Neodreenost/odreenost

(seminar iz kolegija Sintaksa hrvatskoga standardnog jezika)

Studentice: Ivona Andlar Hrvatski jezik i knjievnost / Njemaki jezik i knjievnost

Dijana Jakovac Hrvatski jezik i knjievnost / Engleski jezik i knjievnost
Mentor: asistent, Anastazija Vlasteli

Rijeka, 21. prosinca 2010.

SADRAJ

1. UVOD...................................................................................................................................3
2. JOSIP SILI: KATEGORIJA NEODREENOSTI/ODREENOSTI I NAINI
NJEZINA IZRAAVANJA................................................................................................... 4-5
3. IVO

PRANJKOVI:

IZRAAVANJE

NEODREENOSTI/ODREENOSTI

IMENICA U HRVATSKOME JEZIKU................................................................................6-8

4. ZAKLJUAK............................................................................................................... 9-10
5. LITERATURA................................................................................................................. 11

1. UVOD
U ovom seminaru bavit emo se temom kategorije neodreenosti/odreenosti u
hrvatskome jeziku, na temelju lanaka znanstvenika J. Silia i I. Pranjkovia. Prvo emo

pristupiti lanku J. Silia i njegovom miljenju o kategoriji neodreenosti/odreenosti kao

kategorije koja je prisutna u svim jezicima, ali koja se svugdje razliito izraava. Sili e na
samom poetku napustiti stajalite mnogih jezikoslovaca da je to morfoloka kategorija, a on
sam e zastupati tezu da se zapravo radi o aktualnosintaktikoj razini. Taj e stav potkrijepiti
teorijskim dijelom o komponentama aktualne sintakse teme i reme koje proizlaze iz suodnosa
logikoga suda i logikoga predikata, a budui da je kategorija neodreenosti/odreenosti
rezultat apstraktnoga miljenja, ona je u svim jezicima ista, ali se izraava na razliite naine,
zakljuuje

Sili.

Pritom

navodi

da

se

ona

njemakom

jeziku

izraava

neodreenim/odreenim lanom, a u hrvatskom pak neodreenim/odreenim pridjevom,

pritom istiui da se ne radi o neodreenosti/odreenosti svojstava koje se njime izraava.
Sili u veem dijelu lanka pokuava dokazati da je neodreenost/odreenost
aktualnosintaktika kategorija, a ne morfoloka, a samo jedan mali dio posveuje nainima
njezina izraavanja, pomou neodreenih/odreenih lanova u njemakom jeziku i
neodreenih/odreenih pridjeva u hrvatskom jeziku. S druge strane, Pranjkovi ide korak
dalje te u svom prilogu prikazuje razliite druge naine izraavanja kategorije
odreenosti/neodreenosti u hrvatskome jeziku, i to konkurentnim padenim oblicima,
opozicijom izmeu jednine i mnoine, svrenim odnosno nesvrenim glagolima, zatim na
aktualnosintaktikome planu, redom rijei, suodnosom izmeu restriktivnih i nerestriktivnih
reenica te leksikim sredstvima. Pritom je polazite njegova rada miljenje da se kategorija
neodreenosti/odreenosti ne odnosi na pridjeve, nego na imenice jer je rije o osobitosti
predmeta, a ne o osobitosti svojstva, to je djelomino i sam Sili zakljuio.

2. JOSIP SILI: KATEGORIJA NEODREENOSTI/ODREENOSTI I NAINI

NJEZINA IZRAAVANJA

U lanku Kategorija neodreenosti/ odreenosti i nain njezina izraavanja, Josip

Sili otvara pitanje navedene kategorije. Sili istie da je kategorija neodreenosti/odreenosti
u dosadanjim gramatikama oznaena samo kao morfoloka kategorija. Po njegovom
miljenju, u hrvatskom jeziku, a i openito, ne postoji literatura koja se detaljno i iskljuivo
bavi tom problematikom. (Sili 2000: 401) Budui da to pitanje nije dovoljno obraeno,
uvia potrebu da se ta tema aktualizira i da se jo vie radi na njenom prouavanju. On je u
navedenom radu obrauje na nain da problematizira i izvodi zakljuke usporeujui
neodreenost/odreenost u drugim jezicima.
Kategorija neodreenosti/odreenosti je, prema Josipu Siliu, i logika i lingvistika
univerzalija opa pojava prisutna u svim jezicima koja oznaava isto, ali se u svakom jeziku
razliito izraava. Sili se djelomino slae s gramatiarima da ta kategorija ima morfoloki
status (prije svega zbog razlike u nastavcima odreenih i neodreenih pridjeva), ali istie da je
ona aktualnosintaktika morfologizirana kategorija. (Sili 2000: 401) Navedeno potvruje
injenicom da se ona naknadno opskrbljuje morfolokim podacima.
Sili, sluei se literaturom, pie kako postoje virtualne pojave, virtualna svojstva i
virtualni predmeti koji se ukljuuju u virtualni suodnos. Kao primjer navodi reenicu Pred
vratima stoji visok ovjek.

