Ustaska Vojnica 2

AMIR OBHOA, MARIO WERHAS,
BOJAN DIMITRIJEVI, ZVONIMIR DESPOT
USTASKA VOJNICA 2
Oruana sila Ustakog pokreta u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj 1941.-1945.
(DRUGA KNJIGA, RUJAN 1943. - SVIBANJ 1945.)
Zagreb, 2013.
Nakladnik
Despot Infinitus d.o.o.
Nadinska 18a, Zagreb
www.despot-infinitus.com
Za nakladnika
Zvonimir Despot
Biblioteka
Hrvatska povijest"
Glavni urednik
Zvonimir Despot
Izvrni urednik
Danijel Tati
Naslovnica, prijelom i priprema za tisak
Melania Marjanovi
Tisak
Znanje d.o.o.
Mandieva 2, Zagreb
ISBN 978-953-7892-09-8 (cjelina)
ISBN 978-953-7892-17-3 (druga knjiga)
CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 860925
SADRAJ
1. DIO
USTROJ USTAKE VOJNICE....................................................................................................................................................................................... 9
Stoer Ustake vojnice.................................................................................................................................................................................................. 11
Ustake stajae djelatne bojne......................................................................................................................................................................................18
Stajai djelatni zdrugovi............................................................................................................................................................................................... 20
Poglavnikovi tjelesni sdrugovi (pts)...........................................................................................................................................................................50
Prometni zdrugovi Ustake vojnice............................................................................................................................................................................58
Posadne i milicijske postrojbe Ustake vojnice......................................................................................................................................................... 61
Milicijske postrojbe Ustake vojnice........................................................................................................................................................................... 68
kolske ustanove i postrojbe........................................................................................................................................................................................69
Postrojavanje jedinstvenih hrvatskih oruanih snaga............................................................................................................................................. 73
Obnavljanje rada Glavnog stana poglavnika i ustroj ustakih zborova oujka 1945.......................................................................................... 83
Hrvatsko orunitvo..................................................................................................................................................................................................... 85
Redarstvena straa........................................................................................................................................................................................................ 90
Ustaka obrana...............................................................................................................................................................................................................91
Vojnica njemake narodne skupine.......................................................................................................................................................................... 100
2. DIO
UNUTAR USTAKE VOJNICE.................................................................................................................................................................................111
Proklamirani ideali i vrijednosti................................................................................................................................................................................113
Simbolika, rije ustaa, jezik u uporabi.................................................................................................................................................................... 118
Duhovna sluba i promidba.................................................................................................................................................................................... 121
inovi u Ustakoj vojnici............................................................................................................................................................................................125
asnik novih vrijednosti............................................................................................................................................................................................ 127
Stvaranje ustakoga asnikog zbora 1941.............................................................................................................................................................. 130
Pripadnost Poglavnikovoj tjelesnoj bojni.................................................................................................................................................................135
Odlikovanja istaknutih pripadnika.......................................................................................................................................................................... 136
Popuna ljudstvom postrojbi Ustake vojnice.......................................................................................................................................................... 138
kolovanje i usavravanje asnika i doasnika....................................................................................................................................................... 147
Nedostatak stege, politikog i moralnog odgoja.................................................................................................................................................... 153
Prelasci iz postrojbi i dezerterstvo............................................................................................................................................................................ 156
Pitanje stege i negativne pojave.................................................................................................................................................................................161
Ishrana, istoa, zdravlje i njihov utjecaj na Vojnicu..............................................................................................................................................168
5
3. DIO
NAORUANJE I OPREMA USTAKE VOJNICE................................................................................................................................................ 175
Tipologija streljakog naoruanja.............................................................................................................................................................................190
Oklopne postrojbe...................................................................................................................................................................................................... 193
Topnitvo..................................................................................................................................................................................................................... 196
Samokretne - samovozne postrojbe......................................................................................................................................................................... 199
Ostali rodovi................................................................................................................................................................................................................204
Odore i znakovlje........................................................................................................................................................................................................205
4. DIO
USTAKA VOJNICA U VOJNOPOLITIKIM ODNOSIMA POSLIJE KAPITULACIJE ITALIJE.................................................................215
Kapitulacija Italije i dogaaji u rujnu 1943............................................................................................................................................................. 217
Nagovjetaj promjene u njemakom gleditu........................................................................................................................................................ 219
Ministri Navratil i Voki i Ustaka vojnica.............................................................................................................................................................221
Ljeto 1944. godine Pu" Lorkovi - Voki..............................................................................................................................................................227
Odnosi s predstavnicima Reicha 1943. - 1945.........................................................................................................................................................229
5. DIO
KRAJ USTAKE VOJNICE...............................................................................................................................'........................................................ 235
Pred evakuaciju na zapad......................................................................................................................................................................................... 237
Povlaenje snaga Ustake vojnice s teritorija NDH...............................................................................................................................................240
Predaja na Bleiburgu.................................................................................................................................................................................................. 243
Predaja i kasnija sudbina zarobljenih hrvatskih snaga......................................................................................................................................... 245
Kriari: ustae u odmetnitvu 1945. - 1950............................................................................................................................................................. 250
Plan 10. travnja".........................................................................................................................................................................................................253
Na podruju Hrvatske............................................................................................................................................................................................... 255
Na prostoru Bosne i Hercegovine............................................................................................................................................................................ 259
6. DIO
OPERACIJE U SJEVEROZAPADNOJ HRVATSKOJ............................................................................................................................................ 271
Operacija Dubrovnik".............................................................................................................................................................................................. 273
Borbe za Zlatar i Varadinske Toplice.............................................................................................................................................................. 273
Pothvat Dubrovnik 1"........................................................................................................................................................................................ 277
Pothvat Dubrovnik 2"........................................................................................................................................................................................ 284
Borbe na podruju Ivanice i Kalnika od druge polovine veljae do kraja oujka 1944..........................................................................307
6
Borbe na podruju Zagorja........................................................................................................................................................................................312

Prelazak 32. divizije NOVJ u Zagorje................................................................................................................................................................ 312
Borbe oko Krapine, Klanjca i Novog Golubovca............................................................................................................................................. 314
Borbe za Ivanec..................................................................................................................................................................................................... 318
Borbe kod Novog Marofa....................................................................................................................................................................................322
Zauzimanje uporita Donje Oreje i borbe oko Ivanca poetkom svibnja 1944.......................................................................................... 324
Borbe za Kovin, Mae i Mihovljan..................................................................................................................................................................... 335
Pothvat Sarajevo"................................................................................................................................................................................................336
Borbe u Podravini tijekom lipnja i srpnja 1944.......................................................................................................................................................343
Borbe na pravcu Koprivnica - Bjelovar............................................................................................................................................................. 344
Pothvat Brod"...................................................................................................................................................................................................... 348
Borbe za Ludbreg..................................................................................................................................................................................................352
Borbe na podruju zapadne Bilogore i operacija Rouen"............................................................................................................................. 354
Borbena skupina Nali............................................................................................................................................................................................... 368
Kriza oruanih snaga NDH.......................................................................................................................................................................................379
Ruenje prometnica.............................................................................................................................................................................................. 379
Napad na Krievce............................................................................................................................................................................................... 382
Rujanska kriza.......................................................................................................................................................................................................385
Borbe u Podravini.................................................................................................................................................................................................388
Bitka za Koprivnicu..............................................................................................................................................................................................400
Zakljuak uz poglavlje Operacije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.......................................................................................................................... 413
DODATAK
Odore i oznake Ustake vojnice 1941. - 1945...........................................................................................................................................................419
Pogovor.........................................................................................................................................................................................................................428
IZVORI I LITERATURA............................................................................................................................................................................................ 429
1. DIO
USTROJ USTAKE VOJNICE
(listopada 1943. - svibnja 1945.)
STOER USTAKE VOJNICE

Naredbom ministra oruanih snaga NDH, generala zrakoplovstva Friedricha Navratila od 20. listopada 1943. izvrena je
nova raspodjela poslova u Ministarstvu oruanih snaga.1 U toki drugoj navedene naredbe Stoer Ustake vojnice navodi
se kao dio Ministarstva oruanih snaga. Tokom 68. Naredbe propisano je da na elu Stoera Ustake vojnice stoji glavar
stoera, koji je izravno podinjen i za svoj rad odgovoran ministru oruanih snaga. Istom tokom ostavljena je mogunost
da glavar Stoera Ustake vojnice moe s drugim dravnim ustanovama komunicirati izravno. Sljedeom tokom (69.) do
puta se mogunost dodjele pomonika glavaru stoera Ustake vojnice prema potrebi i ovisno o opsegu posla, a koji su mu
izravno podreeni i odgovorni za svoj rad. U toki 70. Naredbe odreuje se samo osnovni ustroj Stoera Ustake vojnice,
koji se prema navedenoj toki dijeli na tri temeljna dijela: pobonitvo, opi (obi] i osobni odjel. Glavaru stoera Ustake
vojnice ostavljena je mogunost da sam izvri raspodjelu poslova u odjelima (ustrojavanjem odsjeka), s time da ministar
oruanih snaga donosi formalnu odluku o unutarnjem ustroju pojedinih odjela na prijedlog glavara stoera Ustake vojnice.
Naredbom su odreeni zadaci ustrojbenih dijelova Stoera Ustake vojnice te je tako za Pobonitvo odreeno da vodi
sve osobne poslove svih osoba koje se nalaze na radu u Stoeru Ustake vojnice, zatim upravljanje slubenom potom, po
tom nabava za potrebe Stoera Ustake vojnice i odravanje i briga oko smjetaja Stoera Ustake vojnice. Kao temeljni za
daci Opeg odjela navedeni su poslovi oko zapovijedanja, stege, nadzora i nastave u postrojbama Ustake vojnice. Za Osobni
odjel odreeno je obavljanje svih poslova oevidnosne prirode, odnosno voenje razliitih evidencija (asnika, doasnika,
priuvnika, ranjenika...) te izrada planova trokova za osobne izdatke Ustake vojnice.
Sedam dana prije (13. listopada) donoenja opisane Naredbe ministra oruanih snaga NDH, poglavnik dr. Ante Paveli potpisao je Zakonsku odredbu o promjeni i nadopuni Zakonske odredbe o Ustakoj vojnici, kojom se odreuje da je
pristupanje u redove Ustake vojnice dragovoljno, a po stupanju u istu sluba u njoj postaje obvezatna. Navedena obveza
je doivotna i prestaje jedino smru, otpustom ili premjetajem u druge dijelove oruanih snaga.2 Prema dotada vaeim
odredbama doivotna obveza slube u Ustakoj vojnici predviena je jedino za asnike Ustake vojnice, dok je za doasnike
i vojnike postojala mogunost stalnog obnavljanja produetka djelatne slube.
1 Naredba ministra oruanih snaga od 20. listopada 1943. ustr. br. 5440 o razpodjeli poslova u Ministarstvu oruanih snaga", Prilog Vjestnika
Ministarstva oruanih snaga - naredbe br. 44/1943., Vjestnik Ministarstva oruanih snaga - Naredbe, br. 44. od 30. listopada 1943.
2 Vjestnik Ministarstva oruanih snaga - Naredbe, br. 43. od 23. listopada 1943.
11
Glavar Stoera Ustake vojnice, pukovnik UV-a Tomislav Serti izdao je 31. listopada 1943. Naredbu o novom unutar
njem ustroju Stoera Ustake vojnice te ju je istoga dana poslao na odobrenje ministru oruanih snaga NDH koji istu potpi
suje sljedeeg dana (1. prosinca 1943).3 Od 1. prosinca 1943. Stoer Ustake vojnice djelovao je prema sljedeem ustroju:4
-
glavar Stoera Ustake vojnice:

-
pukovnik UV-a i general Kopnene vojske Tomislav Serti (do 1. rujna 1944., a potom glavar Glavnostoernog
ureda Ministarstva oruanih snaga NDH)
pukovnik UV-a i general Kopnene vojske Ivan Hereni (od 1. rujna 1944. do svibnja 1945.)
Pobonitvo:
-
pobonik glavara Stoera Ustake vojnice:
satnik UV-a Marijan Paveli (do 25. rujna 1944.)
natporunik UV-a Ivo Gajek

-
pomoni ured - nadstojnik: porunik UV-a Slobodan Novi
zapovjednik i nadzornik stana Stoera Ustake vojnice: zastavnik UV-a Stjepan Malinger
Opi odjel - proelnik: pukovnik UV-a Milan trkanac

1. odsjek (ustrojbeni) - nadstojnik: glavnostoerni bojnik Ljudevit inko
2. odsjek (pravni) - nadstojnik: satnik UV-a Mijo Mominovi
3. odsjek (opi) - nadstojnik: nadsatnik UV-a Boidar Glaar (do 31. svibnja 1944.), a potom nadsatnik UV-a Josip
Marevi
4. odsjek (nastavno-izobrazbeni) - nadstojnik: bojnik UV-a Vatroslav Boltek
5. odsjek (promidbeni) - nadstojnik: dopukovnik UV-a Stanko arac
6. odsjek (izvjetajno-tajnopisni, ustrojen 25. rujna 1944.) - nadstojnik: bojnik UV-a Viktor Tomi
Osobni odjel - proelnik: dopukovnik UV-a Milan pl. Popovi (do 4. listopada 1944.), a potom dopukovnik UV-a Dra
gutin Jilek
I. odsjek (tehniki) - nadstojnik: dopukovnik UV-a Lavoslav Masarini
II. odsjek (opi) - nadstojnik: dopukovnik UV-a Juraj Pajdakovi (do 9. travnja 1944.), a potom satnik UV-a Fran Fekter
III. odsjek (asniki) - nadstojnik: bojnik UV-a Vlado Herceg (do 1. kolovoza 1944.), a potom bojnik UV-a Dragutin
Sekanin
IV. odsjek (doasnici) - nadstojnik: bojnik UV-a Dragutin Sekanin (do 1. kolovoza 1944.), a potom bojnik UV-a Vlado
Herceg
3 VA, NDH, k. 114c 36/10-1

4 Rekonstrukcija" Stoera Ustake vojnice sainjena je na temelju sljedeih izvora: VA, NDH, k. 114c 36/10-1, imenovanja na dunosti u Stoer
Ustake vojnice, Vjestnik Ministarstva oruanih snaga - Osobni poslovi, br. 27., od 22. 6.1944., te niza dokumenata iz NARA (Record Group 242) T
120 rola 5790 (kroatischen meldungen - izvjea iz Hrvatske).
12
V. odsjek (mirovinsko-ozljeeniki] - nadstojnik: bojnik UV-a Hinko Kehn

VI. odsjek (duobriniki) - nadstojnik: dopukovnik UV-a dr. Petar Berkovi
VII. odsjek (popunidbeni, do 5. srpnja 1944.) - nadstojnik: glavnostoerni nadsatnik Stjepan Kesi
Pododsjek za pripadnike Prometnih zdrugova Ustake vojnice (ugaen rujna 1944.] - voditelj: natporunik UV-a
Ivo Gajek
Gospodarski ured (nije bio predvien prema Naredbi ministra oruanih snaga od 20. listopada 1943., ali je
ustrojen prema Naredbi glavara Stoera Ustake vojnice uz naknadno odobrenje ministra]
glavar gospodarskog ureda: dopukovnik UV-a Dragutin Vlai (do 2. listopada 1944.], a potom pukovnik UV-a
Ante Kolarec
pobonik glavara: satnik UV-a Osman Talarevi
-
Opskrbni odjel Zapovjednitva Ustake vojnice u raspremi (ugaen oujka 1945.) - proelnik: pukovnik UV-a
Martin Chramosta (do 28. rujna 1944.), a potom bojnik UV-a Franjo Kipati
1. odsjek (opskrba hranom i opremom) - nadstojnik: bojnik UV-a Marko Horvati

2. odsjek (opskrba odjeom i obuom) - nadstojnik: nadsatnik UV-a Vice Bari
3. odsjek (opskrba orujem i streljivom) - nadstojnik: nadsatnik UV-a Ivica Mari
4. odsjek (nadzorno-blagajniki) - nadstojnik: nadsatnik UV-a Josip Hanevaki
-
Podrunica Glavnog orunog skladita za Ustaku vojnicu (Poglos U. V.) - ustrojena 3. rujna 1944. od
dotadanjega Glavnoga orunog skladita i pukarske radionice Ustake vojnice - upravitelj i nadzornik: satnik
UV-a Josip Dadi
Odjevno skladite i krojaka radionica Ustake vojnice

Obrtni vod
Gospodarstvo Kerestinec"
Popunidbeni odjel (ustrojen na temelju Okrunice Glavnostoernog ureda Ministarstva oruanih snaga od 5.
srpnja 1944.5, kao temelj za ustrojavanje odjela posluio je VII. odsjek - popunidbeni, Osobnog odjela Stoera
Ustake vojnice) - proelnik: potpukovnik Kopnene vojske Rudolf Saio
1. odsjek (novaki) - nadstojnik: natporunik UV-a ing. Tomislav Kopi
2. odsjek (priuvniki) - nadstojnik: glavnostoerni nadsatnik Stjepan Kesi
3. odsjek (popunidbeni) - nadstojnik: bojnik UV-a Milivoj Filipovi
4. odsjek (oevidnost ukupnog ljudstva) - nadstojnik: natporunik UV-a Rudolf Majeti
5. odsjek (vojno-oprostni) - nadstojnik: satnik Kopnene vojske Vilim Novosel
Ratni sud Stoera Ustake vojnice - predsjednik: dopukovnik UV-a dr. Juraj Devi
muftija Ustake vojnice: dopukovnik UV-a Hakija-akif Handi s pobonikom porunikom UV-a Huseinom Terziem
5 Vjestnik Ministarstva oruanih snaga - Naredbe, br. 29. od 14. srpnja 1944.
13
asnik za vezu izmeu Stoera Ustake vojnice i Glavnog ustakog stana: dopukovnik UV-a Milorad Mirovi.
Kod odjela u sklopu Ministarstva oruanih snaga (MINORS) postavljeni su izvjestitelji Ustake vojnice (od listopada
1943.) sa zadaom to bolje suradnje izmeu Stoera i postrojbi Ustake vojnice s postrojbama Oruanih snaga
NDH kako bi se izbjeglo udvostruenje ustrojstvenih jedinica.
Izvjestitelji Ustake vojnice:

-
glavnostoerni nadsatnik Stjepan Kesi (pri Popunidbenom odjelu MINORS-a)
dopukovnik UV-a Henrik Malvi, a potom satnik UV-a uro Vutuc te dopukovnik UV-a Martin Marka (pri
Opskrbnikom odjelu MINORS-a)
dopukovnik UV-a dr. Ivan Koak, a potom satnik UV-a dr. Milan Babi (pri Zdravstvenom odjelu MINORS-a)
nadsatnik UV-a Boidar Sokoli (pri Pravosudnom odjelu MINORS-a)
satnik UV-a Hadija Peroevi, a potom dopukovnik UV-a Josip Majeti (pri Tehnikom odjelu MINORS-a)
dopukovnik UV-a Marko imi (pri Pobonitvu MINORS-a po pitanjima naoruanja)
bojnik UV-a Nikola Blaevi (pri Izvjetajnom odjelu MINORS-a)
porunik UV-a Mirko Bili (pri Dojavnom sreditu MINORS-a)
satnik UV-a Vjekoslav Jelaa (pri Uredu za izvrenje vojnih dobara)
porunik UV-a Stanko Vukosav (pri Zadruzi Velebit")
dopukovnik UV-a Lavoslav Masarini (pri Uredu za tehnike priradne poslove)
bojnik UV-a Josip Obradovi (pri Upravnom uredu MINORS-a)
natporunik UV-a Josip Behulec (pri Glazbi MINORS-a)
bojnik UV-a Vlado Valentekovi (pri Opunomoeniku za tekua
goriva MINORS-a kod Ministarstva narodnog
gospodarstva)
-
bojnik UV-a Vatroslav Boltek (predstavnik UV-a pri Povjerenstvu za ocjenjivanje asnika i vojnih inovnika
MINORS-a)
bojnik UV-a Vilim Molnar, a potom satnik UV-a Anton Jttner (pri Stalnom povjerenstvu za preispitivanje i nadgled
osloboenih od vojne dunosti).
Krajem 1943. i poetkom 1944. u Stoeru Ustake vojnice ustrojeno je nekoliko slubenih mjesta nadzornika:
-
nadzornik stajaih djelatnih zdrugova Ustake vojnice: dopukovnik UV-a Tomislav Brajkovi
nadzornik izobrazbe u stajaim djelatnim zdrugovima Ustake vojnice: pukovnik UV-a Emil
nadzornik ustakih vojnih kola i teajeva (mjesto ustrojeno u veljai 1945.): dopukovnik UV-a Petar Sabljak
nadzornik pripadnika Ustake vojnice u Vojnoj bolnici Sv. Duh": satnik UV-a Luka Drmi
nadzornik pripadnika Ustake vojnice u Vojnoj bolnici Kuniak": natporunik UV-a Mato Ljubii
nadzornik pripadnika Ustake vojnice u Ozljeenikom domu: porunik UV-a Bartol Ljubanovi.
Pri Stoeru Ustake vojnice ustrojena su i dva povjerenstva:

14
Lahovsky
Upravno povjerenstvo asnike blagovaonice Ustake vojnice - Zagreb

-
predsjednik: bojnik UV-a Eugen Altman (do 15. srpnja 1944.), a potom dopukovnik UV-a Milorad Mirovi
zamjenik predsjednika: nadsatnik UV-a Fran Fekter
lanovi povjerenstva: natporunik UV-a Marcelo Brkan, natporunik Zvonimr Prelonjak (od 15. srpnja 1944.),
porunik UV-a Zvonimir Tul (do 15. srpnja 1944.), porunik UV-a Josip Brani (do 15. srpnja 1944.) i porunik
Tomo Stilinovi (od 15. srpnja 1944.)
opskrbnik: natporunik UV-a Jakov Rai (do 15. srpnja 1944.), a potom zastavnik UV-a Stjepan Tucelj
Povjerenstvo za preispitivanje i odreivanje inoreda svih asnika Ustake vojnice (ustrojeno u listopadu 1944.)
-
predsjednik: dopukovnik UV-a Milan pl. Popovi
lanovi: nadsatnik UV-a Fran Fekter i nadsatnik UV-a Dragutin Sekanin.
Osim navedenih upravnih ustrojbenih cjelina Stoer Ustake vojnice ustrojio je i cijeli niz pristoernih postrojbi:
-
od postojee Samovozne sati Ustake vojnice postrojena je Samovozna bojna Ustake vojnice (do rujna 1944.).
Za zapovjednika Samovozne bojne Ustake vojnice imenovan je bojnik Stjepan Milinkovi, a samovozna bojna
sastojala se od stoera, stoerne sati (zapovjednik: porunik UV-a Petar Vidovi), smjetenih u Zagrebu, i sedam
(1. - 7.) samovoznih sati koje su bile rasporeene u stajaim djelatnim zdrugovima (I. - VII.), Sredinje samovozne
radionice Zagreb te Samovozne kole (zapovjednik: bojnik UV-a Alojz Tavar) smjetene u Zagrebu s Obunim
samovoznim vodom smjetenim u Kerestincu. Samovozna kola Samovozne bojne Ustake vojnice imala je zadatak
provedbe izobrazbe za vozae motornih vozila, upravljae motocikala i vozae oklopnih vozila. U sklopu kole
takoer je ustrojena i provedba izobrazbe obrtnika (mehaniara) za motorna vozila, motocikle i oklopna vozila.
Tijekom 1944. u sklopu Samovozne kole odran je I., II. i III. samovozni asniki teaj za izobrazbu asnika Ustake
vojnice za upravljanje motornim vozilima. Od 15. prosinca 1944. Samovozna bojna Ustake vojnice preustrojena je
u Doknadni samovozni zdrug Ustake vojnice;6
od Dojavne sati Ustake vojnice ustrojeno je Dojavno sredite Stoera Ustake vojnice Zagreb (zapovjednik:
porunik UV-a Mirko Bili) s jednim brzoglasnim vodom i jednim krugovalnim vodom te radionicom za odravanje
opreme;
poetkom 1944. postrojen je samostalni Dojavno-izvjetajni vod Stoera Ustake vojnice Zagreb (zapovjednik:
satnik UV-a ing. Julije Ivanko) sa zadatkom praenja krugovalnog prometa protivnika;
od postojeeg Ljeilita i oporavilita Ustake vojnice na Sljemenu ustrojena je ustanova Ustako ljeilite i
oporavilite Runolist" (zapovjednik: natporunik UV-a Ante Akrap do 31. svibnja 1944., satnik UV-a Nikola
unjara do 7. kolovoza 1944., porunik UV-a Ante Gudelj do listopada 1944. i satnik UV-a Baria ili. U sklopu
ustanove Runolist" djelovalo je ustako lijeniko pomoite i ozljeeniko-oporavilini dom;
6 VA, NDH, k. 114a 14/3-1, k. 114i 8/19-1 i Vjestnik Ministarstva oruanih snaga - Naredbe, br. 36.
15
- od 22. prosinca 1944. pod Stoer Ustake vojnice dolazi Posadni ustaki zatvor u Novoj Vesi;
- postojea Stoerna sat Stoera Ustake vojnice tijekom 1944. preustrojena je u Stoernu bojnu Ustake vojnice
(stoer, stoerna sat, 1. - 3. sat i Samostalni straarski vod Kerestinec). Stoer Ustake vojnice zapovjedio je 20.
travnja 1945. postrojavanje Stoerne pukovnije Ustake vojnice (zapovjednik: bojnik UV-a Petar Mikrut i glavar
stoera: satnik UV-a Kreimir Frop) od postojee Stoerne bojne i
-
Stoer Ustake vojnice zapovjedio je 25. travnja 1945. ustrojavanje Zapovjednitva za osiguranje eljeznikih
objekata Zagreb kao posljednje pristoerne ustrojbene cjeline ustrojene u NDH.7
Ministar oruanih snaga NDH potpisao je 5. listopada 1943. Naredbu za rad, prava i dunosti Izvjestitelja za Ustaku
vojnicu u Popunidbenim zapovjednitvima oruanih snaga. Budui da je Ustaka vojnica postala dio Oruanih snaga NDH,
postavilo se pitanje reguliranja popune Ustake vojnice kroz popunidbena zapovjednitva oruanih snaga. Navedenom
Naredbom ministra oruanih snaga pri svakom popunidbenom zapovjednitvu ustrojava se mjesto Izvjestitelja za Ustaku
vojnicu koji je kao nadstojnik odsjeka za Ustaku vojnicu u sklopu popunidbenog zapovjednitva imao zadatak voenja
popisa (oevidnika) svih pripadnika Ustake vojnice (novaka, djelatnih i priuvnika) na podruju popunidbenog zapovjed
nitva. Isto tako pri pozivanju novaka na odsluenje vojne dunosti izvjestitelj za Ustaku vojnicu ima zadatak upoznati
novake s mogunou reguliranja svoje vojne dunosti kroz postrojbe Ustake vojnice. Kao pomo u radu svakom izvje
stitelju Ustake vojnice u popunidbenom zapovjednitvu bila su dodijeljena jo dva doasnika, jedan vojnik (pisar) i jedan
vojnik (tekli).8 Poetkom listopada 1944. pri popunidbenim zapovjednitvima ustrojava se mjesto izvjestitelja za suzbija
nje bjegunstava sa zadatkom djelatnog rada na suzbijanju dezerterstva iz postrojbi oruanih snaga. U veini popunidbenih
zapovjednitava (koja su jo djelovala) na ove dunosti imenovani su asnici Ustake vojnice.9
Poglavnik NDH dr. Ante Paveli potpisao je 31. listopada 1944. Zakonsku odredbu o promjeni Zakonske odredbe o Usta
koj vojnici od 17. srpnja 1942. godine. Ova se promjena odnosila na to da je svaki lan Ustae - hrvatskog oslobodilakog
pokreta", a koji je vojni obveznik, postaje vojnim obveznikom Ustake vojnice.10
Dana 9. prosinca 1944. Ante Paveli osobno je preuzeo zapovjednitvo nad svim postrojbama oruanih snaga NDH.11 Na
temelju navedenoga, a u funkciji vrhovnog zapovjednika Hrvatskih oruanih snaga, poglavnik dr. Paveli izdaje Zapovijed o
jedinstvenom nazivu inova, kroju odora, oznakama inova i inih znakova, a u cilju postizanja to vreg jedinstva izmeu
postrojbi Oruanih snaga i Ustake vojnice. Navedenom zapovijedi u postrojbe Ustake vojnice uveo se novi inored:
7 VA, NDH, k. 114j 4,9/21-2

8 Vjestnik Ministarstva oruanih snaga - Naredbe, br. 42. od 16. listopada 1943.
9 VA, NDH, k.H4i 7/18-2
10 Vjestnik Ministarstva oruanih snaga - Naredbe, br. 48. od 18. studenoga 1944.
11 Vjestnik Ministarstva oruanih snaga - Naredbe, br. 51. od 9. prosinca 1944.
16
1. momadski inovi:
-
strielac
dorojnik
2. nii doastniki inovi:

-
rojnik
vodnik
3. vii doastniki inovi:

-
stranik
stoerni stranik
astniki namjestnik
4. nii astniki inovi:

-
zastavnik
porunik
nadporunik
satnik
nadsatnik
5. vii astniki inovi:

-
bojnik
dopukovnik
pukovnik
6. generalski inovi:
-
general
general-porunik
general-pukovnik.
Generalski inovi nisu se mogli davati pripadnicima Ustake vojnice kao takvima, meutim, pripadnici Ustake vojnice
mogli su dobiti generalske inove i nositi iste kao pripadnici Oruanih snaga.12
12 Vjestnik Ministarstva oruanih snaga - Naredbe, br. 2. od 13. sijenja 1945.
17
USTAKE STAJAE DJELATNE BOJNE

Ustaka vojnica u listopadu 1943. imala je 34 postrojene bojne svrstane u pet stajaih djelatnih zdrugova te etiri bojne u sasta
vu Kopnene vojske Domobranstva NDH. Sredinom 1943. etiri bojne Ustake vojnice prele su u sastav novoustrojene SS-ove di
vizije Handar". Brojno stanje ljudstva u navedene 34 ustake bojne variralo je od oko 300 do oko 800 pripadnika. S raspremom
Ustake pripreme stajae djelatne bojne dobile su potrebno ojaanje u ljudstvu, dok je i dalje ostao akutni problem opskrbe
pojedinih bojni pjeakim orujem (prvenstveno strojnicama i pukostrojnicama), lakim i srednjim bacaima te lakim topovima.
Tijekom travnja 1944. postrojene su nove XIV. djelatna bojna (od Posadne bojne Kreka), XXVIII. djelatna bojna (od
Posadne bojne Tuzla} i XXXVI. djelatna bojna (od Viteke ustake posadne bojne branioca Kladnja") od kojih je ustrojena
Tuzlanska skupina" V. stajaega djelatnog zdruga.13
Dana 1. srpnja 1944. na podruju istone Bosne postrojena je nova XXXIX. stajaa djelatna bojna sa stoerom u Graanici jaine etiri sati (500 vojnika). Navedena bojna preimenovana je u listopada 1944. u Posadnu bojnu Bosanski amac, a
potom u 6. bojnu XII. stajaega djelatnog zdruga.14
Kao posljednja postrojba Ustake vojnice razine bojne postrojena je Velebitska ustaka bojna" 26. veljae 1945. sa sje
ditem stoera u Karlobagu (jaine tri sati) u sklopu IV. stajaega djelatnog zdruga.15
Na temelju zapovijedi Ministarstva oruanih snaga NDH od 9. kolovoza 1944., a u svrhu olakanja prehrane te opskrbe
Oruanih snaga NDH i stanovnitva sjeverne Dalmacije i Like te prijevoza soli s Paga na Suak i u ostale luke Hrvatskog
primorja, odreeno je postrojavanje Ustakog dopremnog odjela na moru" (razine bojne). Kao temelj za postrojavanje na
vedenog odjela odreen je, prema zapovijedi Stoera Ustake vojnice, Mornariki ustaki odjel u Raancu jaine sedam bro
dova (ustrojen tijekom srpnja 1944.). Za glavnu luku Ustakog dopremnog odjela na moru" odreen je Bakar s pomonima
u Pagu, Raancu i Suaku. Ustaki dopremni odjel na moru" nalazio se pod operativnim zapovjednitvom Zapovjednitva
obalnog odsjeka Lika, dok je opskrbno bio pod stoerom VII. stajaega djelatnog zdruga.16
Poglavnikova tjelesna bojna (PTB) kao poasna postrojba, u iji je stali poglavnik dr. Ante Paveli imenovao zaslune
pripadnike Ustakog pokreta, egzistirala je do kraja postojanja NDH kao prvenstveno politika postrojba". Zapovjednik
PTB-a bio je pukovnik UV-a Vjekoslav Servatzy do 3. listopada 1944., a potom je za zapovjednika imenovan priuvni pukov
nik UV-a Mijo Bzik.
13 VA, NDH, k. 114a 30/3-1

14 VA, NDH, k.H4j 11/27-1
15 VA,NDH,k.ll4j 22/27-1
16 VA, NDH, k. 114a 46/3-1
18
USTAKE STAJAE DJELATNE BOJNE (DO LISTOPADA 1944.)

USTAKA STAJAA
DJELATNA BOJNA
U STAJAEM DJELATNOM ZDRUGU

(do listopada 1944.)
BOJNA STAJAEGA DJELATNOG ZDRUGA

(od listopada 1944.)
I.
V.
l./V.
II.
I.
l./I.
III.
I. od prosinca 1943. u VI.
3./VI.
IV.
1. lovaka pukovnija Kopnene vojske do travnja 1944.,

a potom u VIII.
4./VIII.
V.
III.
l./III.
VI.
II.
l./II.
VII.
V.
2./V.
VIII.
1. lovaka pukovnija Kopnene vojske do travnja 1944.,

a potom u VIII.
l./VIII.
IX.
IV.
l./IV.
X.
III.
2./III.
XI.
4. gorski zdrug Kopnene vojske do kolovoza 1944.,

a potom u II.
5./II.
XII.
III. od travnja 1944. u VIII.
3./VIII.
XIII.
III. od travnja 1944. u Zagrebakome ustakome posadnom

zdrugu
4./Zagrebakog posadnog
XIV.
ugaena svibnja 1943., ponovno ustrojena svibnja 1944.
1./XII.
XV.
II.
2./II.
XVI.
II.
3./II.
XVII.
IV. od listopada 1943. u VII.
l./VII.
XVIII.
II.
4./II.
XIX.
IV.
5/1V.
XX.
V. od sijenja 1944. IV.

IV. od rujna 1944. V.
3./V.
XXI.
IX.
5./IX.
3-/I-
XXII.
I.
XXIII.
ugaena lipnja 1943.
XXIV.
I.
2-/I-
19
XXV.
V. do srpnja 1944., a potom u XII.
5./XII.
XXVI.
VI.
4./VI.
XXVII.
VI.
5./VI.
XXVIII.
IX.
3./IX.
XXIX.
I.
5-/I-
XXX.
III.
3./III.
XXXI.
IV.
2./IV.
XXXII.
IV.
3./VI.
XXXIII.
III.
4./III.
XXXIV.
IV.
4./IV.
XXXV.
IV.
6./IV.
XXXVI.
ugaena u srpnju 1943., ponovno ustrojena svibnja 1944.
2./XII.
XXXVII.
4. gorski zdrug Kopnene vojske od listopada 1944.,

a potom u V.
5./V.
XXXVIII.
ugaena u srpnju 1943.
XXXIX.
postrojena sijenja 1944.
6./XII.
Velebitska"
postrojena veljae 1945.
IV.
STAJAI DJELATNI ZDRUGOVI

Nakon rujna 1943. Stoer Ustake vojnice nastavio je s radom na postrojavanju novih stajaih djelatnih zdrugova Ustake
vojnice. Kao to je izneseno u knjizi Ustaka vojnica 1", do rujna 1943. postrojeno je pet stajaih djelatnih zdrugova (I. - V.],
a do kraja 1943. godine postrojena su jo dva zdruga (VI. i VII.). Od travnja 1944. dolazi do poveanja broja stajaih dje
latnih zdrugova Ustake vojnice te su tijekom navedenog mjeseca postrojena dva nova zdruga (VIII. i IX.), a do kraja lipnja
1944. Ustaka vojnica proirena je za jo dva nova zdruga prevoenjem dvaju postojeih prometnih zdrugova u stajae
djelatne zdrugove (X. i XI.), da bi sredinom srpnja 1944. bio postrojen jo jedan zdrug (XII.).
Najvee poveanje broja stajaih djelatnih zdrugova dogodilo se u studenome 1944. kada su na temelju zapovijedi Sto
era Ustake vojnice dotada samostalne ustake posadne bojne objedinjene u nove zdrugove.17 Tako je samo tijekom mjese
ca studenoga 1944. postrojeno sedam novih stajaih djelatnih zdrugova (XIII. - XIX.). Do kraja 1944. postrojena su jo dva
zdruga (XX. i Doknadni samovozni zdrug), a jedan je zdrug steen" prevoenjem Brzog zdruga iz sastava Kopnene vojske u
17 VA, NDH, k. 114j 20/23-1
20
Ustaku vojnicu, gdje je ljudstvu zdruga ostavljena mogunost da prema slobodnom nahoenju prijee iz stalia Kopnene
vojske u Ustaku vojnicu. Poetkom 1945. postrojena su jo tri zdruga (XXI. doknadni, XXII. i XXIII.) ime je okonan proces
postrojavanja zdrugova Ustake vojnice. Tako dolazimo do konanog broja od 25 postrojenih zdrugova Ustake vojnice.
Postrojavanje stajaih djelatnih zdrugova Ustake vojnice obavljeno je na temelju ustroja koji je detaljno objanjen u
prvoj knjizi o Ustakoj vojnici do kraja studenoga 1944. godine. Prema zapovijedi Stoera Ustake vojnice od 28. studenoga
1944. i njezinoj dopuni od 27. veljae 1945.18 zapovjeen je novi ustroj stajaih djelatnih zdrugova.
Prema navedenim zapovijedima stajai djelatni zdrug Ustake vojnice sastojao se od sljedeega:
- zapovjednik zdruga
- zamjenik zapovjednika zdruga
- pobonik zapovjednika zdruga
- stoer stajaega djelatnog zdruga
koji se sastojao od:
a) Zapovjedni skup na ijem se elu nalazio glavar (naelnik) stoera zdruga (asnik) s podinjenima:
-
stoernim odsjekom (nadstojnik: pothvatni asnik, pomonik pothvatnog asnika, dva asnika za uredske
poslove i etiri doasnika)
- izvjetajni odsjek (nadstojnik: izvjetajni asnik i dva doasnika za uredske poslove)

- krugovalna postaja (nadstojnik: asnik, dva doasnika krugovalniara i etiri doasnika krugovalniara)
- tajnopisno sredite (nadstojnik: tajnopisni asnik i tri asnika dojavnitva na slubi)
-
poboniki odsjek (nadstojnik: asnik, jedan asnik na slubi, jedan asnik tuma za njemaki jezik te etiri
nastavni odsjek (nadstojnik: asnik, dva asnika za provedbu izobrazbe, asnik prosvjetnik i etiri doasnika za
doasnika za uredske poslove)

uredske poslove)
- opskrbni izvjestitelj (asnik)
- oruni izvjestitelj (asnik)
- zdravstveni izvjestitelj (glavar zdravstvene slube zdruga, asnik - lijenik)
- veterinarski izvjestitelj (glavar veterinarske slube zdruga, asnik - veterinar)
b) Opi odjel na ijem se elu nalazio glavar opeg odjela (asnik) s podinjenima:
-
popunidbeno-oevidnosni odsjek (nadstojnik: asnik, dva asnika za popunidbene poslove, tri asnika za
voenje oevidnosti (vojnika, doasnika i asnika) te 11 doasnika za uredske poslove)
duobriniki odsjek (nadstojnik: asnik - duobrinik zdruga i dva doasnika za uredske poslove)
18 VA, NDH, k. 114j 24/21-1
21
pravosudni izvjestitelj (asnik pravosudne struke)
zapovjednitvo stana zdruga (zapovjednik: asnik) s podinjenima:
- pomoni ured (nadstojnik: asnik, dva asnika za uredske poslove i etiri doasnika pisara)
- bojna pota zdruga (voditelj: doasnik i tri doasnika za uredske poslove)
c) Gospodarski ured zdruga (glavar ureda: asnik i pobonik: doasnik) s podinjenima:
-
blagajna zdruga (nadstojnik: blagajnik - asnik, pomonik blagajnika - asnik i est raunovodstvenih
opskrbni odsjek (nadstojnik: asnik opskrbnik zdruga, dva pododjelna opskrbnika asnika i dva doasnika za
doasnika)
uredske poslove)
-
intendancija zdruga (glavar intendancije zdruga: asnik) s podinjenima:
skladite ljudske i stone hrane (voditelj: asnik - skladitar i dva doasnika: pomoni skladitari)
skladite streljiva i oruja (voditelj: asnik - skladitar i dva doasnika: pomoni skladitari)
skladite odjee i opreme (voditelj: asnik - skladitar i dva doasnika: pomoni skladitari)
pekarska polusatnija s mesarskim vodom
e) Ratni sud zdruga (predsjednika i dva lana ratnog suda zdruga odreuje Stoer Ustake vojnice iz redova asnika
zdruga)
-
stoerna sat zdruga
zapovjednik: asnik
zapovjedni skup: stegovni doasnik, raunovodstveni doasnik, doasnik za opremu i vojnik pisar
dojavni vod
glasniki vod
opkoparsko-koturaki vod
zdravstveni vod
glazbeni vod
straarski vod.
Ukupno je stoerna sat zdruga brojila od 150 do 200 vojnika, doasnika i asnika.
- samovozni povoz stoera zdruga
-
zapovjednik: asnik
zapovjedni skup: pomoni asnik, stegovni doasnik, raunovodstveni doasnik, doasnik za opremu i vojnik
pisar
bojni povoz
prtljani povoz
- opskrbni povoz
22
gorska topovska bitnica zdruga (etiri topa 75 mm)

haubika bitnica zdruga (etiri haubice 100 mm)
(od gorske topovske bitnice i haubike bitnice zdruga trebalo je postrojiti topovski sklop zdruga, meutim, veina
zdrugova imala je samo po jednu topovsku bitnicu)
oklopljeni vod zdruga
samovozni vod (od 15 t)
tovarni povoz (od 20 t)
veterinarski vod
vojno-oruniki vod
obrtna sat:
-
1. s obrtnim vodom
2. s pomonim vodom
pomona vojna bolnica zdruga s lijenikim pomoitem (voditelj: asnik - lijenik, est doasnika medicinara i deset medicinskih sestara)
sabirno-oporavilina sat (dva do tri voda popunjena rekonvalescentima)
doknadna bojna zdruga (stoer i 1. - 4. doknadna sat) - ukinute na temelju zapovijedi Stoera Ustake vojnice od
3. veljae 1945., a njihovo ljudstvo rasporeeno za popunu matinog zdruga (izobraeno), a neizobraeno upueno
u XXI. doknadni zdrug
od etiri do osam pjeakih bojni
Pjeaka bojna ustakog stajaeg zdruga sastoji se od:
a) stoer bojne:
-
zapovjednik bojne (asnik)
pobonik zapovjednika bojne (asnik)
zapovjedni skup: pomoni asnik bojne, podruni asnik bojne, doasnik za oevidnosne poslove, doasnik za
opremu i dva vojnika (pisara)
opskrbniki ured bojne - glavar: opskrbnik bojne (asnik), pododjelni opskrbnik bojne (asnik), blagajnik bojne
(asnik) te dva vojnika (pisara)
lijenik bojne: asnik - lijenik
b) stoerna sat bojne:

