBJEKTE
Nain izvoenja zatita u TT i TN sistemima razvoda
ELEKTRINE INSTALACIJE
JEDNOPOLNA SKLOPKA
ELEKTRINE INSTALACIJE
JEDNOPOLNA SKLOPKA
Plan instalacije rasvjete u sobi s
jednopolnom sklopkom
izgled jednopolne
sklopke
ELEKTRINE INSTALACIJE
JEDNOPOLNA SKLOPKA
Jednopolna ema i ema vezivanja
ELEKTRINE INSTALACIJE
JEDNOPOLNA SKLOPKA
ELEKTRINE INSTALACIJE
SERIJSKA SKLOPKA
ELEKTRINE INSTALACIJE
SERIJSKA SKLOPKA
Plan instalacije rasvjete u sobi s
serijskom sklopkom
izgled serijske
sklopke
ELEKTRINE INSTALACIJE
SERIJSKA SKLOPKA
ELEKTRINE INSTALACIJE
IZMJENINA SKLOPKA
ELEKTRINE INSTALACIJE
IZMJENINA SKLOPKA
Plan instalacije rasvjete u sobi s dvije
izmjenine sklopke
izgled izmjenine
sklopke
ELEKTRINE INSTALACIJE
IZMJENINA SKLOPKA
ELEKTRINE INSTALACIJE
KRINA SKLOPKA
Plan instalacije za rasvjetu u sobi
Simbol krine sklopke
Sa dvije izmjenine i jednom krinom sklopkom
ELEKTRINE INSTALACIJE
KRINA SKLOPKA
Plan instalacije rasvjete u sobi s dvije
izmjenine i jednom krinom
sklopkom
izgled krine
sklopke
ELEKTRINE INSTALACIJE
KRINA SKLOPKA
ELEKTRINE INSTALACIJE
AUTOMATSKE INSTALACIONE SKLOPKE
Impulsne sklopke
Stubini automat
Fotoosjetljive
sklopke
Ukljuuju se daljinski
djelovanjem tastera ili
ulaskom ovjeka u
vidni ugao sklopke
ELEKTRINE INSTALACIJE
AUTOMATSKE INSTALACIONE SKLOPKE
IMPLULSNE INSTALACIONE SKLOPKE
ELEKTRINE INSTALACIJE
AUTOMATSKE INSTALACIONE SKLOPKE
IMPLULSNE INSTALACIONE SKLOPKE
Na elektromagnet (A1 i A2) se dovodi impuls napona preko radnih
tastera
Tasteri su radni i za sluaj ukljuenja sa vie mjesta tasteri se
paraleluju
ELEKTRINE INSTALACIJE
AUTOMATSKE INSTALACIONE SKLOPKE
SEME VEZIVANJA STUBINOG AUTOMATA
Pri izboru stubinog automata
paziti na nazivnu snagu koju
treba uporediti sa rasvjetnim
optereenjem
Pri zamjeni automata paziti na
emu veze
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
SVRHA TRANSFORMATORA
- Transformatori su elektrini ureaji pomou kojih se moe napon
naizmenine struje mijenjati, tj. podii ili spustiti (ovdje se koristi pojava
elektromagnetne indukcije). Pri tim promjenama frekvencija struje ostaje
nepromjenjena.
- Mogunost transformiranja naizmenine struje daje ovoj prednost nad
jednosmjernom.
- U konstruktivnom pogledu transformatori nemaju nikakvih pokretnih
dijelova, to omoguava jednostavno odravanje i dugu eksploataciju.
- Pri smanjenju napona dobija se vea struja uz istu snagu i frekvenciju.
- Transformator omoguava da se elektrina energija proizvede na
naponu najekonominijem za generatore, da se energija prenese na
naponu najekonominijem za tu svrhu i, najzad, da se ona koristi na
naponu koji je najekonominiji i najpodesniji za pojedinane potrosae.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
SVRHA TRANSFORMATORA
- Elektrina energija se od mjesta proizvodnje do mjesta potronje
prenosi visokim naponom, zbog ega su struje male, a i presjek
provodnika mali, pa se na ovaj nain tedi na bakarnim ili aluminijskim
provodnicima na dalekovodima. Izgradnja dalekovoda postaje jeftinija, a
gubici elektrine energije manji.
- Dakle, transformatori primaju elektrinu energiju u vidu
naizmenine struje date frekvencije, odreenog napona, a daju
elektrinu energiju u vidu naizmenine struje iste frekvencije, ali
drugog napona. Sem toga, transformator je jedan od jednostavnijih
ureaja s dva ili vie elektrinih kola spregnutih zajednikim
magnetnim kolom.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
PRINCIP RADA TRANSFORMATORA
- Namotaj I ima 1500 navoja bakarne ice
prenika 0,30 mm,
- Namotaj II ima 50 navoja bakarne ice prenika
0,50 mm,
- Na namotaj II prikljuena je sijalica od 6,3 V
- Spojimo sada na ureaj na istosmjerni napon
od 220 V
- Ukljuimo prekida.
- Sijalica nee goriti.
- Zato?
- Istosmjerna struja je protekla kroz namotaj i
stvorila istosmjerni magnetni tok.
- Brzim prekidanjem i ukljuivanjem namotaja I na
izvor istosmjerne struje proizvee promjenjljivu
struju a time i magnetni tok i sijalica e treperiti u
ritmu sa prekidima i ukljuenjima prekidaa.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
PRINCIP RADA TRANSFORMATORA
- Dakle, samo promjenljivi magnetni tok ima
osobinu da u namotaju II stvara (inducira) napon.
Takav promjenljivi magnetni tok ima naizmenina
struja.
- Prikljuimo li na ureaj naizmenini napon.
- Sijalica gori!
- Pod dejstvom prikljuenog naizmeninog napona
protie kroz namotaj I naizmjenina struja, a ona
proizvodi naizmjenini promjenljivi magnetni tok,
koji presjeca namotaje II i u njima inducira napon.
- Magnetna jezgra ureaja na slici ima dva dijela.
Postupno odmicanje dijela B od dijela A e
uvjetovati sve slabije svjetljenje sijalice. Poveava
se zrani prostor pa slabi magnetni tok a time i
indukcija odnosno inducirani napon u namotaju II.
- Dakle, zrak slabo vodi magnetne silnice.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
PRINCIP RADA TRANSFORMATORA
Pojava pri kojoj se u jednom namotaju inducira napon, kada se na drugi
namotaj prikljui napon, a da ovi namotaji nisu elektriki povezani, ve
samo magnetno preko promjenljivog magnetnog toka, naziva se
elektromagnetska indukcija.
Opisani ureaj koji radi na principu elektromagnetne indukcije naziva se
transformator.