Istie da tek kad se taj suodnos ukljui u komunikaciju

(aktualizira), on se konkretizira u kontekstu. Virtualne se strukture mogu pojaviti samostalno;

neovisne su o drugim komponentama. Ispred svake moe stajati svojstvo jedan, dodaje Sili.
Virtualne odnose Sili oznaava apstraktnima, a aktualne konkretnima. U virtualnom se
suodnosu komponente izdvajaju, a u aktualnom identificiraju (razlikuju se od drugih
komponenata). Virtualnu strukturu autor naziva reenicom, a aktualnu iskazom. (Sili 2000:
401)
U skladu s ve spomenutim, uvodi termine reenini i iskazni naglasak. Razlikuje tri
tipa iskaznog naglaska: neutralni, kontrastni i markirani naglasak. Neutralni naglasak imaju
nelanjivi i lanjivi iskazi, a kontrastni i markirani naglasak samo lanjivi iskazi. (Sili 2000:
402)
Sili dalje uvodi pojmove teme i reme. Tema oznaava dano, ve poznato, spomenuto i
uvjetovana je kontekstom. Rema oznaava novo, nije poznata, ni spomenuta te nije
uvjetovana kontekstom. Zbog spomenutih karakteristika Sili temu naziva obavijesnim
subjektom, a remu obavijesnim predikatom. Iskazi koji se lane na temu i remu su lanjivi i
djelomino obavijesni iskazi. S druge strane nelanjivi iskazi ne lane se na temu i remu, oni
su opeobavijesni iskazi. (Sili 2000: 402)

Pod redom rijei podrazumijeva se red komponenata i tu Sili razlikuje virtualnu

(potencijalnu) veliinu koju naziva gramatikom jedinicom i aktualnu koju naziva
komunikativnom jedinicom. (Sili 2000: 402)
Nadalje, Sili u drugom dijelu lanka stavlja naglasak na razliku izmeu neodreenosti
i odreenosti. Autor upozorava da neodreenost predmeta pretpostavlja neodreenost
svojstava, radnje i okolnosti radnje. Stalni glagoli pogodniji su za iskazivanje ope obavijesti,
zato su oni dio strukture nelanjivih iskaza. Iskaz Doao je vlak moe biti i lanjiv i nelanjiv,
s razlikom da obrnuti poredak sastavnica ima samo lanjivi izraz. Nadalje, uz pitanje to se
dogodilo s vlakom? vlak moe biti i tema i rema. Kontrastni naglas, pie Sili, stavlja predmet
u opreku prema drugome predmetu: Doao je vlak. - Ne, nije doao vlak, nego autobus. Tada
je vlak rema, a doao je tema. Sili razlikuje uobiajeni (progresivni) red komponenata Doao
je autobus i obrnuti (regresivni) red komponenata Autobus je doao. Sili takoer utvruje da,
ako se kontrastnom naglasku pridrui markirani naglasak, iskaz postaje ekspresivniji bez
obzira na poloaj komponenata. Pri neutralnom naglasku red komponenata ovisi o govorniku,
a u kontrastnome o sugovorniku. Obrnuti (regresivni) red komponenata uvijek je praen
markiranim naglaskom, ali taj naglasak nije uvjetovan redom komponenata. (Sili 2000: 402403)
to se tie drugih jezika, u njima se kategorija neodreenosti/odreenosti izraava
neodreenim i odreenim lanom (njemaki ili engleski jezik). U hrvatskom jeziku ta je
kategorija izraena neodreenim i odreenim pridjevom. Pridjev jedan (u njemakom jeziku u
funkciji neodreenog lana) ima svojstvo neodreenosti. Bez njega apstraktne imenice, npr.
ovjek, ena, stol postaju konkretne, ali i, kako istie Sili, nedovrene. U komunikaciji je
ipak prisutnija konstrukcija Vidio sam jednoga ovjeka, nego Vidio sam ovjeka. Iz toga Sili
zakljuuje da se razlika neodreenosti/odreenosti sve vie neutralizira pa nestaje morfoloka
neodreenost. Ako se gubi neodreenost, izraz zahtjeva pridjev jedan koji bi oznaio
odreenost (to je u sukobu jer je to neodreeni pridjev): Pred vratima stoji jedan visok
ovjek. Izraz je istovremeno i poznat i nepoznat. Odreeni oblik odgovara na pitanje koji? i
time izdvaja iskaz iz mnotva. (Sili 2000: 403-404)
Autor zakljuuje da odreenost/neodreenost pridjeva ne znai odreenost/
neodreenost svojstava te da je ta kategorija univerzalna i stalna, a samo se naini njezinog
izraavanja mijenjaju i razlikuju od jezika do jezika.
3.