-
zapovjedni skup: zapovjednik: asnik, stegovni doasnik, raunovodstveni doasnik, doasnik za opremu i
vojnik pisar
dojavni vod
opkoparski vod
23
zdravstveni vod
glasniki roj
straarski roj
c) 1., 2., 3. i 4. streljaka sat:

-
streljaka sat:
zapovjedni skup (zapovjednik: asnik, stegovni doasnik, raunovodstveni doasnik, doasnik za opremu i vojnik
pisar]
tri streljaka voda (u svakom vodu po etiri lake strojopuke)
strojniki vod (dvije teke strojopuke i dva laka bacaa)
bojni, prtljani i opskrbni povoz
d) pratea sat:
-
zapovjedni skup (zapovjednik: asnik, stegovni doasnik, raunovodstveni doasnik, doasnik za opremu i vojnik
pisar)
dojavni roj
pjeaki topovski vod (dva topa 65 mm) s povoznom popunom za topove
protuoklopni vod (dva topa 47 mm) s povoznom popunom za topove
strojopuani roj (dvije teke strojopuke)
bacaki vod (dva srednja bacaa)
bojni, prtljani i opskrbni povoz.
(Pratea sat bojne trebala je predstavljati vatrenu mo u ruci zapovjednika bojne, a koju je trebao koristiti u prvom redu za
pojaanje vatrene moi streljakih sati u borbi.)
24
STAJAI DJELATNI ZDRUGOVI

(listopada 1943. - svibnja 1945.)
STAJAI
DJELATNI
ZDRUG
I.
USTROJ I RASPORED ZDRUGA

Ustake djelatne bojne u sastavu zdrugova zadravaju svoje ranije brojane
oznake (rimske) do listopada 1944., a potom su oznaene arapskim brojkama
(broj u zagradi - broj pripadnika podreenih postrojbi zdruga)
Studenoga 1943.
Stoer - Sarajevo, glavar stoera: satnik UV-a Kazimir Grulich
Stoerna sat - Pale
II. djelatna bojna - Vitez, zapovjednik: satnik UV-a imo Rogi
III. djelatna bojna - Sarajevo (od prosinca 1943. u VI. zdrugu)
XXII. djelatna bojna - Pale, zapovjednik: natporunik Eduard Krulj
XXIV. djelatna bojna - Pale
XXIX. djelatna bojna - Bugojno - Donji Vakuf
Posadna sat Sarajevo
Novaka skupina I. zdruga
Doasniki teaj I. zdruga - zapovjednik: natporunik UV-a Boidar Stanarevi
Veljae 1944.
Stoer - Sarajevo (84)
Stoerna sat - Pale (482)
II. djelatna bojna - Baltici (425)
XXII. djelatna bojna - Sokolac (586)
XXIV. djelatna bojna - Rogatica (521)
XXIX. djelatna bojna - Bugojno - Donji Vakuf (759)
Posadna bojna Sarajevo (ustrojena od Posadne sati Sarajevo) - Sarajevo (650)
Ukupno zdrug: 3.507 vojnika, doasnika i asnika Ustake vojnice
Listopada 1944.
Stoer i stoerna sat - Sarajevo
1. sat Samovozne bojne UV-a - Sarajevo
1. bojna (biva II. djelatna bojna) - Sokolac
2. bojna (biva XXIV. djelatna bojna) - Rogatica
3. bojna (biva XXII. djelatna bojna) - Srebrenica
4. bojna (biva Posadna bojna Hadii, postrojena poetkom listopada 1944.) Hadii
ZAPOVJEDNIK ZDRUGA
dopukovnik UV-a*
Franjo Sudar
(8. rujna 1943. - 15. 7.
1944.)
dopukovnik UV-a
Delko Bogdani
(15. srpnja - 9. kolovoza
1944.)
pukovnik UV-a
Vladimir Metiko
(9. kolovoza - listopada
1944.)
dopukovnik UV-a
Ante Mami
(listopada 1944. - travnja
1945.)
bojnik UV-a
Josip Dadi
(travnja - svibnja 1945.)
25
5. bojna (biva XXIX. djelatna bojna) - Travnik (unitena u Travniku 22. listopada
1944.)
Posadna bojna Travnik (postrojena poetkom listopada 1944., unitena u Travniku
22. listopada 1944.]
Posadna bojna Sarajevo (stoer i est sati, 1.125 vojnika)
Doknadna bojna Gorade
Od 1. prosinca 1944. zdrug je u sastavu 8. hrvatske pjeake divizije.
Sijenja 1945.
1. sat Samovozne bojne UV-a - Sarajevo
Oklopni vod - Sarajevo
Topnika bitnica - Sarajevo
1. bojna - Gromile
2. bojna - Rogatica
1. doknadna bojna - Sarajevo (od 15. veljae 1945. u XXI. doknadni zdrug)
Posadna bojna Sarajevo
II.
Oujka 1944.
Stoer, stoerna sat, opkoparska sat, dvije samovozne sati, strojopuana sat, pratea
sat, protuoklopni vod (dva topa 37 mm), obrtniki vod, vozarska kolona i vod topova
5. posadne bitnice Kopnene vojske (dvije haubice 105 mm) - Naice
VI. djelatna bojna (etiri sati) - Hrvatska Mitrovica, zapovjednik: satnik UV-a
Zvonimir Donevi, a zatim satnik UV-a Matija Bjelobrk
XV. djelatna bojna (sedam sati) - Slatina, zapovjednik: bojnik UV-a Josip Cammer, a
potom satnik UV-a Tomislav Masarini
XVI. djelatna bojna (etiri sati) - Osijek, zapovjednik: satnik UV-a Ivan Cveni (do
lipnja 1944.), a potom satnik UV-a Antun Skelec
XVIII. djelatna bojna (pet sati) - Durenovac
Kolovoza 1944.
Stoer, doknadna topnika bitnica i tovarni povoz - Donji Miholjac
Stoerna sat - Osijek
Topniki vod - Slatina
VI. djelatna bojna (sedam sati) - Ilok, zapovjednik: satnik UV-a Matija Bjelobrk, a
potom satnik UV-a Ivan Cveni
XI. djelatna bojna (pet sati) - Daruvar, zapovjednik: bojnik UV-a Vladimir Majer
XV. djelatna bojna (sedam sati) - Slatina (737), zapovjednik: satnik UV-a Ivo Karlovi
XVI. djelatna bojna (etiri sati) - Slatina (626)
26
pukovnik UV-a
Mihovil Serti
dopukovnik UV-a
Ivan Stier
XVIII. djelatna bojna (1. jurini i jo pet sati) - urenovac (734)

Doknadna bojna Donji Miholjac (tri sati), zapovjednik: natporunik UV-a Ivan
Kneevi
Listopada 1944.
Stoer i stoerna sat - Osijek
2. sat Samovozne bojne UV-a - Osijek
1. bojna (biva VI. djelatna bojna, 1. - 7. sat) - Hrvatska Mitrovica
2. bojna (biva XV. djelatna bojna, 8. - 14. sat) - Slatina, zapovjednik: satnik UV-a
Andrija Faj
3. bojna (biva XVI. djelatna bojna, 15. - 18. sat) - Kukujevci
4. bojna (biva XVIII. djelatna bojna, 19. jurini sat, 20. - 24. sat) - urenovac
5. bojna (biva XI. djelatna bojna, 25. - 29. sat) - Daruvar
Posadna bojna Brod na Savi (od prosinca 1944. u XVI. zdrugu)
Posadna bojna Vinkovci (od prosinca 1944. 2. bojna XIII. zdruga), zapovjednik: satnik
UV-a uro Tomi
Posadna bojna Pleternica (od prosinca 1944. u XIV. zdrugu)
Posadna bojna Belie
Doknadna bojna Osijek
Prosinca 1944.
Stoer, stoerna sat i topnika bitnica - Osijek
2. sat Samovozne bojne UV-a - Osijek
Haubiki vod - Brod na Savi
1. bojna - Gradite, a potom Viljevo
2. bojna - urenovac
3. bojna - urenovac, a potom akovo
4. bojna (biva Posadna bojna Belie) - Belie, a potom Osijek
5. bojna - Osijek, a potom Brod na Savi
6. bojna - Vinkovci (od prosinca 1944. u XIII. zdrug)
Posadna bojna Osijek (postrojena u prosincu 1944.)
II. doknadna bojna - Osijek
Sijenja 1945.
Stoer, stoerna sat i topnika bitnica - Osijek
Samovozna sat - Osijek
Haubiki vod i Protuoklopni vod - Brod na Savi
1. bojna - Osijek, zapovjednik: nadsatnik UV-a Andrija Faj
2. bojna - Naice, zapovjednik: nadsatnik UV-a Tomislav Koi
27
3. bojna - akovo, zapovjednik: nadsatnik UV-a Vesevolod Trubeckoj

4. bojna - Vinkovci, zapovjednik: nadsatnik UV-a Franjo Babi
5. bojna - Brod na Savi, zapovjednik: nadsatnik UV-a Viktor Cako
II. doknadna bojna - Osijek (od 15. veljae 1945. u XXI. doknadni zdrug)
Poslije gubitka Osijeka (14. travnja 1945.) ostaci zdruga (uglavnom 2. i 4. bojne)
preustrojeni su u 25. jurinu pukovniju 5. hrvatske jurine divizije, dok je drugi dio
iskoriten za popunu XIII. stajaega djelatnog zdruga Ustake vojnice.
III.
Studenoga 1943.
Stoer - Karlovac (43), glavar stoera: satnik UV-a Stjepan Novak
Stoerna sat - Karlovac (129)
Samovozna sat - Karlovac
4. gorska bitnica Kopnene vojske - Karlovac
V. djelatna bojna (est sati) - vara - Stative - Turanj - Ilovac - Duga Resa - Belaj
(714), zapovjednik: satnik UV-a Vinko Ferek, a potom satnik UV-a Bla Jurkovi
X. djelatna bojna (sedam satova) - Karlovac - Kamensko - Reica - Turanj (1002),
zapovjednik: natporunik UV-a Antun Brajer
XXX. djelatna bojna (etiri sati) - Karlovac - Zveaj - Dragani - Zdenina (474),
zapovjednik: satnik UV-a Josip Mami
XXXIII. djelatna bojna (pet sati) - Ogulin - Gojac - Ravna Gora - Tromarija (684),
zapovjednik: bojnik UV-a Ivan Tomljenovi
Ukupno je zdrug imao: 63 asnika, 294 doasnika i 2.689 vojnika, odnosno ukupno
3.046 pripadnika.
Lipnja 1944.
Stoer - Karlovac (15)
Stoerna sat - Karlovac (199)
Samovozna sat - Karlovac (34 kamiona i pet osobnih vozila, 52 pripadnika)
Oklopni vod - Karlovac (sedam tanketa)
V. djelatna bojna (est sati) - Mora - Turanj - Stative - Suak - Duga Resa (946),
zapovjednik: satnik UV-a Bla Jurkovi
X. djelatna bojna (pet sati) - Jastrebarsko - Karlovac - Kamensko (933), zapovjednik:
satnik UV-a Marko udina
XXX. djelatna bojna (etiri sati) - Horvati (634), zapovjednik: satnik UV-a Ivan Cere, a
potom natporunik UV-a Dragutin Kolovrat
XXXIII. djelatna bojna (pet sati) - Vojnovac (692), zapovjednik: bojnik UV-a Ivan
Tomljenovi
Ukupno je u zdrugu bio 3.471 vojnik, doasnik i asnik Ustake vojnice.
28
dopukovnik UV-a
Vladimir Rogoz
pukovnik UV-a
Tomislav Rolf
dopukovnik UV-a
Boidar Gavez
Listopada 1944.
Stoer i stoerna sat - Karlovac
3. sat Samovozne bojne UV-a - Karlovac
Oklopni vod - Karlovac
1. bojna (biva V. djelatna bojna, 1. - 6. sat) - Duga Resa
2. bojna (biva X. djelatna bojna, 7. - 11. sat) - Jastrebarsko
3. bojna (biva XXX. djelatna bojna, 12. - 15. sat) - Karlovac
4. bojna (biva XXXI11. djelatna bojna, 16. - 20. sat) - Ogulin
Posadna bojna Ozalj
Posadna bojna Suak, zapovjednik: satnik UV-a Antun lile
Posadna bojna Vrbovsko (Goranska)
Posadna bojna Ogulin
Doknadna bojna Karlovac (vara), zapovjednik: porunik UV-a Maksimilijan Konradi
Studenoga 1944.
3. sat Samovozne bojne UV-a - Karlovac
1. bojna - Duga Resa
2. bojna - Jastrebarsko
3. bojna - Karlovac
4. bojna - Plaki - podijeljena 20. studenoga 1944. na dvije bojne
Iz sastava bojne izlaze dvije sati s 235 vojnika od kojih se ustrojava 1. bojna XVII.
zdruga, a u 4. bojni ostaje 789 vojnika.
Posadna bojna Ozalj (od studenoga 1944. 5. bojna XVII. zdruga)
Posadna bojna Suak (od studenoga 1944. 4. bojna XVII. zdruga)
Posadna bojna Vrbovsko (Goranska, od studenoga 1944. 3. bojna XVII. zdruga)
Posadna bojna Ogulin (od studenoga 1944. 2. bojna XVII. zdruga)
III. doknadna bojna - Karlovac
Sijenja 1945.
Stoer i stoerna sat - Karlovac, glavar stoera: natporunik UV-a Tihomir Rolf
1. bojna - Dragani
3. bojna - Mahino, zapovjednik: satnik UV-a Mihovil Matusinovi
III. doknadna bojna - Karlovac (od 15. veljae 1945. u XXI. doknadni zdrug)
Posadna bojna Jastrebarsko
Posadna bojna Reica (stoer, 1. - 4. sat, 400 vojnika)
Posadna bojna Belaj
29
Posadna bojna Stative

Posadna bojna Turanj
Posadna bojna Duga Resa
Posadna bojna Karlovac (300)
Posadna eljeznika sat - Karlovac
Oujka 1945.
1. bojna - Dragani
3. bojna - Mahino
Posadna bojna Karlovac
Posadna bojna Reica
Posadna bojna Jastrebarsko
Posadna eljeznika sat - Karlovac
Sijenja 1944.
Stoer i stoerna sat - Gospi
Samovozna sat - Gospi
Gorska topnika bitnica - Gospi
IX. djelatna bojna - Gospi [674), zapovjednik: satnik UV-a Oto Csepl
XIX. djelatna bojna - Otoac (1.300), zapovjednik: bojnik UV-a Ivan Mesi, a potom
bojnik UV-a Stjepan Hajdinovi
XX. djelatna bojna - Karlobag (600), zapovjednik: bojnik UV-a Zorislav Poi
XXXI. djelatna bojna - Medak - Lovinac - Udbina (663), zapovjednik: natporunik
Zdenko Murat
XXXII. djelatna bojna - Otoac - Perui (693), zapovjednik: satnik UV-a Stjepan prajc
od srpnja 1944. dobiva u sastav:
XXXIV. djelatnu bojnu - Liki Osik (778), zapovjednik: bojnik Josip Furlan
XXXV. djelatnu bojnu - Lovinac (500), zapovjednik: satnik UV-a Rudolf Ritz
IV.
30
Rujna 1944.
Stoer, stoerna sat i tri topnike bitnice - Gospi (309)
Samovozna sat - Gospi
IX. djelatna bojna (pet sati) - Bake Otarije - Karlobag - Pag (668)
XIX. djelatna bojna (etiri sati) - Bake Otarije - Stajnica - Lipice - Babin Potok
(669)
XX. djelatna bojna - Karlobag (600)
XXXI. djelatna bojna - Liki Osik (450)
XXXII. djelatna bojna - Perui (500)
XXXIV. djelatna bojna - Liki Osik (700)
pukovnik
Mirko Zgaga
( -13. listopada 1943.)
pukovnik UV-a
iril udina
(13. listopada 1943. 15. srpnja 1944.)
dopukovnik UV-a
XXXV. djelatna bojna (pet sati) - Lovinac (637), zapovjednik: nadsatnik UV-a Ilija
Serti, a zatim bojnik UV-a Miroslav Filipovi
Posadna bojna Gospi
Posadna bojna Otoac (stoer i pet satnija s 1.207 pripadnika), zapovjednik: satnik
UV-a Mate Kramari
Doknadna bojna Brinje (spominje se i kao XIX. A djelatna bojna, stoer i tri sati sa 675
pripadnika, poslije IV. doknadna bojna), zapovjednik: natporunik UV-a Ivan Vukovi
Ukupno je u zdrugu bilo 6.415 pripadnika Ustake vojnice.
Listopada 1944.
Stoer i stoerna sat - Gospi
4. sat Samovozne bojne UV-a - Gospi
Brza oklopna sat - Gospi
1. bojna (biva IX. djelatna bojna, 1. - 5. sat) - Gospi
2. bojna (biva XXXI. djelatna bojna, 6. - 9. sat) - Gospi
3. bojna (biva XXXII. djelatna bojna, 10. - 13. sat) - Gospi
4. bojna (biva XXXIV. djelatna bojna, 14. - 18. sat) - Gospi
5. bojna (biva XIX. djelatna bojna, 19. - 22. sat) - Otoac
6. bojna (biva XXXV. djelatna bojna, 23. - 27. sat) - Lovinac
Posadna bojna Gospi
Posadna bojna Otoac (od studenoga 1944.1. bojna XVIII. zdruga), zapovjednik:
satnik UV-a Mile Orekovi
Posadna bojna Brinje (postrojena listopada 1944., od studenoga 1944. 2. bojna XVIII.
zdruga)
Posadna bojna Senj (postrojena listopada 1944., od studenoga 1944. 3. bojna XVIII.
zdruga)
Posadna bojna Lovinac (postrojena listopada 1944., od studenoga 1944. 4. bojna
XVIII. zdruga)
Posadna bojna Udbina (postrojena listopada 1944., ugaena u prosincu 1944.)
IV. doknadna bojna Otoac
Franjo Sudar
(15. srpnja - 9. kolovoza
1944.)
dopukovnik UV-a
Delko Bogdani
( 9. kolovoza - listopada
1944.)
pukovnik UV-a
Vladimir Metiko
(listopada 1944. 1. prosinca 1944.)
bojnik UV-a
Slavko Hajdinovi
(1. prosinca 1944.
- svibnja 1945.)

Veljae 1945.
Stoer i stoerna sat - Otoac
4. sat Samovozne bojne UV-a - Gospi
1. bojna - Gospi (559)
2. bojna - Ribnik
3. bojna - Karlobag
4. bojna - Ratkovica
5. bojna - Brinje
31
6. bojna - Gospi
Posadna bojna Gospi
Velebitska ustaka bojna" - Karlobag - zapovjednik: zastavnik UV-a Ante Vuki
Milicijska skupina Devi", zapovjednik: satnik UV-a Pavle Devi
IV. doknadna bojna Otoac (od 15. veljae 1945. u XXI. doknadni zdrug]
V.
Veljae 1944.
Stoer, stoerna sat, I. (563] i VII. (462] djelatna bojna premjetene s podruja Livno
- Sinj - Imotski na podruje Koprivnice
Travnja 1944.
Na podruju Tuzle ustrojena 19. travnja 1944. Tuzlanska skupina", odnosno V.
djelatni stajai zdrug - tuzlanska skupina, od:
XIV. djelatne bojne (ustrojena od Posadne bojne Kreka sa stoerom i est sati,
od kolovoza 1944. u sastavu XII. zdruga], zapovjednik: natporunik UV-a Marko
Kovaevi, a poslije satnik UV-a Viktor Cako
XXVIII. djelatne bojne (od svibnja 1944. III. bojna IX. zdruga], zapovjednik: bojnik
UV-a Stjepan Kuko
XXXVI. djelatne bojne (biva Viteka ustaka posadna bojna branioca Kladnja", od
kolovoza 1944. u XII. zdrugu] - Kladanj
Posadne bojne Brko (ustrojena 19. svibnja 1944., a od kolovoza 1944. u XII. zdrugu],
zapovjednik: natporunik UV-a Ivan Perkovi
Tuzlanska skupina" zdruga bila je pod zapovjednitvom dopukovnika UV-a Avdage
Hasia, koji je obnaao dunost zamjenika zapovjednika V. zdruga.
Lipnja 1944.
Stoer i stoerna sat - Koprivnica, glavar stoera: satnik UV-a August Poganik
I. djelatna bojna
VII. djelatna bojna - zapovjednik: natporunik UV-a Stjepan Koi
Posadna bojna urevac
Posadna bojna Koprivnica
Doknadna bojna Koprivnica (200]
Ukupno je zdrug imao: 53 asnika i 2.621 doasnika i vojnika.
Listopada 1944.
Stoer i stoerna sat - Koprivnica
5. sat Samovozne bojne UV-a - Koprivnica
1. bojna (1. - 4. sat, biva I. djelatna bojna] - Pitomaa
2. bojna (5. - 8. sat, biva VII. djelatna bojna] - Novi Grad
3. bojna (9. - 12. sat, biva Posadna bojna urevac i stoer XX. djelatne bojne
premjeten tijekom rujna 1944. s podruja Karlobaga] - urevac
32
pukovnik UV-a
Rafael Boban
( - 30. studenoga 1944.]
dopukovnik UV-a
Stjepan Koi
(30. studenoga 1944. - 1.
oujka 1945.]
4. bojna (13. - 16. sat, biva Posadna bojna Koprivnica) - Koprivnica

5. bojna (17. - 20. sat, biva XXXVII. djelatna bojna) - Klotar
Posadna bojna Bjelovar
Posadna bojna Klotar
Posadna bojna Novigrad (Podravski)
V. doknadna bojna Koprivnica
Novaka bojna V. zdruga (stoer, 1. - 4. novaki sat) - Koprivnica (od studenoga
1944. ulazi u sastav V. doknadne bojne)
Doasniki teaj V. zdruga - zapovjednik: zastavnik UV-a Petar Djeri, a poslije
zastavnik UV-a Stjepan imunovi
Od 1. prosinca 1944. zdrug je u sastavu 5. hrvatske jurine divizije.
Sijenja 1945.
Stoer i stoerna sat - Koprivnica
5. sat Samovozne bojne UV-a - Koprivnica
1. bojna - Koprivnica
2. bojna - urevac
3. bojna - Bjelovar (od sijenja 1945. 1. bojna XXII. zdruga)
4. bojna - Novigrad (ustrojena od Posadne bojne Novigrad)
5. bojna - Klotar (popunjena ljudstvom Posadne bojne Klotar)
Posadna bojna Bjelovar (od sijenja 1945. 2. bojna XXII. zdruga)
Pogranina bojna (ustrojena sijenja 1945.) - Pitomaa
V. doknadna bojna Koprivnica (od 15. veljae 1945. u XXI. doknadni zdrug)
Od 1. oujka 1945. V. zdrug je preustrojen u 23. jurinu pukovniju 5. hrvatske jurine
divizije.
VI.
Ustrojen krajem studenoga 1943.

Zdrug ustrojen od 1. domobranske dobrovoljake pukovnije na podruju Posuje Imotski - Ljubuki
Prosinca 1943.
Stoer i stoerna sat - Imotski
I. bojna (ustrojena od I. i II. bojne 1. domobranske dobrovoljake pukovnije) Imotski, zapovjednik: bojnik UV-a Josip Maltari
II. bojna (ustrojena od III. i IV. bojne 1. domobranske dobrovoljake pukovnije) Imotski, zapovjednik: satnik UV-a Mate Primorac
III. bojna (biva III. djelatna bojna dotada u I. zdrugu) - Livno, zapovjednik: bojnik
UV-a Zlatko Bednjanac
IV. bojna (biva XXVI. djelatna bojna) - Vrgorac, zapovjednik: satnik UV-a Petar
Mikrut, a potom satnik UV-a Miro Markoti
pukovnik
Franjo imi
(30. studenoga 1943. 9. kolovoza 1944.)
bojnik UV-a
Josip Kurelac
(9. kolovoza - listopada
1944.)
pukovnik UV-a
iril udina
(listopada 1944. svibnja 1945.)
33
Travnja 1944.
Stoer i stoerna sat - Vitina
Topovska bitnica - Livno
Samovozna sat - Arano
I. bojna - Mesihovina, a od svibnja 1944. Livno, zapovjednik: satnik UV-a Vladimir
Majer
II. bojna - Arano, zapovjednik: natporunik UV-a Ivan Kosovi
III. bojna - Omi, zapovjednik: natporunik UV-a Slavko Dembi
IV. bojna - Roko Polje, zapovjednik: bojnik UV-a Zlatko Bednjanac
Doknadna bojna - Imotski
Rujna 1944.
Stoer - Imotski
Stoerna sat - estanovac
Samovozna sat - Imotski
I. bojna (etiri sati) - Livno
II. bojna (pet sati) - Omi, zapovjednik: natporunik UV-a Ivan Kosovi, a potom
natporunik UV-a Josip Fikur
III. bojna (tri sati) - Katel Novi
IV. bojna (pet sati) - Imotski
V. bojna (biva XXVII. djelatna bojna (tri sati) - rnovnica, zapovjednik: satnik UV-a
Petar Mikrut (do 15. srpnja 1944.), satnik UV-a Mile Barei
Doknadna bojna Imotski
Posadna sat Vrgorac
Ukupno je zdrug imao 4.500 pripadnika.
Listopada 1944.
Stoer i stoerna sat - Imotski
6. sat Samovozne bojne UV-a - Imotski
1. bojna (1. - 4. sat) - Livno
2. bojna (5. - 9. sat) - Omi, zapovjednik: satnik UV-a Ivan libar
3. bojna (10. - 12. sat) - Katel Novi, zapovjednik: satnik UV-a Branko Mikuli, (do
25. listopada 1944.), a potom natporunik UV-a Leo Togonal
4. bojna (13. - 17. sat) - Imotski (ugaena krajem listopada 1944.)
5. bojna (18. - 21. sat) - Sinj
VI. doknadna bojna - Imotski
Tijekom listopada 1944. dio ljudstva zdruga prelazi u sastav 373. hrvatske pjeake
divizije.
Od 1. prosinca 1944. zdrug je u sastavu 9. hrvatske gorske divizije (osim 3.
bojne koja postaje 2. bojna VII. zdruga 10. hrvatske pjeake divizije).
34
Prosinca 1944.
Stoer, stoerna sat, 6. sat Samovozne bojne UV-a, 1. bojna i 2. kombinirana bojna
(ustrojena od ostatka 2. i 5. bojne) - iroki Brijeg
Posadna bojna Bugojno
VI. doknadna bojna - Imotski (od 15. veljae 1945. u XXI. doknadni zdrug)
VII.
30. listopada 1943.

Ustrojena 5. dobrovoljaka pukovnija PTS-a (Dobrovoljna pukovnija PTS-a) sa
sjeditem stoera u Drniu i podreenom XVII. djelatnom bojnom Drni (800),
zapovjednik: natporunik UV-a Jakov Kursar, a potom satnik UV-a Antun Skelec,
dotada u IV. zdrugu, koja je podijeljena na I. i II. bojnu.
5. prosinca 1943.
5. dobrovoljaka pukovnija PTS-a mijenja ime u VII. stajai djelatni zdrug.
Sijenja - kolovoza 1944.
Stoer i stoerna sat - Drni - glavar stoera zdruga: bojnik UV-a Mirko Blaevi do 3.
kolovoza 1944., a potom natporunik Kopnene vojske Ivan Peri
I. bojna (etiri sati) - Drni, zapovjednik: satnik UV-a Antun Skelec (do lipnja 1944.),
a potom satnik UV-a Ante Nevesti
II. bojna (etiri sati) - Perkovi, zapovjednik: satnik Miro Markoti, a potom
natporunik UV-a Josip Jakovac
III. bojna (etiri sati) - Kijevo, zapovjednik: natporunik Mijo Mati
V. bojna (etiri sati) - Benkovac, zapovjednik: natporunik UV-a Kreimir Krozor
Ukupno je zdrug imao 2.800 vojnika.
Listopada 1944.
Stoer i stoerna sat - Drni
7. sat Samovozne bojne UV-a - Drni
1. bojna (1. - 4. sat) - Badanj, poslije Drni, zapovjednik: satnik UV-a Matija Bjelobrk
2. bojna (5. - 8. sat) - Perkovi (417), zapovjednik: natporunik UV-a Stjepan prajc
3. bojna (9. - 12. sat) - Vrlika, poslije Kijevo
4. bojna (13. - 16. sat) - Biograd
5. bojna (17. - 20. sat) - Benkovac
VII. doknadna bojna - Drni
I. posadna sat - Drni
Studenoga 1944.
Stoer, stoerna sat, 1. i 2. bojna - Knin
Od 1. i 2. bojne zdruga ustrojena je nova 1. bojna, a 2. bojna ustrojena je od 3. bojne
dopukovnik UV-a
Emil Keet
(prosinca 1943.)
o. d. bojnik UV-a
Mirko Blaevi
(prosinca 1943. - travnja
1944.)
pukovnik UV-a
Mijo Seletkovi
(travnja - lipnja 1944.)
dopukovnik UV-a
Emil Keet
(lipnja - 1. kolovoza
1944.)
dopukovnik UV-a
Tomislav Brajkovi
(2. kolovoza - 30. rujna
1944.)
dopukovnik UV-a
Kreimir Kuraja
(30. rujna - 23. studenoga
1944.)
bojnik UV-a
Petar Mikrut
(23. studenoga 1944 sijenja 1945.)
35
VI. zdruga, dok je 5. bojna premjetena u sastav X. zdruga.

VII. doknadna bojna - Knin (od 15. veljae 1945. u XXI. doknadni zdrug)
Ukupno je zdrug imao 1.600 ljudi.
bojnik UV-a
Miroslav Markoti
(sijenja - svibnja 1945.)

Oujka 1945.
Stoer, stoerna sat, 1. i 2. bojna - Biha (1000)
Zadarski poluzdrug
Sijenja 1944. ustrojeno je Posadno zapovjednitvo Dobrovoljake pukovnije PTS-a
Benkovac (zapovjednik bojnik UV-a Nikola Zeli) koje od sredine 1944. mijenja ime u
Zadarski poluzdrug sa:
Stoer i stoerna sat - Zemunik
Jurina bojna (1. - 4. jurina sat) - Vrana - kabrnja - Sukoan, zapovjednik: satnik
UV-a Ivan Bui
6. bojna (21. - 24. sat) - Novigrad
7. bojna (25. - 28. sat) - Novigrad - Raanac, a poslije Murvica
Pod zapovjednitvom dopukovnika UV-a Nikole Zelia, a potom satnika UV-a
Kreimira Fropa
Zadarski poluzdrug ugaen je krajem listopada 1944.
Vili.
Ustrojen kao planirani Ustaki krajiki dobrovoljaki zdrug (28. studenoga

1943.), a od 22. travnja 1944. mijenja ime u VIII. stajai djelatni zdrug.
Svibnja 1944.
Stoer i stoerna sat - Hrvatska Kostajnica, glavar stoera: satnik UV-a Josip Kuini
I. bojna (biva VIII. slunjska djelatna bojna) - Vaganac (560), zapovjednik:
natporunik UV-a Davorin Matii
II. bojna (biva Posadna bojna Petrinja, postrojena poetkom svibnja 1944.) Petrinja (600), zapovjednik: natporunik Stjepan Hajdinovi
III. bojna (biva XII. djelatna bojna) - Hrvatska Kostajnica, zapovjednik: natporunik
UV-a Mirko Grge (do kolovoza 1944.), a potom natporunik UV-a Zdravko Lini
IV. bojna (biva IV. djelatna bojna) - Bosanski Novi, zapovjednik: bojnik Petar Duji
(do 31. svibnja 1944.), a potom natporunik UV-a Marko Kovaevi
I. slunjska posadna bojna - Slunj (od 1. srpnja 1944. ljudstvo za popunu I. bojne
zdruga)
Posadna sat Glina (288), zapovjednik: porunik UV-a Luka Cvetkovi
Rujna 1944.
Stoer i stoerna sat - Hrvatska Kostajnica (199)
36
dopukovnik UV-a
Ivan Hrko
(28. studenoga 1943.
- 31. svibnja 1944.)
bojnik UV-a
Petar Duji
(31. svibnja - studenoga
1944.)
bojnik UV-a
Josip Kurelac
(studenoga 1944. svibnja 1945.)
I. bojna (1. - 4. sat] - Bosanska Dubica, poslije Vaganac (790)

II. bojna (5. - 8. sat} - Petrinja (600)
III. bojna (9. - 12. sat) - Hrvatska Kostajnica (739)
IV. bojna (13. -16. sat) - Bosanska Krupa, poslije Divua (699)
V. bojna (17. - 20. sat) - Cazin (566), zapovjednik: satnik UV-a Tomo Masarini (do
kolovoza 1944.), a potom natporunik UV-a Ante Alivojvodi
Posadna bojna Drenik (stoer, 1. i 2. sat, 325 vojnika) - Vaganac
Posadna bojna Glina (ustrojena od Posadne sati Glina, 462 vojnika) - Petrinja
Doknadna bojna - Biha (500), zapovjednik: satnik Nikola Babi
Ukupno je u zdrugu bilo 4.880 vojnika, doasnika i asnika UV-a.
Listopada 1944.
Stoer i stoerna sat - Hrvatska Kostajnica, glavar stoera: natporunik UV-a Herman
Markoti, a potom satnik UV-a Ivan Sladovi
1. bojna - Vaganac, zapovjednik: satnik UV-a Josip Kurelac
2. bojna - Petrinja (od 19. prosinca 1944. u XIX. zdrug)
3. bojna - Hrvatska Kostajnica, zapovjednik: natporunik UV-a Ivica Stajevi
4. bojna - Bosanski Novi, zapovjednik: natporunik UV-a Zlatko Hercigonja
5. bojna - Cazin (od 19. prosinca 1944. u XIX. zdrug), zapovjednik: satnik UV-a Idriz
Deli
6. bojna - Rovine
Posadna bojna Drenik - Vaganac
Posadna bojna Glina - Petrinja (od studenoga 1944. u XIX. zdrug)
Posadna bojna Sana - Kostajnica/Bosanska Dubica (postrojena listopada 1944., a
ugaena u prosincu 1944.)
VIII. doknadna bojna - Biha
Veljae 1945.
Stoer i stoerna sat - Hrvatska Kostajnica
1. bojna - Biha
2. bojna (ustrojena od Posadne bojne Drenik) - Petrinja
3. i 4. bojna - du prometnice Hrvatska Kostajnica - Bosanski Novi
VIII. doknadna bojna - Biha (od 15. veljae 1945. u XXI. doknadni zdrug)
IX.
Ustrojen je 21. travnja 1944. kao IX. hercegovaki ustaki zdrug.

Svibnja 1944.
Stoer i stoerna sat - Mostar
I. bojna (biva V. bojna II. prometnog zdruga UV-a) - Gabela, zapovjednik:
dopukovnik UV-a
Kreimir Kuraja
(21. travnja - 30. rujna
1944.)
37
natporunik UV-a Ivan lat

II. bojna (biva II. bojna II. prometnog zdruga UV-a] - Makarska
III. bojna (biva XXVIII. djelatna bojna, do svibnja 1944. u sastavu Tuzlanske
skupine" V. zdruga) - Trebinje, zapovjednik: natporunik UV-a Sreko Juki, a poslije
satnik UV-a Branko iftar
Posadna bojna Makarska
Posadna bojna Gacko
Posadna bojna Hutovo
Doknadna bojna - Mostar
Ukupno je zdrug brojio oko 4.000 pripadnika.
Rujna 1944.
I. bojna (1. - 4. sat) - Gabela
II. bojna (5. - 8. sat) - Promajna
III. bojna (9. - 12. sat) - Grabova Vrela
IV. bojna (13. - 16. sat) - Tasovii
V. bojna (17. - 20. sat, ustrojena od XXI. djelatne bojne) - Ostroac, zapovjednik:
natporunik Emil Maji
Posadna bojna Gacko
Doknadna bojna - Mostar
Listopada 1944.
1. bojna (1. - 4. sat) - Gabela
2. bojna (5. - 8. sat) - Makarska
3. bojna (9. -12. sat) - Grabova Vrela
4. bojna (13. - 16. sat) - Tasovii
5. bojna (17. - 20. sat) - Ostroac
Posadna bojna Gacko
IX. doknadna bojna - Mostar
Tijekom tekih borbi u listopadu 1944. 3. i 4. bojna zdruga pretrpjele su teke
gubitke, a ukupno brojno stanje zdruga iznosilo je 2.500 vojnika. Zdrug je popunjen
pripadnicima postrojbi lokalnih ustakih milicija tako da je u prosincu 1944. ponovno
brojio oko 4.000 pripadnika. Istodobno su posadne bojne zdruga (Makarska, Gacko i
Hutovo) iskoritene za popunu bojni zdruga.
38
dopukovnik UV-a
Vladimir Majer
(30. rujna 1944. - svibnja
1945.)
Od 1. prosinca 1944. zdrug je u sastavu 9. hrvatske gorske divizije.

Sijenja 1945.
Mijenja ime u IX. pohodni djelatni zdrug.
Stoer i stoerna sat - Bijelo Polje
1. bojna - Blagaj
2. bojna - iroki Brijeg
3. bojna - Nevesinje
4. bojna - Mostar
IX. doknadna bojna (od 15. veljae 1945. u XXI. doknadni zdrug]
X.
Ustrojen je 17. lipnja 1944. od I. prometnog zdruga UV-a.

Kolovoza 1944.
Kao sjedite stoera zdruga odreena je Banja Luka, meutim, ubrzo je stoer zdruga
premjeten u Zagreb.
Stoer i stoerna sat - Zagreb, glavar stoera: satnik UV-a Ivo Cigleneki
Samovozna sat - Zagreb
I. bojna - Zagreb, a potom Vukovar
II. bojna - Bjelovar
III. bojna - Zemun
IV. bojna - Banja Luka
V. bojna - Sv. Ivan Zelina
VI. bojna - Velika Gorica
VII. bojna - Krapinske Toplice
Popunidbena sat - Zagreb
Ukupno je zdrug imao 3.500 vojnika, doasnika i asnika UV-a.
dopukovnik UV-a
Vilim Grulich
(17. lipnja 1944. dopukovnik UV-a
Petar Duji
( - sijenja 1945.]
o. d. nadsatnik UV-a
Marko Lepoglavec
(sijenja - 15. oujka
1945.]
dopukovnik UV-a
Marijan Joi
(15. oujka - svibnja
1945.]
Listopada 1944.
Stoer i stoerna sat - Zagreb
Jurina bojna (1. - 4. jurina sat, od prosinca 1944. u sastavu XV. zdruga] - Zagreb,
zapovjednik: bojnik UV-a Ventura Baljak
1. bojna - Andrijevci (1. - 4. sat]
2. bojna - Bjelovar (5. - 8. sat]
3. bojna - Zemun (9. - 12. sat]
4. bojna - Banja Luka (13. - 16. sat]
5. bojna - Turopolje (17. - 20. sat, od studenoga 1944. u sastavu XV. zdruga]
6. bojna - Velika Gorica (21. - 24. sat, od studenoga 1944. u sastavu XV. zdruga]
7. bojna - Pregrada (25. - 28. sat, od studenoga 1944. u sastavu XV. zdruga]
8. bojna - Bosanski amac (29. - 32. sat]
9. bojna - Zagreb (33. - 36. sat]
39
10. bojna - Zagreb (37. - 40. sat)

Posadna bojna Banja Luka
Posadna bojna Kotor Varo (700), zapovjednik: natporunik UV-a Juraj Marti
Posadna bojna Derventa (od studenoga 1944. u sastavu XVI. zdruga)
Doknadna bojna - Zagreb (od studenoga 1944. u sastavu XV. zdruga)
Sijenja 1945.
Stoer i stoerna sat - Zagreb - glavar stoera: dopukovnik UV-a Marijan Joi (do 15.
oujka 1945.), a potom nadsatnik UV-a Zdenko Metiko
1. bojna - Zagreb
2. bojna - Banja Luka
3. bojna - Sveta Klara
Posadna bojna Banja Luka (ugaena u sijenju 1945., a ljudstvo za popunu 2. bojne)
Posadna bojna Kotor Varo (ugaena u sijenju 1945., a ljudstvo za popunu 1. bojne)
XI.
Ustrojen je 17. lipnja 1944. od II. prometnog zdruga UV-a.