Transformatori i elektrine maine poivaju na dvjema osnovnim fizikalnim
pojavama:
- na elektrikim i
- magnetskim pojavama,
koje su tijesno povezane zakonima proticanja elektrine struje i zakonima
indukcije.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
PRINCIP RADA TRANSFORMATORA
Lencov zakon glasi: izazvane struje elektromotorne sile i magnetna polja
imaju uvijek onaj smjer u kome unitavaju ili slabe uzrok koji ih izaziva.
Zakon indukcije (Faradej 1831) glasi: promjenljivi magnetni tok inducira u
svakom navoju oko sebe elektrini napon koji je srazmjeran brzini tih
promjena.
Magnetni tok oznaavamo slovom (to je ukupan broj silnica u nekom
presjeku). Jedinica je Vs (Volt sekunda) ili Wb (Weber). Stara jedinica je M
(Maxvel). 1M = 10-8 Wb
Magnetnu indukciju oznaavamo slovom B. Ona predstavlja gustinu
magnetnog toka, odnosno magnetne indukcije. Jedinica je Vs/m2 ili Wb/m2.
Ovu jedinicu nazivamo i T (Tesla). Stara jedinica je G (Gaus). 1G = 10-4 T
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
PRINCIP RADA TRANSFORMATORA
Elektrine veliine (napon i snaga) se izraavaju efektivnim veliinama koje
za sinusnu promjenu iznosi 0,707 maksimalne vrijednosti.
Magnetne veliine i B izraavamo u maksimalnim vrijednostima, jer kod
magnetnih veliina izraavamo stanje zasienja, koje je odreeno
maksimalnim vrijednostima magnetne indukcije. Tako je magnetni tok m i
magnetna indukcija Bm.
m = Bm * S (Wb);
S= m / Bm (m2);
Bm = m / S (T).
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
OBLICI TRANSFORMATORA
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
KONSTRUKCIJA TRANSFORMATORA
Konstrukcija transformatora zavisi od mnogih faktora, kao to su:
a) vrsta pogona (trajni ili povremeni pogon sa trajnim ili povremenim
optereenjem)
b) vrsta hlaenja
c) nominalni primarni i sekundarni napon, nominalna struja i nominalna
snaga, kao i nominalna frekvencija;
d) mogunost regulacije transformatora i nain regulacije;
e) vrsta zatite transformatora (kako od unutarnjih tako i od spoljnih
kvarova).
f) namjena: monofazni, dvofazni, trofazni i viefazni, zatim tedni,
mjerni i dr., kao i da li su za unutrasnje ili vanjsko postavljanje.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
KONSTRUKCIJA TRANSFORMATORA
Konstruktivni dijelovi iz kojih se gradi transformator su sljedei:
1. Gvozdeno jezgro. Transformatorska gvozdene jezgre grade se od
visokolegiranih, toplo ili hladno valjanih transformatorskih limova
debljine 0,35 - 0,50 mm. Limovi mogu biti izolirani lakom, papirom ili
sarletom koji ima veliku izolacijsku mo. Gvozdena jezgra se steu
vijcima i ostalim steznim dijelovima koji su izolirani prema
gvozdenom jezgru.
2. Namotaj. Kod transformatora namotaji se izvode od elektrolitskog
bakra standardne kvalitete i provodljivosti, a rede se i od aluminija.
Tanji provodnici se izoliraju sintetskim lakom velike elktrine
vrstoe, a ostali provodnici se izoliraju visoko-kvalitetnim papirom.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
JEDNOFAZNI TRANSFORMATORI
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
JEDNOFAZNI TRANSFORMATORI
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
PRIJENOSNI OMJER TRANSFORMATORA
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
PRIJENOSNI OMJER TRANSFORMATORA
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
SNAGA JEDNOFAZNIH TRANSFORMATORA
S Fe 1,1 Ps
gdje je SFe efektivni presjek gvozdenog jezgra, Ps prividna snaga u VA.
Za Faktor ispune gvoa je uzet 1,1. Pri sastavljanju gvozdenog
jezgra moramo raunati na izolaciju jezgra i nedovoljnu dodirnu
povrinu izmedu limova.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
NAMOTAJI JEDNOFAZNIH TRANSFORMATORA
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
PRORAUN BROJA NAVOJA
U 4,44 Bm f S Fe N
za magnetnu indukciju 1 T i frekvenciju 50 Hz dobijemo broj navoja
po (1V) jednom voltu:
N
U
1
1
10000
45,04
45,04
N
S Fe
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
GUSTINA STRUJE
Pod gustinom struje podrazumijevamo jainu struje (u amperima) koja
prolazi kroz presek provodnika (u kvadratnim milimetrima) i oznaavamo
je slovom J.
I
J
S
A
mm2
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
PRORAUN BROJA NAVOJA
U
50,05 U
N
4,44 Bm f S Fe K Fe
Bm S Fe
Napon U je u V (Volt), Bm u T (Tesla) i SFe u cm2
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
PRENIK PROVODNIKA
Ako je gustina struje J = 3 A/mm2 onda dolazimo do izraza za prenik
vodia:
I
4 I
J 2
2
d d
4
Prenik vodia d u mm je:
I
I
d 2
3,54
0,65 I
J
J
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
KORISNOST TRANSFORMATORA
Ps ( PCu PFe )
Ps
PCu su gubici optereenja
PFe su gubici praznog hoda
h neimenovan broj
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
KORISNOST TRANSFORMATORA
U svom radu transformatori nisu uvijek optereeni nazivnom snagom.
Nekada je to optereenje manje, a nekada vee. Transformator je, dakle,
optereen samo dijelom snage n od nazivne snage Pn. Ako nam je
poznat faktor uinka onda moemo stepen korisnosti transformatora
izraunati u postocima (%):
( PFe n PCu )
% 100
n Pn cos
2
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
IZLAZNA SNAGA TRANSFORMATORA
P2 P1
P2 izlazna snaga
P1 ulazna snaga
h korisnost (neimenovan broj)
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
ULAZNA SNAGA TRANSFORMATORA
P1
P2 izlazna snaga
P1 ulazna snaga
h korisnost (neimenovan broj)
P2
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
1. Zarezivanje trake do
polovine irine i 1 cm od
kraja sa jedne strane.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
2. Zarezivanje trake do
polovine irine i na
udaljenosti jednog
unutranjeg obima od
prvog zareza i sa
suprotne strane.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
3. Sastavljanje prvog
namotaja ubacivanjem
prvog zareza u drugi, to
osigurava nepromjenjljiv
unutranji obim a time i
unutranji prenik
budue torusne jezgre
transformatora.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
4. vrsto namatanje
jezgre dok se ne
postigne potrebni
popreni presjek koji
diktira snaga
transformatora.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
5. vrsto namatanje
jezgre dok se ne
postigne potrebni
popreni presjek koji
diktira snaga
transformatora.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
6. Specijalna traka koja
ima poduna vlakna koja
joj daju posebnu
vrstou na zatezno
kidanje.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
6. Privrivanje zadnjeg
navoja trake
transformatorske jezgre.