IVO

PRANJKOVI:

IZRAAVANJE

NEODREENOSTI/ODREENOSTI

IMENICA U HRVATSKOME JEZIKU

6

I. Pranjkovi u lanku Izraavanje neodreenosti/odreenosti imenica u hrvatskome

jeziku raspravlja o gramatikoj kategoriji neodreenosti/odreenosti koja je u kroatistikoj
literaturi slabo zastupljena. Naime, razlozi tomu su, u prvom redu, to se uope malo pie o
naravi gramatikih kategorija kao to su rod, broj, pade, lice i slino. Pored toga postoji
zabluda da je kategorija neodreenosti/odreenosti pridjevska kategorija, i to kao posljedica
morfologizacije kategorije neodreenosti/odreenosti preko pridjevske sklonidbe odreenih i
neodreenih pridjeva. Pranjkovi e tako u ovom lanku zastupati tezu da se
neodreenost/odreenost ne odnose na pridjeve ve na imenice, pritom upuujui na naine
izraavanja kategorije odreenosti/neodreenosti. Da neodreenost/odreenost zaista nije
pridjevska kategorija, Pranjkovi potkrepljuje injenicom da se ne radi o osobitosti svojstva
(koje se izraava pridjevom), ve o osobitosti predmeta (koji oznauje imenica), (Pranjkovi
2000: 343) pokazavi to na primjeru reenice Sreo sam juer jednu enu..., gdje
odreenost/neodreenost imenice nije oznaena pridjevom, nego brojem koji ovdje ima
funkciju neodreenog lana. Nadalje, Pranjkovi takoer upozorava da se gramatikalizirani
naini izraavanja kategorije neodreenosti/odreenosti sve vie gube, a ponajvie se uvaju
samo u nominativu mukoga roda neodreenih i odreenih oblika pridjeva, kao u primjerima
crn oblak i crni oblak. Takoer se sklonidba neodreenih pridjeva (G crna oblaka, D crnu
oblaku itd.) sve manje provodi jer se izjednauje sa sklonidbom odreenih pridjeva (G
crnog(a) oblaka, D crnom(u/e) oblaku itd.). Danas se takvi primarni (gramatikalizirani) naini
izraavanja odreenosti ili neodreenosti u hrvatskome standardnom jeziku sve vie
zamjenjuju sekundarnim nainima, a koje je Pranjkovi u ovome radu ukratko razradio.
(Pranjkovi 2000: 343)
Pranjkovi prvo navodi da u izraavanju neodreenosti/odreenosti moe sudjelovati
kategorija padea, i to prije svega konkurentni padeni oblici uz prijelazne glagole, od kojih
jedan oznaava neodreenost, a drugi odreenost. Tako u primjeru dodati kruh/dodati kruha,
genitiv signalizira neodreenost, a akuzativ odreenost. Pranjkovi meutim istie da je takvo
izraavanje neodreenosti/odreenosti s kategorijom padea mogue samo uz tvarne imenice
ili kada je rije o veoj koliini malih predmeta (na primjer kupiti knjiga/knjige, kupiti
kolaa/kolae). Nadalje, dodaje da u nijenim konstrukcijama s prijelaznim glagolima
slavenski genitiv oznauje neodreenost, a akuzativ odreenost, uz uvjet da imenica oznauje
predmet u uem smislu i da stoji uz glagole tipa vidjeti, voljeti, itati, pisati i slino. Tako je u
reenici Ne vidi stola, imenica stola neodreena, a u reenici Ne vidi stol, ona je odreena.
Odreenost/neodreenost se u takvim konstrukcijama moe dodatno pojaati stavljanjem
7