Srpnja 1944.
Kao privremeno sjedite stoera odreen je Travnik, a potom stoer i stoerna sat
prelaze u Sarajevo.
Stoer i stoerna sat - Sarajevo, glavar stoera: satnik UV-a Dragutin Novak
I. bojna (1. - 4. sat) - Stambuli
II. bojna (5. - 8. sat) - Doboj, zapovjednik: natporunik UV-a Zvonimir Kuraja
III. bojna (9. - 13. sat) - Banja Luka
IV. bojna (14. - 17. sat) - Zenica
Ukupno je zdrug imao 3.220 vojnika, doasnika i asnika UV-a.
Listopada 1944.
1. bojna (1. - 4. sat) - Stambuli, a od prosinca 1944. u Visokom
2. bojna (5. - 8. sat) - Doboj, zapovjednik: natporunik UV-a Ivan Kralj
3. bojna (9. - 13. sat) - Banja Luka, zapovjednik: bojnik UV-a Silvio Ivanovi
4. bojna (14. - 17. sat) - Zenica - Kakanj
5. bojna (18. - 21. sat) - Bugojno
6. bojna (22. - 25. sat, biva Kupreka ustaka bojna, od prosinca 1944. u XV. zdrug) Travnik, zapovjednik: satnik UV-a Ivan Dujmovi
II. eljezniarska straarska bojna UV-a - Lupljanica, zapovjednik: natporunik UV-a
Slavko Ratkovi
40
dopukovnik UV-a
Ante Matkovi
(17. lipnja 1944. - svibnja
1945.)
Od 1. prosinca 1944. zdrug je u sastavu 8. hrvatske pjeake divizije, a od 1.

oujka 1945. prelazi u sastav 17. hrvatske pjeake divizije.
XII.
Ustrojen je u srpnju 1944.

Kolovoza 1944.
Stoer i stoerna sat - Tuzla
XIV. djelatna bojna (etiri sati, do svibnja 1944. u sastavu Tuzlanske skupine" V.
zdruga) - Lukavac, zapovjednik: satnik UV-a Viktor Cako
XXV. djelatna bojna (pet sati) - Graanica, zapovjednik: bojnik UV-a Ibrahim PiriPjani, a poslije satnik UV-a Ivan Toromanovi
XXXVI. viteka djelatna bojna branioca Kladnja (pet satova) - Kladanj
XXXIX. djelatna bojna (pet sati) - Bosanski amac, zapovjednik: natporunik UV-a
Zvonimir Koreniki (do rujna 1944.), a potom natporunik UV-a Rudolf Schnure
Posadna bojna Brko
Posadna bojna Odak
Listopada 1944.
Stoer i stoerna sat - Tuzla
1. bojna (1. - 4. sat, biva XIV. djelatna bojna) - Lukavac, zapovjednik: natporunik
UV-a Mustafa Jakubovi
2. bojna (5. - 9. sat, biva XXXVI. djelatna bojna) - Kladanj
3. bojna (10. - 14. sat, biva Posadna bojna Odak) - Zvornik, zapovjednik:
natporunik UV-a Zvonimir Koreniki
4. bojna (15. - 18. sat, biva Posadna bojna Brko) - Brko
5. bojna (19, - 23. sat, biva XXV. djelatna bojna) - Graanica, zapovjednik:
natporunik UV-a Vinko Bhm
6. bojna (24. - 27. sat, novoustrojena) - Donja Mahala
7. bojna (28. - 31. sat, novoustrojena) - Dubrava, zapovjednik: satnik UV-a Ivan Grgi
Posadna bojna Gradaac
Posadna bojna upanja (od prosinca 1944. u XIII. zdrugu)
od XXXIX. djelatne bojne postrojena Posadna bojna Bosanski amac, zapovjednik:
natporunik UV-a Drago orluka
Brojno stanje zdruga bilo je 4.000 vojnika, doasnika i asnika UV-a.
dopukovnik UV-a
Avdaga Hasi
(srpnja 1944. - 10.
prosinca 1944.)
dopukovnik UV-a
Slavko Cesarie
(10. prosinca 1944. sijenja 1945.)
dopukovnik UV-a
Petar Duji
(sijenja - veljae 1945.)
bojnik UV-a
Dragutin Vudy
(veljae - svibnja 1945.)

Prosinca 1944.
Stoer i stoerna sat - Brko
1. bojna - Brko
2. bojna - Kladanj
41
3.
4.
5.
6.
7.
XIII.
bojna - (biva Posadna bojna Gradaac) - Gradaac

bojna - Graanica od veljae 1945. u Doboju
bojna - Brko
bojna - Bosanski amac (biva Posadna bojna Bosanski amac)
bojna - Bosanski amac
Ustrojen je 2. studenoga 1944.

Studenoga 1944.
Stoer i stoerna sat - Privlaka, a potom Vinkovci
1. bojna (1. - 4. sat, biva 6. bojna II. zdruga) - Vinkovci, zapovjednik: satnik UV-a
Ivan Podolski
2. bojna (5. - 8. sat, biva Posadna bojna Vinkovci iz II. zdruga) - Vinkovci,
zapovjednik: satnik UV-a Karlo Maras
3. bojna (9. - 12. sat, biva Posadna bojna upanja iz XII. zdruga), zapovjednik:
natporunik UV-a Stjepan Jeli
Posadna bojna akovo, od prosinca 1944. - 4. bojna (13. - 16. sat), zapovjednik:
natporunik UV-a Franjo Furlan
Doknadna bojna - Vinkovci, od prosinca 1944. - 5. bojna (17. - 20. sat), zapovjednik:
satnik UV-a Antun Skelec
dopukovnik UV-a
Petar Pavi
dopukovnik UV-a
Zorislav Poi

XIV.

Studenoga 1944.
Stoer i stoerna sat - Nova Gradika
I. eljezniarska straarska bojna UV-a (stoer i sedam satova) - Nova Gradika,
zapovjednik: satnik UV-a Mirko Trunti
Doknadna eljezniarska straarska bojna (iz sastava Kopnene vojske) - Nova
Gradika Moslavaka posadna bojna u Ivani-Gradu (est satova), dotada u sastavu
Zagrebakoga ustakoga posadnog zdruga, zapovjednik: nadsatnik UV-a Josip Hiibl
(do 19. prosinca 1944.), a potom satnik UV-a Ivan Biser
Posadna bojna Pleternica (od 21. prosinca 1944., dotada u sastavu II. zdruga)
Travnja 1945.
Stoer i stoerna sat - Sisak
1. bojna (1. - 6. sat, bive I. eljezniarska straarska bojna UV-a i Doknadna
42
bojnik UV-a
Vladimir Ilik
eljezniarska straarska bojna) - Sesvete

2. bojna (7. - 12. sat, bive Moslavaka posadna bojna i Posadna bojna Pleternica) Kutina
XV.
Ustrojen je 10. studenoga 1944. od Zapovjednitva prometnih zdrugova UV-a.
bojnik UV-a
Marko Mihaljevi
Studenoga 1944.
Stoer i stoerna sat - Zabok
Samovozna sat (ustrojena od Samovozne sati Zapovjednitva prometnih zdrugova
UV-a) - Zabok
1. bojna (1. - 4. sat, biva V. bojna X. zdruga) - Donja Bistrica - Zlatar Bistrica Brezniki Hum
2. bojna (5. - 8. sat, biva VI. bojna X. zdruga) - Krapinske Toplice - Zabok - Donja
Stubica
3. bojna (9. - 12. sat, biva VII. bojna X. zdruga) - Pregrada - Desini - Vinagora
4. bojna (13. - 16. sat, biva Doknadna bojna X. zdruga) - Donja Stubica
5. bojna (17. - 20. sat, biva III. doknadna opkoparska bojna Kopnene vojske)
6. bojna (21. - 24. sat, biva Kupreka bojna, dotada u sastavu XI. zdruga) - Stubike
Toplice
7. bojna (25. - 28. sat biva Jurina bojna X. zdruga od prosinca 1944.)
29. travnja 1945.
Zdrug je ugaen, a od njegovih ostataka postrojena je 26. pjeaka pukovnija.
XVI.
bojnik UV-a
uro Tomi
Studenoga 1944.
Stoer i stoerna sat - Derventa
1. bojna (1. - 4. sat, biva Posadna bojna Brod) - Brod na Savi
2. bojna (5. - 8. sat, biva II. eljezniarska straarska bojna Kopnene vojske) - Doboj
3. bojna (9. - 12. sat, biva Posadna bojna Derventa) - Derventa, zapovjednik:
natporunik UV-a ime Sekuli
Travnja 1945.
Stoer i stoerna sat - Derventa
Jurina bojna (1. - 4. jurini sat, novoustrojena) - Derventa
1. bojna (1. - 4. sat) - Derventa
43
2. bojna (5. - 8. sat) - Doboj

3. bojna (9. - 12. sat) - Derventa
4. bojna (13. - 16. sat, novoustrojena) - Doboj
5. bojna (17. - 20. sat, novoustrojena) - Doboj
Ustaka sat Plehan
XVII.

Studenoga 1944.
Stoer i stoerna sat - Ogulin, od veljae 1945. Plaki
1. bojna (1. - 4. sat, biva 4. bojna III. zdruga) - Plaki
2. bojna (5. - 10. sat, biva Posadna bojna Ogulin iz III. zdruga i 5. bojna II. posadnog
zdruga kopnene vojske)
3. bojna (11. - 14. sat, biva Posadna bojna Vrbovsko, odnosno Goranska ustaka
bojna iz III. zdruga)
4. bojna (15. - 17. sat, biva Posadna bojna Suak iz III. zdruga, od oujka 1945. u
XXIII. zdrugu)
5. bojna (18. - 21. sat, biva Posadna bojna Ozalj iz III. zdruga)
Posadna bojna Jurjevo
Novaka sat - Ogulin (od 15. veljae 1945. u XXI. doknadni zdrug)
bojnik UV-a
Bla Jurkovi
(studenoga 1944. 12. oujka 1945.)
bojnik UV-a
Vinko Ferek
(12. oujka 1945. - )
o. d. bojnik UV-a
Josip Sui
(12. oujka - travnja
1945.)

Travnja 1945.
Zdrug je ugaen, a od njegovih postrojbi ustrojene su 28. i 29. pjeaka pukovnija 13.
hrvatske pjeake divizije na podruju Generalski Stol - Duga Resa.
XVIII.

Studenoga 1944.
Stoer i stoerna sat - Otoac, glavar stoera: bojnik UV-a Ivan Lili
1. bojna (1. - 4. sat, biva Posadna bojna Otoac iz IV. zdruga) - Otoac, zapovjednik:
natporunik UV-a Zdenko Murat
2. bojna (5. - 8. sat, biva Posadna bojna Brinje iz IV. zdruga) - Brinje, zapovjednik:
natporunik UV-a Josip Smoli
3. bojna (9. - 12. sat, biva Posadna bojna Senj iz IV. zdruga) - Senj, zapovjednik:
satnik UV-a Ivan Serti
4. bojna (13. - 16. sat, biva Posadna bojna Lovinac) - Lovinac, zapovjednik:
natporunik UV-a Luka Markovi
44
bojnik UV-a
Slavko Hajdinovi
(10. studenoga 1. prosinca 1944.)
dopukovnik UV-a
Kreimir Kuraja
(1. prosinca 1944. svibnja 1945.)
Veljae 1945.
Stoer i stoerna sat - Otoac [120], glavar stoera: bojnik UV-a Ivan Lili
1. bojna (1. - 4. sat) - Otoac (557), zapovjednik: natporunik UV-a Zdenko Murat
2. bojna (5. - 8. sat) - Otoac (1017), zapovjednik: natporunik UV-a Josip Smoli
3. bojna (9. - 12. sat) - Ogulin (824), zapovjednik: satnik UV-a Ivan Sari
4. bojna (13. - 16. sat, od oujka 1945. 4. bojna XXIII. zdruga) - Senj - Karlobag (425),
zapovjednik: natporunik UV-a Ivan Vukovi
5. bojna (17. - 20. sat) - Otoac (571), zapovjednik: satnik UV-a Mile Orekovi
Ustaka milicijska skupina Jurkovi" - na podruju Otoca (161)
Ukupno je zdrug imao 3.605 vojnika, asnika i doasnika.
XIX.

Studenoga 1944.
Stoer i stoerna sat - Petrinja
1. bojna (1. - 4. sat, biva Posadna bojna Sisak koja je ustrojena u studenome 1944.
od dviju satnija 6. bojne XV. zdruga) - Sisak
2. bojna (5. - 8. sat, biva 2. bojna VIII. zdruga) - Petrinja, zapovjednik: satnik UV-a
Ivan Holub
3. bojna (9. - 12. sat, biva 5. bojna VIII. zdruga) - Petrinja, zapovjednik: satnik UV-a
Idriz Deli
Posadna bojna Glina
dopukovnik UV-a
Eugen Stareini
(19. studenoga 1944. svibnja 1945.)

Veljae 1945.
Stoer i stoerna sat - Petrinja
1. bojna (1. - 4. sat) - Sisak
2. bojna (5. - 8. sat) - Petrinja
3. bojna (9. - 12. sat) - Petrinja, zapovjednik: natporunik UV-a Zlatko Findrik
Posadna bojna Glina
Ukupno je zdrug imao oko 3.000 vojnika, doasnika i asnika UV-a.
Travnja 1945. zdrug iz 4. hrvatske pjeake divizije prelazi u 18. hrvatsku
jurinu diviziju.
XX.
Ustrojen je 22. prosinca 1944. od Zagrebakoga ustakoga posadnog zdruga i

ulazi u sastav 2. hrvatske pjeake divizije.
pukovnik
Josip Turkalj
Prosinca 1944.
pukovnik UV-a
Juco Rukavina
45
Ustaka lovaka bojna (1. - 4. lovaka sat, ugaena 1. veljae 1945.) - Zagreb
1. bojna (1. - 4. sat) - Zagreb
2. bojna (5. - 8. sat) - Marija Bistrica, zapovjednik: satnik UV-a Mate Brzica
3. bojna (9. - 12. sat) - Zlatar
4. bojna (13. - 16. sat) - Samobor
5. bojna (17. - 20. sat, biva Straarska bojna) - Zagreb
6. bojna (21. - 24. sat, biva Posadna bojna Velika Gorica)
7. bojna (25. - 28. sat, biva Priuvna bojna) - Zagreb, zapovjednik: dopukovnik UV-a
Matija Crnko
Doknadna bojna (29. - 31. doknadni sat) - Zagreb
Poasna bojna 5. XII. 1918." - Zagreb, zapovjednik: satnik UV-a Josip Kartalija
Veljae 1945.
1. bojna (1. - 4. sat) - Velika Gorica
2. bojna (5. - 8. sat) - Marija Bistrica
3. bojna (9. - 12. sat) - Marija Bistrica
4. bojna (13. - 16. sat) - Velika Gorica - Novo Selo - Lekenik
5. bojna (17. - 20. sat) - Zagreb
Doknadna bojna (25. - 27. doknadni sat) - Zagreb (od 15. veljae 1945. u XXI.
doknadni zdrug)
Travnja 1945.
1. bojna (1. - 4. sat) - Remetinec
2. bojna (5. - 8. sat) - Kaina, zapovjednik: natporunik UV-a Nikola Gloini
3. bojna (9. - 12. sat) - Zlatar, zapovjednik: bojnik UV-a Mate Brzica
4. bojna (13. - 16. sat) - Turopolje
5. bojna (17. - 20. sat) - Velika Gorica, zapovjednik: satnik UV-a Stjepan Crniki
Posadna bojna Kustoija
Posadna bojna Trnava
Posadna bojna Podsused, zapovjednik: satnik UV-a Tomislav Masarini
29. travnja 1945.
Zdrug je ugaen, a od njegovih postrojbi ustrojene su 26. i 27. pjeaka pukovnija 2.
hrvatske pjeake divizije.
46
XXI.
doknadni
Ustrojen je 3. veljae 1945., od travnja 1945. Ustaki nastavni zdrug.
bojnik UV-a
Silvio Ivanovi
Na temelju zapovijedi Stoera UV-a od 21. prosinca 1944. svi stajai djelatni zdrugovi
UV-a trebali su do 15. veljae 1945. raspremiti svoje doknadne bojne (ili druge
doknadne i novake postrojbe) te s obuenim ljudstvom popuniti postojee bojne
zdrugova, a neobueno ljudstvo trebalo je uputiti na izobrazbu u XXI. zdrug. Novaci
koji su ve bili prikupljeni u XX. zdrugu trebali su biti predani XXI. zdrugu do 25.
sijenja 1945.
Stoer i stoerna sat - glavar stoera: bojnik UV-a Vinko Ferek (do 12. 3.1945.), a
potom bojnik UV-a Antun Matkovi
1. bojna (1. - 4. doknadna sat, biva I. doknadna bojna I. zdruga) - Zagreb
2. bojna (5. - 8. doknadna sat, biva II. doknadna bojna II. zdruga) - Zagreb
3. bojna (9. - 12. doknadna sat, biva III. doknadna bojna III. zdruga) - Zagreb
4. bojna (13. - 16. doknadna sat, biva IV. doknadna bojna IV. zdruga) - Zagreb
5. bojna (17. - 20. doknadna sat, biva V. doknadna bojna V. zdruga) - Zagreb
6. bojna (21. - 24. doknadna sat, biva VI. doknadna bojna VI. zdruga) - Zagreb
7. bojna (25. - 28. doknadna sat, biva VII. doknadna bojna VII. zdruga) - Zagreb
8. bojna (29. - 32. doknadna sat, biva VIII. doknadna bojna VIII. zdruga) - Zagreb
9. bojna (33. - 36. doknadna sat, biva IX. doknadna bojna IX. zdruga) - Zagreb
10. bojna (37. - 40. doknadna sat, biva Doknadna bojna XX. zdruga i Novaka sat
Ogulin) - Zagreb
Zdrug ulazi u sastav 16. hrvatske doknadne divizije.
XXII.
Ustrojen je 3. sijenja 1945.
bojnik UV-a
Ante liari
Stoer i stoerna sat - Bjelovar

1. bojna (1. - 4. sat, biva 3. bojna V. zdruga) - Bjelovar
2. bojna (5. - 8. sat, biva Posadna bojna Bjelovar) - Bjelovar
3. bojna (9. - 12. sat, od dijela 2. bojne XV. zdruga) - Bjelovar
4. bojna (13. - 16. sat, od pripadnika ustakog stoera i logora na podruju Bjelovara)
- Bjelovar
Posadna bojna Garenica (tijekom oujka 1945. u postrojavanju) - Garenica
Zdrug ulazi u sastav 5. hrvatske jurine divizije.
XXIII.
(Primorski)
Ustrojen je 7. oujka 1945.
bojnik UV-a
Jerolim Kati
Postrojavanje zdruga zapoelo je u Zagrebu s oko 1.000 vojnika 31. sijenja 1945. od
ljudstva iz IV., XV., XVIII. i XX. zdruga te Stoerne bojne Zapovjednitva prometnih
47
zdrugova i 3. bojne Brzog zdruga. Sve navedene postrojbe trebale su za postrojavanje

XXIII. zdruga odvojiti do 150 vojnika.
Stoer i stoerna sat - Suak, glavar stoera: natporunik UV-a Antonio ori
1. bojna (1. - 4. sat, biva 4. bojna XVII. zdruga) - Senj, a 2. sat na Krku
2. bojna (5. - 8. sat) - Novi - Crikvenica
3. jurina bojna (9. - 12. jurina sat) - Pag
4. bojna (13. - 16. sat, biva 4. bojna XVIII. zdruga) - Senj - Karlobag - Pag,
zapovjednik: natporunik UV-a Ivan Vukovi
Posadna bojna Kraljevica
Posadna bojna Rab
Zdrug ulazi u sastav 11. hrvatske pjeake divizije.
Brzi
zdrug
21. prosinca 1944. s kompletnom opremom i ljudstvom preveden je iz Kopnene

vojske u UV.
pukovnik
Aurei Schlacher
Stoer i stoerna sat - Dugo Selo

Topovska bitnica - Bojakovina
Opkoparska sat - Dugo Selo
Radionika sat - Dugo Selo
1. bojna (1. i 2. konjanika sat te 7. samovozna sat) - Dugo Selo
2. bojna (3. i 4. konjanika sat te 8. samovozna sat) - Bojakovina
3. bojna (5. i 6. konjanika sat te 9. samovozna sat, ustrojena 3. sijenja 1945.) - Dugo
Selo
Ukupno je u zdrugu bilo 2.500 vojnika, asnika i doasnika.
Doknadni
samovozni
zdrug
Ustrojen je 15. prosinca 1944. od Samovozne bojne Stoera UV-a.

Stoer, stoerna samovozna sat, samovozna radionica, pokretna radionica, 1. i 2.
samovozna sat, 3. oklopna sat i 4. mjeovita sat - Zagreb
Zdrug je ustrojen s ciljem provedbe obuke vozaa samovoza, motocikala, oklopnih
vozila te opkopara i dojavnika oklopnih postrojbi.
*UV - Ustaka vojnica
48
bojnik UV-a
Stjepan Milinkovi
IZVORI:
NARA (Record Group 226 OSS Intelligence reports):
Dokumenti: 009611,109034,109636,109655,110433 i 126034
NARA (Record Group 242):
T 120 rola 5790 (kroatischen meldungen - izvjea iz Hrvatske) - dokumenti: 80 i 89
T 175 rola 120 (dokumenti SS-ove divizije Handar") - dokumenti: 822 i 845
T 311 rola 184 (dokumenti Vojne skupine F) - dokumenti: 250 i 1141
T 311 rola 185 (dokumenti Vojne skupine F) - dokumenti: 330 i 1530
T 314 rola 1544 (dokumenti LX1X. zbora) - dokumenti: 55 i 251
T 314 rola 1545 (dokumenti LXIX. zbora) - dokumenti: 421, 772, 776, 788, 834, 835, 836, 837,838, 926, 927,928, 929, 930, 931,932 i 933
T 314 rola 1546 (dokumenti LXIX. zbora) - dokumenti: 264, 445, 446, 461, 462, 463 i 464
T 314 rola 1547 (dokumenti LXIX. zbora) - dokument: 888
T 314 rola 1548 (dokumenti LXIX. zbora) - dokumenti: 690 i 1092
T 315 rola 1295 (dokumenti 114. lovake divizije) - dokument: 872 i 874
T 315 rola 1555 (dokumenti 187. priuvne divizije) - dokumenti: 437,438, 517, 731, 732, 733, 734, 735, 736, 737, 738,924 i 989
T 315 rola 1556 (dokumenti 187. priuvne divizije) - dokument: 554
T 315 rola 2154 (dokumenti 369. pjeake divizije) - dokument: 1382
T 315 rola 2156 (dokumenti 369. pjeake divizije) - dokumenti: 636,1388 i 1468
VA, NDH: k 114c 14/10-1, k. 114c 15/10-1, k. 114c 21/5-1, k. 114c 22/5-1, k. 114b 6/8-1, k 114b 13/6-1, k. 114b 18/6-1, k. 114b 19/7-1,
k. 114b 22/7-1, k. 114b 26/6-1, k. 114b 28/7-1, k. 114b 34/6-1, k. k 114b 44/5-2, k. 114i 7/18-1, k. 114i 55/13 - 1, k. 114j 2/21-10, k.
114j 9/27-1, k. 114j 16/21-1, k. 114j 24/27-1, k. 114j 34/27-1.
Staline zapoviedi Stoera Ustake vojnice:
- od 12. veljae 1944. do 28. listopada 1944. (preslike izvornika u vlasnitvu autora)
KNJIGE I LANCI:
Bari, Nikica Ustae na Jadranu", Zagreb, 2012., str. 205. - 242.
Coli, Mladen Oruane formacije NDH na granici prema Srbiji i u Srbiji (Sandaku i Sremu) 1941. - 1944. godine", Zbornik Narodnooslobodilaki rati socijalistika revolucija u Srbiji, Beograd, 1971., str. 457. - 476.
Coli, Mladen Oruane snage NDH u Bosni i Hercegovini 1942. - 1943." Zbornik AVNOJ i narodnooslobodilaka borba u Bosni i Hercegovini
1942. - 1943., Beograd, 1974., str. 345. - 360.
Coli, Mladen Oruane formacije NDH u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1941. - 1945." Zbornik Sjeverozapadna Hrvatska u narodnooslobodilakoj borbi i socijalistikoj revoluciji, Varadin, 1976., str. 1037. - 1054.
Coli, Mladen Oruane formacije NDH u Slavoniji 1941. - 1945." Zbornik Historijskog instituta Slavonije i Baranje, br. 13, Slavonski Brod,
1976., str. 209. - 243.
Coli, Mladen Oruane formacije NDH u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Slavoniji i Srijemu 1941. - 1945" Vojno-historijskiglasnik 3/1979.,
Beograd, 1979., str. 151. - 184.
Dragojlov Fedor Der Krieg 1941. - 1945. auf dem Gebiete des unabhngigen Staates Kroatien", Allgemeine Schweizer Militrzeitschrift,
1956., str. 345. - 364., 425. - 449. i 509. - 523.
Slavica, Nikola Formiranje i razvoj ustakih i domobranskih jedinica u sjevernoj Dalmaciji", Zbornik Instituta za historiju radnikog pokreta
Dalmacije, br. 4., Split, 1978., str. 885. - 894.
49
POGLAVNIKOVI TJELESNI SDRUGOVI (PTS)

Poslije preustroja PTS-a koji je dovren 1. rujna 1943. (detaljan prikaz naveden u knjizi Ustaka vojnica 1"), isti je u opisa
nom ustroju djelovao do prosinca 1943., a potom je proveden novi preustroj PTS-a. Prema navedenom ustroju iz prosinca
1943. PTS je imao sljedei sastav:
-
zapovjednik PTS-a: pukovnik UV-a Ante Mokov
pobonik zapovjednika PTS-a: porunik UV-a Ivo Babi
glavar stoera PTS-a: bojnik UV-a Slavko Gvozdi
Stoer PTS-a (Zagreb):
vodni odjel - glavar: natporunik UV-a Ivan Stanii
opskrbni odjel - glavar: satnik UV-a Stjepan Butorac
- izvjetajni odjel
50
nastavno-izobrazbeni odjel - glavar: natporunik UV-a Branko Petras
odgojni odjel - glavar: satnik UV-a Nikola abi
osobni odjel - glavar: dopukovnik UV-a Filip Krpan
duobrinik PTS-a: dopukovnik UV-a Akif Handi
zdravstveni izvjestitelj: bojnik UV-a dr. Hinko Kovai
veterinarski izvjestitelj: natporunik UV-a Dragutin Toni
pravosudni izvjestitelj: bojnik UV-a dr. Vladimir Cicak
gospodarski ured:
s pekarskom sati
s mesarskim vodom
sa skladitem odjee i obue
sa skladitem hrane i vojne opreme
sa skladitem oruja i streljiva
Stoerna sat PTS-a (Zagreb) - zapovjednik: satnik UV-a Roman Blako
izvidniki vod (motocikli)
dojavni vod
glasniki vod
opkoparski vod
straarski vod
Ratni sud PTS-a (Zagreb) - predsjednik: bojnik UV-a dr. Vladimir Cicak
Sigurnosna sluba Poglavnika (Zagreb):
zapovjednik: pukovnik UV-a Ivan Kirin
odjel izvidnika - nadzornik izvidnika: Mirko Wergles
odjel redarstvenika
izvjetajni odjel
opi odjel - glavar: nadsatnik UV-a Ilija Peruina
s odsjecima: opim, osobnim i opskrbnim

Neposredno osiguranje Poglavnika obuhvaalo je 200 pripadnika.
-
1. pjeaka pukovnija PTS-a - zapovjednik: dopukovnik UV-a Vilim Gredelj
- stoer pukovnije (Varadin)

- I. bojna (1., 2. i 3. pjeaka satte 4. strojopuana sat, Ludbreg) - zapovjednik: bojnik UV-a Krunoslav Devi
- II. bojna (5., 6. i 7. pjeaka sat te 8. strojopuana sat, Novi Marof) - zapovjednik: satnik UV-a Zvonimir Donevi
- III. bojna (9., 10. i 11. pjeaka sat te 12. strojopuana sat, Ivanec - Lepoglava) - zapovjednik: bojnik UV-a Branko
Nalis
-
IV. bojna (15., 16. i 17. pjeaka sat te 18. strojopuana sat, Varadin)
- 13. stoerna sat (vod motocikala, vod dojavnitva i vod opkopara)

- 14. teka sat (bacaki vod, vod tekih strojopuaka i protuoklopni vod)
-
laki pjeaki povoz
2. pjeaka pukovnija PTS-a - zapovjednik: dopukovnik UV-a Juraj Bobinac
stoer pukovnije (Osijek)
I. bojna (1., 2. i 3. pjeaka sat te 4. strojopuana sat, Osijek)
II. bojna (5., 6. i 7. pjeaka sat te 8. strojopuana sat, Vradin), zapovjednik: satnik UV-a Ivan Klari
III. bojna (9., 10. i 11. pjeaka sat te 12. strojopuana sat, Donji Miholjac, a od rujna 1944. Varadinske Toplice,
postrojena od IV. bojne 1. pjeake pukovnije PTS-a)
13. stoerna sat (vod motocikala, vod dojavnitva i vod opkopara)
14. teka sat (bacaki vod, vod tekih strojopuaka i protuoklopni vod)
laki pjeaki povoz
- Brzi sklop PTS-a (Sv. Ivan Zelina) - zapovjednik: bojnik UV-a Nikola Orekovi
- stoer i stoerna sat
-
1. i 2. koturaka sat
3. sat bojnih kola, zapovjednik: porunik UV-a Zorislav Kovaevi
4. samovozna sat
51
Konjaniki sklop PTS-a (Donja Zelina] - zapovjednik: natporunik UV-a Mijo enan
stoer i stoerna sat
1., 2., 3. i 4. konjanika sat
Oklopljeni sklop PTS-a (ustrojen sijenja 1944, Zagreb) - zapovjednik: satnik UV-a Engelbert Gavez
stoer i stoerna sat
1. i 2. oklopljena sat
Topovski sklop PTS-a (Zagreb) - zapovjednik: dopukovnik UV-a Josip Lonarevi
stoer sa stoernom bitnicom
1., 2. i 3. topovska bitnica
topovski povoz
povoz sklopa (opskrbni i prtljani)
Straarski sklop PTS-a (Zagreb) - zapovjednik: bojnik UV-a Ivan Juro
stoer i stoerna sat
I. straarska bojna (stoer, stoerna sat te 1., 2., 3. i 4. straarska sat)
II. straarska bojna (stoer, stoerna sat te 5., 6. i 7. straarska sat)
Samovozni sklop PTS-a (Zagreb) - zapovjednik: satnik UV-a Nikola Hereni
stoer i stoerna sat
1., 2., 3. i 4. samovozna sat
Doknadni sklop PTS-a (Zagreb)
stoer i stoerna sat
I. doknadna bojna (stoer, stoerna sat te 1., 2., 3. i 4. doknadna sat)
II. doknadna bojna (stoer, stoerna sat te 5., 6., 7. i 8. doknadna sat)
Zdravstvena sat PTS-a (Zagreb)
Veterinarska sat PTS-a (Zagreb) zapovjednik: natporunik UV-a Dragutin Toni
Vojno-redarstveni vod PTS-a (Zagreb)
1. radna sat PTS-a (Zagreb)
Vojna bolnica PTS-a (Zagreb) - ravnatelj: bojnik UV-a dr. Hinko Kovai
kirurki odjel - proelnik: bojnik UV-a dr. Milivoj Marui
oporavilini odjel
pomoite Zagreb - voditelj: bojnik UV-a dr. Vladimir Milas
pomoite Osijek
Vojno-ozljeenika oporavilina sat (Zagreb)
Pomona enska sluba PTS-a (Zagreb) - voditeljica: Nada Mikulin
Simfonijski orkestar PTS-a (Zagreb) - ravnatelj: potpukovnik Kopnene vojske Lovro pl. Matai s 86 glazbenika
Doasniki teaj PTS-a (Zagreb)
Teaj priuvnih asnika PTS-a (Zagreb).19
Na temelju dogovora izmeu zapovjednika PTS-a, pukovnika UV-a Ante Mokova i upravnog zapovjednika ustaa i za
mjenika ministra postrojnika za ustake organizacije Boidara Kavrana te uz suglasnost Glavnog ustakog stana, odlueno
je da se pri svakom ustakom stoeru (najvia politika instanca Ustakog pokreta u velikoj upi) uspostave mjesta izasla
nika PTS-a. Osnovni zadatak navedenih izaslanika bio je da uz pomo lokalnih ustakih politikih organizacija (stoera,
logora i tabora) okupe to vei broj dragovoljaca (sposobnih vojnih obveznika godita od 1920. do 1926.) za popunu po
strojbi PTS-a. Tako su 17. sijenja 1944. imenovani sljedei izaslanici PTS-a u ustakim stoerima: Dubrava (Dubrovnik):
vodnik UV-a Ivan Ban, Usora i Soli (Tuzla): vodnik UV-a Tomo Buli, Rama i Hum (Mostar): dovodnik UV-a Slavko Dragoja,
Vrhbosna (Sarajevo): dovodnik UV-a Franjo Lui, Lava i Piva (Travnik): dovodnik UV-a Marinko Oi, Sana i Luka (Ba
nja Luka): dovodnik UV-a Petar ujak i Gora i Prigorje (Zagreb): dovodnik UV-a Matija Kozar. Pored navedenih izaslanika
odreeno je da isti preuzmu svoje dunosti u ustakim stoerima do 25. sijenja 1944., a lokalnim ustakim stoernicima
naloeno je da osiguraju primjeren prostor za rad izaslanika u svojim stoerima te da iste upoznaju s prilikama na podruju
svoga stoera. Nadalje, za podmirivanje osobnih potreba izaslanicima PTS-a odobrena je mjesena novana nagrada povrh
redovitih primanja (beriva).20
Budui da su jo sredinom 1944. godine obje pjeake pukovnije PTS-a jo uvijek bile u dovretku svoga postrojavanja
(posebno 2. pjeaka pukovnija koja je dovravala postrojavanje svoje II. i III. bojne), zapovjeeno je od strane Stoera
Ustake vojnice postrojavanje stoera i stoernih sati pjeakih pukovnija (i sklopova) PTS-a po novom ustroju:
Stoer pukovnije (sklopa) PTS-a:
-
zapovjednik pukovnija (sklopa)
pobonik zapovjednika
vii asnik na slubi (pothvatni asnik)
izvjetajni asnik
asnik za oevidne poslove (i dva doasnika kao pomonici)
asnik za uredske poslove
asnik za opremu (i jedan doasnik kao pomonik)
asnik-duobrinik
asnik-lijenik
asnik-veterinar
19 NARA (Record Group 242) T 77 rola 899 (dokumenti Vrhovnog zapovjednitva oruanih snaga) - dokumenti 473.-482.
20
NARA (Record Group 242) T 120 rola 5790 (kroatischen meldungen - izvjea iz Hrvatske) - dokument: 301.
53
gospodarski ured pukovnije (sklopa]:
glavar ureda (asnik]
- blagajnik (asnik i dva doasnika kao pomonici]

- opskrbnik (asnik i dva doasnika i tri vojnika kao pomonici)
-
pekarski vod
mesarski poluvod
Stoerna sat pukovnije (sklopa) PTS-a:

-
zapovjednik sati
stegovni doasnik, raunski doasnik, doasnik za opremu i pisar (vojnik)
brzoglasni vod
krugovalna postaja
glasniki vod
izvidniki vod (motocikli)
opkoparski vod
straarski vod.21
Slijedom daljnjeg razvoja ponovno je zapovjeeno preustrojavanje itavog PTS-a koje je trebalo okonati do 1. lipnja 1944.
godine. Prema navedenoj zapovijedi Stoera Ustake vojnice PTS je postrojen kako slijedi:
-
zapovjednik, pobonik zapovjednika, glavar stoera, stoer, stoerna sat, ratni sud i sigurnosna sluba Poglavnika
ostaju u istom sastavu
novoustrojene:
dojavna sat PTS-a - zapovjednik: natporunik UV-a Ivan Koliba
samovozno-obrtna sat
straarski vod Zapovjednitva PTS-a
1. pjeaka pukovnija PTS-a - zapovjednik: dopukovnik UV-a Vilim Gredelj
stoer pukovnije (Varadin, od rujna 1944. u Ludbregu)
I. bojna (1., 2. i 3. pjeaka sat te 4. strojopuana sat, Ludbreg) - zapovjednik: nadsatnik UV-a Matija Bjelobrk, a od
rujna 1944. bojnik UV-a Miroslav Agii
II. bojna (5., 6. i 7. pjeaka sat te 8. strojopuana sat, Novi Marof) - zapovjednik: satnik UV-a Zvonimir Donevi (do
21. travnja 1944.), a potom natporunik UV-a Zvonimir Buljan te od rujna 1944. satnik UV-a Ivan Vidakovi
III.
bojna (9., 10. i 11. pjeaka sat te 12. strojopuana sat, Ivanec - Lepoglava) - zapovjednik: bojnik UV-a Branko
Nalis
21 NARA (Record Group 242) T 120 rola 5790 (kroatischen meldungen - izvjea iz Hrvatske) - dokument: 339.
54
13. stoerna sat (vod motocikala, vod dojavnitva i vod opkopara]
laki pjeaki povoz
2. pjeaka pukovnija PTS-a (operativna od 1. srpnja 1944.) - zapovjednik: dopukovnik UV-a Juraj Bobinac
stoer pukovnije (Osijek, od rujna 1944. u Hraini)
I. bojna (1., 2. i 3. pjeaka sat te 4. strojopuana sat, Osijek, od rujna 1944.
II. bojna (5., 6. i 7. pjeaka sat te 8. strojopuana sat, Varadin, od rujna 1944. Krievci), zapovjednik: satnik UV-a
u Trgoviu)
Ivan Klari
-
III. bojna (9., 10. i 11. pjeaka satte 12. strojopuana sat, Donji Miholjac)
13. stoerna sat (vod motocikala, vod dojavnitva i vod opkopara)
- laki pjeaki povoz

-
Brzi zdrug (postrojen tijekom lipnja - srpnja 1944.) - zapovjednik: potpukovnik Kopnene vojske Viktor Kramovi
stoer zdruga sa stoernom sati (Sv. Ivan Zelina)
brzi sklop - zapovjednik: dopukovnik UV-a Nikola Orekovi
stoer sklopa sa stoernom sati (Sv. Ivan Zelina)
- 1. moto-koturaka sat (17 tekih pukostrojnica i etiri srednja bacaa)

- 2. moto-koturaka sat (17 tekih pukostrojnica i etiri srednja bacaa)
-
3. grenadirska sat (samovozi, dvije teke pukostrojnice, devet lakih pukostrojnica
- oklopljeni sklop - zapovjednik: nadsatnik UV-a Engelbert

-
i pet lakih bacaa)
Gavez
stoer sklopa sa stoernom sati (Varadin)
1. oklopljena sat (15 srednjih talijanskih tenkova)
2. oklopljena sat (sedam talijanskih tanketa)
3. samovozna sat (12 lakih pukostrojnica i dva srednja bacaa)
4. samovozna sat (12 lakih pukostrojnica i dva srednja bacaa)
1. konjaniki sklop - zapovjednik: natporunik UV-a Mijo
stoer i stoerna sat (Donja Zelina - Sesvete)
1., 2., 3. i 4. konjanika sat
konjaniki teaj
2. konjaniki sklop - zapovjednik: satnik UV-a Josip Stanarevi
stoer i stoerna sat (Bjelovar - Popovaa)
5., 6. i 7. konjanika sat
enan
55
radioniko-obrtna sat
samovozna opskrbna sat
- Topovski sklop PTS-a - zapovjednik: dopukovnik UV-a Josip Lonarevi

-
stoer sa stoernom bitnicom (Brezniki Hum -
Zlatar Bistrica - Konjina)
1. topovska bitnica (etiri topa 84
mm, od rujna 1944. etiri topa 100 mm]
mm, od rujna 1944. etiri topa 100 mm)
mm, od rujna 1944. etiri topa 75 mm)
topovski povoz
povoz sklopa (opskrbni i prtljani)
- Straarski sklop PTS-a - zapovjednik: dopukovnik UV-a Ivan Juro