Ovdje je upotrebljena
specijalna traka koja ima
poduna vlakna koja joj
daju posebnu vrstou
na zatezno kidanje.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
7. Primjer zavrene
jezgre torusnog
transformatora.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
8. Izrada unutranje
obloge jezgre od
izolacionog papira. (npr.
Prepan)
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
9. Postavljanje
unutranje obloge jezgre
od izolacionog papira.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
10. Postavljanje bonih
prstenova obloge jezgre
od izolacionog papira.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
11. Omotavanje obloge
jezgre specijalnom
trakom velike mehanike
vrstoe i viskokog
probojnog napona.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
11. Omotavanje obloge
jezgre specijalnom
trakom velike mehanike
vrstoe i viskokog
probojnog napona.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
11. specijalna traka
velike mehanike
vrstoe i viskokog
probojnog napona
(MILARD).
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
12. specijalna traka od
votanog platna koja se
koristi pri pripremi
podloge za namotavanje
primarnog namotaja kao
i za razdvajanje
primarnog i sekundarnog
namotaja ukoliko se
motaju jedan preko
drugoga.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
13. Specijalna keper
traka koja se koristi za
stezanje namotaja kod
torusnih transformatora
veih snaga. Posjeduje
veliku mekaniku
vrstou i dobra
elektrina i termika
svojstava.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
14. Viljuka za
namotavanje ice koja
se zatim premotava na
pripremljenu jezgru
torusnog transformatora.
Mora biti prikladnih
dimenzija, kako bi se to
lake provlaila kroz
sredinji dio jezgre a
dovoljno velika da primi
potrebnu duinu ice
primarnog
(sekundarnog) namotaja.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
15. Kroz rupicu se
provue ica a zatim
namotava na viljuku.
Duina ice mora biti
dovoljna da se bez
nastavljanja moe
namotati potreban broj
navoja primarnog
(sekundarnog) namotaja.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
15. Kroz rupicu se
provue ica a zatim
namotava na viljuku.
Duina ice mora biti
dovoljna da se bez
nastavljanja moe
namotati potreban broj
navoja primarnog
(sekundarnog) namotaja.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
16. Zapoinje se i
zavrava motanje navoja
jedan do drugoga sa
posebnom tehnikom
pripreme poetnog i
krajnjeg izvoda.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
17. Slika pokazuje
tehniku motanja navoja i
preuzimanja viljuke pri
njenom provlaenju kroz
sredinji otvor jezgre
torusnog transformatora.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
18. Vano je motati
navoje vrsto jedan uz
drugi. Pri tome treba
voditi rauna da se ica
ne krivi to bi otealo
njeno namotavanje navoj
uz navoj a time bi i
vrstoa namotanog
namotaja bila manja.
Kod transformatora veih
snaga i veih presjeka
ice, dodatno se sluimo
i gumenim ekim za
oblikovanje navoja.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
19. Po zavrenom
namotavanju jednog
navoja pravi se izvod.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
20. Na poetni i krajnji
izvod se navlai buir
cijev odgovarajueg
prenika i specijalne
izvedbe, dobrih
mehanikih i elektrinih i
termikih svojstava.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
21. Avlai se buir cijev
odgovarajueg prenika i
specijalne izvedbe,
dobrih mehanikih i
elektrinih i termikih
svojstava.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
22. Razdvajanje slojeva
namotaja ili primarnog i
sekundarnog namotaja
vri se namotavanjem
iranije pomenute trake.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
23. Pri tome se
privruju na poseban
nain izvodi namotaja.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
24. Ovako obraen izvod
se ne moe pomjerati pa
su na taj nain dobro
obezbjeeni i poetni i
krajnji navoj zbog ega
je onemogueno
osipanje namotaja.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
25. Privrivanje
zadnjeg navoja
izolacione trake se vri
provlaenjem kraja ispod
prethodno namotanog
zadnjeg navoja.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
26. Zatim se snano
povue traka tako da se
pone istezati.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
27. Te se viak odree makazama.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
28. Ako namotaj nije
stao u jednom sloju,
preko ranije namotane
izolacije se vri
namotavanje drugog
sloja namotaja u istom
smjeru kao i prvi sloj. Taj
se postupak ponavlja
dok se ne namota
potreban broj navoja koji
slijede iz prorauna
transformatora.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
29. Slika prikazuje jedan
zavren torusni
transformator sa svim
potrebnim izvodima.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
29. Ova vrsta
transformatora se
ugrauje na nekoliko
tipinih naina. Najee
se postavlja na kruni
oblik tvrde.Sa gornje
strane se postavlja tvrda
guma istog oblika preko
koje se postavlja pritezni
tanjiri sa udubljenjem u
sredinje dijelu koji ne
dozvoljava bono
pomjeranje
transformatora.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
To su elektrine maine koje pretvaraju elektrinu energiju u mehaniki
rad.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
Rad asinhronih motora zasniva se na
okretnom magnetnom polju.
Kada se stalni magnet okree, okreu je i
njegove silnice, tj. Okree se njegovo
magnetno polje, koje u bakrenoj ploi
inducira vrtlone struje. Prema Lencovom
zakonu inducirane vrtlone struje u
bakrenoj ploi suprotstavljaju okretanju
magneta i nastoje njegovo okretanje
zaustave. Brzina bakrene ploe zaostaje
neto za brzinom okretanja magneta. Kada
bi se okretali podjednako brzo, magnetne
silnice ne bi sjekle bakrenu plou pa se u
njoj ne bi inducirale vrtlone struje.
Zaostajanje brzine okretanja bakrene ploe
zove se klizanje.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
1887 godine Nikola Tesla je izveo historijski eksperiment i dokazao da
se okretno (obrtno) magnetno polje moe dobiti i bez okretanja magneta
pomou viefaznih naizmjeninih struja koje prolaze kroz nepomine
namotaje i koji su meusobno pomaknuti za 120.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
Brzina rotiranja rotora iznosi od 3000 do 5000 o/min
Sastavni dijelovi su:
Stator
je nepomini dio elektrine maine. On je u obliku upljeg valjka, a
sastavljen je iz visokolegiranih motornih limova debljine 0,35 mm
meusobno izolovanih radi smanjenja gubitaka u gvou koji nastaju
usljed histereze i vrtlonih struja. Limovi se slau u pakete i pod
pritiskom sastavljaju i steu zakivcima ili zavrtnjima. S unutranje
strane statora usjeeni su ljebovi. U ljebove se stavljaju namotaji.