slavenskog genitiva na kraj reenice (na primjer Nije ni primjeivao prolaznika.), i akuzativa
na poetak (npr. Prolaznike nije ni primjeivao.) (Pranjkovi 2000: 343)
Potom, u izraavanju neodreenosti/odreenosti moe sudjelovati i kategorija broja, i
to tako da mnoina oznaava neodreenost (npr. kupiti knjiga), naspram jednine koja, osobito
u akuzativu, oznaava odreenost (npr. kupiti knjigu). U primjerima ene u bikiniju i ene u
bikinijima, jednina sugerira odreenost, a mnoina neodreenost. Naime, radi se o takozvanoj
distributivnoj jednini i mnoini, gdje dolazi u obzir i jednina i mnoina. Takoer, na
neodreenost moe upuivati mnoina vlastitih imenica koje inae ne oznauju vie predmeta
(npr. U nas se ipak ne ivi tako dobro kao u Amerikama.) ili mnoina u primjerima tipa
Vojnici su mu ukrali kapu, gdje mnoina obiljeava neodreenost, iako je u pitanju zapravo
jednina. Isto tako se odreenost esto izraava jedninom, umjesto mnoine koja bi meutim
po smislu bolje odgovarala (npr. to Nijemac napravi, tomu nema para), a gdje u ovom
primjeru jednina ima znaenje 'tipian predstavnik'. Slino se moe primijeniti na i zoologiju
jedninom se oznaava vrsta ivotinje koja je ua pa onda i odreenija, npr. golub guan, a
mnoinom cijela porodica koja je ira i tako manje odreena, npr. golubovi. (Pranjkovi 2000:
343)
Opreka neodreenost/odreenost izraava se i kategorijom glagolskoga vida. Naime,
svreni glagoli upuuju na neodreenost (npr. Danas sam dobio poklon), a nesvreni na
odreenost (npr. Poklon nisam nikome pokazivao). Pranjkovi to objanjava injenicom da uz
svrene glagole esto dolaze novo spomenuti predmeti, a uz nesvrene ve poznati ili
spomenuti predmeti. (Pranjkovi 2000: 343)
Sljedei i vrlo esti nain izraavanja kategorije neodreenosti/odreenosti je
izraavanje redom rijei i reeninim naglaskom na aktualnosintaktikome planu. Uzevi za
primjer jednostavnu reenicu Prijatelj stie, a koja naime moe imati etiri varijante:
A) Prijatelj stie, B) Stie prijatelj, C) Prijatelj stie, D) Stie prijatelj, Pranjkovi je
zakljuio sljedee: U primjerima A) i B) imenica je tema, a glagol rema, a budui da tema
proizlazi iz konteksta, ona uvjetuje odreenost imenice prijatelj. Nadalje, red rijei i reenini
naglasak u ova dva primjera signaliziraju njihovu stilsku razlikovnost tako je prvi primjer
stilski neobiljeena, a drugi stilski obiljeena inaica. S druge strane, u primjerima C) i D) i
imenica i glagol su reme pa je ovdje rije o neralanjenom, tzv. opeobavijesnom iskazu, s
time da imenica prijatelj ima obiljeje neodreenosti. Naposljetku, primjer C) je stilski
obiljeena, a primjer D) stilski neobiljeena inaica. (Pranjkovi 2000: 343)
Neodreenost/odreenost moe se izraziti i na razini sloene reenice, odnosno
suodnosom izmeu restriktivnih i nerestriktivnih relativnih reenica. Naime, odnosne
8

restriktivne reenice oznaavaju odreenost (npr. Objasni to studentu koji je upravo uao), a
nerestriktivne neodreenost (U meuvremenu nam se pridruila i jedna prijateljica, koja se
juer vratila iz Rijeke). (Pranjkovi 2000: 343)
Posljednji nain izraavanja kategorije odreenosti/neodreenosti koji navodi
Pranjkovi je pomou leksikih sredstava. Tako se neodreenost moe izraavati neodreenim
zamjenicama (npr. zamjenice neki, poneki, nekakav, kojekakav i sl.) i brojem jedan, jedna,
jedno koji esto ima funkciju neodreenog lana (npr. Juer sam sreo jednu enu). S druge
strane, odreenost se izraava pokaznim zamjenicama (npr. zamjenice taj, ta, to, ovaj, onaj,
takav, ovakav i sl.) i posvojnim zamjenicama (npr. Svoju sam knjigu zaboravio kod kue).
(Pranjkovi 2000: 343)
Na

kraju,

moemo

sumirati

Pranjkoviev

rad

na

temu

kategorije

odreenosti/neodreenosti, kao obvezatne kategorije koja se moe izraavati gotovo svim

ostalim gramatikim kategorijama, a koje se navode kao sljedee kategorijom padea,
kategorijom broja, kategorijom glagolskoga vida, redom rijei i reeninim naglaskom na
aktualnosintaktikome planu, na razini sloene reenice te pomou leksikih sredstava.