-
stoer sa stoernom sati (Zagreb)
- I. udarna straarska bojna (stoer, stoerna sat, 1. - 6. straarska sat, Zagreb) - zapovjednik: satnik UV-a Ante Bui
- II. udarna straarska bojna (stoer, stoerna sat, 7. - 12. straarska sat, Zagreb) - zapovjednik: satnik UV-a Mato
Pudar
- III. udarna straarska bojna (stoer, stoerna sat, 13. - 18. straarska sat, Zagreb) - zapovjednik: satnik UV-a Franjo
ari
- doknadna straarska bojna Straarskog sklopa (stoer, stoerna sat, 19. i 20. sabirna sat te 21., 22. i 23. doknadna
straarska sat) - zapovjednik: satnik UV-a Mato Juro
-
Samovozni sklop PTS-a - zapovjednik: nadsatnik UV-a Nikola Hereni,
stoer i stoerna sat (Zagreb)
1., 2., 3. i 4. samovozna sat
5. oklopljena sat (ustrojena u prosincu 1944.)
Novaki sklop PTS-a (u oujku 1945. od Novakog sklopa zapovjeeno postrojavanje Doknadnog zdruga PTS-a u
Karlovcu)
stoer i stoerna sat (Karlovac)
I. novaka bojna (stoer, stoerna sat te 1., 2. i 3. novaka sat)
II. novaka bojna (stoer, stoerna sat te 4., 5. i 6. novaka sat)
asniko-doasnika izobrazbena bojna PTS-a
stoer i stoerna sat (Zagreb)
1. izobrazbena sat - asnika
2. i 3. izobrazbena sat - doasnika
Ostalo: zdravstvena sat PTS-a, veterinarska sat PTS-a, vojno-redarstveni vod PTS-a, radna sat PTS-a, vojna bolnica PTS-a,
vojno-ozljeenika oporavilina sat (Zagreb], pomona enska sluba PTS-a i simfonijski orkestar PTS-a bez promjena.22
Prema zapovijedi poglavnika dr. Ante Pavelia 21. sijenja 1945. zapoeto je postrojavanje I. tjelesne divizije koja je potom
ula u sastav Poglavnikova tjelesnog zbora. Kao temelj za postrojavanje 1. tjelesne divizije uzet je postojei PTS, a na osnovi
navedene Pavelieve zapovijedi poelo se istodobno s postrojavanjem novoga PTS-a 5. oujka 1945. godine.23
Tijekom oujka 1945. postrojen je novi" PTS u sljedeem sastavu:
-
zapovjednik PTS-a: dopukovnik UV-a Josip Lonarevi
stoer sa stoernom sati (vod motocikala, vod dojavnitva i vod opkopara, Zagreb)
straarska pukovnija PTS-a - zapovjednik: dopukovnik UV-a Ivan Juro
stoer i stoerna sat (ustrojene od stoera i stoerne sati Straarskog sklopa PTS-a, Zagreb)
I. straarska bojna (stoer, stoerna sat i 1. - 4. straarska sat, ustrojena od I. udarne straarske bojne Straarskog
sklopa PTS-a, Sljeme) - zapovjednik: nadsatnik UV-a Ante Bui
II. straarska bojna (stoer, stoerna sat i 5. - 8. straarska sat, ustrojena od II. udarne straarske bojne Straarskog
sklopa PTS-a, Donja Zelina - Belovar - Morave) - zapovjednik: nadsatnik UV-a Mato Pudar
III. straarska bojna (stoer, stoerna sat i 9. - 12. straarska sat, ustrojena od doknadne straarske bojne Straar
skog sklopa PTS-a, Zagreb) - zapovjednik: nadsatnik UV-a Mato Juro
stoerni sklop Glavnog stana Poglavnika - zapovjednik: dopukovnik UV-a Franjo ari
I. bojna (stoer, stoerna sat i 1. - 4. sat, ustrojena od III. straarske bojne Straarskog sklopa PTS-a, Zagreb)
II. bojna (stoer, stoerna sat i 5. - 7. sat, ustrojena od asniko-doasnike izobrazbene bojne PTS-a)
sigurnosna sluba Poglavnika (u ve navedenom sastavu)
oklopljena sat - zapovjednik: natporunik UV-a Zorislav Kovaevi (tri oklopljena voda s 15 lakih tenkova, ustrojena
od 5. oklopljene sati Samovoznog sklopa PTS-a)
vojno-oruniki vod
glazba.24
U ovom posljednjem iznesenom sastavu povukao se PTS poetkom svibnja 1945. s podruja Zagreba u smjeru zapada.
22 NARA (Record Group 242) T 120 rola 5790 (kroatischen meldungen - izvjea iz Hrvatske] - dokument: 512.
23 VA, NDH, k.H4j 34/27-3.
24 NARA (Record Group 242) T 120 rola 5790 (kroatischen meldungen - izvjea iz Hrvatske) - dokument: 609.
57
PROMETNI ZDRUGOVI USTAKE VOJNICE

Listopada 1943. postrojbe za osiguranje prometa (eljeznikog] Ustake vojnice nalazile su se svrstane u dvama promet
nim zdrugovima pod jedinstvenim zapovjednitvom te ustrojene i razmjetene na sljedei nain:
Zapovjednitvo prometnih zdrugova Ustake vojnice - Zagreb
-
zapovjednik prometnih zdrugova Ustake vojnice:

pukovnik UV-a Ivan Hereni (do 1. rujna 1943.)
dopukovnik UV-a Vilim Grulich (do 17. lipnja 1944.)
Glavno pobonitvo: glavni pobonik bojnik UV-a Milivoj Filipovi
Stoer zapovjednitva prometnih zdrugova Ustake vojnice:
glavar stoera: potpukovnik Ivan tefoti
pothvatni odjel
izvjetajni odjel
osobni odjel (nadstojnik: satnik UV-a Stjepan Jozi)
opi odjel
opskrbni odjel
blagajniko-raunarski odjel (nadstojnik: natporunik Mladen Dembi)
Ratni sud prometnih zdrugova Ustake vojnice.
Neposredno podreeno Zapovjednitvu prometnih zdrugova Ustake vojnice:

-
stoerna sat (zapovjednik: natporunik UV-a Franjo Dadi)
zastavnika kola
doasnika kola (zapovjednik: satnik UV-a Ivan Noso)
I. doknadna bojna (zapovjednik: bojnik UV-a Eugen Stareini)
samovozna sat (zapovjednik: natporunik: Dragutin Andjel)25
I. prometni zdrug Ustake vojnice - Zagreb

-
zapovjednik: bojnik UV-a Vilim Grulic (do 1. rujna 1943.), a potom bojnik UV-a Josip Car
glavar stoera: satnik UV-a Ivo Cigleneki (ustroj stoera isti kao kod stajaega djelatnog zdruga)
stoerna sat - Zagreb
udarna bojna (1. - 5. udarna sat) - Zagreb, zapovjednik: satnik UV-a Antun Deelin
I. bojna (1. - 4. sat) - Karlovac, zapovjednik: satnik UV-a Bla Jurkovi
25 NARA (Record Group 242): T 120 rola 5788 (izvjetajno izvjee) - dokument: H302607
II. bojna (5. - 8. sat i Posadni vod Virovitica) - Bjelovar, zapovjednik: natporunik UV-a Josip Vuksan
III. bojna (9. - 12. sat] - Zemun (750 vojnika) do poetka lipnja 1944., a potom u Krievcima, zapovjednik: bojnik
UV-a Silvio Ivanovi, a potom natporunik UV-a Ante Cvitanovi
IV. bojna (13. - 16. sat) - Zagreb do prosinca 1943., a potom Krapinske Toplice do oujka 1944. te zatim u Varadinu
V. bojna (17. - 20. sat) - Zagreb do sijenja 1944., a potom Sv. Ivan Zelina, zapovjednik: natporunik UV-a Franjo Kos
VI. bojna (21. - 24. sat i Posadni vod Sisak, ustrojena oujka 1944.) - Velika Gorica, zapovjednik: satnik UV-a Ivan
Kralj
VII. bojna (25. - 28. sat, ustrojena travnja 1944.) - Klanjec - Krapinske Toplice, zapovjednik: natporunik UV-a Ljubomir Zovko
samovozna sat - Zagreb, zapovjednik: satnik UV-a Ivan Huber
popunidbena sat - Zagreb, (zapovjednik: porunik UV-a Petar Matovina)
vojno-oruniki vod - Zagreb26
II. prometni zdrug Ustake vojnice - Sarajevo

-
zapovjednik: dopukovnik UV-a Kreimir Kuraja (do 1. lipnja 1944.), a potom bojnik UV-a Ante Matkovi
glavar stoera: satnik UV-a Dragutin Novak (ustroj stoera isti kao kod stajaega djelatnog zdruga)
stoerna sat - Sarajevo, zapovjednik: porunik UV-a Zrinko Bari
I. bojna (1. - 4. sat) - Stambuli (456 vojnika), zapovjednik: satnik UV-a Ante Matkovi, a potom natporunik UV-a
Antun lat
II. bojna (5. - 11. sat) - Makarska, zapovjednik: satnik UV-a Pavle Buljan, a potom natporunik UV-a Andrija Pucak
III. bojna (12. - 16. sat) - Banja Luka, zapovjednik: nadsatnik
IV. novaka bojna (17. - 21. sat) - Sarajevo
V. priuvna bojna (22. - 25. sat) - Stolac - Hutovo - apljina
VI. bojna (26. - 30. sat) - Metkovi (586 vojnika)
VII. priuvna bojna (31. - 34. sat) - Doboj, zapovjednik: natporunik UV-a Ante Kvasina
radna sat - Sarajevo
samovozna sat - Sarajevo
UV-a Dinko Erjavec

- Gabela,
zapovjednik: nadsatnik UV-a Ivan Lili
vojno-oruniki vod - Sarajevo.27

Novi zapovjednik II. prometnog zdruga Ustake vojnice, bojnik UV-a Matkovi, po preuzimanju dunosti zapovjednika isto
ga 1. lipnja 1944. izvrio je preustroj zdruga i odredio novi raspored bojni zdruga:
26 VA, NDH, k. 134a 4/1

27 VA, NDH, k. 134a 4/1
59
stoer zdruga - Sarajevo
stoerna sat - Sarajevo
- I. bojna (1. - 4. sat] - Stambuli

- II. bojna (ustrojena od VII. bojne, 5. sat biva 34. sat, 6. sat biva 31. sat, 7. sat biva 32. sat, 8. sat biva 33. sat i 9. sat
II. bojne) - Doboj
-
III. bojna (10. - 13. sat) - Banja Luka
IV. bojna (14. sat biva 26. sat, 15. sat biva 27. sat te 16. i 17. sat) - Zenica.28
Na temelju zapovijedi ministra oruanih snaga NDH, generala zrakoplovstva Fridriha Navratila
potom i provedbene zapovijedi Stoera Ustake vojnice od 17. lipnja 1944., zapovjeeno je da
od 29. svibnja 1944.,

dotadanji
prometnizdru
govi Ustake vojnice ulaze potpuno u sastav iste. Na temelju navedenih zapovijedi ustrojen je X. stajai djelatni zdrug od
I. prometnog zdruga i XI. stajai djelatni zdrug od II. prometnog zdruga Ustake vojnice. Postojea Zakonska
eljeznikoj Ustakoj vojnici i sve njezine dopune ovim zapovijedima stavljene su izvan snage.
odredba o
Samo Zapovjednitvopro
metnih zdrugova Ustake vojnice u raspremi nastavilo je djelovati do poetka studenoga 1944., kada je od njega postrojen
stoer XV. stajaega djelatnog zdruga dok je Osobni odjel zapovjednitva u cijelosti preao u sastav Osobnog odjela Stoera
Ustake vojnice.29
Od pristoernih postrojbi Zapovjednitva prometnih zdrugova Ustake vojnice postrojena je 29. prosinca 1944. Sto
erna pukovnija Prometnih zdrugova Ustake vojnice pod zapovjednitvom bojnika UV-a Eugena Stareinia. Navedena
Stoerna pukovnija sastojala se od:
-
stoera - Zagreb
stoerne sati (biva Stoerna sat Zapovjednitva Prometnih zdrugova UV-a) - Zagreb
jurine bojne (biva Zastavnika kola Prometnih zdrugova UV-a) - Zagreb
- I. straarske bojne (biva Doasnika kola Prometnih zdrugova UV-a) - Zagreb

- II. straarske bojne (biva I. doknadna bojna Prometnih zdrugova UV-a) - Zagreb.
Nakon postrojavanja XXI. doknadnog zdruga UV-a 3. veljae 1945. Stoerna pukovnija Prometnih zdrugova Ustake voj
nice ula je u njegov sastav i time je prestala postojati i posljednja postrojba eljeznike ustake vojnice, odnosno Ustake
vojnice - Prometnih zdrugova.30
28 VA, NDH, k. 134a 4/1

29 VA, NDH, k. 114a 4/6-1
30 VA, NDH, k.H4j 7/18-1
60
POSADNE I MILICIJSKE POSTROJBE USTAKE VOJNICE

Po zapovijedi Zapovjednitva Ustake vojnice od 16. prosinca 1942. trebalo se pristupiti raspremi Ustake pripreme, od
nosno trebalo je raspustiti sve dotada ustrojene postrojbe iste. U trenutku svoga rasputanja Ustaka priprema brojila je
30.248 ljudi (600 asnika, 2.756 doasnika i 26.892 vojnika) te je svakako predstavljala vrijedan izvor" za popunu posto
jeih postrojbi Ustake vojnice. Ljudstvo Ustake pripreme predvieno je za popunu postojeih stajaih djelatnih ustakih
bojni (koje se dokazalo u borbi te koje je dolazilo u obzir za djelatnu vojnu slubu]. Od ostatka ljudstva bive Ustake
pripreme koji nije dolazio u obzir za djelatnu slubu, trebalo je ustrojiti posadne postrojbe Ustake vojnice: bojne i sati.
Temeljni zadatak posadnih postrojbi bila je zatita i uvanje pojedinih vanih objekata, davanje posadne i straarske slube
u pojedinim vojarnama te pomo Redarstvu i Orunitvu u obavljanu svakodnevnih zadataka. Potpuna rasprema Ustake
pripreme zavrena je tek krajem 1943. te je u istom razdoblju dolo do postrojavanja najveeg dijela posadnih postrojbi
Ustake vojnice. Novoustrojene posadne postrojbe Ustake vojnice naoruane su iskljuivo pjeakim naoruanjem (uglav
nom pukama s neto pukostrojnica i strojnica], to je uvjetovalo i samu borbenu uporabu navedenih postrojbi (sve bolje"
naoruanje kojim je raspolagala Ustaka priprema - topovi, bacai i teke pukostrojnice, kao i veina lakih pukostrojnica
i strojnica uporabljena je za popunu postojeih ustakih djelatnih bojni].31
Odlukom Stoera Ustake vojnice od dijela ljudstva bive Ustake pripreme u svakom kotaru NDH koji se nalazio pod
nadzorom iste, postrojeni su jurini odjeli" (uglavnom jaine do 100 ljudi] naoruani iskljuivo samo pukama. Navedeni
jurini odjeli" bili su pod operativnim zapovjednitvom Orunitva, a ne Ustake vojnice, odnosno sluili su kao pomone
naoruane postrojbe Orunitva.32
Tijekom srpnja 1944. Ministarstvo oruanih snaga NDH izdalo je razjanjenje po kojem su ustake posadne bojne (i sati]
u pogledu obavljanja posadne slube istovjetne svakoj drugoj postrojbi Oruanih snaga NDH. Prema navedenom razja
njenju u manjim mjestima gdje je zapovjednik ustake posadne bojne (ili sati] ujedno i najvii asnik po inu, zapovjednik
ustake posadne bojne (ili sati] ujedno je i zapovjednik mjesta, odnosno posade.33
Prema zapovijedi Stoera Ustake vojnice najvei dio dotada samostalnih ustakih posadnih bojni (i sati] objedinjen je
u studenome 1944. u nove stajae djelatne zdrugove (XIII. - XIX.].34
31 VA, NDH, k. 114a 19/3-1

32 VA, NDH, k. 114a 22/3-1
33 VA, NDH, k. 114c 18/10-1
34 VA, NDH, k. 114j20/23-l
61
Najvea posadna ustaka postrojba bio je Zagrebaki ustaki posadni zdrug. Zapovijed za postrojavanje Zagreba
koga ustakoga posadnog zdruga izdana je od Stoera Ustake vojnice 21. travnja 1944. godine. Istom zapovijedi za za
povjednika zdruga postavljen je dopukovnik UV-a Marijan Joi, a sam zdrug podreen je izravno Stoeru Ustake vojnice
u operativnom smislu, a taktiki i opskrbno Zapovjednitvu I. zbornog podruja Oruanih snaga NDH. Za stoer zdruga
odreen je Zagreb, a po svom unutarnjem ustroju zdrug je postrojen kao normalni" stajai djelatni zdrug Ustake vojnice.35
Temelj za postrojavanje Zagrebakoga ustakoga posadnog zdruga bila je Zagrebaka posadna ustaka bojna (zapo
vjednik: dopukovnik UV-a Marijan Joi, a poslije bojnik UV-a Maksimilijan Jerbi), koja je travnja 1944. bila u sljedeem
razmjetaju:
-
stoer i stoerna sat - Zagreb
1. straarska sat - Zagreb
2. straarska sat - Marija Bistrica
3. straarska sat - Samobor
4. straarska sat - Lekenik
5. straarska sat - Krapina
6. straarska sat - Zagreb
7. straarska sat - Zlatar
samokretni vod - Zagreb.
Zagrebaki ustaki posadni zdrug (listopada 1944.):

-
zapovjednik: dopukovnik UV-a Marijan Joi (do 22. kolovoza 1944.), a potom pukovnik
Kopnene vojske Josip
glavar stoera: nadsatnik UV-a Boidar Glaar
stoerna sat - Zagreb
1. bojna (biva Zagrebaka posadna bojna) - Zagreb, zapovjednik: bojnik UV-a Vilim Molnar, a zatim natporunik
olc
UV-a ime Matkovi

-
2. bojna - Marija Bistrica, zapovjednik: satnik UV-a Tomo Masarini, a potom satnik UV-a
3. bojna - Zlatar, zapovjednik: bojnik UV-a ing. Stjepan Kulko
4. bojna (1. - 4. sat, biva XIII. djelatna ustaka stajaa bojna) - Samobor (svibnja
-
1944. - 396 vojnika, a u rujnu
639 vojnika), zapovjednik: satnik UV-a Stjepan Plea (do 15. srpnja 1944.), a potom satnik UV-a Tomo Kovai
Straarska bojna - Zagreb, zapovjednik: bojnik UV-a Maksimilijan Jerbi
Moslavaka posadna bojna - Ivani-Grad (od 2. studenoga 1944. u XIV. zdrugu)
Posadna bojna Velika Gorica - Velika Gorica
Priuvna bojna - Zagreb, zapovjednik: natporunik UV-a Stanko Brundi
35 VA, NDH, k. 114b 12/6-2
62
Ivan-Mutimir Janekovi
1944.
Samovozni sat - Zagreb
Zatvor Ustake vojnice u Novoj Vesi.36
Od 22. prosinca 1944. Zagrebaki ustaki posadni zdrug mijenja ime u XX. stajai djelatni zdrug Ustake vojnice.37
POPIS POSADNIH POSTROJBI USTAKE VOJNICE

1. posadne ustake bojne:
POSADNA USTAKA BOJNA
POSTROJENA KAO BOJNA STAJAEG DJELATNOG ZDRUGA
BANJA LUKA"
od listopada 1944. u X. zdrugu do sijenja 1945.
BELAJ"
od sijenja 1945. u III. zdrugu
BELIE"
od prosinca 1944. 4. bojna II. zdruga
BJELOVAR"
od listopada 1944. u V. zdrugu

od sijenja 1945. 2. bojna XXII. zdruga
BOSANSKI AMAC"
ustrojena listopada 1944. od XXXIX. djelatne bojne

od prosinca 1944. 6. bojna XII. zdruga
BRKO"
od svibnja 1944. u V. zdrugu

od kolovoza 1944. u XII. zdrugu
od listopada 1944. 4. bojna XII. zdruga
BRINJE"
od listopada 1944. u IV. zdrugu

od studenoga 1944. 2. bojna XVIII. zdruga
BROD NA SAVI"
od listopada 1944. u II. zdrugu

od studenoga 1944. 1. bojna XVI. zdruga
BUGOJNO"
od prosinca 1944. u VI. zdrugu
36 VA, NDH, k. 114b 12/6-1

37 VA, NDH, k. 114j 10/27-1
63
DERVENTA"
od listopada 1944. u X. zdrugu

od studenoga 1944. 3. bojna XVI. zdruga
DUGA RESA"
AKOVO"
od studenoga 1944. u XIII. zdrugu

od prosinca 1944. 4. bojna XIII. zdruga
UREVAC"
od lipnja 1944. u V. zdrugu

od listopada 1944. 3. bojna V. zdruga
DRENIK"
64
od rujna 1944. u VIII. zdrugu
GACKO"
od svibnja 1944. u IX. zdrugu

studenoga 1944. ugaena
GARENICA"
oujka 1945. u postrojavanju kod XXII. zdruga
GLINA"
od svibnja 1944. u VIII. zdrugu

od studenoga 1944. u XIX. zdrugu
GOSPI"
(Obrambena bojna Gospi"}
od rujna 1944. u IV. zdrugu
GRADAAC"
od listopada 1944. u XII. zdrugu
HADII"
od listopada 1944. IV. bojna I. zdruga
HUTOVO"

JASTREBARSKO"
JURJEVO"
od studenoga 1944. u XVII. zdrugu
KARLOVAC"
KLOTAR"
od listopada 1944. u V. zdrugu

od sijenja 1945. 5. bojna V. zdruga
KOPRIVNICA"

KOTOR VARO"
od listopada 1944. u X. zdrugu

sijenja 1945. ugaena
KRALJEVICA"
od oujka 1945. u XXIII. zdrugu
KREKA"
od travnja 1944. XIV. djelatna bojna
KUSTOIJA"
od travnja 1945. u XX. zdrugu
LEEVICA"
(SPLITSKA")
rujna 1944. u postrojavanju

od listopada 1944. rasputena
LOVINAC"

MAKARSKA"

MOSLAVAKA"
(Ivani Grad/Popovaa)
u sklopu Zagrebakoga posadnog zdruga do studenoga 1944.

od studenoga 1944. u XIV. zdrugu
od travnja 1945. 2. bojna XIV. zdruga
NOVIGRAD"
(Podravski)

NOVSKA"
od rujna 1943. u I. zdrugu Ustake obrane
ODAK"
od kolovoza 1944. u XII. zdrugu

od listopada 1944. 3. bojna XII. zdruga
OGULIN"
od listopada 1944. u III. zdrugu

od studenoga 1944. 2. bojna XVII. zdruga
OSIJEK"
od prosinca 1944. u II. zdrugu
OTOAC"
(Otoaka obrambena bojna")
od rujna 1944. u IV. zdrugu

OZALJ"

PETRINJA"
od svibnja 1944. u VIII. zdrugu
PLETERNICA"
od listopada 1944. u 11. zdrugu

od prosinca 1944. u XIV. zdrugu
od travnja 1945. 2. bojna XIV. zdruga
PODSUSED"
RAB"
od oujka 1945. u XXIII. zdrugu
REICA"
od sijenja 1945 u III. zdrugu
SANA"
(Kostajnica/Bosanska Dubica)
od listopada 1944. u VIII. zdrugu

ugaena prosinca 1944.
65
SARAJEVO"
(ustrojena od Posadne sati Sarajevo]
SENJ"

od oujka 1945. 7. bojna XXIII. zdruga
SISAK"
od studenoga 1944. 1. bojna XIX. zdruga
SLUNJ"
(I. slunjska posadna bojna]
od oujka 1944. u VIII. zdrugu

od srpnja 1944. za popunu I. bojne (slunjske] VIII. zdruga
STATIVE"
SUAK"
66
od veljae 1944. pod I. zdrugom

od oujka 1945.1. bojna XXIII. zdruga
TRAVNIK"
od listopada 1944. u I. zdrugu

unitena 22. listopada 1944. u Travniku
TRNAVA"
TURANJ"
UDBINA"

ugaena prosinca 1944.
VELIKA GORICA"
od listopada 1944. u Zagrebakom posadnom zdrugu

od prosinca 1944. 6. bojna XX. zdruga
VINKOVCI"
(u sklopu bojne ustrojen eljezniarski vod"]
od listopada 1944. u II. zdrugu

od studenoga 1944. 2. bojna XIII. zdruga
VITEKA USTAKA POSADNA BOJNA

BRANIOCI KLADNJA"
od travnja 1944. XXXVI. djelatna bojna
VRBOVSKO"
(GORANSKA"]

UPANJA"
od listopada 1944. u XII. zdrugu

od prosinca 1944. 3. bojna XIII. zdruga
I. ELJEZNIARSKA STRAARSKA BOJNA

(Nova Gradika]
od listopada 1944. u XIV. zdrugu

od travnja 1945.1. bojna XIV. zdruga
II. ELJEZNIARSKA STRAARSKA BOJNA

(Lupljanica]
od listopada 1944. u XI. zdrugu
2. posadne ustake sati

Posadne ustae sati ustrojene su u:
-
Daruvaru
Drniu (I. posadna sat)
Dvoru na Uni (Pounjska posadna sat"), zapovjednik: natporunik UV-a Josip Berulec, a potom (od 28. studenoga
1944.) porunik UV-a Josip urii
Glini (poslije posadna bojna)
Jajcu, zapovjednik: satnik UV-a Vsevolod Trubeckoj
Krapini
Mariji Bistrici
Sarajevu (poslije posadna bojna)
Splitu (zapovjednik: porunik UV-a Branimir Rukavina, 99 vojnika, ustrojena listopada 1943.)
Suaku (poslije posadna bojna)
Voinu
Vrgorcu
Zlataru
eljeznika posadna sat - Karlovac.
Do sredine 1944. veina navedenih posadnih ustakih sati ukljuena je u sastav posadnih ustakih bojni.
3. posadni ustaki vodovi

Posadni ustaki (samostalni) vodovi:
-
Gainci
Ustaki sigurnosni eljezniki vod Novska (ustrojen sijenja 1945.).
4. mjesna zapovjednitva
Od listopada 1943. do svibnja 1945. na elu nekoliko mjesnih zapovjednitava nalazili su se asnici Ustake vojnice:
-
Mjesno zapovjednitvo Brinje, zapovjednik: natporunik UV-a Ivan Serti
Mjesno zapovjednitvo Koprivnica, zapovjednik: natporunik UV-a Ivan vek
Mjesno zapovjednitvo Split, zapovjednik: bojnik UV-a Ivan Ferek (rujna - listopada
1943.), a
potom bojnik UV-a
Zlatko Bednjanac (listopada 1943. do 26. veljae 1944.)

-
Mjesno zapovjednitvo Suak, zapovjednik: dopukovnik UV-a Ivan Vilhar (od 23. oujka do
5.lipnja 1944.).
67
MILICIJSKE POSTROJBE USTAKE VOJNICE

Kao poseban oblik zatite pojedinih naselja od napada partizanskih postrojbi ustrojene su milicijske [podrune) postrojbe
Ustake vojnice, koje su iskljuivo djelovale na svom domicilnom podruju. Navedene postrojbe milicijskog tipa bile su na
oruane iskljuivo lakim pjeakim naoruanjem, a sami pripadnici postrojbi u veini sluajeva nisu bili u potpunosti opre
mljeni odorama Ustake vojnice, ve je prevladavala mjeavina civilnih, domobranskih i ustakih dijelova odjee i obue.
Ustake milicijske postrojbe svrstane su u dvije skupine postrojbi:
1. Ustaki jurini odredi (razine sati/bojne]:
- Bosanski Brod (zapovjednik: porunik UV-a Rudolf Schnure], Brod
na Savi (zapovjednik: natporunik UV-a Marko
Lepoglavec), Kosinj, Kotor Varo, Prijedor, Prozor (zapovjednik: zastavnik UV-a Ivo Siaja) i Lovaki sat Velike upe
Prigorje
2. Ustaki samozatitni odjeli hrvatske narodne obrane (razina sati):
-
Banja Luka, Bebrina, Bosanski Brod, Buii, Hadii, Hrvae, Jajce,
Kneina, Krievci, Omi, Prijedor, Sanski Most,
Slavonski Koba i Zaton

3. Ustake milicijske skupine:
Jurkovi" (Otoac) i Devi" (zapovjednik: satnik UV-a Pavle Devi).
Za pretpostaviti je da je ustrojeno jo ustakih jurinih odreda, a posebno ustakih samozatitnih odjela i ustakih milicijskih skupina, meutim, ovdje su navedeni samo oni koji se spominju u pojedinim dokumentima.
IZVORI:
NARA (Record Group 226 OSS Intelligence reports):
Dokumenti: 9611,109034,109636,109655,110433 i 126034
NARA (Record Group 242):

T 120 rola 5790 (izvjetajno izvjee) - dokument: H304069
T 311 rola 184 (dokumenti Vojne skupine F) - dokument: 250
T 313 rola 193 (dokumenti 2. oklopne vojske) - dokument: 180
T 314 rola 851 (dokumenti XV. gorskog zbora) - dokument: 509
T 315 rola 1553 (dokumenti 187. priuvne divizije) - dokumenti: 416 i 470
T 315 rola 1555 (dokumenti 187. priuvne divizije) - dokumenti: 231,411,435,436,437,438,439 i 440
VA, NDH: k. 114b 7/9a-l, k. 114c 30/6-1, k. 114c 41/6-1, k. 113i 1,10/5-1 i k. 114j 2/19-1
Staline zapoviedi Stoera Ustake vojnice:

- od 12. veljae 1944. do 28. listopada 1944. (preslike izvornika u vlasnitvu autora)
Bari, Nikica Ustae na Jadranu", Zagreb, 2012., str. 205. - 206.
68
KOLSKE USTANOVE I POSTROJBE

Tijekom 1944. godine zbog poveanja broja stajaih djelatnih zdrugova Ustake vojnice (UV-a] jedan od glavnih proble
ma postaje popuna stoera i pristoernih postrojbi novopostrojenih zdrugova asnicima i doasnicima. Veliki problem za
postrojbe UV-a i dotada je predstavljala kvalitetna popuna doasnicima i asnicima, a s poveanjem broja zdrugova taj je
problem postao gotovo nepremostiv za Stoer Ustake vojnice. Kako bi barem donekle olakao postojeu situaciju nedo
statka kvalitetno izobraenih doasnika i asnika, pristupilo se ustrojavanju cijelog niza teajeva te upuivanja doasnika
i asnika na kolovanje u inozemstvo. Neki od stajaih djelatnih zdrugova imali su ustrojene doasnike teajeve (I. zdrug
praktiki od samog ustrojavanja] te su na taj nain u okviru vlastitih mogunosti pokuali barem donekle ublaiti nedosta
tak doasnika.
Tijekom veljae 1944. ustrojen je Zastavniki teaj srednjokolaca jurinika. Od polaznika navedenoga zastavnikog te
aja ustrojena je Bojna zastavnikog teaja srednjokolaca jurinika, odnosno I. ustaka jurina bojna Hrvat". Bojna je ima
la 446 pripadnika ustrojenih u stoer i tri pjeake sati te je upuena na kolovanje u Stockerau (Hrvatski izobrazbeni zdrug
oruanih snaga]. Po povratku u Zagreb pripadnici bojne promaknuti su na sveanosti u rujnu 1944. u inove zastavnika
UV-a te su potom primili rasporede u postrojbe Ustake vojnice. Bojna je formalno ugaena 25. studenoga 1944. godine.38
Na molbu Stoera UV-a od 27. svibnja 1944. petorica asnika (ina natporunika i satnika) koji su zavrili bugarsku Viu
vojnu akademiju stavljeni su na raspolaganje Stoeru UV-a te su rasporeeni na dunosti u stoere zdrugova s opaskom da
budu rasporeeni na dunosti vezane uz glavnostoernu slubu.39 Nijemci su planirali da se pri svakom stajaem djelatnom
zdrugu UV-a ustroji njemaki odjel za izobrazbu u jaini trojice asnika, desetorice doasnika i estorice vojnika.40
Kod Pjeake doasnike kole u Osijeku ustrojen je Doasniki teaj Ustake vojnice pod zapovjednitvom natporuni
ka UV-a Ivana Nose u svibnju 1944. godine. Navedeni teaj trajao je est mjeseci, a polaznici teaja (vojnici ustakih postroj
bi koji su se zbog svoga djelovanja istaknuli te bili promaknuti u nie doasnike inove - dorojnika, rojnika i dovodnika)
svrstani su u tri voda teajaca (1. vod - zapovjednik: zastavnik UV-a Branko Jug, 2. vod - zapovjednik: zastavnik UV-a Vilim
Tiljar i 3. vod - zapovjednik: zastavnik UV-a Stjepan Kralj].41
U proljee 1944. upuene su tri skupine asnika UV-a na izobrazbu u Hrvatski izobrazbeni zdrug u Stockerau u trajanju
od tri mjeseca. Po povratku u NDH pristupili su I. zastavnikom teaju Ustake vojnice (zapovjednik: satnik UV-a uro Mar-
38 VA, NDH, k. 114a 36/7-1

39 VA, NDH, k.H4i 7/3-1
40
Bogdan Krizman, Ustae i Trei Reich, knjiga II. (2. izdanje], Globus, Zagreb, 1986., str. 31.
41 VA, NDH, k. 114j 12/27-1
69
kovi) u trajanju od etiri mjeseca, po okonanju kojeg su promaknuti u in zastavnika UV-a. Odmah po upuivanju prve
skupine u proljee 1944. upuena je u Stokerau jo jedna vea skupina maturanata na petomjeseni teaj. Nakon povratka
u NDH pristupili su II. zastavnikom teaju Ustake vojnice (zapovjednik: satnik UV-a Juraj Tomi) na jo dodatna dva
mjeseca izobrazbe te po okonanju iste promaknuti u zastavnike UV-a.42 Samo tijekom oujka i travnja 1944. iz sastava VI.
stajaega djelatnog zdruga upuena su na kolovanje u Stokerau 28 doasnika (dorojnika, rojnika i dovodnika).43
Tijekom travnja 1944. u Zagrebu je za doasnike Ustake vojnice ustrojen Prosvjetniki teaj,44 a na temelju zapovijedi
njemakoga vojnog nadzornika (general-bojnik Hans Juppe) pri njemakom opunomoenom general u Hrvatskoj (general
pjeatva dr. Edmund Glaise von Horstenau) kod 7. SS-ove dragovoljake gorske divizije Princ Eugen" ustrojen je teaj
dojavne slube u Mostaru.45 Po zavretku navedenog teaja pri Stoernoj sati VI. zdruga u svibnju 1944. ustrojen je teaj za
izobrazbu dojavnika.46 Prema zapovijedi Stoera Ustake vojnice pri Dojavnom sreditu UV-a 22. svibnja 1944. otpoeo je s
radom 1. dojavni zastavniki teaj UV-a kojem je pristupilo 50 teajaca.47
Prema zapovijedi Stoera UV-a od 1. lipnja 1944. na podruju Gospodarstva Kerestinec trebala je poeti s radom Topni
ka kola Ustake vojnice sa stoerom (68 nastavnika asnika i doasnika], 1. kolskom bitnicom (etiri topa 100 mm] sa
134 ovjeka i 2. kolskom bitnicom (est topova 100 mm) sa 165 ljudi. Meutim, zbog manjka kvalificiranoga izobrazbenog
kadra i ustrojbenih problema ista nije nikada zaivjela. Istom zapovijedi predvieno je ustrojavanje Doasnike kole UV-a
u Krapini (stoer, 1. - 4. kolska sat). Budui da se nije uspjela ustrojiti vlastita topnika kola, prilo se ustrojavanju To
pnikog teaja Ustake vojnice za zapovjednike bitnica pri Sredinjoj koli oruanih snaga u Varadinu. Tijekom studenoga
1944. Stoer Ustake vojnice izvrio je prijem promoviranih topnikih zastavnika s navedenog teaja.48
Kod njemakoga Vojnog okruga XII. (Be) organiziran je teaj uenja njemakog jezika (Njemaki teaj) u srpnju 1944.
koji je pohaao jedan broj ustakih asnika i doasnika. Preduvjet za pristupanje navedenom teaju bilo je temeljno pozna
vanje njemakog jezika, a sam teaj trajao je mjesec dana.49
Nastavljeno je daljnje upuivanje asnika UV-a na teajeve u Hrvatski izobrazbeni zdrug u Stockerau, a u Zagrebu je za
povratnike" s navedenog teaja ustrojen Ustaki abiturientski zastavniki teaj (zapovjednik: pukovnik UV-a Ante Maga) i
42 VA, NDH, k. 114a 14/3-1

43 VA, NDH, k. 114a 36/3-1
44 VA, NDH, k. 114a 11/3-1
45 VA, NDH, k. 114a 17/3-1
46 VA, NDH, k. 114a 11/3-1
47 VA, NDH, k. 114a 43/3-1
48
VA, NDH, k. 114i 7/7-1
49 VA, NDH, k. 114)15/27-1
70
I. bojna abiturientskoga zastavnikog teaja (zapovjednik: bojnik UV-a Ivan Ferek) sa zadatkom provedbe daljnje izobraz
be do stjecanja ina zastavnik UV-a.50
Poetkom listopada 1944. nastavljen je daljnji proces jaega izobrazbenog povezivanja izmeu Ustake vojnice i Orua
nih snaga NDH, tako je u ovom razdoblju za zamjenika zapovjednika Sredinje kole oruanih snaga u Varadinu imenovan
dopukovnik UV-a Marijan Joi, dok je za zapovjednika I. izobrazbene pjeake bojne iste kole imenovan bojnik UV-a Silvio
Ivanovi (do 3. veljae 1945.), a potom bojnik UV-a Mirko Blaevi. Naredbom ministra oruanih snaga od 31. listopada
1944. III. zastavniki teaj Ustake vojnice, a potom od 15. prosinca 1944. i IV. zastavniki teaj Ustake vojnice uklopljeni
su u Zastavniku kolu oruanih snaga, dok se prema suglasnosti Stoera Ustake vojnice Zapovjednitvu Ustake mladei
pristupilo 22. studenoga 1944. ustrojavanju Vojniko-predizobrazbenog teaja Ustake mladei (zapovjednik: satnik UV-a
dr. Mirko Mesari) u Bosanskom Brodu.51
Jo u travnju 1944. zapovjeeno je od strane Stoera Ustake vojnice pokretanje I. zastavnikoga gospodarskog teaja
(zapovjednik: dopukovnik UV-a Petar Sabljak), dok je II. zastavniki gospodarski teaj pokrenut u studenome 1944. godine.
Plan Stoera Ustake vojnice bio je ustrojavanje asnike gospodarske kole Ustake vojnice koja je trebala vriti izobrazbu
asnika gospodarske struke za potrebe postrojbi Ustake vojnice. Isto tako tijekom studenoga 1944. pokrenut je i I. rau
narski doasniki teaj za izobrazbu doasnika raunske (financijske) struke za rad u postrojbama Ustake vojnice.52
Poglavnik NDH dr. Ante Paveli potpisao je 19. sijenja 1945. Zakonsku odredbu o promjeni naziva kola oruanih sna
ga.53 Prema navedenoj zakonskoj odredbi postojea Zastavnika kola oruanih snaga postaje Ustaka asnika kola, Nia
srednja kola oruanih snaga postaje Ustaka nia srednja kola oruanih snaga (Karlovac, od 3. svibnja 1945. u Zagrebu),
dok je Odgojilite oruanih snaga Poglavnika Ante Pavelia" postalo Ustako vojno odgojilite Poglavnika Ante Pavelia"
(Sarajevo, preseljeno u Zagreb).
Ustaka (zastavnika) asnika kola bila je pod zapovjednitvom zrakoplovnog dopukovnika Zvonimira Kneza, dok je
za zapovjednika Pitomake bojne imenovan satnik Kopnene vojske Zlatko Tibold. Pitomaka bojna sastojala se od triju sati
pitomaca Oruanih snaga i dviju sati pitomaca Ustake vojnice (4. sat - zapovjednik: natporunik UV-a Franjo Somodji i 5.
sat - zapovjednik: natporunik UV-a Stjepan Dolanec). Tijekom veljae 1945. nastavljeno je sa slanjem doasnika i asnika
UV-a na izobrazbu u Stockerau.54
50 VA, NDH, k. 114a 14/3-1

51 VA, NDH, k.H4j 4/3-1
52 VA, NDH, k. 114b 51/6-1
53 Vjestnik Ministarstva oruanih snaga - Naredbe, br. 6 od 8. veljae 1945.
54 VA, NDH, k. 114b 51/5-2
71
Iz redova doasnika i asnika Ustake vojnice upueno je njih 24 na teaj za ratne izvjestitelje i djelatne promidbene
asnike koji je zapoinjao 1. veljae 1945. u Potsdamu [Njemaka].55
Do 15. oujka 1945. zavren je V. i VI. zastavniki teaj Ustake vojnice, a polaznici (svjee" promovirani zastavnici UVa) upueni su ve sljedeeg dana na dunosti u VII., VIII., XII., XVI., XVIII., XIX., XXI. i XXIII. zdrug.56
Okrunicom ministra oruanih snaga NDH doadmirala i pukovnika UV-a Nikole viteza Steinfla pristupilo se ustrojavanju
kole ustakih asnikih pripravnika u oujku 1945. godine. kola ustakih asnikih pripravnika ustrojena je na prijedlog
Zapovjednitva Ustake mladei i pritom Zapovjednitvu uz suglasnost Stoera Ustake vojnice i Ministarstva narodne pro
svjete. Zadaa kole bila je okupiti ake posljednjih razreda srednje kole radi ubrzanoga etveromjesenog teaja kojim
su trebali zavriti srednjokolsko obrazovanje i uz njega stei vojniku izobrazbu (od polaznika u travnju 1945. ustrojena
Zagrebaka aka ustaka bojna].57 Sredinom oujka 1945. pri XIII. stajaem djelatnom zdrugu zavren je I. asniki i doasniki teaj, a polaznici su rasporeeni u postrojbe zdruga.58
Sve postojee kole Ustake vojnice i Oruanih snaga od travnja 1945. uvrtene su u sastav 16. ustake doknadne na
stavne divizije. Ustaka asnika kola 7. svibnja 1945. napustila je Zagreb i krenula u smjeru zapada, dok su pod zatitom
Crvenog kria u Zagrebu ostali pitomci Ustakoga vojnog odgojilita Dr. Ante Paveli" (djeaci od sedam do 11 godina] i
pitomci Ustake nie srednje kole (djeaci od 12 do 15 godina].
55 VA, NDH, k. 114i 13/18-1

56 VA, NDH, k. 114b 51/6-1-5
57 Ivica Hrastovi, Vojna izobrazba asnika i doasnika u Oruanim snagama NDH i Narodnooslobodilakoj vojsci Hrvatske (doktorska disertacija),
Filozofski fakultet u Zagrebu, 2006.
58 VA, NDH, k.H4j 2/19-1
72
POSTROJAVANJE JEDINSTVENIH HRVATSKIH ORUANIH SNAGA