Osim ljebova u paketu limova nalaze se otvori, kanali za hlaenje kroz
koje struji vazduh.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
Rotor
je pomini dio elektrine maine. Sastavljen je iz paketa rotorskih
limova debljine 0,35 mm meusobno izolovanih radi smanjenja
gubitaka u gvou koji nastaju usljed histereze i vrtlonih struja. Rotor
je u obliku valjka. Rotorski paket limova smjeten je pod pritiskom na
osovinu, ija se vratila nalaze u nepominim leajima osovine.
Statorski i rotorski limovi presuju se iz jednog komada lima. Prvo se
presuju statorski limovi a iz unutranjeg ostatka obrauju se rotorski
limovi. Na spoljanoj strani rotorskih limova usjeeni su ljebovi koji
mogu biti otvoreni, poluotvoreni ili zatvoreni.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
Meuprostor
Meuprostor izmeu statora i rotora kod asinhronih motora treba da
bude to manji. Kod velikih asinhronih motora taj prostor ne smije biti
vei od 3 mm, a kod malih motora on iznosi od 3/10 do 5/10 mm. Ovaj
meuprostor (meugvoe) kod asinhronih motora je vrlo vaan i od
njega zavisi faktor uinka motora cos. to je taj meuprostor vei
cos je slabiji. Zato prilikom popravke motora rotor se ne smije
obraivati na strugu ili turpijati to jest meuprostor poveavati, jer se na
taj nain smanjuje faktor uinka motora.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
Leaji
Asinhroni motori imaju kotrljajue leaje (kugline ili valjkaste). Leaji
motora, koji su montirani horizontalno, podnose izvjesnu silu u
aksijalnom smjeru. Ako je motor montiran koso ili vertikalno leaji se
normalno ne smiju opteretiti nikakvom dodatnom aksijalnom silom. U
tom sluaju leaji nose samo teinu vlastitog rotora s remenicom ili
spojkom. Asinhroni motori mogu se izraivati i s kliznim leajima, gdje
je potreban beuman rad, kao na primer za osobne liftove.
Podmazivanje leaja treba po pravilu vriti jedanput godinje, odnosno
nakon 4000 radnih sati. Leaje treba tada otvoriti, oprati i nanovo
podmazati prema uputstvima koja se isporuuju zajedno s motorom. Za
podmazivanje najbolje je upotrijebiti originalnu mast SKF 28 ili slinu.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
Hlaenje
Asinhroni motori se hlade pomou ventilatora. Ventilatori mogu biti
spoljni ili unutarnji. Spoljni ventilatori su zastieni posebnim
ventilatorskim kapama. Ventilator djeluje nezavisno od smjera
okretanja motora, tjera rashladni zrak te tako intenzivno odvodi toplotu.
U unutranjosti motora nalaze se manji ventilatori. Kod kaveznih
motora oni su odliveni zajedno sa kavezom i mijeaju unutranji
vazduh te tako doprinose hlaenju motora. Motor treba montirati uvijek
tako da rashladni vazduh moe strujati slobodno oko njih. Otvori na
ventilatorskim kapama moraju uvijek biti slobodni i isti. Ako motor ima
dva kraja osovine, remenica na strani ventilatora mora biti takva da ne
zaklanja otvore i ne sprjeava ulazak vazduha. Ventilator i ventilatorska kapa ne smiju se skinuti kad motor radi, jer bez ventilacije
motor ne moe davati snagu oznaenu na natpisnoj ploici.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
NAJVANIJI OBLICI ELEKTRINIH MAINA
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
PRESJEK TROFAZNOG ASINHRONOG MOTORA
1. leajni tit, 2. leaj, 3. statorski namotaj, 4. kuite, 5. rotor, 6. leajni tit,
7. kapa, 8. ventilator, 9. podnoje, 10. uinska ploica, 11. prikljuna kutija,
12. prikljuna ploica, 13. poklopac prikljune kutije, 14. uvodnica.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
IZRADA NAMOTAJA STATORA
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
IZRADA NAMOTAJA STATORA
Vrste ljebova:
- Otvoreni
- Poluotvoreni
- Zatvoreni
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
TROFAZNI ASINHRONI MOTORI SA KLIZNIM KOLUTIMA
Po kliznim kolutima klize etkice. One su s provodnicima spojene na
posebnu prikljunu kutiju s tri stezaljke i oznakama: u, v, w, S ovih
stezaljki se preko provodnika vee uputa. Uputai mogu biti metalni
ili teni. Metalni uputai grade se od otporne zice: cekasa, nikelina.
Otpornici na uputau podeljeni su u tri grupe. Svakoj grupi pripada
jedan fazni namotaj rotora. Krajevi otpornih ica spajaju se u jednu
taku. S otpornih ica odvajaju se izvodi koji se spajaju na segmente
uputaa. Preko segmenta klizi kliza.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
TROFAZNI ASINHRONI MOTORI SA KLIZNIM KOLUTIMA
Otpor uputaa kod motora s kliznim kolutima je vrlo vaan element; on
slui da smanji struju ukopavanja i da motor u poetku rada povue
to bolje teret, te da prije postigne asinhronu brzinu.
Sinhronu brzinu okretanja kod asinhronih motora moemo izraunati iz
izraza:
f 60
n
P min
n = broj obrtaja, f = frekvencija mree, P = broj pari polova
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
TROFAZNI ASINHRONI MOTORI SA KLIZNIM KOLUTIMA
Asinhroni motori se ponaaju kao transformatori. Statorski namotaj
moemo smatrati primarnim, a rotorski sekundarni. Veliina
indukovane elektromotorne sile na sekundarnoj strani, to jest na rotoru
odreena je izrazom:
E2 4,44 f k N
Ako u gornjem izrazu uzmemo da su 4,44, k, N konstatni, onda e
veliina elektromotorne sile na sekundarnoj strani biti odreena
izrazom:
EK f
Gdje je:
K 4,44 k N
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
SPAJANJE TROFAZNIH ASINHRONIH MOTORA U SPOJ ZVIJEZDA
I TROKUT
Trofazni asinhroni motori, isto kao i trofazni sinhroni, mogu se spajati u
spoj zvijezda i spoj troukut. Motori u prikljunoj kutiji imaju 6 prikljunih
stezaljki na koje je izvedeno 6 krajeva namotaja statora. Prikljuak na
mreu izvodi se dovodnim kablom koji se prikljuuje na tri stezaljke u
prikljunoj kutiji oznaene slovima U, V, W. Statorski namotaj motora
izraen je za dva napona koji se odnose 1: 1,73 a mogu se spojiti u
zvijezdu i u trokut. Na taj nain se moe motor priIagoditi da radi na dva
napona. Tako, na primer, motor za napon 380V spojen u zvijezdu kada
se prespoji u spoj trokut moe raditi na 220V. Kod spoja u trokut, gdje je
napon 1,73 puta manji nego u spoju zvijezda, linijska struja je 1,73 puta
vea od one koja bi bila u spoju zvijezda.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
SPAJANJE TROFAZNIH ASINHRONIH MOTORA U SPOJ ZVIJEZDA
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
SPAJANJE TROFAZNIH ASINHRONIH MOTORA U SPOJ TROKUT
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
REGULACIJA BROJA OBRTAJA ASINHRONOG MOTORA
Broj obrtaja trofaznih asinhronih motora tijesno je povezan s
frekvencijom mree i brojem pari polova:
f 60
n
P min
Brzina okretanja optereenog
motora neto e se
razlikovati od naprijed
navedenog izraza, to jest od
brzine okretanja oobrtnog
magnetskog polja, kako je
navedeno u tabeli.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
REGULACIJA BROJA OBRTAJA TROFAZNIH ASINHRONOG
MOTORA
I. Kod motora s kratko spojenom kotvom:
1) posebnim namotajem za vie brzina,
2) dodavanjem otpora u statorski strujni krug (to je neekonomino i to
se ne primjenjuje).