4. ZAKLJUAK

Tema ovog seminarskog rada je Neodreenost/odreenost. Tu smo kategoriju

protumaili na temelju dvaju gledita: u prvom dijelu seminara Josipa Silia, a u drugom
Ive

Pranjkovia.

Svaki

je

od

njih

na

svoj

nain

predstavio

kategoriju

neodreenosti/odreenosti.
U prvom dijelu ovoga rada Josip Sili kategoriju neodreenosti/odreenosti
karakterizira kao opu pojavu prisutnu u svim jezicima (lingvistika univerzalija). U
dosadanjim gramatikama ta je kategorija opisana kao morfoloka, no Sili je smatra
aktualnosintaktikom kategorijom koja je morfologizirana (naknadno dobiva morfoloke
podatke). Smatra da se gramatiari nedovoljno bave problematikom neodreenosti/
odreenosti te da to pitanje zahtjeva detaljnije prouavanje. Autor upozorava da neodreenost
predmeta pretpostavlja neodreenost svojstava, radnje i okolnosti radnje. Razlikuje uobiajeni
(progresivni) red komponenata i obrnuti (regresivni) red komponenata. U drugim je jezicima
neodreenost/odreenost izraena lanom, a u hrvatskom jeziku pridjevom. Razlika
neodreenosti/odreenosti sve se vie neutralizira i nestaje morfoloka neodreenost.
Odreenost/neodreenost pridjeva ne znai odreenost/neodreenost svojstava, a ta je
kategorija univerzalna i stalna, samo se naini njezinog izraavanja mijenjaju i razlikuju se od
jezika do jezika.
U drugom dijelu ovoga rada Ivo Pranjkovi takoer utvruje da je kategorija
neodreenosti/odreenosti slabo zastupljena u gramatikama i odreena kao gramatika i
pridjevska kategorija. Pranjkovi zastupa miljenje da je odreenost/neodreenost imenska
kategorija jer se radi o osobitosti predmeta (oznaenih imenicom) te se, poput Silia, bavi
nainima njezina izraavanja. Za razliku od Silia, kod Pranjkovia kategorija neodreenosti/
odreenosti oznaena je brojem. Naini izraavanja te kategorije sve se vie gube, a razlika se
uva samo u nominativu mukog roda. Uz to dodaje da se odreeni i neodreeni oblici
izjednaavaju, u emu se slae s Josipom Siliem. U izraavanju neodreenosti/odreenosti
moe sudjelovati ove morfoloke kategorije: kategorija padea (posebice genitiv i akuzativ),
broja, glagolskog vida, red rijei i reenini naglasak, sloena reenica i leksika sredstva.
Dok Josip Sili u svom lanku generalizira i uvodi u problematiku neodreenosti/
odreenosti i njen ostvaraj u razliitim jezicima, Ivo Pranjkovi primjenjuje konkretan
pristup: navodi morfoloke kategorije kojima se u hrvatskom jeziku ostvaruje kategorija
neodreenosti/odreenosti. Istoga smo miljenja da se kategorija odreenosti/neodreenosti
nedovoljno prouava. Smatramo da bi ta kategorija trebala biti do detalja opisana u
gramatikama te bi se na taj nain izbjeglo pogreno koritenje odreenih i neodreenih oblika.

10

To bi sprijeilo neutralizaciju tih oblika (prilikom koje se neodreeni oblik gubi) koja je sve
prisutnija u svakodnevnoj komunikaciji.

5. LITERATURA
11

Pranjkovi, I. (2000) Izraavanje neodreenosti/odreenosti imenica u hrvatskome

jeziku, u: Rijeki filoloki dani (Knjiga 3, 1-510), Rijeka

Sili, J. (2000) Kategorija neodreenosti/odreenost i nain njezina izraavanja, u:

Rijeki filoloki dani (Knjiga 3, 1-510), Rijeka

12