U rujnu 1944. uprilien je novi, etvrti susret poglavnika NDH dr. Ante Pavelia i Fiihrera velikoga njemakog Reicha Adolfa
Hitlera. Na ovome sastanku odranom 18. rujna 1944. u Glavnom stanu Adolfa Hitlera, smjetenom u blizini Rastenburga
(istona Pruska], razmatrano je stanje na jugoistonome europskom bojitu, gdje je poloaj Reicha bio dramatino ugroen
pojavom Sovjetske armije te izlaskom Rumunjske i Bugarske iz rata na strani sila Osovine. NDH je u takvoj, veoma tekoj,
poziciji bila jedini pouzdani saveznik na tom prostoru pa su otpale i sve njemake sumnje u unutarnje odnose, prvenstveno
odnose izmeu Ustake vojnice i Oruanih snaga NDH.59 Hitler je jasno istaknuo njemake strategijske interese, prije svega
ouvanje eljeznike prometnice na relaciji Beograd - Zagreb, odnosno Brod - Sarajevo - Mostar - Dubrovnik, zatim je
dinstveno zapovijedanje na cijelom podruju jugoistonog bojita. Paveli je sa svoje strane istaknuo da e se u potpunosti
preusmjeriti prema jaanju ustakih postrojbi i stapanju" postrojbi Oruanih snaga s onima Ustake vojnice. Paveli je
potom uputio molbu general-feldmaralu Wilhelmu Keitelu (glavaru Vrhovnog zapovjednitva VVehrmachta] za odobre
nje daljnje pomo u naoruanju kao i izobrazbi ustakih postrojbi. Rezultat navedenog susreta bila je promjena njemake
politike, koja je ustaki pokret poela promatrati kao temelj hrvatske drave, pa tako i Ustaku vojnicu kao temelj budu
ih hrvatskih oruanih snaga.60 Meutim, u unutarhrvatskim odnosima zakljuci razgovora s Hitlerom znaili su otvoren
put Paveliu, a jo vie njegovim pojedinim bliskim suradnicima iz ustakih redova, da ponu s procesom preustrojavanja
oruanih snaga s teitem na dominaciji Ustake vojnice, odnosno na postupnom marginaliziranju i kasnijem potpunom
uklapanju postrojbi Oruanih snaga u nove postrojbe pod dominacijom Ustake vojnice.61 Uslijedio je proces preustroja po
stojeih hrvatskih snaga: Oruanih snaga NDH i Ustake vojnice, odnosno stvaranja jedinstvenih hrvatskih oruanih snaga
tijekom listopada 1944. godine. Temeljni cilj navedenog preustroja bilo je postrojavanje Hrvatskih divizija", a u svrhu obje
dinjavanja postrojbi te boljeg i temeljitijeg vodstva hrvatskih oruanih postrojbi po odobrenju Poglavnika i u suglasnosti s
operativnim vodstvom njemakih oruanih snaga u NDH.62 Navedeni preustroj poeo je tako to je general-porunik uro
Gruji (zapovjednik Oruanih snaga] predloio isti general-bojniku Hansu Juppeu (vojni nadzornik kod njemakoga opu
nomoenog generala u Zagrebu], a u duhu ve donesenih zakljuaka na sastanku kod Hitlera kojem je bio nazoan i general
Gruji. Prema navedenom prijedlogu sve ustake i domobranske postrojbe na jednom podruju trebalo je stopiti u nove
postrojbe - divizije. One su u svojoj biti improvizirane, jer za potpuno spajanje nije bilo ni vremena, ni ljudstva, a ni potreb
nih sredstava. General Juppe prihvatio je prijedlog, jer je bio u duhu njemakih operacija koje su tada izvoene u Hrvatskoj.
59 Bogdan Krizman, Ustae i Trei Reich, knjiga 2., Zagreb, 1986. (drugo izdanje), str. 152.-154; Damir Jug, Ustroj i odnosi u Oruanim snagama
Nezavisne Drave Hrvatske (doktorska disertacija), Filozofski fakultet u Zagrebu, 1999., str. 192.-194.
60 Bogdan Krizman, n.dj., str. 152.-154.; Damir Jug, n.dj., str. 194.
61 Damir Jug, n.dj., str. 194.
62 VA, NDH, k. 114b 5/6-1
73
Time bi jedinstvene hrvatske oruane snage bile u funkciji obrambene strategije Wehrmachta na hrvatskom prostoru, a uz
to bi drale i odreeno podruje pod objedinjenim zapovjednitvom. General Juppe, sa svoje strane, inzistirao je na pro
vedbi prijedloga, ali su i sami hrvatski vojni krugovi teili ovakvom rjeenju. Tijekom ovog preustroja trebalo je popuniti
satnije do ustrojem predvienog stanja i preraspodijeliti ljudstvo koje je sposobno za ratnu slubu, ako to ve prije nije bilo
uinjeno. Po okonanju preustroja svaka postrojba trebala je napraviti nove preglede sa sastavom ljudstva i naoruanja
te kratak pregled borbene sposobnosti postrojbe i vanije nedostatke koji bi mogli utjecati na borbenu sposobnost iste.63
Nadalje, u jedinstvene hrvatske oruane snage uvedena je jedna novina". Prema njemakoj ratnoj praksi, a na temelju
zapovijedi Ministarstva oruanih snaga (od 23. prosinca 1944.) uvedene su (s poetkom rada u sijenju 1945.) bojne
pote". Rije je o etveroznamenkastim brojkama (brojno-potanskom broju") s dodanim slovom H (Hrvatska), kojima
je prikrivan toan naziv postrojbe u prepisci, odnosno u vojno-potanske svrhe. Tako je, naprimjer, stoeru 13. hrvatske
divizije odreen brojno-potanski broj H-1281, dok je 16. hrvatskoj doknadnoj diviziji dodijeljen broj H-1282.64 Iako je bilo
zapovjeeno ovoga se imadu svi strogo pridravati", primjetno je da su se ovog pravila drala samo zapovjednitva novih
divizija i tek po neka od niih postrojbi.65 Pred sam kraj NDH brojno stanje divizija drastino je palo na 3.000 do 4.000 ljudi
(divizije su u prosijeku trebale imati od 7.000 do 8.000 ljudi), tako da su neke divizije imale brojnost ranijih zdrugova. Unu
tar divizija zapoet je proces preustroja zdrugova u pjeake pukovnije. Konano, pred sam kraj rata (svibnja 1945.) sve su
divizije preimenovane u ustake.66 Poustaivanje hrvatskih oruanih snaga tako je bilo dovreno.
63
VA, NDH, k.H3i 15/4-2
64
VA, NDH, k.114a1/13-1
65
VA, NDH, k.114b35/9-1
66
VA, NDH, k.114b42/8-1
74
PREGLED HRVATSKIH DIVIZIJA
DIVIZIJA/
DATUM
POSTROJAVANJA/
MJESTO STOERA
I. hrvatska
udarna divizija
(I. HUD)
16. listopada
1944.
gotovost do 16.
studenoga 1944.
pohodna
(bez stalnog
mjesta stoera]
2. hrvatska
divizija
21. studenoga
1944.
gotovost do 1.
prosinca 1944.
Zagreb
SASTAV DIVIZIJE
ZAPOVJEDNIK
- 20. udarna pukovnija (udarna pukovnija: stoer, stoerna satnija, I. - III.

udarna bojna, bojna: stoer, stoerna satnija i 1. - 4. streljake satnije],
zapovjednik: pukovnik Rudolf imi
- 21. udarna pukovnija (sastav isti kao kod 20. udarne pukovnije], zapovjednik:
dopukovnik Zdenko rajber, a potom pukovnik Ivan Lorin
- 22. udarna pukovnija (sastavisti kao kod 20. udarne pukovnije], zapovjednik:
dopukovnik Antun Nikpalj
- XX. topniki sklop (stoer, stoerna bitnica, 1. - 3. topnika bitnica, ukupno
12 topova 75 mm]
- XXI. topniki sklop (sastav isti kao kod XX. topnikog sklopa, ukupno 12
topova 100 mm]
- Brzi sklop (stoer, 1. izvidnika satnija na motociklima i 2. i 3. oklopna
satnija, ukupno 20 motocikala s prikolicom opremljeni pukostrojnicama i
20 lakih tenkova]
- 20. dojavna satnija
- 20. opkoparska satnija
- 20. zdravstvena satnija
- 20. opskrbna satnija (pekarska satnija s mesarskim vodom]
- 21. samovozna satnija (28 kamiona i 6 motocikala]
- 22. samovozna satnija (28 kamiona i 6 motocikala]
- Oruniki vod I. HUD
- Opskrbni ured I. HUD
general i pukovnik UV-a

Ante Mokov
XV. stajai djelatni zdrug UV-a

XX. stajai djelatni zdrug UV-a
20. pjeaki zdrug
Topniki sklop (stoer, stoerna bitnica, 1.-3. bitnica]
III. doknadna opkoparska bojna
general
Josip olc
general
Antun Nardelli
(veljae - svibnja 1945.]
general
Mirko Greguri
(21. studenoga 1944. 5. oujka 1945.]
75
- Dojavna satnija
- Zdravstvena satnija
- Opskrbna satnija (pekarska satnija s mesarskim vodom)
- Samovozna satnija
- Oruniki vod
- Opskrbni ured
- Njemaki stoer za vezu 302 (DVK* 302).
Od travnja 1945. podreeni zdrugovi preustrojeni u:
- 26. pjeaku pukovniju (stoer, stoerna satnija i I. - IV. bojna) i
- 27. pjeaku pukovniju (stoer, stoerna satnija i I. - IV. bojna)
3. hrvatska
divizija
21. studenoga
1944.
gotovost do 1.
prosinca 1944.
Vinkovci
4. hrvatska
divizija
21. studenoga
1944.
gotovost do
1. prosinca 1944.
Dvor na Uni
76
- II. stajai djelatni zdrug UV-a

- XIII. stajai djelatni zdrug UV-a
- 8. lovaki zdrug
- VII. topniki sklop (stoer, stoerna bitnica, 1. - 3. bitnica)
- Dojavna satnija
- Opkoparska satnija
- Samovozna satnija
- Oruniki vod
- Opskrbni ured
- Njemaki stoer za vezu 303 (DVK 303)
- 7. lovaki zdrug
- VIII. stajai djelatni zdrug UV-a
- XIX. stajai djelatni zdrug UV-a
-14. pjeaki zdrug
- XI. topniki sklop (stoer, stoerna bitnica, 1. - 4. bitnica)
-1, doknadna opkoparska bojna (u njen sastav ula je Mornarika kola Sisak)
-1. i 2. izvidnika satnija
- Dojavna satnija
- Samovozna satnija
- Oruniki vod
- Opskrbni ured
general
Adolf Sabljak
(5. oujka - 21. travnja
1945.)
general
Boidar Zorn
(21. travnja - svibnja
1945.)
general
Stjepan Mifek
general
Antun Nardelli
(21. studenoga 1944. veljae 1945.)
pukovnik
Zdenko Begi
(veljae - svibnja 1945.)
5. hrvatska
udarna divizija
21. studenoga
1944.
gotovost do
1. prosinca 1944.
Bjelovar
od 21. veljae
1945.
pohodna
(bez stalnog
mjesta stoera)
- V. stajai djelatni zdrug UV-a

-11. pjeaki zdrug
- Topniki sklop (stoer, stoerna bitnica te 1. i 2. bitnica]
- Dojavna satnija
- Samovozna satnija
- Oruniki vod
- Opskrbni ured
- XXII. stajai djelatni zdrug UV-a (od sijenja 1945.)
pukovnik UV-a
Rafael Boban
Od 21. veljae 1945. preustrojena u:

- 23. pjeaku pukovniju (stoer, stoerna satnija i I. - III. bojna)
- 24. pjeaku pukovniju (stoer, stoerna satnija i I. - III. bojna)
- Izvidnika bojna (stoer, stoerna satnija i tri izvidnike satnije na
motorkotaima)
- Doknadna bojna (stoer, oporavilina satnija i etiri doknadne satnije)
- Topniki sklop (stoer, stoerna bitnica, 1. - 4. bitnica i protuoklopna
bitnica)
- Protuoklopna satnija
- Dojavna satnija
- Veterinarska satnija
- Samovozna satnija s pokretnom radionicom
- Vojno-oruniki vod
- Opskrbni ured
6. hrvatska
divizija
21. studenoga
1944.
gotovost do 1.
prosinca 1944.
Banja Luka
-15. pjeaki zdrug

- X. stajai djelatni zdrug UV-a
- Izvidnika bojna
- Topniki sklop (stoer, stoerna bitnica te 1. i 2. bitnica)
- Dojavna satnija

Vladimir Metiko
pukovnik UV-a
Frane Sudar

- Samovozna satnija
77
- Oruniki vod
- Opskrbni ured
78
7. hrvatska
gorska divizija
21. studenoga
1944.
gotovost do
1. prosinca 1944.
Nova Kapela
-1. gorski zdrug

- 4. gorski zdrug
- IV. topniki sklop (stoer, stoerna bitnica i 1. - 4. bitnica)
- Dojavna satnija
- Samovozna satnija
- Oruniki vod
- Opskrbni ured
8. hrvatska
divizija
21. studenoga
1944.
gotovost do
1. prosinca 1944.
Sarajevo
-18. pjeaki zdrug

-1, stajai djelatni zdrug UV-a
- XI. stajai djelatni zdrug UV-a (do oujka 1945., a potom u 17. hrvatsku
diviziju)
- Topniki sklop (stoer, stoerna bitnica te 1. i 2. bitnica i samostalni topniki
vod)
- Dojavna satnija
- Samovozna satnija
- Oruniki vod
- Opskrbni ured
9. hrvatska
gorska divizija
21. studenoga
1944.
gotovost do
1. prosinca 1944.
Mostar
- 2. gorski zdrug
- VI. stajai djelatni zdrug UV-a
- IX. stajai djelatni zdrug UV-a
- IX. topniki sklop (stoer, stoerna bitnica, 1. - 4. bitnica)
- Izvidnika bojna
- Dojavna satnija
general
Stjepan Perii
general
Roman Domanik
general
Boidar Zorn
pukovnik
Miho Bajd
general
Stjepan Grli
- Opskrbna satnija (pekarska satnija s mesarskim vodom]

- Samovozna satnija
- Oruniki vod
- Opskrbni ured
- Njemaki stoer za vezu 309 (DVK 309}
10. hrvatska
divizija
21. studenoga
1944.
gotovost do
1. prosinca 1944.
Skoaj kod Bihaa
- 10. lovaki zdrug

- VII. stajai djelatni zdrug UV-a
- VIII. topniki sklop (stoer, stoerna bitnica te 1. i 2. bitnica]
- Izvidnika bojna
- Dojavna satnija
- Samovozna satnija
- Oruniki vod
- Opskrbni ured
- Njemaki stoer za vezu 310 (DVK 310).
general
Ivan Tomaevi
(21. studenoga 1944. oujka 1945.)
pukovnik
Duan Rajkovi
(oujka - travnja 1945.)
Ugaena u travnju 1945., ostaci divizije za popunu 4. hrvatske divizije.

11. hrvatska
divizija
21. studenoga
1944.
gotovost do
1. prosinca 1944.
Gospi
- IV. stajai djelatni zdrug UV-a

- XVIII. stajai djelatni zdrug UV-a
- XXIII. stajai djelatni zdrug UV-a (od oujka 1945.)
-11. izvidnika bojna
- XI. topniki sklop (stoer, stoerna bitnica te 1. i 2. bitnica)
- Oklopna satnija (osam talijanskih tanketa)
- Dojavna satnija
- Samovozna satnija (biva 4. sat Samovozne bojne UV-a)
- Oruniki vod
- Opskrbni ured
pukovnik UV-a
Juco Rukavina
pukovnik UV-a
Josip Aleksi
Poetkom svibnja 1945. stajai djelatni zdrugovi divizije trebali su biti

preustrojeni u 34. i 35. pjeaku pukovniju.
79
12. hrvatska
divizija
21. studenoga
1944.
gotovost do
1. prosinca 1944.
Brko
- XII. stajai djelatni zdrug UV-a

- 3. gorski zdrug
- Topnika bitnica
- Izvidnika bojna
- II. opkoparska doknadna bojna
- Dojavna satnija
- Samovozna satnija
- Oruniki vod
- Opskrbni ured
13. hrvatska
divizija
21. studenoga
1944.
gotovost do
1. prosinca 1944.
Karlovac
-12. pjeaki zdrug

- III. stajai djelatni zdrug UV-a
- XVII. stajai djelatni zdrug UV-a
- Topniki sklop (stoer, stoerna bitnica te 1. i 2. bitnica)
- Dojavna satnija
- Oruniki vod
- Opskrbni ured
general
Pavle Begovi
general
junuz Ajanovi
pukovnik UV-a
Slavko Cesari

Tomislav Rolf
Travnja 1945. divizijski zdrugovi preustrojeni su u 28. i 29. pjeaku

pukovniju (svaka sa stoerom, stoernom satnijom i I. - III. bojnom).
14. hrvatska
divizija
21. studenoga
1944.
gotovost do
1. prosinca 1944.
Brod na Savi
80
- XIV. stajai djelatni zdrug UV-a

-19. pjeaki zdrug
- Topnika bitnica
- Dojavna satnija
- Oruniki vod
- Opskrbni ured
pukovnik
Jaroslav otola
pukovnik
Andr Grum
15. hrvatska
divizija
21. studenoga
1944.
gotovost do
1. prosinca 1944.
Doboj
- XVI. stajai djelatni zdrug UV-a

-16. pjeaki zdrug
- Topnika bitnica
- Dojavna satnija
- Oruniki vod
- Opskrbni ured
pukovnik
Milan udina
16. hrvatska
doknadna
divizija
21. studenoga
1944.
gotovost do
1. prosinca 1944.
Zagreb
- 21. pjeaki doknadni zdrug

- 23. pjeaki doknadni zdrug
- XXI. doknadni zdrug UV-a
-1, doknadni topniki sklop
- III. doknadni topniki sklop
-1, doknadna opkoparska bojna
- IV. opkoparska bojna
-1, doknadna dojavna bojna
- III. doknadna dojavna bojna
- Oruniki vod
- Opskrbni ured
pukovnik
Milivoj Durbei
od travnja 1945.
16. ustaka
nastavnodoknadna
divizija
Od travnja 1945.:
- Ustaki nastavni zdrug
- XXI. ustaki doknadni zdrug (bivi 21. doknadni zdrug)
- XXII. ustaki doknadni zdrug (bivi 23. doknadni zdrug)
- Ustaka doknadna opkoparska bojna
- Ustaka aka bojna
17. hrvatska
divizija
oujka 1945.
Visoko
18. hrvatska
jurina divizija
travnja 1945.
Sisak
- XI. stajai djelatni zdrug (dotada u 8. hrvatskoj diviziji)

-17. pjeaki zdrug
- 30. udarna pjeaka pukovnija

- 31. udarna pjeaka pukovnija
- Topniki sklop (stoer, stoerna bitnica, 1. i 2. bitnica)
- Dojavna satnija
general
Roman Domanik
general
Julije Fritz
81
19. hrvatska
divizija
kraj travnja 1945.
Duga Resa
I. tjelesna divizija
17. veljae 1945.
pohodna
(bez stalnog
mjesta stoera)
Opkoparska satnija
Opskrbna satnija (pekarska satnija s mesarskim vodom)
Oruniki vod
Opskrbni ured
- 32. pjeaka pukovnija

- 33. pjeaka pukovnija
- XIX. topniki sklop
- Samostalni vod topova
- Izvidnika bojna
- Dojavna satnija
- Oruniki vod
- Opskrbni ured
pukovnik UV-a
Juco Rukavina
- 1. pjeaka pukovnija (zapovjednik: dopukovnik UV-a Ivan Zduni, sastav:

stoer, stoerna satnija i I. - III. bojna)
- 2. pjeaka pukovnija (zapovjednik: dopukovnik UV-a Juraj Bobinac, sastav:
stoer, stoerna satnija i I. - III. bojna)
- Brzi zdrug - zapovjednik: dopukovnik UV-a Nikola Orekovi
- Topniki sklop (stoer, stoerna bitnica, 1. - 4. bitnica i protuoklopna
bitnica)
- Samovozni sklop - zapovjednik: bojnik UV-a Nikola Hereni
- Protuoklopna satnija
- Opkoparska bojna
- Dojavna satnija
- Doknadni zdrug PTS-a - poslije u Poglavnikov tjelesni zbor:
- Novaki sklop PTS-a (stoer, stoerna satnija, I. i II. novaka bojna
- Doknadna bojna brzih eta
- Zdravstvena sat
- Veterinarska sat
- Vojno-oruniki vod
- Opskrbni ured
general
Mirko Greguri
*DVK - Deutsches-Verbindungskommando
82
IZVORI:
NARA (Record Group 242): T 311 rola 185 (dokumenti Vojne skupine F) - dokumenti: 63,166 i 513
Nikica Bari, Ustroj Kopnene vojske Domobranstva Nezavisne Drave Hrvatske,Zagreb, 2003., str. 358. - 383
Damir Jug, Ustroj i odnosi u Oruanim snagama Nezavisne Drave Hrvatske (doktorska disertacija), Filozofski fakultet u Zagrebu, 1999., str.
94.-96. i 199.-200
Davor Marijan, Ustake vojne postrojbe (magistarski rad), Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 2004., str. 63. - 69.
OBNAVLJANJE RADA GLAVNOG STANA POGLAVNIKA I USTROJ

USTAKIH ZBOROVA OUJKA 1945.
Iako je tijekom cijelog postojanja NDH bio vrhovni zapovjednik njenih oruanih snaga, poglavnik Ante Paveli tek je u ovom
razdoblju i stvarno preuzeo zapovijedanje nad tim snagama. Radi osiguranja njegova zapovijedanja ponovno je osnovan
Glavni stan Poglavnika. Odluka o ovome objavljena je 4. prosinca 1944., kada je Poglavnik i formalno preuzeo zapovijedanje
nad svim hrvatskim oruanim snagama. U sastav ovog tijela odreeni su 22. prosinca 1944. sljedei dunosnici: ministar
oruanih snaga, ujedno i pomonik vrhovnog zapovjednika (s pomonim osobljem), glavar stoera vrhovnog zapovjednika
(general uro Gruji) sa svojim pomonikom i osobljem, zatim zborno tijelo u koje ulaze zapovjednici, glavari ili pred
stavnici Glavnog stoera (general i ustaki pukovnik Tomislav Serti), Upravnog stoera (general i ustaki pukovnik Vilko
Penikar), Ustake vojnice. Zrakoplovstva, Mornarice, PTS-a, Orunitva, Dravne redarstvene strae, Ustake obrane, Op
enarodne obrane i prema potrebi Dravne radne slube i Narodne zatite.67
Jedna od znaajki ustroja hrvatskih oruanih snaga poetkom 1945. bilo je postrojavanje operativnih zapovjednitava zborova (sborova). Ustrojeno ih je ukupno pet, a u svakom od njih bilo je nekoliko divizija. Zapovjednitva zbornih podruja
koja su postojala od 1941. nastavila su s radom, ali se njihov djelokrug rada sveo na vojno-teritorijalna pitanja i pitanja
pozadinskog osiguranja. Tijekom travnja 1945. II. i III. zborno podruje izgubili su svoje nadleno podruje, dok je I. zborno
podruje nastavilo s radom do kraja rata.
Prvi koji je postrojen bio je Poglavnikov tjelesni zbor, na elu s generalom i ustakim pukovnikom Antom Mokovim i
glavarom Stoera, glavnostoernim dopukovnikom Zvonimirom Peroviem. Ovaj je zbor postrojen prema odluci Poglavni
ka od 25. sijenja 1945. godine.68 Zamiljen je kao pohodna postrojba, izravno podinjena Poglavniku, a u vojno-upravnom
67 Nikica Bari, n.dj., str. 395.-397.
68 VA, NDH, k. 85e 8/5-1 i 9/5-1
83
smislu ministru oruanih snaga.69 Zbor su sainjavale elitne postrojbe: I. hrvatska udarna divizija, I. tjelesna divizija, 5. hr
vatska udarana divizija i Brzi zdrug. U njegov sastav ulazi jo Doknadni zdrug PTS-a te novoustrojene postrojbe: Topniki
sklop, Dojavna bojna, Opkoparska bojna, Tehnika bojna i Opskrbnika bojna.
Potom su postrojena jo etiri zbora. Oni u poetku nose naziva hrvatski, ali tijekom travnja 1945. i zborovi postaju
ustaki. To su bili:
- II. hrvatski (ustaki) zbor kojim je zapovijedao general i ustaki pukovnik Vjekoslav Luburi (glavar stoera zbora:
general Miho Bajd); zbor je bio sastavljen od 2., 12., 17. i 18. udarne hrvatske (ustake) divizije;
- III. hrvatski (ustaki) zbor, pod zapovjednitvom generala i ustakog pukovnika Artura Gustovia; ovaj je zbor objedi
njavao 7. gorsku, 8. i 9. gorsku hrvatsku (ustaku) diviziju;
- IV. hrvatski (ustaki) zbor, pod zapovjednitvom generala i ustakog pukovnika Josefa Metzgera; zbor je bio sastavljen
od 3., 4., 6. i 15. hrvatske (ustake) divizije;
- V. hrvatski (ustaki) zbor, na ijem je elu bio general i ustaki pukovnik Ivo Hereni (glavar stoera zbora: pukovnik
zrakoplovstva Zlatko inti); u sastavu ovog zbora bile su 10., 11., 12. i 19. udarna hrvatska (ustaka) divizija i
- izvan strukture zborova ostale su: 14. i 16. doknadna hrvatska (ustaka) divizija.70
Na dan kapitulacije Treeg Reicha, 8. svibnja 1945., general-pukovnik Luftwaffe Alexander Lhr zapovjednitvo nad
hrvatskim snagama predao je Paveliu (Lhr je imao operativno zapovjednitvo nad svim snagama u povlaenju - Vojna
skupina E), a potom je Paveli imenovao generala i ustakog pukovnika Vjekoslava Luburia zapovjednikom hrvatskih oru
anih snaga u povlaenju.71
69 VA, NDH, k,114j 9/20-1

70
Nikica Bari, n.dj., str. 398.-407.; Damir Jug, n.dj., str. 97.-98. i 199.-200., i Davor Marijan, n.dj., str. 70.-72.
71 Damir Jug, n.dj., str. 98.
HRVATSKO ORUNITVO
Na temelju Zakonske odredbe o Ustakoj vojnici od 17. srpnja 1942. Hrvatsko orunitvo" prelo je iz sastava Hrvatskog
domobranstva u sastav Ustake vojnice.72 Zakonskom odredbom o Hrvatskom orunitvu od 26. lipnja 1942.73 u toki 1. na
vedeno je: Hrvatsko orunitvo prestaje biti sastavnim djelom Hrvatskog domobranstva te e odsada obstojati i djelovati
u okviru Ustake vojnice". U drugoj toki navedeno je da e se posebnom zakonskom uredbom propisati novi ustroj Oru
nitva, njegovo djelovanje te slubeni odnosi unutar istoga. U meuvremenu je 16. studenoga 1942. donesena Zakonska
odredba o pomonim orunicima,74 kojim je regulirana popuna Orunitva pomonim orunicima. Za pomone orunike
predvieno je potpisivanje ugovora o slubi na godinu dana, i to tamo gdje budu udijeljeni. Pomoni orunik prema nave
denoj Zakonskoj odredbi primao je ista beriva kao i pokusni orunik, ali nije stjecao pravo na mirovinu.
Zakonskom odredbom o ustrojstvu i djelovanju Orunitva i o slubenim odnosima njegovih pripadnika75 od 26. stu
denoga 1942. propisuje se da je Orunitvo oruana postrojba Ustake vojnice za vrenje izvrne upravno-redarstvene i
izvrene sudbeno-redarstvene slube u NDH. Istom Zakonskom odredbom definirana je temeljna zadaa Orunitva: odr
avanje javnog reda, mira i poretka te uvanje javne, osobne i imovinske sigurnosti. U opisu poslova Orunitva bilo je i
praenje uhienika do sudskih tijela, izvravanje sudbenih uhidbenih naloga te praenje osuenih i predaja u kaznionice.
Glavni zapovjednik Orunitva podinjen je zapovjedniku Ustake vojnice u pogledu svih pitanja iz djelokruga: ustroja
orunitva, novaenja, stege, uprave, asnikog zbora, opreme, naoruanja te popune istim i smjetaja. U svim pitanjima
koja se odnose na vrenje orunike slube odravanja javnog reda i sigurnosti, Glavni zapovjednik orunitva podinjen je
ministru unutarnjih poslova putem glavnog ravnatelja za javni red i sigurnost.
Navedenom Zakonskom odredbom propisan je ustroj Hrvatskog orunitva", koje se sastoji od:
Glavno zapovjednitvo orunitva
-
glavni zapovjednik orunitva: general orunitva i pukovnik
UV-a Vilko Penikar
glavni dozapovjednik orunitva: oruniki pukovnik
dva nadzornika orunitva (svaki nadzire po tri krila}: oruniki pukovnik Konstantin Pavi i oruniki pukovnik
MateRupi
Viktor Bek
-
stoer glavnog zapovjednitva orunitva:
glavar stoera: oruniki pukovnik Zlatko Obertynski
72 Narodne novine NDH, br. 163 od 23. srpnja 1942.

73 Slubeni Viestnik Ustake vojnice, godina I., br. 4, Zagreb, 5. srpnja 1942.
74 Narodne novine NDH, br. 261 od 17. studenoga 1942.
75 Narodne novine NDH, br. 270 od 27. studenoga 1942.
85
opi odjel - glavar: oruniki pukovnik Ivan Oljaa
upravni odsjek
osobni odsjek (s pododsjecima: za asnike, za doasnike i za orunike)
- promidbeno-brojidbeni odsjek
- zdravstveno-veterinarski odsjek
-
pomoni ured
- postrojbeni odjel - glavar: oruniki pukovnik Viktor Mohr
- odsjek za novaenje
- odsjek za ustroj i priuve
- kazneno-stegovni odsjek
- sigurnosni odjel - proelnik: oruniki pukovnik imun Blaevi
- izvjetajni odsjek
- odsjek za stanje u dravi
- gospodarstveni odjel - proelnik: oruniki pukovnik Stjepan Toma
- opskrbni odsjek
- raunarski odsjek
- tehniki odsjek (s pododsjecima: prometni, strukovni i graditeljski)
- glavno pobonitvo kod glavnog zapovjednika
- stoerna sat Glavnog zapovjednitva orunitva
Sredinja orunika kola (poela s radom 1. studenoga 1942. u Bjelovaru, a postrojena od Orunike kole koja je dotada
bila smjetena u Srijemskoj Kamenici)
-
zapovjednik kole: oruniki pukovnik Kreimir Paveli
dozapovjednik kole
ravnatelj kole (na elu nastavnog odsjeka koji obuhvaa sve nastavnike kole)
prvi pobonik zapovjednika kole
drugi pobonik zapovjednika kole (istodobno i zapovjednik stoerne sati kole)
upravni odsjek
zdravstveni odsjek
veterinarski odsjek
I. i II. nauna orunika bojna (svaka bojna ima tri sati)
oruniki nauni konjaniki sklop
radna bojna (opslunitvo kole)
pomona bojna (zadaci: uvanje objekata i vjebalita kole)
Orunika glazba - u pogledu izobrazbe, stege i opskrbe nalazi se pod Sredinjom orunikom kolom, dok s upo
rabom glazbe raspolae jedino glavni zapovjednik orunitva
Sredinja orunika kola imala je sljedee kolske programe za izobrazbu orunika:

-
Struno-staleki teaj (za osposobljavanje asnika iz drugih dijelova oruanih snaga za slubu
Struno-staleka izobrazba (izobrazba asnika pitomaca za postrojbe Orunitva)
u Orunitvu)
- asniki teaj (izobrazba viih doasnika za asnike Orunitva)

- Upravni teaj (izobrazba upravnih asnika i doasnika Orunitva)
-
Teaj za strunu viu izobrazbu (priprema asnika Orunitva za ispite satnikog, bojnikog i pukovnikog ina)
Dorojniki teaj (izobrazba orunika za dorojniki in)
Doasniki teaj (izobrazba orunika niih doasnikih inova za vie doasnike inove)
Teaj za zapovjednike ophodnji (izobrazba doasnika orunika za zapovjednike ophodnji)
Provedba posebnih specijalistikih teajeva za pripadnike Orunitva (samovozni, brzoglasni, krugovalni, tiskarski,
strojopisaki, strojarski, stranih jezika...)
Orunika krila (ustrojena od orunikih pukovnija)

Oruniko krilo ine: zapovjednik krila, dozapovjednik krila, nadzornik krila, prvi pobonik za pothvatne i ustrojbene po
slove, drugi pobonik (zapovjednik stoerne sati krila) te asnici za upravne, opskrbne, zdravstvene i veterinarske poslove.
Zapovjednici orunikih krila su ina orunikog pukovnika ili dopukovnika.
Svako oruniko krilo dijeli se na nekoliko upskih zapovjednitava orunitva (upsko zapovjednitvo orunitva"), koje
je imalo sjedite u sjeditu velike upe i bilo je ranga orunike bojne. Zapovjedniku upskog zapovjednitva orunitva
(bojne) dodijeljen je jedan pobonik (vii doasnik) i jedan upravni asnik orunitva, a sam zapovjednik bio je ina dopu
kovnika ili bojnika. upsko zapovjednitvo orunitva dijelilo se na nekoliko kotarskih zapovjednitava orunitva (Kotar
sko zapovjednitvo orunitva"), iji se sjedite nalazilo u sjeditu kotara i odgovorno je upskom zapovjednitvu oruni
tva. Kotarsko zapovjednitvo orunitva bilo je ranga satnije; zapovjedniku kotarskog zapovjednitva orunitva (satnije)
dodijeljen je jedan pobonik (vii doasnik), a sam zapovjednik bio je ina porunika, natporunika ili satnika. Kotarska
zapovjednitva orunitva dijelila su se na orunike postaje. Orunike postaje ustrojavane su u sjeditu upravne opine,
ali i u drugim mjestima kada su to zahtijevali posebni razlozi. Orunikim postajama zapovijedali su oruniki doasnici u
inu asnikog namjesnika, stoernog vodnika ili vodnika. Predvieno je ustrojavanje i stalnih orunikih straarskih mje
sta na podruju orunike postaje prema zahtjevima slube.
1. oruniko krilo (ustrojeno od 1. orunike pukovnije) - stoer u Sisku
-
zapovjednik: oruniki pukovnik Emil Duffek
upska zapovjednitva orunitva:
87
Zagreb (Velika upa Prigorje) s kotarskim zapovjednitvima orunitva: Donja Stubica, Dugo Selo, Kutina, Samobor,
Sv. Ivan Zelina, Velika Gorica i Zagreb
Petrinja (Velika upa Gora) s kotarskim zapovjednitvima orunitva: Bosanski Novi, Dvor, Glina, Kostajnica, Petrinja
i Sisak
Varadin (Velika upa Zagorje) s kotarskim zapovjednitvima orunitva: Ivanec, Klanjec, Krapina, Ludbreg, Novi
Marof, Pregrada, Prelog, Varadin i Zlatar
Bjelovar (Velika upa Bilogora) s kotarskim zapovjednitvima orunitva: Bjelovar, azma, Garenica, urevac, Grubino Polje, Koprivnica i Krievci
Brod na Savi (Velika upa Posavlje) s kotarskim zapovjednitvima orunitva: Bijeljina, Brko, Brod na Savi, Derventa, Gradaac i upanja
Vukovar (Velika upa Vuka) s kotarskim zapovjednitvima orunitva: Hrvatska Mitrovica, Hrvatski Karlovci, Ilok,
Irig, Ruma, Stara Pazova, id, Vinkovci, Vukovar i Zemun
Osijek (Velika upa Baranja) s kotarskim zapovjednitvima orunitva: akovo, Donji Miholjac, Naice, Osijek, Slati
na, Valpovo i Virovitica
2. oruniko krilo (ustrojeno od 2. orunike pukovnije) - stoer u Gospiu

-
zapovjednik: oruniki pukovnik Dragutin ani
Knin (Velika upa Bribir - Sidraga) s kotarskim zapovjednitvima orunitva: Grahovo, Drni i Knin
Biha (Velika upa Krbava - Pset) s kotarskim zapovjednitvima orunitva: Biha, Bosanska Krupa, Hrvatski Petro
vac i Cazin
Gospi (Velika upa Lika - Gacka) s kotarskim zapovjednitvima orunitva: Gospi, Graac, Korenica, Otoac, Perui i Udbina
Senj (Velika upa Vinodol - Podgorje) s kotarskim zapovjednitvima orunitva: Brinje, Crikvenica, Karlobag, Kralje
vica, Novi Vinodolski i Senj
Ogulin (Velika upa Modru) s kotarskim zapovjednitvima orunitva: Delnice, Ogulin, Slunj i Vrbovsko
3. oruniko krilo (ustrojeno od 3. orunike pukovnije) - stoer u Banjoj Luci

-
zapovjednik: oruniki pukovnik Viktor Novak
Banja Luka (Velika upa Sana - Luka) s kotarskim zapovjednitvima orunitva: Banja Luka, Klju, Kotor Varo, Pri
jedor i Sanski Most
Nova Gradika (Velika upa Livac - Zapolje) s kotarskim zapovjednitvima orunitva: Bosanska Dubica, Bosanska
Gradiaka, Daruvar, Nova Gradika, Novska, Pakrac, Poega i Prnjavor
88
Karlovac (Velika upa Pokuplje] s kotarskim zapovjednitvima orunitva: Jastrebarsko, Karlovac, Pisarovina, Vojni
i Topusko
4. oruniko krilo (ustrojeno od 4. orunike pukovnije) - stoer u Sarajevu

-
zapovjednik: oruniki pukovnik Emanuel Maek
Tuzla (Velika upa Usora - Soli) s kotarskim zapovjednitvima orunitva: Doboj, Graanica, Kladanj, Maglaj, Tesli,
Teanj, Tuzla i Zvornik
Sarajevo (Velika upa Vrhbosna) s kotarskim zapovjednitvima orunitva: ajnie, Foa, Rogatica, Sarajevo, Srebre
nica, Viegrad i Vlasenica
5. oruniko krilo (ustrojeno od 5. orunike pukovnije) - stoer u Travniku
zapovjednik: oruniki pukovnik Milan Gera
Jajce (Velika upa Pliva - Rama) s kotarskim zapovjednitvima orunitva: Bugojno, Tomislavgrad, Glamo, Jajce,
Travnik (Velika upa Lava - Gla) s kotarskim zapovjednitvima orunitva: Fojnica, Travnik, Visoko, Zenica i epe
Kupres, Livno, Prozor i Vrcar Vakuf

6. oruniko krilo (ustrojeno od 6. orunike pukovnije) - stoer u Mostaru
-
zapovjednik: oruniki pukovnik Stjepan Jakovljevi
Dubrovnik (Velika upa Dubrava) s kotarskim zapovjednitvima orunitva: Bilea, apljina, Dubrovnik, Gacko, Rav
no, Stolac i Trebinje
Mostar (Velika upa Hum) s kotarskim zapovjednitvima orunitva: Konjic, Ljubuki, Metkovi, Mostar, Nevesinje i
Posuje
Omi (Velika upa Cetina) s kotarskim zapovjednitvima orunitva: Bra, Hvar, Imotski, Makarska, Omi i Sinj.
Ukupno je Hrvatsko orunitvo rasporeeno u est krilnih zapovjednitava, 20 upskih zapovjednitava orunitva (bojni),
140 kotarskih zapovjednitava orunitva (satnija) i 987 orunikih postaja.
Pokretne bojne - postrojavaju se od strane Glavnog zapovjednitva orunitva za izvravanje izvanrednih zadataka, a nji
hovu uporabu zapovijeda glavni zapovjednik orunitva. Predvieno je da se od postojeih snaga Orunitva mogu ustrojiti
do tri pokretne bojne.
Vojno-poljsko
orunitvo
(bojna)
predstavlja
posebnu
oruniku
postrojbu
koja
stoji
na
raspolaganju
Ministarstvu
domobranstva i nalazi se pod operativnim zapovjednitvom Domobranstva. Vojno-poljsko orunitvo brine se za vojnoredarstvenu slubu unutar Domobranstva.
89
asniki i doasniki inovi u Orunitvu istovjetni su s asnikim i doasnikim inovima u Ustakoj vojnici s iznimkom
najvieg ina krilnika koji je u orunitvu - general orunitva.76
Na temelju Odredbe o ustrojavanju Ministarstva oruanih snaga od 21. sijenja 1943. Hrvatsko orunitvo" izdvojeno
je iz sastava Ustake vojnice i postaje sastavni dio Oruanih snaga NDH.77
REDARSTVENA STRAA
Zakonskom odredbom o Ustakoj vojnici od 17. srpnja 1942. postojea Redarstvena straa NDH postaje dio Ustake vojni
ce.78 Za navedeno uklapanje" Redarstvene strae u Ustaku vojnicu posluio je primjer Treeg Reicha, gdje je cjelokupno
redarstvo (Ordnungspolizei - redovno redarstvo i Sicherheitspolizei - sigurnosno redarstvo, koje je inilo politiko redar
stvo i kriminalistiko redarstvo) postalo dio SS-a te se rabio termin SS und Polizei" (SS i Redarstvo). Na temelju navedene
Zakonske odredbe ustrojeno je Obe zapovjednitvo Redarstvene strae" za ijeg je zapovjednika imenovan pukovnik
Ustake vojnice (UV) Franjo Lukac, koji je navedenu dunost obnaao do 19. rujna 1942., a potom je za zapovjednika ime
novan pukovnik UV-a Slavko Skoliber. Ope zapovjednitvo Redarstvene strae bilo je dio Ravnateljstva za javni red i si
gurnost, a koje je bilo dio Ministarstva unutarnjih poslova NDH. Temeljna zadaa Redarstvene strae bila je suzbijanje svih
oblika protuzakonitosti.
Redarstvena straa u srpnju 1942. brojila je 5.000 pripadnika. U svakoj velikoj upi na podruju NDH ustrojena je up
ska redarstvena oblast (RO), koja je u svom sastavu imala Odsjek mjesnog redarstva koji je bio najvia instanca Redar
stvene strae u velikoj upi, dok je u svakom gradu ustrojeno Predstojnitvo gradskog redarstva" kao temeljna ustanova
Redarstvene strae. Prema ustroju Redarstvene strae ista je djelovala samo u gradskim podrujima dok je ruralna pod
ruja svojim djelovanjem pokrivalo" Orunitvo. Najvei broj pripadnika Redarstvena strae nalazio se na podruju grada
Zagreba, a sam zapovjednik Boidar Benovi imao je in pukovnika.
Od travnja 1942. poinje s djelovanje Sredinja redarstvena kola (zapovjednik: redarstveni bojnik Josip Karba) u Zagre
bu s 350 kadeta. Samo kolovanje trajalo je godinu dana, a primani su kandidati od 18. do 20. godine. Prvi narataj Sredi
nje redarstvene kole promoviran je u travnju 1943., a potom je upisan i drugi narataj (240 kadeta), koji je ustrojen u tri
76 VA, NDH, k. 114c 19/6-1 i k. 114c 11/9-1.