II. Kod motora s kliznim kolutima:
1) dodavanjem otpora u rotorski strujni krug (regulacionim uputaem),
2) dvostruko napajanim motorom.
III. Upotrebom vie maina:
1) kaskadnim spojem dva asinhrona motora, gdje se jedan od motora
ukljuuje na klizne prstenove drugog motora,
2) mijenjanjem primarne frekvencije, koju provodi poseban izvor
frekvencije, na primer asinhroni pretvara frekvencije.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
TROFAZNI ASINHRONI MOTORI KAO JEDNOFAZNI
Trofazni asinhroni motori mogu raditi kao jednofazni. To se primjenjuje
tamo gdje nemamo na raspolaganju trofaznu mreu, gdje je trofazni
prikljuak skup, ili u nedostatku jednofaznih motora. Oni ne mogu poeti
s radom sami, potrebno ih je pokrenuti rukom, to se redovito ne ini.
Da bi se trofazni motor sam pokrenuo kao jednofazni na jednofaznoj
mrei treba ga spojiti na sljedei nain s odgovarajuim
kondenzatorom.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
TROFAZNI ASINHRONI MOTORI KAO JEDNOFAZNI
Na slici a fazni namotaji spojeni su u trougao, a na slici b u zvijezdu. No
ako motor spajamo u spoj zvijezda, onda ga je mnogo zgodnije spojiti
po Otu kako je prikazano na slici c. Kod ovog spoja pri putanju u
pogon glavni namotaj slui ujedno i kao transformator u tednom spoju
za pomoni namotaj, pa se na ovaj nain povea napon na
kondenzatoru, to dovodi do poveanja poteznog momenta. Ako ovi
motori rade bez kondenzatora onda mogu dati 60% trofazne snage, a
ako rade s kondenzatorom onda mogu dati i do 80% trofazne snage.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
JEDNOFAZNI ASINHRONI MOTORI
(PRINCIP RADA I JEDNOFAZNO OKRETNO MAGNETSKO POLJE)
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
JEDNOFAZNI ASINHRONI MOTORI
(PRINCIP RADA I JEDNOFAZNO OKRETNO MAGNETSKO POLJE)
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
JEDNOFAZNI ASINHRONI MOTORI
(PRINCIP RADA I JEDNOFAZNO OKRETNO MAGNETSKO POLJE)
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
JEDNOFAZNI ASINHRONI MOTORI
(PRINCIP RADA I JEDNOFAZNO OKRETNO MAGNETSKO POLJE)
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
ISPITIVANJE TROFAZNIH ASINHRONIH MOTORA
Ako nam je spoj nerazrjeiv, onda otpor moramo mjeriti izmedu dva
fazna namotaja. Tako, ako imamo spoj u zvijezdu, a mjerimo otpor
izmedu dvije faze, onda e otpor jedne faze iznositi:
1
R f Rst
2
A kod spoja u trokut:
2
R f Rst
3
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
ISPITIVANJE TROFAZNIH ASINHRONIH MOTORA
Ispitivanje redoslijeda faza faznih namotaja kod trofaznih maina
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
ISPITIVANJE TROFAZNIH ASINHRONIH MOTORA
Ispitivanje redoslijeda faza faznih namotaja kod trofaznih maina
Ispitnom lampom ispitujemo fazne namotaje na trofaznoj maini i proizvoljno oznaavamo poetak sa U, odgovarajui svretak sa X, poetak
sa V, odgovarajui svretak sa Y, poetak sa W, odgovarajui svretak
sa Z. Svretke X, Y, Z spojimo u jednu taku - zvjezdite. Na ovo
zvjezdite, oznaenu stezaljku U, dovedemo pobudni napon ija
veliina treba da iznosi od 4 do 8 % faznog napona. Recimo, da je
ispitivana maina spojena pri normalnom radu u spoj zvijezda na napon
380 V, tj. fazni napon 220 V. Tada pobudni napon neka je od 8 do 30 V i
uzimamo ga preko transformatora. Ukoliko smo prvi put pogodili
ispravan redoslijed stezaljki, onda e ispitivani napon na stezaljkama
izgledati kao prema slici. Izmeu stezaljki U i V napon e biti nula.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
ISPITIVANJE TROFAZNIH ASINHRONIH MOTORA
Ispitivanje redoslijeda faza faznih namotaja kod trofaznih maina
Izmeu zvjezdita i stezaljki V i W napon e biti 0,5 U, tj. polovina
pobudnog napona. Izmeu zvjezdita i stezaljke U napon e imati punu
vrijednost pobudnog napona U, a izmedu stezaljke U i stezaljki V i W
iznosie 1,5 vrijednosti pobudnog napona. Ako ispitivanje ne pokazuje
redoslijed faza onda nismo pogodili, pa emo morati mijenjati oznake
faznih namotaja: prvo U zamijeniti sa X, odnosno V sa Y, odnosno W sa
Z.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
ISPITIVANJE TROFAZNIH ASINHRONIH MOTORA
Ispitivanje u praznom hodu
U praznom hodu mjerimo napon praznog hoda U0, struju praznog hoda
I0, snagu praznog hoda P0 i faktor uinka praznog hoda cos.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
ISPITIVANJE TROFAZNIH ASINHRONIH MOTORA
Ispitivanje u kratkom spoju
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
ISPITIVANJE TROFAZNIH ASINHRONIH MOTORA
Ispitivanje klizanja
Klizanje spada meu najvanije veliine optereenog asinhronog
motora, jer su gubici u bakru rotora tijesno povezani s klizanjem.
Za mjerenje klizanja postoji vie metoda kao to su:
1) Mjerenje brzine okretanja rotora pomou tahometra.
2) Mjerenje napona izmeu dva klizna koluta instrumentom sa stalnim
magnetom i zaokretnim namotajem. Broj otklona instrumenta na jednu
stranu u sekundi odgovara veliini frekvencije.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
ISPITIVANJE TROFAZNIH ASINHRONIH MOTORA
Ispitivanje klizanja
Namotaj se sastoji od oko 700 navoja ice iji je presjek 1 mm2. Srednji
navoj namotaja treba da iznosi oko 60 cm. Namotaj se postavi aksijalno
do motora. Na krajeve namotaja prikljui se instrument sa stalnim
magnetom i zaokretnim namotajem. Otklone instrumenta brojimo samo
na jednu stranu. Kod mrene frekvencije od 50 Hz klizanje emo dobiti
u postocima (ako otklone na jednu stranu izbrojimo u vremenu od 20
sekundi i podijelimo sa 10). Na primjer, ako smo u vremenu od 20
sekundi izbrojali 22 otklona na jednu stranu, onda klizanje iznosi 2,2%
(22:10 = 2,2).
n 100
k %
t f
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
ISPITIVANJE TROFAZNIH ASINHRONIH MOTORA
Ispitivanje klizanja
4) Optiko odreivanje klizanja (stroboskopska
metoda).
Na jedan krug od kartona ili lesonita ucrtamo
toliko bijelih i crnih isjeaka koliko motor ima
polova. Recimo, ako ispitujemo motor sa 4 pola,
onda emo nacrtati 4 crna ili 4 bijela isjeka. Krug
uvrstimo na osovinu motora i pustimo ga u
pogon. Krug osvjetljavamo bljeskalicom ili ivinom
svetiljkom posebno napajanom.
Kada motor radi u praznom hodu, tj. pribliimo ga sinhronoj brzini
gledajui u krug, uinie nam se da on stoji, kao da se ne okree. Ako
sada opteretimo motor, pa mu brzina opadne, primjetiemo da se crni
isjeci okreu polagano, suprotno okretanju motora. Ako motor
pokrenemo veom brzinom od sinhrone, onda bi se crni isjeci polako
okretali u smjeru kretanja rotora.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
ISPITIVANJE TROFAZNIH ASINHRONIH MOTORA
Ispitivanje klizanja
Klijzanje emo odrediti iz izraza:
P M
f mt
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
SKLOPNICI (EL. MAGNETNE SKLOPKE)
Opi izgled sklopnika
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
BIMETALNI RELEJ
a - bimetal;
b - smjer savijanja bimetala;
c - letva koju pomiu bimetali
prilikom savijanja;
d - put na kojem bimetal
iskljuuje;
e - pomoni kontakti (1 radni +
1 mirni);
f - podeavanje nazivne struje;
g - bimetalna poluga za
kompenzaciju uticaja okolne
temperature i preklapanje
kontakata
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
SKLOPNIK SA BIMETALNIM RELEJEM UPRAVLJANJE SA DVA
TIPKALA
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
SKLOPNIK SA BIMETALNIM RELEJEM UPRAVLJANJE S
GREBENASTOM SKLOPKOM
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
DIREKTAN POGON MOTORA 15 kW S ODABRANIM
SKLOPNIKOM, BIMETALNIM RELEJEM I OSIGURAIMA
ZADATAK:
Izabrati sklopnik, bimetalni relej i osigurae za direktno uklapanje
(pokretanje i isklapanje za vrijeme zaleta) i zatitu trofaznog kaveznog
asinhronog motora snage 15kW, napona 400V, uz najvie 30
sklapanja na sat.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
Nazivne snage, nazivne struje i odabir osiguraa za trofazne izmjenine
motore 50Hz, 1500 o/min
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
Izbor (odabir) sklopnika i bimetalnih releja za trofazne izmjenine motore
50 Hz, 1500 o/min u kateaoriii upotrebe AC 3
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
Isklopna karakteristika bimetalnih releja TD-EV: a - iz hladog
stanja, b - iz toplog stanja
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
DIREKTAN POGON
MOTORA 15 kW S
ODABRANIM
SKLOPNIKOM,
BIMETALNIM RELEJEM I
OSIGURAIMA
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
SKLOPKE ZVIJEZDA TROKUT
ema djelovanja automatske sklopke zvijezda-trougao
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
SKLOPKE ZVIJEZDA TROKUT
Tropolna ema glavnog strujnog kruga
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
SKLOPKE ZVIJEZDA TROKUT
ema pomonog (upravljakog) strujnog kruga
ELEKTRINE MAINE
ZAVOJNICA U KRUGU IZMJENINE STRUJE
INDUKTIVNI OTPOR (REAKTANCA)
X L L 2 f L
ELEKTRINE MAINE
ZAVOJNICA U KRUGU IZMJENINE STRUJE
OGLED SA ZAVOJNICOM U KRUGU IZMJENINE STRUJE
ELEKTRINE MAINE
ZAVOJNICA U KRUGU IZMJENINE STRUJE
IDEALNA ZAVOJNICA
ELEKTRINE MAINE
ZAVOJNICA U KRUGU IZMJENINE STRUJE
REALNA ZAVOJNICA
BIFILARNO MOTANJE
ELEKTRINE MAINE
ZAVOJNICA U KRUGU IZMJENINE STRUJE
Induktivne otpore wL ili induktivnost L namotaja spajamo kao radne
otpore R, tj. serijski, paralelno i mjeovito.
SERIJSKO SPAJANJE INDUKTIVNIH OTPORA (REAKTANSI)
X L L1 L2
X L L1 L2 L3 ... ( L1 L2 L3 ...)
L L1 L2 L3 ...