77 Vjestnik Ministarstva oruanih snaga - Naredbe, br. 4. od 30. sijenja 1943.
78 Narodne novine NDH, br. 163 od 23. srpnja 1942.
redarstvene izobrazbene satnije od po 80 kadeta. Tijekom redarstvene obuke kadeti su proli obuku u rukovanju svim pje
akim orujem ukljuujui i tekim pukostrojnicama. Nadalje, svi kadeti tijekom jednogodinjeg kolovanja u Sredinjoj
redarstvenoj koli morali su proi i uspjeno zavriti obuku za vozaa motornog vozila. Kadetima se kolovanje u Sredinjoj
redarstvenoj koli uzimalo kao reguliranje vojne obveze.
Na temelju Zakonske odredbe o Dravnoj redarstvenoj strai od 23. prosinca 1943. ista izlazi iz sastava Ustake vojnice.
Navedenom Zakonskom odredbom ustrojeno je Glavno zapovjednitvo Dravne redarstvene strae (glavni zapovjednik:
general i pukovnik UV-a Slavko Skoliber) pri Glavnom ravnateljstvu za javni red i sigurnost Ministarstva unutarnjih poslova
NDH. Istom Zakonskom odredbom regulirano je uvrtavanje Ustake obrane u sastav Dravne redarstvene strae.79
USTAKA OBRANA
Tijekom ljeta 1941. osnovano je nekoliko sabirnih - koncentracijskih logora razliitih profila i na razliitim lokacijama. Ovi
su logori bili podinjeni Uredu III. Ustake nadzorne slube (UNS-a), na ijem je elu bio Vjekoslav Luburi. Kako pie Davor
Kovai, do dolaska u Hrvatsku Paveli nije poznavao Luburia koji je u poetku radio na opskrbi Poglavnikove tjelesne boj
ne (PTB] i nije imao nikakve veze ni s Ravnateljstvom za javni red i sigurnost (RAVSIGUR) ni s UNS-om. Potom je preao na
rad kod Mije Babia, staroga ustakog emigranta, iji je postao zamjenik te je preuzeo njegove dunosti (ustroj logora) kada
je ovaj nastradao ljeta 1941. na terenu. Moglo bi se rei da taj Ured zapravo i nije bio dio UNS-a preko kojeg se rukovodilo
Ustakom obranom i logorima, nego dio Zapovjednitva Ustake obrane ugraen u UNS, odnosno kasnije u Glavno ravna
teljstvo za javni red i sigurnost (GRAVSIGUR), kao veza meu njima.80 Do kraja 1941. Luburiev ured dobio je Gospodarski i
Osobni odsjek, prvi za pitanja opskrbe, a drugi za osobna i statusna pitanja.81 Luburi je na ovoj dunosti tijesno suraivao
s Eugenom Kvaternikom (zapovjednikom UNS-a], a ubrzo se pribliio i Poglavniku.
79 Ladislaus Hory, Martin Broszat, Der Kroatische Ustascha-Staat 1941.-1945., Stuttgart 1964.
80
Elvis Burul, Ustaka nadzorna sluba, osnivanje, ustroj, djelovanje i ukidanje (1941.-1943,) magistarski rad, Odsjek za povijest, Filozofski
fakultet, Sveuilite u Zagrebu, 2002., 79.-80.; Davor Kovai, Redarstveno-obavjetajni sustav Nezavisne Drave Hrvatske od 1941. do 1945., Zagreb,
2009., 168.-169.
81
Elvis Burul, n.dj., 79.-80.; Davor Kovai, n.dj., 168.-169.
91
Ustrojavanje logora na podruju NDH ima dvije faze. U prvoj fazi, koja je trajala do poetka jeseni 1941., ustrojeni su
logori Danica u Koprivnici,82 Kerestinec kod Zagreba, Jadovno na Velebitu, Gospi, Slana i Metajna na otoku Pagu, Kruica
kraj Travnika, kao i nekoliko useljenikih logora za Slovence. Prvi logor, Danica u Drnju kod Koprivnice, ustrojio je ustaki
porunik Martin Nemec, koji je bio ustaki povjerenik za Koprivnicu. Druga faza krenula je s ustrojavanjem jasenovake
skupine logora u jesen 1941. godine. Procijenjeno je da je na ovom prostoru pogodno ustrojiti logor zbog karakteristika
terena, blizine eljeznike pruge i cestovnih prometnica, kao i relativne blizine samoga glavnog grada. Na ovom prostoru
utemeljeni su logori 1. - V. (Krapje, Broice, Jasenovac - Ciglana, Koara, Stara Gradika - gdje je od ranije bila kaznionica], a
potom i Zapovjednitvo sabirnih logora Jasenovac. Logori koji su ustrojeni na prostoru Dalmacije ukinuti su zbog talijanske
vojne nazonosti. Najvei val zatoenika stizao je od jeseni 1941. do jeseni 1942. godine.83
Krajem kolovoza 1941. ustrojavaju se logori u Jasenovcu i okolini, gdje su ubrzo poeli stizati zatvorenici. Za osiguranje
samih objekata logora u Jasenovcu, kao i okoline stigle su tri ustake satnije, mogue ve 1. listopada 1941. godine.84 To su
bile 13. popunjena s Hercegovcima, 17. s Lianima i 49. u kojoj su bili Bonjaci iz Jajca i okoline. Prema podatku iz veljae
1942.
tu su bile 17., 22. i 49. satnija, jaine oko 230 ustaa.85 Kako su ustrojavani pojedini logori na tom podruju, rasporei
vane su i odreene ustake postrojbe. Tako je Logor I. Krapje, kojim je zapovijedao ustaki porunik Ante Mari, osiguravala
22. ustaka satnija. Logor je postojao od kolovoza do listopada 1941. godine. Logor II. Broice, pod upravnikom ustakim
porunikom Ivanom Rakom, koji je postojao od kolovoza do studenoga 1941. osiguravale su dvije satnije ustaa: 14. i 17.
Logor III. Ciglana, nastao rujna 1941., osiguravala je 17. satnija, a njime su upravljali ustaki asnici: Jozo Matijevi, Ivan
Brkljai, Miroslav Filipovi Majstorovi, Josip Mataja, Mirko Slikovi i Dinko aki. Ova je satnija po ustrojavanju Obram
benog zdruga napustila Jasenovac, a na poslove osiguranja logora rasporeena je 1. satnija I. bojne tog zdruga. U ljeto 1942.
navedena je postrojba zamijenjena II. bojnom istog zdruga. Logori IV. Koara i Logor V. Stara Gradika ustrojeni su kasnije
i njih je osiguravala Ustaka obrana. Logor u Staroj Gradiki osiguravala je III. bojna Obrambenog zdruga, a neko vrijeme
1943. - 1944. njen zapovjednik, satnik Stjepan Bosak preuzeo je i upravu nad logorom.86
82 Logor Danica" osnovalo je Ministarstvo unutarnjih poslova NDH 15. travnja 1941., istoga dana kada su ustae s Antom Paveliem na elu iz
Italije stigli u Zagreb. U Koprivnicu je na dunost tada udijeljeno sedam ustaa-emigranata s ustakim porunikom Martinom Nemecom na elu,
koji su se iz Italije vratili u Zagreb. Tom prigodom Nemec je postavljen na dunost povjerenika Povjerenstva Glavnoga ustakog stana za grad i
kotar Koprivnicu, a time i za zapovjednika logora Danica", Zvonimir Despot, Vrijeme zloina, Zagreb - Slavonski Brod, 2007., 29.; Zdravko Dizdar,
Ljudski gubici logora Danica" kraj Koprivnice, 1941.-1942., asopis za suvremenu povijest (SP), 2/2002., 377.-407.
83
Davor Kovai, n.dj., 173.-175.; Davor Kovai, Zapovjednici i dunosnici jasenovake skupine logora 1941-1945, SP, 1/2000, 97.-111.
84 U 9,55 1. listopada 1941. na poziv javlja se iz ustakog logora ustaki porunik Ranko Ivan. On je javio da se u Jasenovcu nalaze 25 domobrana
iz 5. satnije iz Bosanske Dubice koji daju strau kod mosta. VA, NDH, k.3,1/1-4.
85 Davor Marijan, Ustake vojne postrojbe 1941. - 1945., magistarski rad, Odsjek za povijest, Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, 2002., 43.;
Antun Mileti, Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945, knjiga I., Beograd - Jasenovac, 1986., 164.-165. i 365.-375.
86
Ubio ga je ustaki porunik Tomi u travnju 1944. u Bosanskoj Dubici po zapovijedi Luburia u Davor Kovai, Zapovjednici i dunosnici
jasenovake skupine logora 1941-1945, SP 1/2000, 99.-104.

92
Od spomenutih satnija i drugih snaga poetkom 1942. ustrojen je Gradiki zdrug kao kombinirana jedinica na elu s pot
pukovnikom Slavkom Skoliberom i zamjenikom, satnikom Vjekoslavom Luburiem.87 Potom je, tijekom proljea 1942., po
strojen Ustaki obrambeni zdrug sa sjeditem u Lipiku. U njegovu su sastavu bile sljedee obrambene bojne: I. u Jasenovcu,
II. u Staroj Gradiki, III. u Lipiku, XIII. u Bihau i XIV. u Karlovcu, dvije novake satnije u Daruvaru i Poegi, kao i Doasnika
kola u akovu. Zapovjednik je bio satnik Luburi, kao upravitelj Ustake obrambene slube, iji je zdrug bio sastavni dio
(odnosno III. ureda UNS-a) i podinjen ustakom nadzornom zapovjedniku. U sastavu zdruga bilo je i Povjerenitvo UNS-a.
Ovaj je zdrug dobio nadlenost osiguranja logora, ali i osiguranje ireg podruja oko logora, sve od Papuka i Psunja do Ko
zare i Motajice. Glavni stoer Ustake vojnice odobrio je da postrojbe UV-a koje dou na ovo podruje budu pod taktikom
zapovijedi ovog zdruga. Isto je vrijedilo i za postrojbe Poglavnikova tjelesnog zdruga (PTS-a) ili Pripremne bojne, ako nisu
imale neke druge zadatke.88
Kao vojna postrojba UNS-a, Ustaka odbrana, kako je ova postrojba bila poznata, vremenom je ojaala i ukljuivana je i
u vojne pothvate. U nju se stupalo dragovoljno. Svi dunosnici unutar logora, kao i dunosnici Ureda III., bili su istodobno
pripadnici Ustake obrane. Prema dozvoli zapovjednika UNS-a Eugena Kvaternika, Luburi je Ustaku obranu postupno
pretvorio u isto vojnu postrojbu, koja je imala dozvolu i redarstvenog djelovanja na podruju kotara Novska, odnosno
samo u blioj okolici Jasenovca i Stare Gradike. Luburi je organizirao neku vrstu sigurnosnog pojasa na podruju od Dubice, Jasenovca i Novske do Okuana i Stare Gradike. Pojas se protezao od Psunja, preko Save do Prosare. U tom sigurnosnom
pojasu Ustaka obrana imala je vojnu i redarstveno-upravnu vlast. Druge vojne jedinice ili pojedinci nisu mogli provoditi
nikakve mjere bez prethodnoga dogovora s njom. Poetkom 1942. Luburi je izdao nalog za uhienje i odvoenje u jasenovaki logor srpskog stanovnitva iz sela Mlaka i Jablanac, kako bi taj pojas oistio od nepoeljnih elemenata".89
Zbog novih zadataka povealo se i brojano stanje Ustake obrane na 2.500 ljudi. Njezino novano izdravanje ilo je
najprije na teret Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno Ravnateljstva za javni red i sigurnost, a kasnije na teret prora
una Ustake vojnice. Odlaskom Luburia u razdoblju poslije pada Eugena Kvaternika s mjesta ravnatelja RAVSIGUR-a i za
povjednika UNS-a, dolazi do personalnih promjena i preusmjeravanja zadataka Ustake obrane samo na logorsku slubu.90
Poslije dolaska u Jasenovac ustakog bojnika Marka Pavlovia dolazi do promjena. On je koncentrirao svu vlast u svoje
ruke, odnosno u okvire I. ustakoga obrambenog zdruga koji je postao borbena postrojba. Dolaskom Pavlovia Zapovjed
nitvo sabirnih logora bilo je ukinuto, a zapovjednitvo nad logorima preuzelo je Zapovjednitvo obrambenog zdruga"
sa stoerom i stoernom sati te I. bojnom (stoer, 1. - 4. sat. Jasenovac), II. bojnom (stoer, 5. - 8. sat, Stara Gradika), III.
bojnom (stoer, 9. - 12. sat, Lipik - Pakrac), Posadnom bojnom panovica (stoer i tri sati, zapovjednik: ustaki satnik Ivica
87
Davor Marijan, n.dj., 43.
88
Davor Marijan, n.dj., 43.-44.
89
Elvis Burul. n.dj., str 80.-81.
90
Davor Kovai, n.dj., 171.-172.
93
Vuleti), samokretnom sati i novakom sati. Organizaciju i upravljanje logorima Pavlovi je prepustio zapovjednicima lo
gora, a on se vie bavio organizacijom vojske. Logori su tada imali veu samostalnost (logor III. imao je prethodno posebne
elemente organizacije, a logor V. u Staroj Gradiki bio je samostalan sa svim svojim elementima), iako su i dalje potpadali
pod zapovjednika I. obrambenog zdruga.91
Ustaka obrana bila je praktino vojska Vjekoslava Maksa" Luburua, zakljuuje u svojoj studiji Davor Kovai, i osim
njega i njegovih suradnika nitko nije imao pravi uvid u zbivanja unutar logora. Upravitelji Ureda III., odnosno kasnije Od
sjeka za logore bili su: Vjekoslav Luburi do kraja ljeta 1942., Ivica Matkovi do poetka 1943., Stanko arac do kraja 1943.
i potom Jakov Dal do sloma NDH svibnja 1945. godine.92
Meutim, i poslije odlaska na druge dunosti tijekom 1942., Luburi je zadrao osobni utjecaj na ovu postrojbu i prilike
u logoru, u pravilu se uglavnom nikome nije pokoravao drei apsolutnu vlast. Osim njemakih vojnih vlasti u 1942., na
ponaanje Luburia i nekih njegovih suradnika izravno Poglavniku poalio se, ispred svoje 4. satnije I. bojne Obrambenog
zdruga, i zapovjednik ustaki porunik Jozo Duvani. U pismu je pokuao ukazati na to da je Poglavnik izgubio nadzor nad
radikalnim Hercegovcima i istaknuo je: Ustaki poglavnie smatram da je opasno po narodno dostojanstvo uope da vlast
bude u rukama onih koji su edni tuih ivota i onih koji nemaju smisla za jedno bie, a to je ovjek".93
Kako smatra tadanji zapovjednik UNS-a Dragutin Jilek, Luburi je odbio i Pavelievu inicijativu da se slubujuima u lo
gorima izmijeni odora. Kako je ona obavljana u ustakim uniformama, Poglavnik je izmjenom odora htio skinuti eventualnu
hipoteku sa svih ustakih snaga od postupaka koji su injeni u logorima. Iako je takvu odluku donio Poglavnik osobno, do
njene realizacije nije dolo, pa ak ni kada je UNS ukinut, odnosno u vrijeme dok je Luburi boravio u Travniku94.
Ono to je bitno za razumijevanje cijele situacije je da ovaj zdrug i njegove postrojbe nisu bili podinjeni ministru orua
nih snaga. tovie, Zakonskom odredbom o dravnoj redarstvenoj strai od 23. prosinca 1943., ovaj je zdrug uvrten u njen
sastav kao Logorski obrambeni zdrug, navodi Davor Marijan.95 Na taj je nain ova postrojba mogla biti koritena za posebne
zadatke, za koje druge snage Ustake vojnice nisu mogle biti koritene. Prije svega jer nisu bile u zapovjednoj odgovornosti
domobranskih, a samim time i njemakih ili talijanskih vojnih zapovjednitava. To je posebno bitno za talijanski dio" NDH
gdje je bio zabranjen ulazak ustakih postrojbi, a kasnije, 1943. - 1945., za operacije izvan njemake zapovjedne kontrole,
jer je bila rije o redarstvenoj postrojbi.
91
92
93
94
Elvis Burul. n.dj., 80.-81.
95
Davor Marijan, n.dj., 44.
94
U ljeto i jesen 1942. dio zdruga bio je angairan u zapadnoj Hercegovini, odnosno II. zoni talijanskoga okupacijskog
podruja. 0 ovome postoje samo fragmenti: tijekom listopada u Ljubukom, pa potom u Imotskom pojavljuje se sjedite
II obrambenog zdruga. Za njegova zapovjednika imenovan je 16. listopada 1942. ustaki satnik Franjo Primorac. Krajem
prosinca 1942. na podruju Imotskog i Posuja bili su dijelovi II. bojne Obrambenog zdruga jaine oko 700 ljudi. Drugi
obrambeni zdrug spominje se i u veljai 1943., ali ipak nema naznaka da je zdrug zaivio i da je rije o pripadnicima Ustake
obrane (odnosno ve postojeeg zdruga). Prva bojna ovog II. zdruga (u stvari III. bojna postojeeg I. obrambenog zdruga]
nalazila se u Imotskom tijekom sijenja 1943. godine.96 Kasnije tijekom 1943. spominje se I. obrambena bojna na prostoru
Posuje - Imotski - Ljubuki, u sastavu snaga pukovnika Franje imia.97 Naime, tijekom 1942. godine po posebnoj odluci
Poglavnika, a na prijedlog bojnika Luburia postrojavala se u Travniku Domobranska dobrovoljaka pukovnija, namije
njena za posebne misije u talijanskoj zoni NDH, gdje nije bilo doputeno djelovanje ustakih snaga. Ta je postrojba bila
postrojena iskljuivo od postrojbi Ustake obrane. Oni su jednostavno zamijenili svoje ustake odore za domobranske. Ta
je pukovnija izvrila svoju misiju pod zapovjednitvom pukovnika Franje imia. Njemu je postrojbu predao bojnik Luburi
koji je u to vrijeme bio u odori domobranskog satnika.98
U samim dokumentima 1943. - 1944. ovaj se zdrug spominje kao Ustaki obrambeni zdrug, zatim kao Logorski obram
beni zdrug Jasenovac.99 Zanimljivo je da se odlukom Ministarstva unutarnjih poslova i Glavnog ravnateljstva za javni red i
sigurnost (od 21. travnja 1944.) pokualo urediti odnos Logorskoga obrambenog zdruga radi osiguranja sabirnih logora
Bosanska i Hrvatska Dubica. Njih su tada osiguravale postrojbe Logorskoga obrambenog zdruga, ali podruje nije bilo
predvieno za Logorski obrambeni zdrug. Odlueno je da se osiguranje ovih mjesta predaje zajedno s njihovom posadom
Ustakoj vojnici. Tako je bojna Ustake obrane u Dubici sa svim ljudstvom i opremom ula u sastav Ustake vojnice, i to kao
5. bojna Krajikog zdruga sa sjeditem u Hrvatskoj Kostajnici.100 Meutim, ova zapovijed nije uope izvrena pa je 1. lipnja
1944.
ta bojna formalno izdvojena iz sastava Ustake vojnice te ostaje i nadalje u sastavu obrambenog zdruga, kao to je
to i do sada bilo.101 Ponovno se pokazalo da Ustaka obrana ima jae zastupnike nego regularna struktura redarstvenog
sustava.
96 VA, NDH, k,114i 11/5-1.

97 Davor Marijan, n.dj., 44., Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilakom ratu naroda Jugoslavije (dalje: Zbornik), svezak IV., knjiga
13., 688.-701. i 750.-758., Zbornik, svezak IV., knjiga 14., 495.-499.
98 Dinko aki, S poglavnikom u Alpama 1946. godine, Split, 2001., 126.-127. Za vrijeme formiranja pukovnije doao je do zapovjednika Luburia
jedan musliman s tubom da je jedan od njegovih vojnika silovao njegovu maloljetnu ker. Djevojica je pred strojem identificirala poinitelja koji
je po odluci prijekog ratnog suda po kratkom postupku pred cijelom postrojbom i graanima strijeljan. Luburi je navodno pismeno obavijestio
Poglavnika o tom dogaaju, stavivi svoj poloaj i in na raspolaganje, ako nije postupio u skladu s postojeim ratnim zakonima. Dinko aki, n.dj., 127.
99 VA, NDH, k.H4ill/5.
100
VA, NDH, k.H4j 8/25-1
101
VA, NDH, k.H4j 27/27-1
95
Povratkom Luburia Ustaka obrana ponovno je dobila prijanje zadatke. Novi ravnatelj Glavnog ravnatelj stava za javni
red i sigurnost (GRAVSIGUR) Juri odluio je odreen broj ljudi (oko 1200] preuzeti u slubu redarstvene strae, a ostali
su preli u Ustaku vojnicu. Prelaskom dijela ljudstva Ustaka obrana nije rasputena, nego je preuzela vojnike zadatke,
kao to je zaposjedanje i osiguranje poteza od Jasenovca do Sunje, Novske, Banove Jaruge i Stare Gradike. Njezine pojedine
postrojbe poele su se sve vie upotrebljavati i za vojne pothvate kojima je obino upravljao osobno Vjekoslav Luburi. Tako
je izvela niz manjih vojnih operacija, koje su nazivane ienjem", i to uglavnom u Slavoniji. Preuzimanjem ljudstva u slu
bu redarstvene strae, stanje se malo popravilo jer je ravnatelj Juri ipak imao nekakav utjecaj na rad tog odsjeka. Nakon
dolaska Ericha Lisaka za ravnatelja GRAVSIGUR-a, Ustaka obrana uivala je posebne privilegije, jer se opet opskrbljivala
novanim sredstvima od Glavnog ravnateljstva za javni red i sigurnost. Uprava logora bila je poseban odsjek s posebnom
vojnom postrojbom i nikada nije razvijena posebna suradnja s ostalim odsjecima Glavnog ravnateljstva za javni red i sigur
nost. Radilo se na dva usporedna kolosijeka, jedan je predstavljala Ustaka obrana, a drugi uprava logora.
Prema dokumentaciji za razdoblje od listopada do prosinca 1944. u sastavu I. ustakoga obrambenog zdruga pod zapo
vjednitvom ustakog pukovnika Pavlovia bili su: stoer, stoerna sat, dojavna sat, glazbeni vod, pomona sat, oruniki
vod, stan zdruga te I. - IV. bojna. Svaka bojna imala je stoernu i etiri sati (oznaene numeriki od 1 do 16], U sastavu
zdruga bili su i Novaka bojna (1. - 7. sat), Topniki sklop (1., 2., 3. i 4. bitnica, 5. gorska bitnica i 6. laka protuzrakoplovna
bitnica), Brzi sklop (1. oklopna sat, 2. i 3. grenadirska sat, 4. opkoparska sat i 6. protuoklopna sat), zatim Logorske sati: Ja
senovac, Stara Gradika i Lepoglava. Ustrojena je u ovom razdoblju i Udarana bojna (gdje je 1. sat bila ranija 5. sat II. bojne).
Zdrug je u ovom razdoblju, sudei prema zapovijedima, primao vei broj novih pripadnika u svoj sastav i narastao je na oko
10.000 ljudi.102
Konano, kao poseban kuriozitet navodimo da su vou Hrvatske seljake stranke Vladka Maeka, koji je poslije Travanj
skog rata 1941. boravio na svom imanju u selu Kupincu, 15. listopada 1941. uhitili upravo ustae pod zapovjednitvom
Luburia (odnosno Ureda III. UNS-a) i odveli ga u logor u Jasenovcu gdje je boravio do 15. oujka 1942. godine. Za vrijeme
boravka u logoru Maeka je obiao zapovjednik UNS-a Eugen Kvaternik. Ono to je zanimljivo da do Maeka, osim Luburia,
nije dolazio nitko drugi, a potom je Maek interniran natrag na svoje imanje, zajedno s cijelom obitelji. Njega je uvala je
dinica Ustake obrane kojom je zapovijedao bojnik Mate Mandui. Formalno III. Ured UNS-a obavljao je osiguranje, ali sve
ostalo bilo je u nadlenosti zapovjednika PTS-a Ante Mokova. Tijekom razdoblja od oujka do prosinca 1943. Maek je bio
prebaen u kuni pritvor u Zagreb, upravo u stan Vjekoslava Luburia.103
U prosincu 1943. bio je izmijenjen naziv Redarstvene slube u Dravnu redarstvenu slubu i u njezin sastav bio je
ukljuen Ustaki obrambeni zdrug. Njegov zapovjednik Vjekoslav Luburi u svojim je lancima u emigraciji navodio da je
102
VA, NDH, k,114i 12-18/5-1.
103
Bogdan Krizman, Ustae i Trei Reich, knjiga II., Zagreb, 1986., 129., fusnota 57.
ovaj zdrug u Redarstvenu slubu ukljuen neto ranije iste godine odnosno prije kapitulacije Italije. On navodi da Talijani
nisu doputali ulaz ustakim postrojbama koje su htjele zatvoriti liniju Stolac - Nevesinje - Trebinje. Tada su glavni asnici
Redarstvene slube i Ustake obrane traili zakonski nain i mogunost da se Obrambeni zdrug povee s redarstvenom
straom. Zakon o UNS-u predviao je tu mogunost i on je iskoriten, a onda kada je taj zakon stavljen izvan snage, Luburu
istie da je nastavljeno istim stazama, jer je Skoliberova irokogrudnost i ljubav omoguila i prebrodila sve zapreke".104
Iako Ustaka obrana nikada nije bila izravni dio Ustake vojnice nego samo posredno, kao dio Redarstvene strae, njezi
ni su pripadnici nosili iste odore kao i pripadnici Ustake vojnice te je u konanici i nastala i postojala u okviru iste politike.
I. ustaki obrambeni zdrug (sijenja - svibnja 1945.):
Zapovjednik: ustaki pukovnik Marko Pavlovi (od 16. listopada 1942. do oujka 1945.), a potom pukovnik Dravne redar
stvene strae i pukovnik UV-a Jakov Dal
Stoer zdruga (160 pripadnika):
-
glavar stoera: satnik Kopnene vojske Tvrdko Krei
pothvatni odjel
postrojbeni odjel
opskrbni odjel - proelnik: ustaki satnik Mato Tomas
izvjetajni odjel
sigurnosni odjel
osobni odjel - proelnik: ustaki natporunik Mato Medvidovi
odgojni odjel - proelnik: ustaki satnik Zvonimir Brekalo
brzoglasna sredinjica
Pozadinski stoer zdruga

-
glavar stoera: ustaki dopukovnik dr. imo Cvitanovi
gospodarski odjel - proelnik: ustaki dopukovnik Milivoj Vlaho
radni odjel - proelnik: ustaki dopukovnik ing. Dominik Piili
upravni odjel
zdravstveni odjel
veterinarski odjel
stan zdruga
Stoerna sat zdruga (269 pripadnika) - zapovjednik: ustaki satnik Josip Sudar
104
jurini vod (66 pripadnika)

Davor Kovai, n.dj., 104., fusnota 412.
97
pukostrojniki vod (64 pripadnika]
straarski vod (55 pripadnika]
eljezniki vod za osiguranje (84 pripadnika]
I. ustaka obrambena bojna (1.142 pripadnika] - zapovjednik: ustaki bojnik Kreimir Maji
-
stoer i stoerna sat
1., 2, 3. i 4. pjeaka sat
II. ustaka obrambena bojna (1.215 pripadnika] - zapovjednik: ustaki bojnik Miroslav Matijevi
-
stoer i stoerna sat
5., 6, 7. i 8. pjeaka sat
III. ustaka obrambena bojna (997 pripadnika] - zapovjednik: ustaki bojnik Mijo Orekovi
-
stoer i stoerna sat
9., 10,11. i 12. pjeaka sat
IV. ustaka obrambena bojna (1.023 pripadnika] - zapovjednik: ustaki satnik Miroslav Kopjar
-
stoer i stoerna sat
13., 14,15. i 16. pjeaka sat
Brzi sklop (1.120 pripadnika) - zapovjednik: ustaki bojnik Josip Mataja

-
stoer i stoerna sat
1. oklopna sat, 2. i 3. grenadirska sat, 4. opkoparska sat, 5. samovozna sat i 6. protuoklopna sat
Topniki sklop (967 pripadnika) - zapovjednik: ustaki bojnik Ilija Grbaac

-
stoer i stoerna bitnica
1., 2., 3. i 4. bitnica (svaka etiri topa 100 mm)
5. gorska bitnica (etiri topa 75 mm)
6. protuzrakoplovna bitnica (est topova 20 mm)
I. novaka bojna (1.008 pripadnika) - zapovjednik: ustaki bojnik Bruno Divi

-
stoer i stoerna sat
1., 2., 3. i 4. novaka sat
II. novaka bojna (888 pripadnika) - zapovjednik: ustaki satnik Ivan Fridel
98
stoer i stoerna sat
5., 6., 7. i 8. novaka sat
III. novaka bojna (1.142 pripadnika] - zapovjednik: ustaki natporunik Marijan tajduhar
-
stoer i stoerna sat
9., 10., 11., 12. i 13. novaka sat
Posadna ustaka bojna Novska (900 pripadnika) - zapovjednik: bojnik UV-a Nikola Vidakovi
-
stoer i stoerna sat
1., 2., 3. i 4. posadna pjeaka sat
Logorska (straarska) bojna Jasenovac (1.000 pripadnika) - zapovjednik: ustaki natporunik Leo Lonari
-
stoer i upravna sat
logorska sat Jasenovac, logorska sat Stara Gradika i logorska sat Lepoglava
Dojavna sat (126 pripadnika)

Pomona sat (254 pripadnika)
Zdravstvena sat (200 pripadnika)
Veterinarska sat (138 pripadnika)
Oruniki vod (84 pripadnika)
Oklopni vod (85 pripadnika)
asniki teaj (18 nastavnika)
Doasniki teaj (150 pripadnika)
Glazba (42 pripadnika)
Ukupno je u I. ustakom obrambenom zdrugu bilo 12.928 vojnika, doasnika i asnika Ustake obrane.105
Krajem travnja 1945. na podruju Siska i Petrinje postrojena je 18. hrvatska udarna divizija (zapovjednik: general Julije
Fritz) u iji je sastav uao najvei dio I. ustakoga obrambenog zdruga.106
105
NARA, Record Group 226 (OSS Intelligence Report) - dokument: 126034.
106 Nikica Bari, Kopnena vojska DomobranstvaNezavisne Drave Hrvatske 1941. - 1945., magistarski rad, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta
u Zagrebu, 2002., 190.
99
VOJNICA NJEMAKE NARODNE SKUPINE

Na temelju razliitih procjena broj folksdojera (pripadnika njemake narodne skupine) na podruju NDH u travnju 1941.
kretao se od 150.000 do 200.000 pripadnika.107 NDH je folksdojerima nizom zakonskih odredaba jamila kulturnu, gos
podarsku i samoupravnu autonomiju (u kotarima i opinama s veinskim njemakim stanovnitvom). Osim navedenoga,
Nijemci su na podruju NDH dobili mogunost postrojavanja svojih vojnih postrojbi. Jo za vrijeme postojanja Kraljevine
Jugoslavije u sklopu Njemakoga kulturnog saveza djelovao je Deutschen Mannschaft" - DM (Njemaka momad) defini
ran kao sportska, a u svojoj biti poluvojna organizacija. Nakon uspostave NDH 10. travnja 1941. u sklopu DM-a ustrojen
je Waffenabteilung der DM", odnosno Oruani odjel Njemake momadi", koji ubrzo mijenja ime u Einsatzstaffel" (ES),
odnosno Pothvatni odred" te nosi slubeni naziv Einsatzstaffel der Deutsche Mannschaft (ES d. DM).108
Poglavnik NDH Ante Paveli donio je 31. srpnja 1941. Zakonsku odredbu o Vojnici Njemake narodne skupine u okviru
hrvatske Ustake vojnice.109 Navedene postrojbe Vojnice Njemake narodne skupine ustrojavaju se, prema lanku 1. Odred
be zbog priznanja zasluga Njemakoj narodnoj skupini za dranje reda i stvaranje novog poretka te za razoruavanje bive
jugoslavenske vojske prigodom osnivanja NDH.
Prema zapovijedi dotadanjega pokrajinskog voe DM-a (za Hrvatsku) Jakoba Lichtenberga odreen je prvi ustroj ES-a
postrojavanjem prvih satnija i vodova 31. srpnja 1941. godine.110 Vojnim smjernicama o ustrojavanju i uporabi ES-a od 15.
listopada 1941. te Privremenom uputom o ustroju i uporabi Pothvatnog odreda Njemake momadi od 12. sijenja 1942.
voe Njemake narodne skupine u NDH (Volksgruppenfhrer) Branimira Altgayera reguliraju se pitanja: stege, odora, obu
ke, inova i zvanja, noenje oruja, odsutnosti... i tako dalje. Tijekom svibnja i lipnja 1941. u sklopu ES-a postrojeni su:
stoer, stoerna straa, dvije djelatne satnije i etiri priuvne satnije.111
Na temelju navedene Privremene upute od 12. sijenja 1942. izvren je preustroj svih ustrojenih stoera i postrojbi ES-a
te je od navedenog dana imao sljedei sastav i razmjetaj:
Zapovjednik ES-a: potpukovnik ES-a i dopukovnik Ustake vojnice Jakob Lichtenberg
107
225.
Martin Broszat, Waffendienst der Volksdeutschen in Kroatien, u Gutachten des Institut fr Zeitgeschichte, Knjiga br. II, Mnchen, 1966., str.
108 Peter Wacker, Die Einsatzstaffel der Deutschen Mannschaft und die brigen bewaffneten Einheiten der Deutschen Volksgruppe in Kroatien 1941 1945, u Feldgrau, travnja 1962., str. 64.-68.
109
Slubeni Viestnik Ustake vojnice, godina I., br. 1, Zagreb, 1. oujka 1942.
110
Ferdo ulinovi, Okupatorska podjela Jugoslavije, Beograd, 1970., str. 300.
111
VA, NDH, k. 40b 2/1
100
Stoer ES-a (ustrojen u kolovozu 1941. u Osijeku):

-
pothvatni odjel - proelnik (ujedno i glavar stoera): bojnik ES-a Josef Birger
ustrojbeni odjel - proelnik: bojnik ES-a Willibald Keller
osobni odjel - proelnik: satnik ES-a Josef Huda
upravni odjel - proelnik: satnik ES-a Hans Linhardt
gospodarski odjel - proelnik: satnik ES-a Anton Gasser
izobrazbeni odjel (odjel za tjelesno vjebanje, sport i predvojniku obuku) - proelnik: satnik ES-a Willi Speisser
zdravstveni odjel - proelnik: satnik ES-a Dr. Richard Wahl
Njemaki odsjek pri Ministarstvu hrvatskog domobranstva - nadstojnik: bojnik ES-a Franz Matheis
stoerna satnija - zapovjednik: porunik ES-a Franz Knei
Stoer je brojio 29 ljudi, dok je stoerna satnija imala 15 asnika, 28 doasnika i 432 vojnika.
Bojna na raspolaganju Princ Eugen" (Verfgungsbataillon ES der DM Prinz Eugen")
-
ustrojena u studenome 1941. u Osijeku u sljedeem sastavu:
zapovjednik bojne: bojnik ES-a Willibald Keller (uz navedenu dunost u Stoeru), a poslije satnik ES-a Michael Erg
stoer bojne i stoerna satnija (Osijek, 360 pripadnika)
1. satnija (Kula, 180 pripadnika), 2. satnija (Darkovac, 190 pripadnika), 3. satnija (Osijek, 339 pripadnika), 4. satnija
(Kutjevo, 192 pripadnika), 5. satnija (Kaptol - Vetovo, 182 pripadnika), 6. satnija (Derventa, 128 pripadnika),
Dojav-
ni vod (Kula, 58 pripadnika), Konjaniki vod (Kula, 28 pripadnika), Samovozni vod (Osijek) i Opkoparski vod (Osijek)
Ukupno je bojna imala 30 asnika, 66 doasnika i 1.160 vojnika, a 23. lipnja 1942. imala je 45 asnika, 53 doasnika i 1.940
vojnika.
1. pripremna bojna Ludwig von Baden (1. Bereitschaftsbataillon ES der DM Ludwig von Baden")
-
ustrojena oujka 1942. u sljedeem sastavu:
zapovjednik bojne: satnik ES-a Fritz Bckl, potom satnik ES-a Nikolaus Melinger, a zatim satnik ES-a Willi Speisser
stoer bojne i stoerna satnija (Orljavac)
1. satnija (Milivojevci), 2. satnija (Buje - Kamensko), 3. satnija (Orljavac) i 4. satnija (Toranja)
Ukupno je bojna imala devetoricu asnika, 39 doasnika i 490 vojnika, a od srpnja 1942. imala je 745 asnika, doasnika i
vojnika.
2. pripremna bojna General Laudon" (2. Bereitschaftsbataillon ES der DM General Laudon")
-
ustrojena oujka 1942. u sljedeem sastavu:
zapovjednik bojne: satnik ES-a Nikolaus Melinger, a potom satnik ES-a Otto Nagel
stoer bojne i stoerna satnija (Osijek)
1. satnija (Glogovac), 2. satnija (Bemen), 3. satnija (Schutzberg), 4. satnija (De) i 5. satnija (Vrdnik)
101
Ukupno je bojna imala devetoricu asnika, 20 doasnika i 336 vojnika.

3.
pripremna bojna Maximilian Emanuel von Bayern" (3. Bereitschaftsbataillon ES der DM Maximilian Emanuel
von Bayern")
-
ustrojena rujna 1942. u sljedeem sastavu:
zapovjednik bojne: satnik ES-a Fritz Bckl
stoer i stoerna satnija (Virovitica)
1. satnija, 2. satnija i 3. satnija (sve u Virovitici)
Ukupno je bojna imala 15 asnika, 28 doasnika i 432 vojnika.

4. doknadna bojna (Ersatzbataillon der ES)
-
ustrojena u sijenju 1943. u sljedeem sastavu:
zapovjednik bojne: satnik ES-a Fritz Sikmund
stoer, 1. doknadna satnija i 2. doknadna satnija (sve u Osijeku)
Ukupno je bojna imala trojicu asnika i 277 doasnika i vojnika.

Dragovoljaka satnija Ruma (Freiwillige-Kompanie Ruma)
ustrojena 8. lipnja 1942. u Rumi sa 124 asnika, doasnika i vojnika ES-a
Motociklistiki streljaki vod za posebnu uporabu (Radschtzenzug z.b.V.)
-
ustrojen 12. veljae 1943. u Osijeku
zapovjednik voda: natporunik ES-a Erhard Romberg
Ukupno je u vodu bilo: jedan asnik, osmorica doasnika i 60 vojnika.

Poslanika straa kod Veleposlanstva Treeg Reicha u Zagrebu
-
zapovjednik: porunik ES-a Karl Zimmer
jedan asnik, dvojica doasnika i 96 vojnika112
112 Osim navedenih postrojbi u ES-u od folksdojera s podruja NDH postrojene su i sljedee postrojbe: 1. lovaka bojna (postrojena 21. sijenja
1942. u Rumi od I. bojne 16. pjeake pukovnije Domobranstva NDH) s 26 asnika, 40 doasnika i 650 vojnika pod zapovjednitvom bojnika Johana
Strechera. U lipnju 1942. bojna je podijeljena na dvije bojne: 738. i 750. i rasporeene u 718. pjeaku posadnu diviziju. Nadalje, u lipnju 1942.
postrojena je eljeznika straarska bojna Vinkovci s 29 asnika, 52 doasnika i 1.357 vojnika. Od 14. rujna 1942. navedena bojna podijeljena je
na XL, XII. i XIII. eljezniku straarsku bojnu koje ulaze u sastav Kopnene vojske Domobranstva. Tijekom svibnja 1942. ustrojena je 4. bitnica
668. topnikog divizijuna 718. pjeake posadne divizije popunjena sa 168 folksdojera. U Vinkovcima je ustrojeno Njemako popunidbeno
zapovjednitvo za poslove oevidnosti folksdojera. Osim navedenog u sklopu Dravne slube rada NDH postrojene su 411. i 412. satnija s 410
pripadnika folksdojera. VA, NDH, k. 27/2-1, k. 114c 27/2-11, k. 114c 39/4-1 i k. 114c 56/24-3.
102
Od 1. rujna 1942. zapoeo je preustroj postrojbi ES-a na podruju NDH s ciljem njihova ukljuivanja u sastav Waffen-SSa i njemake policije. Sve navedene postrojbe ukljuene su do 1. svibnja 1943. u Waffen-SS ili postrojbe njemake policije na
podruju NDH. Od ostatka" ES-a ustrojena je 15. svibnja 1943. Stoerna straa (Stabswache) sa straom u Osijeku, straom
poslanstva u Zagrebu i glazbom (trojica asnika, 34 doasnika, od toga 23 glazbenika i 95 vojnika) pod zapovjednitvom
satnika ES-a Antona Gassera.113
113
VA, NDH, k. 114c 56/24-3.
103
Pripadnik Ustake vojnice podrijetlom iz Hercegovine,

vjerojatno 1944.
Dvojica pripadnika Ustake vojnice u talijanskim odorama, 1944.
Dvojica pripadnika Ustake vojnice iz Hercegovine,

vjerojatno 1944. Zamijetite latice crvene boje s
metalnim slovom U na njima te pojasnu kopu s istim
znakom.
Bobanovci snimljeni u Imotskom, u fotografskom ateljeu

amonja, kraj 1943. Zamjetite kako nose glomazne borbene
noeve zvane lanara koji su za Ustaku vojnicu proizvodili u
radionici Lanara, u sastavu koncentracijskog logora Jasenovac.
Pripadnici Ustake vojnice, najvjerojatnije Crne legije, 1.
djelatnog stajaeg zdruga, istona Bosna, 1944. Lik u sredini
dri u rukama puku sustava Mauzer M.24, kal 7,92 mm.
105
Pripadnik PTS-a na svom vjenanju u sveanoj odori,

oujak ili svibanj 1945.
Uzvanici, kumovi i mladenci, svi mukarci su pripadnici

PTS-a. Zamijetite lik prvi s desna u sveanoj odori s
grudnim iritima. To je zadnji tip sveane odore asnika
PTS-a uveden u upotrebu oko oujka 1945.
Porunik PTS-a, veljaa ili oujak 1945.
Pripadnik PTS-a se odmara na krevetu, poetak

1945.
Pripadnici PTS-a, poetak 1945. Na zidu je automat MP-41 Schmeisser kal 9

mm.
Kolona Einsatzstaffela prolazi kroz Windthorst (danas Nova

TopolaJ, travanj 1942. (snimio Stefan Reiter)
Pripadnici Einsatzstaffela Ustake vojnice
Kolona Einsatzstaffea prolazi kroz Windthorst [danas Nova Topola), travanj 1942. [snimio Stefan Reiter)
Kolona Einsatzstaffea prolazi osjekim ulicama
Mimohod postrojbi Einsatzstaffela u osjekoj vojarni. Na elu

kolone je zastavnik koji nosi zastavu s karakteristinim slovima
(runama) SS koja su bila simbol ove postrojbe Ustake vojnice
Pripadnici Einsatztaffela ispred svog stoera u Windthorstu,

travanj 1942. godine. Uoava se naziv postrojbe:
l.bereitschaftsbatallion Ludwig von Baden (snimio Stefan
Poglavnik u obilasku postrojbi Einsatzstaffela. Lijevo od njega su
ustaki zapovjednici Jure Franceti i Rafael Boban
110
Reiter)
2. DIO
UNUTAR USTAKE VOJNICE
U ovom emo poglavlju pokuati kroz jezik sauvanih dokumenata pokazati unutranje strukture i iskuenja koje je Usta
ka vojnica imala u svome postojanju. esto je u ranijoj historiografiji Ustaka vojnica prouavana kroz borbene akcije ili
samo ustroj, a posebno je sudjelovanje u ratnim zloinima. Sauvani dokumenti daju dovoljno materijala da se skicira i
slika Ustake vojnice iz drugih kutova. Prije svega kroz analizu ljudskog i materijalnog potencijala, zatim proklamiranih
vrijednosti i ideala i ratnog nalija koje je te ideale dovodilo u kunju.
PROKLAMIRANI IDEALI I VRIJEDNOSTI

Jo od nastanka Ustake vojnice smatralo se da ona treba predstavljati elitni dio hrvatskih oruanih snaga. Kako se istie
u jednome dokumentu Glavnog stoera UV-a s poetka 1942., ustaki vojnici trebali su biti uzor reda i discipline svima
domobranskim jedinicama i ostalim uniformiranim udruenjima na podruju NDH"114. Ustaka vojnica je politika i na
rodna vojska oslobodjenja hrvatskog naroda te temelj izgradnje slobodne ustake Hrvatske. Stoga u prvom redu moramo
biti sviesni, da mi nismo samo vojniki zapovjednici svojih jedinica nego i duhovni vodje svojih vojniara te propoviednici
i predstavnici slobode pred cielim hrvatskim narodom. Nikada nesmijemo zaboraviti da po nama na narod cijeni veliinu
i liepotu ustakih naela. 0 nama ovisi hoe li hrvatski narod ta naela prihvatiti i na njima izgraditi i temeljiti svoju drav
nost ili e ih odbaciti i dati se zavesti na stari put ropstva"115.
Na Ustakoj skuptini odranoj 21. svibnja 1941. u Zagrebu Paveli je odrao uvodno predavanje. Ovo je bio njegov prvi
zapaeniji istup. Vjetim i sugestivnim govorom stekao je naklonost i povjerenje i djelovao je smirujue u tekoj atmosferi
neposredno poslije rimskih pregovora116. U tom preteno politikom govoru nazonima se obraao s Brao ustae!" (to
e mu biti manira u svim obraanjima), ali je ustae kao vojnu ili borbenu organizaciju spomenuo svega nekoliko puta.
Naveo je da e ustae koje se bore" biti dio prvog razreda" zajedno s onima koji rade, a da nee biti klika, gospodovanja
ni pljakanja. Spomenuo je i staro" ustako geslo Plug i brana Hrvatu su hrana, a ustaa to mu je odbrana". Takoer, da
su sramotnu i kukavnu vojsku, koja je bila u naoj domovini" razoruali ustae pored hrvatskih seljaka, radnika i naroda,
posebno naglaavajui: To ste uinili vi, ustae!"117.
114
Davor Marijan, Ustake vojne postrojbe 1941-1945, magistarski rad, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Zagreb, 2004., 95.
115
Vojni arhiv (dalje VA], fond NDH, k,114A 1/6-1.
116
Vjekoslav Vrani, Branili smo dravu, uspomene osvrti doivljaji, knjiga prva, Barcelona - Mnchen, 1985., 323.
117 Ivan Kouti, Hrvatsko domobranstvo u Drugom svjetskom ratu, Nakladni zavod Matice Hrvatske, kolska knjiga, MORH, Zagreb, 1992., 60.-63.
113
U svome govoru prilikom proslave navodne petnaestogodinjice potpisivanja Ustakog ustava" Poglavnik je istaknuo:
Ustaa i ustatvo otvoreno, javno i jasno izpovieda svoja naela, naela koja se odnose na unutranji ivot hrvatskog na
roda, na hrvatsku dravu, a i ono to se odnosi na vanjski svijet, u prvom redu to se odnosi na naeg velikog saveznika
Njemaki Reich i na njegovog velikog Fuhrera. Kad se o tome radi, Hrvat i ustaa, bio je, jest, i uviek e biti vjeran. Nikada
nije Hrvat iznevjerio, ni Hrvat ustaa iznevjeriti nee... Ustaa ne eka, on vjeruje, bori se i gine do pobjede..." Poglavnik je
takoer naglasio: Mi ne traimo od nikoga da bude ustaa. Ustae se raaju, ustae se ne stvaraju. Tko ljubi svoju domovi
nu, tko je za hrvatsku dravu, tko je za hrvatski narod i za hrvatsku dravu i tko je za saveznitvo sa Njemakom spreman i
umrieti, taj je ustaa. Ali i ako od nikoga ne traimo, da poloi ustaku zakletvu, traimo imperativno od svakoga, da ne die
ruku na ustatvo. Ustatvo je temelj ove drave, ustatvo je temelj dananjeg ivota u dravi, ustatvo je baza, na kojoj se
sve izgrauje i ako Bog da do kraja e se izgraditi"118.
U tradiciju nove vojske, vojnice, tako je ugraena pretpovijest ustakog pokreta u emigraciji. U prvom broju Vjesnika
naredbi", osim velike fotografije poglavnika dr. Ante Pavelia, otisnut je i redakcijski tekst pod naslovom Poglavnik, osnovatelj drave i vojske Hrvatske. U njemu je dan povijesni pregled nastanka ustake organizacije, odnosno Ustake vojnice
u emigraciji. Sadraj lanka oito je bio namijenjen pripadnicima oruanih snaga, koji su tako mogli upoznati pretpovijest
drave i organiziranja njenih oruanih snaga119.
Iako ustrojena nalik na partijske vojske svoje epohe, Ustaka vojnica nije imala posebne politike organe u svojim po
strojbama. Ovo je potpuna razlika od komunista koji su u svojim partizanskim jedinicama imali svoje politike komesare,
aktiviste raznih tipova i hijerarhijskih odnosa. Politinost vojnice je isticana, ali je od samog poetka objanjavano da je
politiki odgoj u biti briga samih njenih pripadnika: injenica... da je Ustaka vojnica politika vojska, neobhodno zahtieva,
da svaki pripadnik vojnice bude zaista i politiki odgojen i sviestan. Stoga e svi astnici po postrojbama pristupiti poli
tikom odgoju i izgradnji naih pripadnika. Preko politikog odgoja naih pripadnika djelovati emo na cieli na narod, a i
znatno emo podignuti borbenost kao i smisao za red i rtve kod pripadnika naih postrojbi"120.
Poetak ofenzivnih operacija 1942. utjecao je na zapovjednike da u obraanjima svojim borcima istaknu i neke od vri
jednosti ili proklamiranih ideala. Dana 23. oujka u Sarajevu je u potpunosti ustrojena Pripremna bojna. Glavni nastup
je odran na igralitu nogometnog drutva Hajduk... Poslije pozdrava Podpukovnik Jure Franceti odrao je kratku rije
ustakim postrojbama u kojoj je izmeu ostalog rekao: 'Drage ustae! Vi danas stupate u ustake redove. Vi ste dobrovolj
no pristupili k tome, vi ste se odazvali na poziv domovina i Poglavnika onako kako to dostoji jednog Hrvata i dostojno ste
shvatili dunost vau kao sinova nae grude. Vi uskoro polazite na bojite u borbu koja zahtjeva elik-borce i junake. Tu
morate biti u prvom redu hrabri kao lavovi i blagi kao jagnjad, jer takav mora biti ustaa, a i borba s naim neprijateljem to
118
B. Krizman, n.dj., 265.
119
I. Kouti, n.dj., 100.-103.
120
VA, fond NDH, k.H4A 1/6-1.
114
tako zahtijeva. Treba imati na umu da ste ustae. A ustaka stega i disciplina je teka. Biti ustaa znai biti ovjek u svakom
pogledu. Zato svaki onaj tko misli da nee moi podnijeti ustaka naela neka ostavi nae redove. Jo morate i to znati da
ustaka odora nije i ne smije biti sredstvo za udovoljavanje svojih osobnih probitaka. I svakom onom koji tako misli neima
mjesta medju nama"121.
Poslije izvrene akcije na Petrovoj gori dopukovnik Ante Mokov, tada privremeni zapovjednik Utinjskog zdruga, pie
svome ljudstvu 7. svibnja 1942.: Moraju svi biti svjesni da se nalazimo u borbi s najveim neprijateljem Hrvatstva i Usta
tva, te da svaki pojedinac mora pokazati najveu portvovanost, samoprijegor i disciplinu, kao i izbjegavanje svojih strasti.
Tko takov nije ne spada u nae redove, a budui da je isti poloio Ustaku prisegu te otpusta iz postrojbi nema, nego samo
prijeki sud, kojeg sam uspostavio posebnom zapoviei"122.
Kako esto rije zapovjednika ili asnika nije bila dovoljna, u tom razdoblju poinje i slanje pojedinih izaslanika zadue
nih za promidbu. Neposredno pred poetak akcije na partizanske snage u Slavoniji i Srijemu srpnja 1942. Glavni ustaki
stan imade odrediti tri ustaka sveuilitarca koji imadu smisla za promibu i pridati (ih) jednom zapovjednitvu II do
mobranskog zbora, zapovjednitvu IV gorskog zdruga u Brodu i zapovjednitvu Srijemskog zdruga u Rumi. Svrha ovoga je
letcima obaviestiti narod o stanju u svietu, izvodima iz dnevnog novinstva (Hrvatski narod). Nuz ove, ovi promibeni im
benici mogu se upotriebiti i za odailjanje u etne postrojbe radi dranja promibenih predavanja. Osobitu djelatnost ima
du ovi imbenici razviti u protokomunistikoj promidbi, pobijajui promidbu partizana i navode u njihovim letcima"123.
Pripadnici ustakog redarstva imali su posebno teku ulogu. Prije svega zbog prirode rata na podruju NDH koji je bio
s elementima graanskog rata, a jo vie zbog odnosa ustakog pokreta prema takvim (redarstvenim) institucijama Kra
ljevine Jugoslavije prije travnja 1941. godine. Vjekoslav Luburi pisao je da je najomraenija rije koja se mogla uti bila
rije policija i andar" pa se mnogi od ustaa ni kasnije kada su postali visoki zapovjednici slinih institucija, nisu mogli
osloboditi tih predratnih i emigrantskih kompleksa. Slina situacija bila je i u narodu, koji, kako je pisao Luburi, sva zla
svijeta pripisuje naim sigurnosnim organima".
Zapovjednik redarstvenog zbora, pukovnik Skoliber prilikom pogreba dvojice palih redarstvenika odrao je govor u
kome je dao viziju novoga ustakog redarstva. Hrvatski redarstvenik je naslijedio hipoteku, koja je titila one riedke Hr
vate, koji su se nalazili u slubi Jugoslavije. Ne, brao, ne! Redarstvenik nije ono to je nekada bio. On je danas branioc nae
mlade drave, lije krv kao i sve druge postrojbe, opada neujno, jer je tako uobiajeno. Tisue su najboljih hrvatskih sino
va sluili svoju dravu, da padnu kao agenti ili straari u vrenju svoje teke zadae. Oni ne samo da brane dravu protiv
srbokomunizma, nego i bdiju nad sigurnosti sviju graana, bdiju nad naim imetkom i dobrima, uvaju javni moral i nae
121
VA, fond NDH, k.l 14b, 13/9-1.
122
VA, fond NDH, k.H4c, 31/1-5.
123
VA, fond NDH, k.l 14c, 28/2-3.
115
duhovne vriednote. Svaki dan padne i neki od nas, a mnogo puta se niti ne uje, a mnogi dobri agent ostavio je kosti, a da
njegova vlastita obitelj ne znade da se je rtvovao za Hrvatsku..."124.
Nagovjetaj kraja rata i pogoranje strateke situacije NDH, pa stoga i Ustake vojnice, uslonio je proklamirane ideale
prije svega s idealom obrane drave pred (komunistikom) navalom, zatim o jedinstvenosti dravnog teritorija NDH i od
lunosti u borbi.
Tako se u okrunici zapovjednitva X. ustakog zdruga od 8. srpnja 1944. navodi: Ustaka vojnica je politika i narodna
vojska osloboenja hrvatskog naroda te temelj izgradnje slobodne ustake Hrvatske. Stoga u prvom redu moramo biti svje
sni, da mi nismo samo vojniki zapovjednici svojih jedinica nego i duhovni voe svojih vojniara te propoviednici slobode
pred cielim hrvatskim narodom. Nikada ne smijemo zaboraviti da po nama na narod veliinu i liepotu ustakih naela
(procienjuje, mjeri). 0 nama ovisi hoe li hrvatski narod ta naela prihvatiti i na njima izgraditi i temeljiti svoju dravnost
ili e ih odbaciti i dati se zavesti na stari put ropstva"125.
U svom obraanju ljudstvu ustaki pukovnik Rolf126, tada kao zapovjednik Skupine Pokupje, naloio je 27. kolovoza
1944.127 neprestano govoriti i predoavati vojnicima da samo jake Hrvatske oruane snage pod jedinstvenim vodstvom
Poglavnika i hrvatskih astnika mogu spasiti Hrvatski narod. Nijedna postrojba niti pojedinac, pripadnik hrvatskih orua
nih snaga ne smije se ni od koga i nikad dati razoruati... Neposlunost, nagovor na pobunu i predaju, defetizam i izdaju
energino onemoguiti putem priekog ratnog suda brzo, efikasno i po kratkom postupku. Svako mlitavo sasluanje i po
pustljivost u ovim danima moe imati fatalne posljedice. tetnog, nesigurnog i opasnog zapovjednika, astnika i doastnika
odmah ukloniti iz postrojbe... Do poslijednjeg pripadnika oru(anih) snaga mora podnieti uvjerenje da hrvatski vojnici
moraju bezuvjetno do kraja rata pa i poslije toga ostati na okupu sa svojim postrojbama sa pukom u ruci i pod vod
stvom Poglavnika i hrvatskih astnika braniti hrvatski narod i dravnu nezavisnost. 0 ovome svaki dan neprestano govoriti
vojnicima"128. Stoer Ustake vojnice ukazao je 13. sijenja 1945. da Ustake postrojbe, a poglavito njihovi zapovjednici,
moraju biti najsavjestniji i najestitiji predstavnici ustake hrvatske dravne nezavisnosti, pa se od njih zahtieva da budu
apostoli hrvatskog cilja"129.
124 Davor Kovai, Redarstveno-obavjetajni sustav Nezavisne Drave Hrvatske od 1941. do 1945. godine, Hrvatski institut za povijest, Zagreb
2009., 106.-107.
125
D. Marijan, Ustake vojne postrojbe, 95.
Rolf je bio zapovjednik 1. bojne 369. ojaane pp. Vidjeti Amir Obhoa i Jason D. Mark, Hrvatska legija, 369.
pojaana (hrvatska) pjeaka
pukovnija na Istonom bojitu 1941.-1943., Zagreb, 2012., 384.; Milan Poji, Hrvatska pukovnija 369. na istonom bojitu 1941-1943
ratnidnevnik,
126
Zagreb, 2007.
127
VA, fond NDH, k,114c, 44/10-1. Ista zapovijed dostavljena je i drugim postrojbama poetkom rujna 1944.
128
VA, fond NDH, k,114c, 28/10-1.
129
VA, fond NDH, k.H4j, 1/23-1.
116
Neke od projiciranih vrijednosti s kraja rata vidimo iz obraanja dopukovnika Kreimira Kuraje, prilikom postrojavanja
XVIII. zdruga 17. veljae 1945.: Brao ustae! Primajui zapovjednitvo ovoga zdruga, a obzirom na prilike pod kojima se
nalazimo, smatram za dunost, kao va zapovjednik, da vas uputim i pozovem na zajedniki bratski rad, te da slono i nese
binim zalaganjem produimo borbu protiv naih vjekovnih neprijatelja, koji na svakom koraku gledaju, da rue nau milu
krvlju steenu domovinu. Imadem ast da zapovjedam i vodim u borbu vas Liane dine Hrvate Naega gordoga Velebita na
kome se je najprije osnovao temelj ustake misli. Nadam se i oekujem da e Vaa sveta dunost prema Poglavniku po onoj
Vaoj pjesmi 'Cjela Lika sve za Poglavnika i Vaim domovima, te narodnu ostati kao to ste do sada bili"130.
Istim povodom jedan od zapovjednika bojni XVIII. zdruga, satnik Serti u slinom se tonu obratio svom ljudstvu, ali za
dravajui revolucionarnu otrinu: Dananjim danom imenovan sam zapovjednikom ove bojne. Poznavajui Vas kao i Vau
borbenost i Va rad za dobrobit naroda i domovine, te se nadam da emo zajednikim silama i u budue dokazati da smo
astni nosioci imena ustae, da smo sinovi revolucije i da smo vjerni naem prvoborcu Poglavniku. Postat emo jedno tijelo
i jedna glava, jer samo tako moemo i moramo nastaviti, s naim radom koji e nas dovesti do konanog ostvarenja naeg
ideala. Nastavit emo borbu pod geslom za 'Boga, Hrvatsku i Poglavnika jer smo oni koji su od Boga poslani od poviesti
pozvani da brane i umiru za Hrvatsku"131.
Moda je najbolje svoje svjetonazore sumirao general Serti pred partizanskim istraiteljima: to se tie moga ustakog
uvjerenja, to nije u nikakovoj vezi sa faizmom i sa nacionalsocijalizmom. Ja sam svojim astnicima govorio a to je registri
rano i u dnevnoj tampi, da ustaki pokret nije identian sa faizmom i sa nacionalsocijalizmom, ve da je to narodni pokret
jednog naroda koji proivljava svoju romantiku u nacionalnom smislu... Ja sam dijete siromanih seljaka, pa sam jedino,
kada je u pitanju narod, mislio na socijalnu pravdu, a ove u bivoj Jugoslaviji nije bilo, jer je ona mislila da svi oni koji se ne
daju iskoriavati od beogradskih kapitalista nisu patrioti... Hrvatski narod je na novom putu naao sebe i svoj konani slovenski mir"132.
130
VA, fond NDH, k.H4B 44/6-1,2
131
VA, fond NDH, k.H4B 44/6-1,2.
132
HDA, fond br. 1561, k.65, 013.4, red. br. 3 (T. Serti)
117
SIMBOLIKA, RIJE USTAA, JEZIK U UPORABI

Ustae su svojim dolaskom (povratkom] u Hrvatsku 1941. donijeli mnogo novih - drukijih od dotadanjih rijei, simbola i
prakse. Uoljivo je ustako odbacivanje svega to je drano jugoslavenskim (srpskim) i redefiniranje hrvatske simbolike u
znaku ustatva ili ranije povijesne prakse.
Zakonskom odredbom predvieni su dravni simboli Nezavisne Drave Hrvatske. Ono to privlai pozornost je da je
pored povijesne ahovnice definirane kao tit s 25 polja, odreeno da nad grbom bude znak u obliku tropletne vitice crvene
boje, koja uokviruje bijelo polje, u kojem je veliko slovo U" tamnomodre boje. Slino je bilo i sa zastavom, gdje je uz koplje
takoer bilo slovo U"133. Unoenjem ovih simbola i itava drava, a otuda i Domobranstvo proglaavani su za ustake"134.
Sama rije ustaa takoer je bila novost u smislu oznaavanja borca-vojnika. Ona je ostavljala mnoge dvojbe o tonom
znaenju u uporabi. Zapovjednitvo Ustake vojnice zakljuilo je da budui da ni u ustakim krugovima nije svakome ja
san pojam i podrietlo riei Ustaa", radi razrjeenja ovog pitanja dostavljeno je zvanino tumaenje od tog zapovjednitva
i poslano u sve postrojbe Vojnice 7. travnja 1943. godine. Ovo tumaenje bilo je na osnovi pisma koji je ured Poglavnika
dostavio njemakom generalu u Hrvatskoj za njegovu pobudu za slubeno tumaenje ovog pojma".
Prema tome rije ustaa znaila je sljedee:
Rie 'Ustaa' nalazi se ve 1875. godine u Filipovievom njemako-hrvatskom rieniku. Pod njemakim znaenjem
Freiheitskmpfer (borac za slobodu). Tako su se zvali hrvatski borci u Bosni i Hercegovini, koji su ustali protiv stranog
Osmanlijskog gospodstva, da bi se ove pokrajine povratile svojoj zemlji Hrvatskoj, iz godine 1875. - 1878.
Srbski rienici, kao na pr. Popoviev iz 1895. i kasnije hrvatski stajahu pod uticajem jugoslavenske ideje ujedinjenia,
prevode rie 'Ustaa' na njemaki sa 'Rebell' ili Insurgent to znai pobunjenik ili odmetnik. Dr V.I.Esih u rieniku koji je
tiskan pred oglaenje nezavisnosti Hrvatske u 1941. prevodi rie 'Ustaa' sa njemakim znaenjem 'Landsturmman' a rie
narodni ustanak kao Volksaufgebot'. Jo za postojanja austrougarske monarhije njemaki naziv Landsturm preveden
je slubeno na hrvatski kao puki ustanak, Landsturmman kao puki ustaa a Landsturmregiment kao puka ustaka
pukovnija. U nastavku tradicije bosansko hercegovakih boraca za slobodu iz godina 1875. - 78. i ustanka Hrvata u vreme
nu svjetskog rata, dobie hrvatski borci za slobodu od 1931. slubeni naziv Ustaa koji je sasvim razumljivo zadrao kod
vojnikih postrojba hrvatskih boraca za nezavisnost.
133
I. Kouti, n.dj., 64.-65.
134
VA, fond NDH, k.85e, 2/1-1.
118
Prema tome ne lei nikakov uzrok za izmjenu naziva 'Ustae' sa bilo kojim drugim pojmom, koji tom nazivu ne bi dati
jasnije obiljeje, jer je pojam 'Ustaa' ukorijenjen u hrvatskom jeziku iz stare hrvatske tradicije.
Ako Srbi i Jugoslaveni pod 'Ustaa' razumiju 'pobunjeni' to je njihova stvar. Za nekoga tko vlada silom igoe se borca
za slobodu na svaki nain kao pobunjenik ili odmetnik, ali u vlastitoj dravi Ustaa oznauje borca za slobodu ili ovjeka
pukog ustanka. Iz ovih razloga zadrani su u oruanoj snazi Nezavisne Drave Hrvatske i nadalje 'domobran i ustaa, koji
potiu iz tradicije stare hrvatske vojske do 1918". Na kraju mimo pisma njemakom generalu, podvueno je da Srbi nikada
nisu koristili svoje oslobodilake borce ovim terminom. Naprotiv je Ustaa isto hrvatska rie, kako bi po svome podrietlu
tako i po znaenju135.
Glavni stoer Ministarstva hrvatskog domobranstva donio je 20. travnja 1942. odredbu o istoi hrvatskog jezika i pra
vopisa koji se upotrebljava u Hrvatskom domobranstvu. Ta odredba, meu ostalim, potaknuta i otrim zamjerkama samog
Poglavnika koji je, obilazei neke vojarne, ustanovio nedopustive nepravilnosti pri upotrebi rijei i izgovoru koji se koriste
u svakodnevnom ivotu i radu s vojnicima"136.
Kada se pogledaju sauvani dokumenti, vidi se da je upravo u Ustakoj vojnici vladala arolikost oko uporabe pojedinih
termina ili uope po pitanju jezika. Razliite razine pismenosti, razliita regionalna obojenost ili prethodna sluba utjecali
su na govor i pisanje koje se teko dalo usustaviti. Kako bi se u to kraem vremenu konano postiglo pravilno pisanje, stil
i istoa jezika u slub. dopisivanju kod sviju postrojbi Ustake vojnice", Stoer UV-a zapovjedio je 14. studenoga 1942. da
se kod Odgojnog odjela ZUVOJ-a osnuje skup za provjeru istoe jezika". U ovome skupu trebale su biti tri osobe. Zadaa
je skupa da pravopisno jezino i stilistiki izpravlja sve vee sastave, okrunice, propise i ine zapovjedi koje se iz ZUVOJ-a
alju podredjenima na izvrenje tako da takove postrojbe dobijaju pravilno pisane i izraavane spise, te na taj nain poslue
za ugled podredjenima kako valja hrvatski pisati i izraavati se"137.
Razmatrajui istou hrvatskog jezika u okrunici postrojbama Vojnice navodi se: kroz dvadeset godina tudjinske vla
davine mnogim Hrvatima ulo je u obiaj da u govoru i pismu upotrebljavaju mnogo tuica, ime u velikoj mjeri iznakazuju
na liep hrvatski jezik. Tu neoprostivu pogrjeku ine mnogi, te zato im je sveta dunost, da nastoje na jezik oistiti od tudjica. Opaa se, da mnogi dravni slubenici iznakauju hrvatski jezik, te i dalje upotrebljavaju tudjinske izraze". Navedeni
su loi i dobri primjeri. Da se takvom nagrdjivanju hrvatskog jezika zauviek stane na kraj, duni su svi Hrvati izbjegavati
upotrebu tudjinskih izraza, te se strogo pridravati odredbe o istoi hrvatskog jezika. To su duni initi svi, ne samo zato
jer to od njih trai zakon, ve sviest dunosti prema domovini, narodu i materinskom jeziku.
135
VA, fond NDH, k.H4i, 7/16-1.
136
I. Kouti, n.dj., 19.
137
119
Neka stoga svi oni kojih se to tie zapamte, da e se ubudue protiv svakoga koji se sviesno ogrjei o propise navedene
zakonske odredbe, najstroe i bezobzirno postupati po propisima zakonske odredbe o sabotai, jer svatko u ovoj dravi
mora biti na istu s tim, da odredbe Poglavnika i postojee zakonske odredbe imaju se strogo potivati i najsavesnije izvra
vati. Tko bude u budue pokuavao iznakazivati na jezik, bilo to hotimice iz grube nemarnosti, biti e po zakonu o sabotai
pozvan na odgovornost". Ovo je proslijeeno svim zapovjednicima ustakih postrojbi, a uz dopis su poslani i prilozi: Privre
meni propisnik slubenog dopisivanja u Ustakoj vojnici i Korijensko pisanje138.
Vojna terminologija u Ustakoj vojnici u praksi se sastojala od slojeva austrougarske domobranske prakse, rjenika
Jugoslavenske vojske i novih ustakih" termina. Tako se u dokumentima sreu svakakve jezine nedosljednosti na koje
se nadovezuju naredbe o potovanju pravilnog pisanja ili korijensko pisanje. Pojedini vojni termini bili su tako predmet
rasprave ili razliite uporabe (sat - satnija, postrojba - jedinica i tako dalje).
Od poetka 1943. vode se duge i opsene rasprave o naoko ne osobito vanom pitanju: kako e se zvati u svakoj organizi
ranoj vojsci najhitnija organizacijska jedinica satnija" ili sat". Glavni stoer Domobranstva svojom je odlukom od 28. trav
nja 1941. uveo u slubenu uporabu naziv sat". Tako je ostalo sve do 9. sijenja 1943. kada je Glavni stoer stavio taj, neto
vie od godine i pol dana stari, naziv izvan snage i odredio da se od toga dana mora upotrebljavati naziv satnija". Dodue,
treba rei da je naziv satnija" od prvoga dana bio u irokoj, ali ne i slubenoj upotrebi. No time rasprave o tom nazivu nisu
prestale. Navedena odredba ostala je na snazi jedva dva mjeseca. U novoj okrunici Glavnog stoera objavljenoj 10. oujka
1943.
stoji: Prema nalogu Poglavnika ima se rije satnija zamijeniti rijeju sat koja je enskog roda. Time se stavlja izvan
snage okrunica od 9.1.1943." Ostaje, meutim, injenica da su sve do kraja rata u svagdanjoj upotrebi bile i jedna i druga
rije, kako u pisanoj, tako jo vie u usmenoj uporabi139.
138
VA, fond NDH, k.H4C 7/8-1.
139
I. Kouti, n.dj., 25.
120
DUHOVNA SLUBA I PROMIDBA

Jedna od vanih karika moralno-politikog odgoja bilo je i duhovno obrazovanje kroz redovitu vjersku slubu, posjete i
sudjelovanje u duhovnim obredima, ali povremeno i predavanja ili druge aktivnosti, osobito kroz nazonost na slubama
u povodu pojedinih duhovnih blagdana ili nacionalnih praznika, razliite komemoracije i zadunice, kao i kroz nedjeljnu
slubu u najbliim crkvama. Ovo je bila prilika ne samo za nazonost slubi, ve i priest ili neto jai obrok uz pie s kojim
je trebalo proslaviti blagdan.
Za pripadnike Vojnice rimokatolike vjere bio je nadlean Rimokatoliki duobriniki ured Glavnog stoera, a za musli
mane Islamski duobriniki ured istoga Stoera140. Jo je tijekom 1942. (29. lipnja 1942.) izdana okrunica za reguliranje
vjerske slube u jedinicama Ustake vojnice: radi udorednog odgoja pripadnika UV koji su rimokatolike vjere, nalae se
svim zapovjednicima jedinica, da vode nadzor nad polazkom nedeljnih i blagdanskih svetih misa. Jedinice, koje se nalaze u
sjeditima, gdje nema ustakog duebrinika, ali se ondje nalazi katolika crkva sa sveenikom, dune su nedeljom i blag
danom takodjer u postrojbi probaviti svetoj Misi..."141.
Kao objanjenje naina provoenja vjerske prakse istiemo nekoliko primjera iz jedinica Ustake vojnice: u Karlovcu
su 7. listopada 1943. odrane zadunice na Jelaievu trgu palima od 9. rujna te godine do toga dana. Na trgu su se nale
ustake i domobranske postrojbe koje u tom trenutku nisu bile borbeno ili nekako drukije angairane. Ceremoniju je vodio
zapovjednik V. bojne, satnik Vinko Ferek, dok je poasni vod bio iz sastava X. bojne142.
Prema zapovijedi MINORS-a od 3. oujka 1944. trebalo je poduzeti nabave za proslavu Uskrsa i 10. travnja. Na momka
kranskih vjera nabaviti po pola litre vina ukupno za oba dana, 300 grama mesa polag redovitog pripadanja i po dva jaja
ukupno za oba dana. Za muslimane po bocu bezalkoholnog pia i po 150 grama mesa za 10. travanj". Zbog izvanrednih pri
lika u pojedinim oblastima, bilo je tekoa u ispunjavanju ove naredbe, ali je predloeno da se ona izvri na najprikladniji
nain i kod najpovoljnijeg ponuaa i u granicama ovlasti Gospodarskih ureda jedinica143.
Prema zapovijedi zapovjednika VI. zdruga sve jedinice (smjetene u Imotskom) trebale su uputiti vojnike katolike na
uskrsnu ispovijed u upnu crkvu. Sve sati dobile su svoj termin za ispovijedi i svetu priest 4. - 6. travnja 1944. godine.
Momad ima biti isto i uredno obuena. Zapovjednici imadu slube i dunosti u jedinici tako rasporediti, da oni koji se ispo
vjede prvog dana zamjene one koji su vrili slubu tako da se svakome da mogunost da udovolji svojoj vjerskoj dunosti"144.
140
Slubeni Viestnik Ustake vojnice, Zagreb, 5. srpnja 1942., broj 4.
141
142
VA, fond NDH, k,114B, 48/9-1.
143
VA, fond NDH, k,114a, 27/3-1.
144
VA, fond NDH, k.H4a, 11/3-1.
121
Uskrs 1945. proslavljen je adekvatno gdje god je bilo mogue i gdje su prilike na bojinici doputale. Prema podacima iz
17. hrvatske divizije odreena je poboljica hrane za dva dana Uskrsa 1945. svim pripadnicima oruanih snaga kranske
vjere koji uivaju momadski obrok, tj. osim redovita obroka koji mu pripada, i to dva i pol decilitra vina, 150 grama mesa i
jedno obojeno jaje, to iznosi za oba dana svega pet decilitra vina, 300 grama mesa i dva jaja. Umjesto vina moe se nabaviti
i pivo, i to jedna boca piva za dva i pol decilitra vina145.
U XVII. zdrugu u Ogulinu pripadnici koji su eljeli obaviti svoje kranske dunosti prije nastupa uskrsnih blagdana,
mogli su se ispovjediti i priestiti od 7. do 18. oujka u crkvi Svetog Kria, prema rasporedu koji je podijeljen jedinicama146.
Takoer, poam od nedelje 11. om itat e se Sv Misa u ovdanjoj crkvi Sv Kria redovito svake nedelje u 10.10 sati prije
podne. Sv. Misi imadu prisustvovati sva g.g. astnici, doastnici i momad koji nisu naroitom slubom sprijeeni, pod
vodstvom svojih zapovjednika. Za tono polaenje Sv. Misi pripadnika ovog zdruga bit e mi odgovorni zapovjednici bojna.
Momad sati pod vodstvom svojih zapovjednika imade se postrojiti 11 o.mj. u 10.00 sati na trgu pred crkvom, odakle e na
kon svrene gradjanske mise biti uvedena u crkvu. Po Zavretku Sv. Mise sva momad pod zapovjednitvom astnika kojeg
e odredjivati ovo zapovjednitvo, imade u stroju proi pjesmom kroz Ogulin i opet se vratiti na trg pred crkvom, gdje e se
dati odstup, nakon ega e zapovjednici povesti svoje ljudstvo u vojarne"147.
Skori kraj rata i drastina pogoranja na bojinicama nisu ipak unitili duhovnu potrebu pripadnika Vojnice, kao i potre
bu za isticanjem njihove vjere u pobjedu. Prigodom nastupajuih Uskrsnih praznika svima kranima ove bojne upuujem
svoje estitke, elei da nam nastupajui svjetli praznici donesu konanu pobjedu, smirenje i uredjenje nam drage Domo
vine. Nadam se, da e astnici, doastnici i vojniari i nadalje uiniti sav svoj trud i svoju snagu za nau pobjedu, te da e
nam uskoro uzkrznuti podpuna sloboda, koju emo astno predati mladjim pokoljenjima na uvanje", istaknuo je ustaki
natporunik Jeli, zapovjednik 4. bojne XIII. zdruga u upanji, 31. oujka 1945. godine148. U skladu s tim zapovjednici sati
obratit e naroitu panju da dobro osiguraju svoje posade preko praznika, jer je utvrdjeno, da neprijatelj najradje napada
prigodom praznika, raunajui da je ljudstvo ponapito i umorno"149.
Zanimljivo je da je 13. travnja 1942. izdana naredba pripadnicima Vojnice kojom je zabranjeno prelaenje iz jedne na
drugu vjeroispovijed, bez prethodnog odobrenja Glavnog stoera UV-a150. Nemamo podataka o kakvom je prelasku rije.
145
146
147
148
149
150
122
Neto kasnije zabiljeeno je da je MUP dostavio Glavnom stoeru UV-a 9. (13.) lipnja 1942. da e mitropolit Hrvatske pra
voslavne crkve Germogen ili njegov zamjenik posjetit e podruje vae upe radi otvaranja hrvatskih pravoslavnih crkava
u svrhu obavljanja bogosluenja". Preporueno je svim postrojbama UV-a da pritom budu pri ruci"151.
Pripadnici Ustake vojnice muslimanske vjeroispovijedi inili su znaajan dio ljudskog kontingenta od samih poetaka
djelovanja. Postrojbe s muslimanskim ljudstvom bile su angairane ne samo na podruju Bosne i Hercegovine, ve su poje
dine angairane i eksteritorijalno, na drugim dijelovima NDH, gdje nije bilo muslimanskog stanovnitva.
Na razini Glavnog stoera UV-a postojao je Islamski duobriniki ured, a takoer i na razini posebnih postrojbi (zdru
gova, bojni) islamski duobrinik. Ovi ustaki duobrinici-muslimani brinuli su se za valjano izvrenje vjerske aktivnosti
pripadnika UV-a.
Ustae muslimanske vjeroispovijedi proslavljali su svoje praznike redovno tijekom postojanja NDH (odnosno rata). To
su bili prije svega Ramazanski i Kurban Bajrama, mevlud (Rodjendan Najodabranijeg Bojeg poslanika Muhameda).
Dana 20. kolovoza nastupao je ramazan - mjesec posta i naroite pobonosti za ustae islamske vjere. Zapovjednici
svih jedinica UV-a trebali su omoguiti ustaama muslimanima vrenje vjerskih dunosti, naroito posjeivanje damije u
nonoj molitvi Teravih namaz"152.
Posebnom okrunicom Minorsa (8. veljae 1945.) regulirano je proslavljanje mevluda na dan 25. veljae 1945. uz obja
njenje: Kako je to zapoviedani i najodabraniji islamski blagdan, neka se svim muslimanskim pripadnicima dade itav dan
slobodno. Takodjer neka im se omogui sudjelovanje u mevludskim priredbama i mevludskoj molitvi, koje e u tom danu
upriliiti vojni duhovnici iz gradjanstva po damijama, postavima ili za molitvu podobnim prostorijama. Za sluaj, da ne
bi bilo nikakvog duhovnika islamske vjere, ona neka zapovjednici takovih jedinica sakupe na dan Mevluda svoje islamske
pripadnike i estitaju im blagdan, dadnu slobodno i poboljaju hranu. Uoi Mevluda /24.II/ ili na sami dan Mevluda u jutro
neka se svim muslimanskim pripadnicima omogui kupanje i dade isto rublje". Zapovjednici jedinica (ovdje je rije o XVII.
zdrugu) izdali su posebne estitke za taj blagdan svom ljudstvu kroz dnevne zapovijedi153.
Pored najveih islamskih praznika, nadleni organi Vojnice pobrinuli su se da se i na redovnoj osnovi prakticiraju musli
manski vjerski obiaji. Tako su kod zdrugova 17. hrvatske divizije (u Visokom 24. oujka 1945.) Svi muslimani pripadnici...
biti e osloboeni, ukoliko to slubene dunosti budu dozvoljavale, svega rada svakoga etvrtka poslije podne, da bi mu se
pruila mogunost pripremanja odnosno pranja rublja za klanjanje dume namaza petkom. Petkom e svi biti osloboeni
151 VA, fond NDH, k.H4c, 28/4-1.