ELEKTRINE MAINE
ZAVOJNICA U KRUGU IZMJENINE STRUJE
PARALELNO SPAJANJE INDUKTIVNIH OTPORA (REAKTANSI)
1
1
1
1
X L L1 L2 L3
1 1 1
1
L L1 L2 L3
1
1
1
1
X L L1 L2 L3
1 1 1
1
L L1 L2 L3
ELEKTRINE MAINE
ZAVOJNICA U KRUGU IZMJENINE STRUJE
MJERENJE INDUKTIVITETA ZAVOJNICE
(t ) L i(t )
i(t )
e(t ) L
dt
ELEKTRINE MAINE
ZAVOJNICA U KRUGU IZMJENINE STRUJE
MJERENJE INDUKTIVITETA ZAVOJNICE
Nepoznata induktivnost se moe izraunati i iz izraza za impedancu
realnog zavojnice u ustaljenom prostoperiodinom reimu:
Z RL2 ( L) 2
odnosno ako se zanemari aktivna otpornost kalema RL, a impedanca
odredi kao odnos efektivnih vrijdnosti napona na kalemu i struje kroz
kalem, dobija se:
1 UL
1
UL
L
I
2 f I
ELEKTRINE MAINE
ZAVOJNICA U KRUGU IZMJENINE STRUJE
MJERENJE INDUKTIVITETA ZAVOJNICE
Z R
2
2
L
gdje su
UL
Z
I
UL
RL
I
ELEKTRINE MAINE
ZAVOJNICA U KRUGU IZMJENINE STRUJE
MJERENJE INDUKTIVITETA ZAVOJNICE
Povezati instrumente i pribor u elektri~no kolo prema slici 11.1. koriste}i
matador plo~u. Zavojnicu spojiti izme|u prikqu~aka ozna~enih sa ,,1200,,. Na
generatoru funkcija odabrati sinusni talasni oblik. Proveriti da li su
instrumenti postavqeni da mere nazna~ene veli~ine.
Kada nastavnik odnosno asistent pregleda ispravnost povezivawa {eme i
odobri ukqu~ivawe, ukqu~iti izvor i podesiti napon na U = 4 V, i za frekvencije
nazna~ene u tabeli 11.1. izvr{iti nazna~ena merewa. Zatim spojiti zavojnicu izme|u
priku~aka ozna~enih sa ,,2400,, i ponoviti postupak. Isto to uraditi i sa zavojnicom
spojenom izme|u krajwih prikqu~aka. Rezultate srediti u tabele 11.1., 11.2. i 11.3
TROFAZNI SPOJEVI
SPOJ U ZVIJEZDU
SPOJ TROILA U SIMETRINU ZVIJEZDU
Ul U f 3
TROFAZNI SPOJEVI
SPOJ U TROKUT
SPOJ TROILA U TROKUT
i1 i f 1 i f 3 i2 i f 2 i f 1 i3 i f 3 i f 2
Il I f 3
TROFAZNI SPOJEVI
SPOJ GENERATORA U ZVIJEZDU SA NULTIM
VODIEM
SPOJ U ZVIJEZDU SA DODATNIM, NULTIM VODIEM
i0 i1 i2 i3
BOJLER
VRSTE
BOJLERI SU GRUPA
ELEKTROTEHNIKIH
APARATA ZA
ZAGRIJAVJANJE VODE
1. BOJLERI ZA
ZAGRIJAVANJE I UVANJE
ZAGRIJANE VODE
2. BOJLERI ZA
ZAGRIJAVANJE VODE
KOJA SE ODMAH TROI
3. PROTONI BOJLERI
BOJLER
PODJELA PREMA KOLIINI VODE KOJU
ZAGRIJAVAJU
BOJLERI SE IZRAUJU U
RAZLIITIM VELIINAMA:
- GRUPA MANJIH BOJLERA
(5, 8, 10, 15 L)
- GRUPA VEIH BOJLERA
(20, 30, 50, 80, 90 I 120 L)
BOJLER
SNAGE GRIJAA I VRSTE EL. PRIKLJUKA
SNAGA GRIJAA BOJLERA
OVISI O NAMJENI I OBINO
IZNOSI:
1200, 2000, 3000 i 4000W
- GRIJAI MANJIH
BOJLERA (DO 10 L) SU
SNAGE DO 2000W
- GRIJAI VEIH BOJLERA
(50 DO 120 l) SU SNAGE
3000, 4500, 6000 i 7500W
- ZA GRIJAE VEE
SNAGE OD 4500W MORA
SE KORISTITI TROFAZNI
PRIKLJUAK
BOJLER
PODJELA PREMA NAINU POSTAVLJANJA, RADA I
KORITENJA
- BOJLERI SA NISKIM
PRITISKOM
- BOJLERI SA VISOKIM
PRITISKOM
BOJLER
BOJLERI NISKOG PRITISKA
KOD BOJLERA SA NISKIM PRITISKOM
UNUTRANJOST BOJLERA JE PREKO
PRELIVNe CIJEVI U DIREKTNOM KONTAKTU
SA ATMOSFEROM
OVAKO SU SAGRAENI KUHINJSKI BOJLERI
KAPACITETA 5, 8 I 10 L
KUHINJSKI BOJLERI DO 5 L SE KORISTE U
DOMAINSTVIMA DO 6 OSOBA A 8 I 10 L ZA
DOMAINSTVA SA VIE OD 6 LANOVA
BOJLERI OD 5 L ZAGRIJAVAJU VODU
5C/1MIN A 10 L-TARSKI 2,5C/1MIN
IZRAUJU SE ZA UGRADNJU IZNAD I ISPOD
SUDOPERA
BOJLER
BOJLERI VISOKOG PRITISKA
KOD BOJLERA SA VISOKIM PRITISKOM PRELIVNA
CIJEV JE ZATVORENA SLAVINAMA ZA TOPLU
VODU KOJIH MOE BITI JEDNA ILI VIE
RADI SIGURNE UPOTREBE OVAKVIH BOJLERA
POTREBAN JE ODREENI BROJ OSIGURAVAJUIH
ELEMENATA KOJI SE POSTAVLJAJU U
INSTALACIJI DOVODNIH CIJEVI
- ZAPRENA SLAVINA
- POVRATNI VENTIL
- VENTIL ZA REDUKCIJU PRITISKA KOJI DJELUJE
AKO JE VODOVODNA INSTALACIJA POD
PRITISKOM VEIM OD 5 bar-a
- SIGURNOSNI VENTIL (IJA J MEMBRANA
PODEENA OBINO NA PRITISAK 6 bar-a)
- MANOMETAR ZA OITAVANJE PRITISKA
- SLAVINA ZA ISPUTANJE VODE IZ BOJLERA
BOJLER
PRIKLJUENJE BOJLERA VISOKOG PRITISKA NA
VODOVODNU INSTALACIJU
KOD BOJLERA SA VISOKIM PRITISKOM PRELIVNA CIJEV
JE ZATVORENA SLAVINAMA ZA TOPLU VODU KOJIH
MOE BITI JEDNA ILI VIE
RADI SIGURNE UPOTREBE OVAKVIH BOJLERA
POTREBAN JE ODREENI BROJ OSIGURAVAJUIH
ELEMENATA KOJI SE POSTAVLJAJU U INSTALACIJI
DOVODNIH CIJEVI
1. IZLAZNA INSTALACIJA TOPLE VODE
2. MANOMETAR ZA OITAVANJE PRITISKA
3. SLAVINA ZA ISPUTANJE VODE IZ BOJLERA
4. STRUJNI KRUG GRIJAA SA SONDOM TERMOSTATA
5. SIGURNOSNI VENTIL (IJA J MEMBRANA PODEENA
OBINO NA PRITISAK 6 bar-a)
6. POVRATNI VENTIL
7. VENTIL ZA REDUKCIJU PRITISKA KOJI DJELUJE AKO
JE VODOVODNA INSTALACIJA POD PRITISKOM VEIM OD
5 bar-a
8. ZAPRENA SLAVINA
BOJLER
PRIKLJUENJE NA ELEKTRINU MREU
BOJLER
IZVEDBE GRIJAA
MEHANIKI
HIDRAULINI
ELEKTRINI
7. Klinasti remen
8. Tijelo filtra
9. Kuglini leaji
10. Prednji dio kazana
Presostat
d. Motorpumpa
e. Pogonski elektromotor
f.
Zatita pogonskog
elektromotora
g. Kondenzatori za pokretanje
motora
h. Grija vode
i.
Termostat
j.
Programator
k.
Tastatura
l.
Prikljuni vod
KUITE STROJA
Kuita strojeva za pranje izraena su od elinog lima i zatiena od
korozije na dva naina, ovisno o proizvoau:
Specifina izvedba
kazana izraenog
od nehrajueg
materijala sa
samonosivim
elinim obodom u
nekim modelima
strja CANDY
Spiralne opruge za
vjeanje kazana
Jedna od izvedbi
amortizera kazana
Na strojevima za pranje rublja mogu biti ugraene jedna, dvije ili tri
ovakve cijevi, ovisno o tome koji tip elektroventila je ugraen (jednostruki,
dvostruki ili trostruki). One povezuju izlazne grane (mlaznice)
elektroventila sa dozirnom posudom za deterdent. Privrene su
elastinim obujmicama.
6W
Radni pritisak
0,2 10 bara
Protok
25 40 L/min @ 10 bara
Izdrlivost
50.000 ukljuenja
1. Kuite
2. El. namotaj (svitak)
3. Pomina kotva
4. Povratna opruga
5. Gumena membrana sa plastinim
nosaem
6. Ulazni filter
a - jednostruku, b - dvostruki, c - trostruki,
d - etverostruki
a Ekektrini svitak,
b Povratna opruga,
c Pomina kotva,
d Gumena membrana
a Ulazni filter,
b PVC kuite,
c Metalni nosa,
d Elektrini svitak
e Cilinder
f Povratna opruga
g Pomina kotva
h Gumena membrana
4 Plastini nosa
membrane,
5 Gumena membrana,
6 Povratna opruga,
7 Ulazni filter,
8 Privrsni vijak
9 Reduktor pritiska.
Nii nivo:
I 11 (zajedniki kontakt)
II 12 (stanje PRAZAN)
III 13 (stanje PUN)
Vii nivo:
1 21 (zajedniki kontakt)
2 22 (stanje PRAZAN)
3 23 (stanje PUN)
Presostat sa mehanizmom za
podeavanje nivoa vode
kojim impulsno upravlja
programator.
Nii nivo:
I 11 (zajedniki kontakt)
II 12 (stanje PRAZAN)
III 13 (stanje PUN)
Vii nivo:
1 21 (zajedniki kontakt)
2 22 (stanje PRAZAN)
3 23 (stanje PUN)
4 24 (stanje PREPUN)
P Presostat
S1 Sklopka programatora za ukljuivanje
pogonskog elektromotora (elektroventila)
a Standradna izvedba presostata
b Izvedba sa sigurnosnim kontaktom
(osiguranjem od prelijevanja vode). U sluaju
prevelike kolinine vode u kazanu sklopka
presostata je u poloaju 1-4 i aktivira
motorpumpu (Mc)
7 Umetak jezgre
8 Zaptivni prsten rotora
(semering), sprjeava prodor vode iz
turbinskog dijela pumpe uz osovinu
rotora. To je jedan osjetljivi dio koji
treba esto mijenjati. Oznake
ugraenog semeringa su na
njegovom boku a oznaka 22-6-7 ima
znaenje Vanjski promjer-unutranji
promjer-debljina u (mm)
9 Ventilator, slui hlaenju
namotaja motopumpe u toku rada.
Privren navlaenjem ili
suprotnim navojem od vrtnje
osovine.
Izraeni su od metalne
polipropilenske folije i smjeteni u
cilindrino aluminijsko kuite i
zaliveni epoksidnom smolom.
Prikljunice su na vrhu
kondenzatora.
Privruju se u donjem dijelu
kuita stroja na dva naina:
obujmicom ili mativom i vijkom
koji se nalazi na dnu koita
kondenzatora (naspram
prikljunica)
Karakteristine izvedbe
jednostrukog termostata
NO Normalno otvoreni
- Kuite,
- Grebenasto-rotirajui dio sa
osovinom,
- Pomini i nepomini kontakti,
- Satnog mehanizma (reduktora),
- Elektormotor za pokretanje,
- Blokirni relej.
To je sinhroni motor u mikroizvedbi iji je zadatak okretanje grebenastorotirajueg dijela programatora za po jedan impuls odnosno za
kontinuirano kretanje (kada je to programom predvieno) brze grebenaste
ploe.
Motor mora imati konstantan broj obrtaja to je rjeeno sinhronom
izvedbom i isti smjer, to je rjeeno posebnim mehanikim zaporom na
osovini rotora.
Trajanje jednog impulsa je 1,5 do 2s a ponekad i 3s. Ako impuls traje 120s,
ritam promjene poloaja moe biti 9s 6s 9s.
To znai da su kontakti sklopke za ukuivanjenje i iskljuivanje
elektromotora 9s zatvoreni u jednom poloaju, 6s je pomini radni kontakt
u neutralnom poloaju a sljedeih 9s je ukljuen drugi nepomini kontakt.
Taj je ritam definiran oblikom utora i grebena brze okretne ploe.
RSO FILTER
Ima zadatak da uklanja radisjke i TV smetnje koje nastaju zbog iskrenja
prilikom ukljuivanja i iskljuivanja kontakata programatora u toku rada
stroja.
Ugradnja tog elementa je nuna radi udovoljenja propisima
(standardima) koji reguliraju problematiku ove vrste smetnji grugim
sistemima.
Obino se sastoji od nekoliko meusobno povezanih elemenata,
otpornika zavojnica i kondenzatora koji filtriraju pomenute smetnje.
Instalira se na samom ulazu za napajanje elektrinom energijom.
RSO filter za
pogonski motor
RSO filter sa 4
prikljuna izvoda