152
VA, fond NDH, k.H4B, 33/10-1
153
123
svoje dunosti od 10 h radi spremanja u damiju, uzimanje abdesta i odlaska na molitvu pod vodstvom astnika ili doastnika muslimana. Molitva poinje tono u 11,50 sati, te ljudstvo dovesti na etvrt sata prije poetka molitve"154.
U svrhu promidbe za potrebe Ustake vojnice radio je Odgojni odjel UV-a. Ovaj je odjel koristio okrunice, razni pro
midbeni materijal, predavanja, a od 17. listopada 1942. i radijske emisije. List Ustaa bio je jedan od vanih segmenata
promidbenih aktivnosti. Dio aktivnosti snaga Ustake vojnice zabiljeen je i kroz Slikopis. Dio kulturno-promidbenih ak
tivnosti realiziran je i kroz aktivnosti posebnih orkestara Ustake vojnice. Bile su ustrojene (najmanje) dvije Glasbe, jedna u
Zagrebu i druga u Sarajevu. Ove glasbe odravale su pojedine glazbene nastupe u ta dva grada, a sluile su i prilikom raznih
sveanosti. U drugim garnizonima i prilikom sveanosti, jedinice Vojnice oslanjale su se na domobranske efektive.
U vie navrata na teren su upuivani posebno naznaeni izaslanici radi provoenja promidbe i dranja predavanja sna
gama Vojnice. Tako je, naprimjer, iz Ministarstva oruanih snaga u ljeto 1944. upuen na podruje Hercegovine i Dalmacije
ustaki natporunik Rojnica kako bi vojsci drao prosvjetne satove155. Novaci koji su primljeni tijekom veljae 1945. u sklo
pu XVII. zdruga, od kraja toga mjeseca morali su pohaati redovna predavanja organizirana u popodnevnim satima. Teme
su bile: odgojno-politika predavanja, streini naputak, zemljopis NDH, tlonauka, poviest hrvatskog naroda i slubovnik. Neka
su se ponavljala, a predavai su bili asnici iz zdruga156.
Radi artikuliranja svojih politikih ili kulturnih potreba, pojedini ustaki zdrugovi imali su svoje listove, pogotovo u dru
goj fazi rata. Tako je od 10. travnja 1944. izlazio Na list koji je izdavao VI. ustaki zdrug157. Odjel za prosvjetu zapovjedni
tva XVII. zdruga poeo je 3. oujka 1945. izdavati svoje slubeno glasilo pod imenom Hrvatski borac. Spomenuti list izlaziti
e svaki tjedan, a mjesena predplata iznositi e 100 kuna. List e biti sadrajan, veoma raznolik i zanimljiv, te e medju
ostalim donositi saeti pregled viesti i dogadjaja. Svaki pripadnik orunih snaga treba biti pretplatnik lista. Svaka satnija
za sebe dostavljati e toan popis ljudstva sa unapried uplaenom predplatom poetkom svakog mjeseca i to izravno na
upravu lista, kako bi se posao to vie pojednostavio"158.
Radi obavjetavanja o dogaajima na bojitu, kao i u promidbene svrhe, u pojedinim garnizonima gdje su bile ustake
postrojbe, njemake vojne jedinice organizirale su predstave u slikokazu". Tako je zapovjednik XVII. zdruga obavijestio
svoje ljudstvo u Ogulinu dne 21. veljae 1945. u 16 sati poslie podne ovdanje Njemako zapovjednitvo daje u ovdanjem
slikokazu Klek slikopisnu predstavu, kojoj mogu prisustvovati svi pripadnici postrojbi ovog zdruga, koji u to vrieme nisu
sprieeni slubom"159.
154
VA, fond NDH, k,114a, 8/11-1.
155
HDA, 013.4.36
156
157
158
159
VA, fond NDH, k.H4a, 1/16-1. Isto 20-16-1
INOVI U USTAKOJ VOJNICI

Ustaki pokret za svoju je vojnu organizaciju uspostavio i inove jo u emigraciji. Na osnovi Ustakog ustava iz 1932. bili
su promovirani i pojedini ustaki asnici i doasnici. S ovom organizacijom inova ustae su doli u Hrvatsku. Kasnije tije
kom postojanja UV-a, nije bilo promjena u asnikim inovima koji su bili: zastavnik, porunik, natporunik, satnik, bojnik,
potpukovnik, pukovnik i krilnik160.
Prema uspostavljenim inovima u Ustakoj vojnici, kao najvii in bio je predvien in krilnika. Ovaj in nije dodjeljivan
u veem broju, prije svega zbog relativno niskih startnih" inova kod veine rukovodeih ustakih asnika i dunosnika,
no i zbog injenice da je in pukovnika u Ustakoj vojnici bio ravan generalskom inu u Domobranstvu. Prvim krilnikom u
Ustakoj vojnici imenovan je 25. kolovoza 1941. Ustaa Vojskovoa i Doglavnik" Slavko Kvaternik. Kao objanjenje navede
no je sljedee: Ustaki krilnik Vojskovodja Slavko Kvaternik pripadnik je Poglavnikove tjelesne bojne, u kojoj je suradjivao
jo od godine 1931."161. Kasnije su in krilnika dobili jo i pukovnik Juraj Franceti ali posthumno, Ferdinand pl. Halla, Du
an Pali i Ante Voki kao ministar oruanih snaga 1944. godine.
Skupinu zapovjednika i visokih dunosnika UV-a inili su raniji asnici. Ovi asnici preli su iz Domobranstva u redove
Ustake vojnice. To u naelu nije bio velik broj, meutim rije je o pojedinim znaajnim osobama koje su uglavnom preuzi
male najvie zapovjedne dunosti, kako stoerne tako i trupne. Jedan broj ovih asnika obnaali su dunosti zapovjednika
zdrugova ili zapovjednitava na odreenim sektorima. To su bili pukovnici Tomislav Rolf, Vladmir Rogoz, Franjo imi, Mi
lan udina, Ante Maga, Jozef Metzger, Vladimir Metiko, Ivan Stipkovi, Slavko Skoliber i Mihovil Serti, potpukovnici Emil
Keet, Tomislav Brajkovi i Milan Pavlovi, odnosno glavari Stoera UV-a, kao to su bili Franjo Lukac, Oton u ili Tomislav
Serti. Dio njih kasnije je unaprijeen u generalske inove162.
Zbog kompleksnosti i postojanja razliitih tumaenja, pa statusnih odredbi, u nekoliko je navrata bilo izmjena i prilagoavanja doasnikih inova, uglavnom prema Domobranstvu ili pojedinim novim statusnim reenjima. Krajem lipnja 1941.
izdana je odredba kojom su doasnicima i ustaama dodijeljeni drugi nazivi. Ustaa - redov prevodi se u arkara, razvodnik
ili kaplar u dorojnika, desetnik ili podnarednik u rojnika, narednik II. klase u dovodnika, a narednik I. klase u vodnika, to je
bilo u suglasju s inoredom koji je ve postojao u UV-u163. Ove izmjene u nazivima inova kod Ustake vojnice objavljene su
27. lipnja 1942. godine164.
160
VA, fond NDH, k.85e, 41/1-1.
161
Slubeni Viestnik Ustake vojnice, Zagreb, 1. oujka 1942., broj 1.
162 VA, fond NDH, k.H4A, 17/3-1. Odredbom Poglavnika na prijedlog Minorsa od 15. veljae 1944. promaknut u in generala pjeadijski pukovnik
Franjo Simi, zapovjednik VI. ustakog zdruga s inoredom od 15. veljae 1944.
163
D. Jug, n.dj., 208.
164
Slubeni Viestnik Ustake vojnice, Zagreb, 1. lipnja 1942., broj 3.
125
Ministarstvo oruanih snaga svojom je okrunicom od 29. sijenja 1944., a u skladu s razjanjenjem Stoera UV-a, doni
jelo sljedeu usporedbu momadskih i doasnikih inova165:
DOMOBRANSTVO
USTAKA VOJNICA
domobran
vojniar
desetnik
razvodnik
dorojnik
vodnik
rojnik
narednik
dovodnik
stoerni narednik
vodnik
stoerni narednik u III. pla. stupnju
stoerni vodnik
asniki namjesnik
asniki namjesnik
Prema odredbi od 27. studenoga 1944. in asnikog namjesnika ukinut je, a svi koju su ga imali, dobili su in zastavnika.
asniki inovi bili su: zastavnik, porunik, natporunik, satnik, bojnik, potpukovnik, pukovnik i krilnik (ovaj samo iznimno].
Prema uredbi koja je odredila i izgled inova, odreeno je da asnici nose in na nadlaktici, a doasnici na podlaktici i na
lijevoj strani kape166.
Kada je dolo do objedinjavanja domobranskih i ustakih snaga, a prema zapovijedi od 15. sijenja 1945. uvedeni su i
jedinstveni nazivi inova za sve pripadnike oruanih snaga i PTS-a, izuzev za Ratnu mornaricu, Radnu slubu i Narodnu
zatitu, i to:
Momadski inovi: strijelac, dorojnik
Nii doasniki inovi: rojnik, vodnik
Vii doasniki inovi: stranik, stoerni stranik, asniki namjesnik
Nii asniki inovi: zastavnik, porunik, natporunik, satnik, nadsatnik
Vii asniki inovi: bojnik, dopukovnik, pukovnik
Generalski inovi: general, general-porunik, general-pukovnik
165
VA, fond NDH, k.H4a, 22/3-1. Prema navedenome zabranjeno je svako protupropisno noenje inova u UV-u.
166
D. Jug, n.dj., 206.
126
Generalski inovi jesu inovi oruanih snaga. Definirano je: generalski se inovi ne mogu podijeliti pripadnicima usta
kih postrojbi kao takvih, no po potrebi mogu se podijeliti tim pripadnicima kao inovi oruanih snaga. U ustakim jedini
cama postoji in krilnika167.
Poslije integracije Ustake vojnice i Domobranstva u Hrvatske oruane snage na prijelazu 1944. u 1945., jedan dio naj
istaknutijih ustakih zapovjednika promaknut je u generalske inove u Domobranstvu, zadravajui pukovnike inove u
Ustakoj vojnici. Tako je na samom kraju rata u Hrvatskim oruanim snagama porastao utjecaj ustakih asnika. U ovome
se moe prepoznati i njihovo preuzimanje kompletnih hrvatskih snaga pod svoje. Kada se uoi zapovjedni kadar u 1945.
ustrojenih (ustakih) zborova, vidi se da su u tri zbora zapovijedali ustae - povratnici (Mokov, Luburi i Herenei), a u
dva generali koji su imali i ranije prilike zapovijedati u snagama Vojnice (Gustovi i Metzger).
ASNIK NOVIH VRIJEDNOSTI

Za razliku od Domobranstva koje je preuzelo asniki i doasniki kadar Jugoslavenske vojske nakon njene kapitulacije, to
kod Ustake vojnice nije bio sluaj. Pristalice ili pripadnici ove organizacije gotovo da se uope nisu mogli nai meu pri
padnicima hrvatskog dijela asnikog i doasnikog zbora Jugoslavenske vojske. Najpoznatije osobe meu zapovjednicima
u Ustakoj vojnici, kao Jure Franceti, Rafael Boban ili Ante Mokov, nisu bili profesionalni vojnici, ali su tijekom djelovanja
u emigraciji ili prije rata pokazali uroenu vojniku crtu ili mogunosti za lako obnaanje zapovjednih dunosti"168.
Tijekom postojanja Ustake vojnice esto je ukazivano na to kakav treba biti njen asnik po profilu. Ukazivano je na razli
ke u odnosu na asnika Jugoslavenske vojske i na potrebu da asnik brine o svom ljudstvu te o svim politikim i duhovnim
potrebama. Proklamirano je da e svi astnici posvetiti najveu brigu tome da se stega u naim postrojbama podigne do
najviega. Sva sredstva za to stoje im na raspolaganju. Ne zaboravimo da je upotreba fizike sile zabranjena. Takovim se
postupcima ne postizava stega, jer ponizuje podredjenoga, ve se kod njega budi nezadovoljstvo i mrnja prema starjeini".
Novopromaknutim zastavnicima Poglavnik je rekao 12. lipnja 1944.: Svojim vojnicima budite strogi otac i dobra majka".
Ljepe se nije mogao opisati ideal ustakog asnika. Svaki na vojniar treba da osjeti strogu i pravednu ruku svoga zapoviednika, kojemu je red i stega u jedinici svetinja, ali jednako treba osjetiti da njegov zapoviednik majinskom ljubavlju
bdije nad njim i da ga voli vodei rauna o njegovom zdravlju, odjei, hrani pa po mogunosti i o posebnikim prilikama i
brigama svakog svog pripadnika"169.
167
I. Kouti, n.dj., 168.-172.
168
169
VA, fond NDH, k.H4A 1/6-1
127
Zapoviednici jedinica, koje nisu u pokretu, nee propustiti niti jednu priliku za rad oko vojnikog usavravanja svoje
jedinice. Ustrojavanje sati po vodovima i rojevima vano je kako sa isto borbenog stanovita, tako isto sa stanovita stege,
jer se putem zapoviednika vodova i rojeva najbolje moe voditi nadzor nad vojniarima i time se zapoviedniku sati olakava
briga za stegu i podieli odgovornost za moebiti propuste. Osim toga potrebno je neprestano ljudstvo upoznavati sa ruko
vanjem oruja, koje se nalazi na upotrebi te za slobodnog vremena posvetiti najveu panju na vjebalitu"170.
Pukovnik Balenovi, na elu Zapovjednitva Ustake vojnice, svojom je okrunicom od 19. rujna 1942. dao upute za
povjednicima u pogledu ustakog odgoja. Sugerirano je da su zapovjednici svih dijelova i jedinica UV-a, kao i svi asnici i
doasnici duni najzdunije suradjivati u ustakom odgoju vojniara te do granica mogunosti izii u susret glavaru od
gojnog odjela u pogledu svih uputa i smjernica, koje e nam na tom polju biti dane". No bez obzira ima li ili nema uputa, svi
zapovjednici trebali su podredjene jedinice to vie odgajati u ustakom narodnom i borbenom duhu. astnici i doastnici
moraju nastojati da ustaa-vojniar bude to prije i to temeljnije obrazovan, da svuda i u svako vrieme moe nastupiti kao
podpuni ustaa i izobraeni ovjek, koji e uivati ugled i koji e svakome moi sluiti kao uzor"171.
Takoer je sugerirano zapovjednicima da razviju stvaralaki i svaki drugi kulturni rad kao i razna natjecanja. Treba
na svakom koraku i na sve mogue naine poticati umno stvaranje kod ustakih vojniara, jer e se na taj nain odkriti
sposobne vojniare, koji e se vremenom moi upotriebiti u ustakom odgojnom i promibenom radu". Zapovjednitva su
obvezna u svim jedinicama urediti prirune knjinice sa zbirkom svih ustakih promibenih i inih djela". Odgojni odjel bio
je obvezan osigurati na zahtjev zapovjednika ovakve knjige. Odnos zapovjednika s ustaama-vojniarima mora se temeljiti
na ljubavi, potovanju i ovjenosti. Duno potovanje i ugled nee zapovjednici stei brutalnou. Vojniar u Nezavisnoj
Dravi Hrvatskoj mora osjetiti, da on nije zapostavljen vojnik za nudu, kojeg moe svako izrabljivati, natjeravati i vriedjati,
ve da je najvea ast obui vojniarsku odoru i u njoj, pod ustakim orujem bditi nad sudbinom domovine i hrvatskih
ognjita. Ustaki vojniar mora uvidjeti, da mu njegovi astnici nisu neprijatelji, ve prijatelji, drugovi i braa"172.
Po odredbi Poglavnika zapovjeeno je da ni jedan astnik ne moe imati sluaka niti se uobe sluiti vojnikom za obav
ljanje kunih i privatnih poslova, dravna kola i samovozi ne smiju se upotrebljavati za prevaanje vlastitih potreba bilo
kakove vrsti, najstroije je zabranjeno posjeivanje nonih lokala. Obitelji astnika i doastnika ne smiju primate ivene
namirnice iz jedinica u kojima dotini slue"173.
170
VA, fond NDH, k.H4A 1/6-1
171
Slubeni Viestnik Ustake vojnice, Zagreb, 10. listopada 1942., broj 11.
172
Slubeni Viestnik Ustake vojnice, Zagreb, 10. listopada 1942., broj 11.
173
128
S druge strane i hrvatskom graanstvu je sugerirano uvaavanje pripadnika svojih oruanih snaga. Ovo je ak i nare
eno Poglavnikovom odredbom od 8. travnja 1942. u kojoj se kae: Svi pripadnici oruanih snaga i svi gradjani mukarci, kada prolaze mimo vojnika, bilo domobrana, ustakog vojniara ili orunika koji stoji na strai, imaju dunost istoga
pozdraviti i to pripadnici oruanih snaga po propisu, gradjani dizanjem desne ruke, a vojnik na strai ima odzdraviti sa
stavom u pozor"174.
Pukovnik Balenovi, na elu Zapovjednitva Ustake vojnice, svojom je okrunicom od 19. rujna 1942. istaknuo: Naj
vanije pitanje u ivotu ustakog vojniara jest stega. Nu ta se stega ne smije shvatiti kao zastraivanje, proganjanje i vriedjanje vojniara. Stega mora biti dostojna vojnika, on ju mora shvatiti kao neophodnu potrebu. Ustaki je vojniar ovjek
asti, branitelj drave i naroda, pa ga se ne smije svesti u red obinoga roba, kako je to bilo u bivoj jugoslovenskoj vojsci".
Ukazano je da je u pogledu kanjavanja potrebno veoma oprezno i ovjeno postupati175.
Istaknuto je da iz ivota ustakih vojniara treba najodlunije izkorieniti nedostojnu naviku zabuanstva to jest izbje
gavanje od vjebe, rada oko drugih povjerenih mu dunosti. Pijanstvo u slubi, obilaenje sumnjivih lokala... treba sprieiti. Pojedina e zapoviednitva u svom delokrugu poduzeti sve mogue mjere da neudoredni ivot ustakih vojniara po
nonim zabavitima podpunoma prestane.
Odgoj u pojedinim jedinicama Ustake vojnice mora se usmjeriti tako, da svaki vojniar naui svoje dunosti i osjeti
osjeaj velike odgovornosti u vrenju svoje dunosti. Na najodluniji nain potrebno je u vojniarskom ivotu iskorieniti
medjusobna podvaljivanja i vriedjanja, napose to se tie novaka. Napose treba izkorieniti onaj prijanji nedostojni nain
zabavljanja u vojarnama, kao na pr. 'put u Ameriku, brojanje zvezda, 'tulenje u zrak i slino. S novacima moraju astnici i
doastnici kao i stariji vojniari postupati osobito liepo, jer e se odgoj i izobrazba kod njih postii mnogo prije i savrenije
lijepim primjerom i rieima te svestranim tumaenjem onoga, to moe biti ne bi odmah razumjeli i shvatili.
Neophodno je potrebno najbudnije bditi nad dravnim i ustakim dobrom. Po svaku cienu sprieiti medjusobne kradje
odjevnih predmeta, kao i kradju te prodaju izvan vojarna predmeta koji pripadaju dravi, Ustakoj vojnici ili pojedinim
vojniarima.
Iskorieniti iz vojniarskog ivota psovku. Vojniarima treba predloiti, da samo prostak kune, a ustaa-vojniar nije
prostak. To se isto odnosi i na razne prostake izraze, koji su kod nas jo preostali iz doba srbijanske vladavine. Svaki koji
kune ili koji rabi prostake riei, neprijatelj je drave i ustatva. U pogledu udoredja, potenja, vitetva, junatva i pristoj
nog ponaanja, moraju svagdje i u svakom pogledu, napose u dodiru s ljudima izvan vojarna, prednjaiti ustaki astnici i
doastnici"176.
174
VA, fond NDH, k,114c, 55/4-1.
175 Slubeni Viestnik Ustake vojnice, Zagreb, 10. listopada 1942., broj 11.
176 Slubeni Viestnik Ustake vojnice, Zagreb, 10. listopada 1942., broj 11.
129
Balenovi navodi 17. listopada 1942. u posebnoj odredbi Svaki pripadnik ustakog pokreta mora biti i svjestan ustaa,
koji obavezan ustakom zakletvom ima tono raditi u duhu usta. naela. Tko radi protivno taj mora snositi i posljedice, a
te e u budue biti teke za svakog prekritelja ustake zakletve, naela i izdatih zapovjedi"177.
U duhu promoviranja novih vrijednosti dolo je do nekih izmjena u ustako-vojnom slubovniku pa je precizirano da se
,,u kakvom god odnosu stoje ustae izvan slube, u slubi se svi imaju osloviti sa Vi", svakoga se vieg u slubi, kao i izvan
slube ima osloviti samo inom, nii asnici se prigodom prvog sastanka s viima imaju predstaviti uz navod ina, imena
i udjelbe. Ustae momadskog stalia, koji nisu poznati viemu, prigodom prijavljivanja imaju prijavu ili molbu zapoeti
uz navod ina viega, svog imena s dodatkom ustaki" (naprimjer: satnie, ustaa N.N. ustaki molim...). Tijekom daljnjeg
razgovora ne ponavljaju se vie poetni nagovori. Kada nii prima od viega usmenu zapovijed, ima ovaj jasno i glasno do
govoriti s da" uz navod ina viega (a ne kao dosada shvatio sam"), na pitanje viega odgovara nii s da" ili ne" uz navod
ina viega, kada vii pozove k sebi niega, tada ovaj nakon izvrena pozdrava upotrebljava rije na zapovied" uz navod
ina viega...178.
STVARANJE USTAKOGA ASNIKOG ZBORA 1941.

Budui da je ustaki pokret, a time i Vojnica kao njegov dio, bio temelj vlasti u NDH iji je zadatak bilo i promicanje usta
kih ideja i uvanje tradicija ustake borbe, njegovi lanovi, poglavito oni vojni, bili su esto i brzo, odnosno izvanredno
unapreivani. Bili su nositelji najviih vojnih i dravnih odlija, kao to je primijetio Damir Jug, a o emu svjedoi i Slubeni
Viestnik Ustake vojnice. U 1941. godini u osobnim poslovima bile su karakteristine este mijene i nove udjelbe kao i brza
napredovanja u inoredu, to je inae bila jedna od vrlo primamljivih prednosti sluenja u Ustakoj vojnici, u odnosu na
Domobranstvo.
Prva imenovanja i promaknua datirana su ve 21. travnja 1941. godine. Rije je uglavnom o dodjeli doasnikih inova.
Primjetno je da je rije o ustaama emigrantima-povratnicima, kao to su bili Rafael Boban, Kruno Devi i tako dalje179.
Ve od samog poetka uoava se ubrzano promicanje ili preskakanje pojedinih inova kod pojedinih istaknutih ustaa.
U nekim poetnim odredbama bilo je sluajeva da se istaknute ustae raznih inova (zastavnik, asniki namjesnik, vodnik,
razvodnik) unapreuju skupno u jedan isti in (naprimjer porunik). Takav je bio sluaj 6. svibnja 1941. s veom skupinom
177
VA, fond NDH, k.85f, 2/37-1.
178
179
kasnije istaknutih zapovjednika i dunosnika (Mijo Babi, Erik Lisak, Nikola Zeli, Kruno i Ivan Devi, Jerolim Kati, Rafael
Boban, Ante Pejakovi, Ante Mokov, Ivo Hereni, Nikola Orekovi, Ventura Baljak i tako dalje). Neki od njih unaprijeeni
su ve u sljedeem koraku 31. svibnja, sada u in ustakog natporunika, kao to su bili porunici Mijo Babi i Ivan Devi.
Ista dvojica ve 20. lipnja unaprijeena su u in ustakih satnika, a s njima su unaprijeeni i porunici Erich Lisak i Ivo He
reni, kao i dovodnik (ali ustaki povjerenik za Bosnu] Jure Franceti. Takoer su unaprijeeni i neki od porunika koji su
unaprijeeni 6. svibnja 1941. (Kati, Zeli, Pejakovi, Kruno Devi]180.
Jedan broj istaknutih ustaa bio je izravno unaprijeen u asnike inove i postavljen na odreene dunosti na terenu ili
u Glavnom stoeru UV-a181. U istom razdoblju unapreenja istaknutih ustaa u asnike inove, prate i unapreenja ostalog
ljudstva najee u doasnike i nie asnike inove. I ovdje je bilo standardizacije" pa su ustae razliitih doasnikih
inova skupno unapreivani u iste inove. Mnogi od njih postat e poznati kao zapovjednici satnija i bojni ve tijekom
1941. - 1942. godine182.
Zbog pomanjkanja asnika u UV-u pozvani su svi ustaki dunosnici da upozore priuvne asnike, lanove svojih orga
nizacija da stupe u UV kao djelatni ili priuvni asnici. Takvi asnici primani su u postojeem inu, potom su kao priuvni
asnici morali proi krai probni rok nakon kojeg su primani u djelatnu slunu, uz promaknue u vii in. S potvrdom ino
va dosta se kasnilo, a esta je dvojba bila kod asnika ele li biti primljeni za priuvnog ili djelatnog asnika183.
Od odredbe datirane 9. srpnja vidimo da je u okviru UV-a postavljen i jedan broj priuvnih asnika (najee izravno od
ustaa bez inova), kao to su bili i poznati zapovjednici Antun Illik, Josip Hubl, Vinko Ferek, Milivoje liari, Oton Cseplo
i tako dalje. Potom su od kolovoza jasno razlikovani prijemi u djelatne, odnosno priuvne asnike i doasnike184. Jedan broj
ustaa-nevojnika u ovom je razdoblju takoer promaknut u vojne inove. Obrazloenje je bilo za osobite zasluge prigo
dom osloboenja, za velike zasluge, koje je nainio Ustakom pokretu, kao i za vjernost, odanost i portvovanost hrvatskoj
domovini" (npr. u sluaju irila udine)185.
U razdoblju 1941. - 1942. godine moemo pratiti ubrzano napredovanje jedne skupine istaknutih ustaa, odnosno
ustakih zapovjednika, kao to su: Ante Mokov (bojnik 11. listopada 1941., potpukovnik 17. oujka 1942., odlikovan elje
znim trolistom IV. stupnja 24. travnja 1942. i konano pukovnik PTB-a 24. lipnja 1942.), Erich Lisak i Ivo Hereni (bojnici
10.
studenoga 1941., potpukovnici 26. lipnja 1942., pukovnici 27. studenoga/l. prosinca 1942.), Jure Franceti (bojnik 15.
studenoga 1941., potpukovnik 6. oujka 1942., odlikovan Vojnikim redom eljeznog trolista III. stupnja s granicama hra
180
181
182
183
Slubeni vijestnik Ustake vojnice, Zagreb, 15. svibnja 1942., broj 2.; D. Marijan, Ustake vojne postrojbe, 90.
184
185
131
stova lia 24. travnja 1942. i konano pukovnik PTB-a 24. lipnja 1942.], Ivan Devi (bojnik 15. studenoga 1941.), Rafael
Boban (odlikovanje Vojniki red eljeznog trolista III. stupnja 24. travnja 1942., bojnik 26. lipnja 1942.), Ventura Baljak
i Nikola Orekovi (porunici unaprijeeni u satnike 15. studenoga 1941.), Vjekoslav Luburi (ustaa, izravno u satnika
29. studenoga 1941.)186, Petar Mikrut (iz zastavnika u natporunika PTB-a 4. veljae 1942.) i tako dalje187, ali i istaknutih
ustaa, zapovjednika izvan Ustake vojnice, kao to su: Vilko Penikar (bojnik 23. prosinca 1941., pukovnik 24. lipnja 1942.
i potom 28. lipnja 1942. zapovjednik Orunitva), Eugen Kvaternik (ustaa, izravno u bojnika PTB-a 10. sijenja 1942.,
potpukovnik 26. lipnja 1942. i konano pukovnik 17. listopada 1942.).
I krajem 1941. bilo je preskakanja po jednog ina u napredovanju ili standardizacije vee skupine promaknutih s doasnikim inovima u prvi ili drugi asniki in, odnosno skupine niih asnika (zastavnik, porunik ili natporunik u satnika
i tako dalje). Jedna vea skupina doasnika svih inova promaknuta je u in zastavnika 29. studenoga 1941. godine188. U
istom razdoblju bilo je imenovanja na dunosti asnika UV-a upravne struke, lijenika i duhovnika. Zamjetno je da su po
sebno odreeni duhovnici za Ustaku vojnicu, odnosno za PTB prosinca 1941. godine189.
U okviru Njemake bojne imenovanje Branimir Altgayer priuvnim ustakim pukovnikom 17. lipnja 1942. godine. Pret
hodno je krajem svibnja imenovana vea skupina djelatnih i priuvnih asnika Njemake bojne u okviru UV-a190.
Prema raspoloivim podacima ukupno je u 1941. godini podijeljeno asnikih inova: jedan krilnika, est pukovnika,
etiri potpukovnika, devet bojnika, 62 satnika, 28 natporunika, 110 porunika i 364 zastavnika. Kod doasnika brojke su
bile sljedee: 238 dorojnika, 250 rojnika, 23 razvodnika, 146 dovodnika, 76 vodnika i 18 asnikih namjesnika. U 1942.
stanje kod dodjele asnikih inova bilo je sljedee: in krilnika nije dodijeljen, etiri pukovnika od kojih jedan priuvni,
est potpukovnika, pet bojnika (jedan priuvni), 17 satnika (devet priuvnih), 32 natporunika (deset priuvnih), 30 po
runika (pet priuvnih) i 113 zastavnika (etiri priuvna). Osim toga posthumno su dodijeljeni asniki inovi za jednog
satnika, est porunika i 21 zastavnika. U istom razdoblju imenovan je sljedei broj doasnika: 12 dorojnika, 89 rojnika (uz
jo 17 u Njemakoj bojni), 59 dovodnika, 57 vodnika (uz 20 u Njemakoj bojni)191. Preskakanja inova bila su svojstvena
za rano razdoblje postojanja Ustake vojnice, kao organizacije u nastajanju, i gdje su ipak asnici vrednovani kroz politiki
(ustaki) kriterij. Kao to rekosmo u Domobranstvu, to nije bila praksa.
U ljeto 1942. uslijedio je jo jedan val unapreenja. Tako je maarski asnik u mirovini Dragutin Balenovi primljen u
Ustaku vojnicu i promoviran u ustakog pukovnika PTB-a, zatim su ustaa Ivan Stipkovi i domobranski dopukovnik Oton
186
187
Slubeni Viestnik Ustake vojnice, Zagreb, 15. svibnja 1942., broj 2.
188
189
190
191
D. Jug, n.dj., 211.
132
u promovirani u djelatne pukovnike UV-a, a Josip Mrmi u djelatnog bojnika PTB-a, poslije ega su (formalno] uslijedila
imenovanja u Glavni stoer UV-a, na elo njegovih odjela (u, Bzik, Balenovi, Mrmi, Tarle, Lisak i Frkovi], Takoer,
imenovani su zapovjednici pojedinih dijelova Ustake vojnice: Franceti (stajai zdrugovi], Hereni (prometni zdrugovi],
Lukac (redarstvena sluba], Kvaternik (nadzorna sluba u UV-u], Serti (ustaka uilita], Servaty (ustaka priprema),
Rukavina (ustaki stegovni i kazneni sud) i Mokov (PTS)192. Ranije je, prema odredbi Poglavnika, s mjesta zapovjednika
eljeznikog UV-a na mjesto zapovjednika Orunitva postavljen pukovnik Vilko Penikar193.
Kasnija promaknua u dio doasnikih inova sputena su na razinu zapovjednika bojni (1942). Zapovjednici bojni
esto su tijekom 1942. (za neobinu hrabrost za vrijeme borbi, svi napried imenovani toliko su se istakli iznad ostalih da
zasluuju da im se za njihove zasluge iskae posebno priznanje itd.) predlagali unapreenja za svoje asnike i doasnike.
Uglavnom u sljedei in. Bilo je i sluaja da je zapovjednik predlagao unapreenje i dva ina vie (... zato preputam naslovu
da sam odlui o visini ina a istiem da bi mi elja bila da se unapriede ...)194.
U jednom trenutku dolo je do odluke da se zapovjednitva djelatnih ustakih bojni ukidaju, ali nisu bili odreeni novi
sastavi u koje bi ule sati iz bojni. Na osnovi te odluke zapovjednitvo Stoera UV-a ukinulo je 30. srpnja 1942. ovlatenje
zapovjednicima bojni da vre promaknua u inove dorojnika i rojnika pa je zapovjednik UV-a donio odluku: pridravam
sebi do daljnjega sam pravo promaknua u sve doastnike inove"195.
Na osnovi zapovijedi od 7. svibnja 1942. uoava se da je u sastavu UV-a bilo jo asnika ije inove Poglavnik nije potvr
dio. Oni su trebali podnijeti molbu Glavnom stoeru UV-a u kojoj e posebno naznaiti ele li biti primljeni kao djelatni ili
priuvni asnici. Takoer, u postrojbama UV-a bio je jo uvijek velik broj doasnika, kojima takoer inovi nisu bili potvr
eni putem zapovijedi Glavnog stoera. Za njih su molbe trebali poslati nadleni asnici, takoer s prijedlogom je li djelatni
ili priuvni doasnik, kao i reguliranjem prijema beriva po toj osnovi196.
Promaknua viih doasnika (na osnovi okrunice Minorsa od 13. travnja 1943.) od bojnika navie trebalo je obavljati
dva puta godinje - 13. lipnja i 24. prosinca. Izvan toga roka mogu vii doastnici biti izvanredno promaknuti samo za
dokazane osobite zasluge u borbi". Prijedloge za redovita promaknua trebalo je dostavljati u svako doba, s tim da je one
doasnike za koje je stigao uredan prijedlog do 1. svibnja, odnosno 1. prosinca trebalo promaknuti 13. svibnja, odnosno 24.
prosinca, dok bi oni koji su prekoraili rok bili ostavljani za sljedei rok197.
192
Slubeni Viestnik Ustake vojnice, Zagreb,
1. rujna 1942., broj 8.
193
5.srpnja 1942., broj 4.
194
195
196
197
133
Poglavnikov vojni ured od 1. srpnja 1944. dostavio je sljedei nalog: izvanredno promaknue trebalo bi zaista biti
najvea nagrada astniku ili doastniku, koji se je istaknuo osobitim junakim djelom ili viegodinjom uzornim vrenjem
slube. Stoga je Poglavnik odredio da mu se u budue za izvanredna promaknua predlau samo sliedei pripadnici oru
anih snaga: koji su se u borbi sa neprijateljem iztakli osobitom junakim djelom ili osobitim radom ili djelom u korist
Nezavisne Drave Hrvatske, koji su kroz najmanje dvije godine ocjenjeni od svih predpostavljenih da zasluuju izvanredno
promaknue, jer sa svojim vrenjem slube nadvisuju sve svoje drugove istog ina. Ako postoji namjera Poglavnika pro
maknuti jednog pripadnika oruanih snaga za neko osobito djelo koje nije obuhvaeno napried iznjetim uvjetima, tada e
ovo pokrenuti sam Poglavnik"198.
Meutim, bilo je izuzetaka i od uspostavljene prakse unapreivanja. Prema svjedoenju Dragutina Jileka, proelnika
Osobnog odjela Stoera UV-a, zapovjednik Ustake obrane Luburi nije nosio Paveliu na potpis imenovanja i promaknua
asnika, nego je sam potpisivao odluke. I tako je postupao do pred kraj NDH. Poetkom 1945. godine Jilek navodi da je pri
mio velik broj imena asnika Ustake obrane da ih provede kroz registar ustakih asnika. Sva ta imenovanja po Vjekoslavu Luburiu" Jilek je redovitim putem dostavio na potpis Paveliu. Ta imenovanja koja su ila na potpis Paveliu formulirao
je po prilici Potvruje se XY in ustakog satnika koji mu je podijelio Maks Luburi" ili promie se u in ustakog bojnika
iz ina ustakog satnika XZ koji in je dobio od Maksa Luburia"199.
Pored imenovanja i unapreenja, uoen je i sluaj razrjeenja i otputanja iz redova Vojnice. Naime, prema odredbi od
9. veljae 1942. na temelju toke 12. Ustakog ustava a po toki 8. Propisa o ustakoj stezi", pukovnik Tomislav Rolf bio
je lien svog ina u UV-u i iskljuen iz ustakih redova200. Kako je Rolf bio istaknuti lan ustakog pokreta i obavljao je vi
soke vojnike funkcije, ovo je bila vana stegovna mjera, iako tada nije obrazloeno zbog ega je izreena201. Ovo je veoma
zanimljiva ilustracija primjene disciplinskih mjera u redovima UV-a, iako je kasnije Rolf bio rehabilitiran. Naime, on je na
jednom prijemu u talijanskom poslanstvu govorio loe o talijanskoj vojnoj sposobnosti i kritizirao suradnju s etnicima.
Na traenje talijanskih vojnih predstavnika, njemu je izreena ova mjera. Tek poslije kapitulacije Italije vraen je u redove
Ustake vojnice i ponovno je obavljao zapovjedne dunosti202.
U drugim sluajevima, ali kod znatno nie pozicioniranih asnika ili doasnika, imamo primjene kaznenih mjera i mjere
iskljuenja iz ustakog pokreta, UV-a ili PTB-a uz liavanje ina.
198
199
D. Kovai, n.dj., 178., fusnota 683
200
Slubeni Viestnik Ustake vojnice, Zagreb, 1. lipnja 1942., broj 3, 36.
201
D. Jug, n.dj., 218.
202
A. Ophoa - J. D. Mark, n.dj., 384.
134
PRIPADNOST POGLAVNIKOVOJ TJELESNOJ BOJNI

Jedna od posebnosti istaknutih ustakih asnika bio je i poseban dodatak inu u obliku oznake pripadnosti Poglavnikovoj
tjelesnoj bojni. Ovaj dodatak inio je njegova nositelja dijelom elite i smatralo se posebnim priznanjem. Na ovaj je nain
istican primat u odnosu na asnike istoga ina, jer je satnik PTB-a bio u viem rangu nego obian satnik UV-a.
Ova posebnost regulirana je posebnom odredbom od 15. svibnja 1942., reguliran je status pripadnosti PTB-u i definira
no je tko su njeni pripadnici. Pripadnicima PTB-a smatrali su se oni ustae koji su prie uzpostave NDH bili u inozemstvu
u ustakim logorima na ustako vojnoj izobrazbi", kao i oni koji su u to vrieme u inozemstvu trajno boravili i u ustakoj
djelatnosti sudjelovali". Objanjeno je da Poglavnikova tjelesna bojna sada vie ne postoji kao stvarna vojna postrojba,
budui da su svi njezini pripadnici udijeljeni na slubu u druge razne ustake postrojbe, odnosno postrojbe pokreta i u
dravne ustanove. Unato tome ustanovljuje se ovom odredbom na uspomenu prvog zaetka ustake vojske te njezinih
oslobodilakih djela i uspjeha, obstojnost ove postrojbe kao skupa njezinih dosadanjih pripadnika bez obzira na to gdje je
koji udijeljen i gdje ustaku dunost vri".
Odreeno je da svi pripadnici PTB-a ostaju doivotno njezinim lanovima sa pravom noenja ustake vojnike odore
dosadanjeg kroja i boje, trobojne oznake na ovratniku providjenje propisnim slovom U, te bodea o pasu, sve prema od
nosnom propisniku!". Zapovjednik PTB-a trebao je voditi trajnu oevidnost o svim pripadnicima, brigu o promaknuima
i drugim osobnim odnosima, od vremena do vremena na zajedniki nastup trebao ih je pozvati Poglavnik. Pripadnici
Poglavnikove tjelesne bojne ostaju medjusobno povezani zajednikom ustakom prolou prvih i temeljnih podviga hr
vatskog narodnog i dravnog oslobodjenja te drugarstvom ustakih prvoboraca"203. Istoga dana za tjelesnu zatitu Poglav
nikove osobe" ustrojen je Poglavnikov tjelesni zdrug u sastavu UV-a. Ova je postrojba mogla obavljati i ine ustako-vojne
dunosti"204.
Jo prije donoenja uredbe koja je odreivala status pripadnosti PTB-u kao dijelu elitizma ustakih asnika, posebnim
je odredbama reguliran prijem pojedinih istaknutih ustaa (iznimno, iz posebnih razloga") ili ustaa koji su bili i izvan UVa, u Bojnu Glavnoga ustakog stana (kasnije Poglavnikovu tjelesnu bojnu), kao to je bio Juco Rukavina (Nikola Rajkovi,
Antun Podgorelac, Stjepan Faber, Vjekoslav Ivankovi ili Stjepan iprak)205, ili kasnije dr. Mile Budak koji je promoviran u
ustakog bojnika - lijenika u PTB-u. Prema odredbi od 21. oujka 1942. kao pripadnici PTB-a primljeni su generali Ivan
Perevi, predstojnik Poglavnikova vojnog ureda, i Vilko Begi, dravni tajnik Ministarstva hrvatskog domobranstva (obo
203
Slubeni Viestnik Ustake vojnice, Zagreb, 1. lipnja 1942., broj 3, 32.-33.
204
Slubeni Viestnik Ustake vojnice, Zagreb, 1. lipnja 1942., broj 3, 33.
205
135
jica kao ustaki pukovnici}, zatim pukovnik Juco Rukavina kao zapovjednik UV-a, dvojica istaknutih duhovnika (fra Dioniz
Jurev i fra Justin Medi), naelnik grada Zagreba Ivan Werner, pukovnik Adolf Sabljak, ministri Lorkovi i Puk, jedan broj
vladinih dunosnika pa ak i Viktor Rebeniak, upravlja samovoza, a na kraju i Vinja i Mirjana Paveli (Svi gore pripad
nici PTB imaju pravo nositi oznake, odredjene za ustae, koji su djelovali u inozemstvu"). Krajem travnja 1942. jedan je broj
niih asnika dobio unapreenja u vie inove kod PTB-a206.
Na isti nain i zbog posebnih razloga (za osobitu iskazanu ustaku sviest") 13. listopada 1941. Sveuilina sat u Zagre
bu uvrtena je u Poglavnikovu tjelesnu bojnu i pretvorena u Pripremnu sat te bojne. Ljudstvo ove sati unaprijeeno je u
doasnike inove. Ustaama ove sati imalo se uraunati kao odsluenje vojne obaveze vrieme koje su proveli kao djelatni
ustae" u Vojnici, a prema odredbi od 17. oujka 1942. godine207.
Poglavnik je 28. srpnja 1943. posjetio skupinu od oko 300 ustakih emigranata iz predratnog razdoblja, kao i pripadni
ka PTS-a. Njemake procjene istaknule su da je od oko 500 ustakih emigranata navodno u borbama u Bosni palo ili teko
ranjeno oko 200208. Na taj je nain odao posebno priznanje ovoj elitnoj skupini pripadnika Ustake vojnice i uope pokreta.
ODLIKOVANJA ISTAKNUTIH PRIPADNIKA

Ve su prve borbe i razliite akcije na trenu pokazale hrabrost i rtve pojedinih pripadnika Vojnice. Zato se ve od poetka
1942. poeo odreivati sustav odlikovanja.
Tijekom oujka 1942. ustanovljen je Ustaki spomen znak. Postrojbama Vojnice upuen je dopis da se dostave imena poje
dinaca koje bi se odlikovalo ovim znakom, s kratkim opisom zaslunog rada209.
Prva odlikovanja Poglavnik je pripadnicima Vojnice podijelio 24. travnja 1942., potpukovnicima Francetiu i Mokovu.
Prvome za organiziranje ustakih postrojbi u Sarajevu i akciju provedenu u istonoj Bosni, a drugome za ienje Korduna
od pobunjenika. Odlikovan je i satnik Boban, takoer za rad u istonoj Bosni. Posthumno su odlija dodijeljena satniku
Miji Babicu i zastavniku Antunu Podgorelcu. Prvome za njegov predratni rad poam od godine 1928", a obojici za hrabro
dranje u borbi kod Stolca 3. srpnja 1941. gdje su obojica i nastradali210.
206
207
208
209
VA, fond NDH, k.H4B, 18/9-1.
210
136
Dana 9. svibnja 1942. zakljueno je da u postrojbama UV-a imade veliki broj astnika, doastnika i arkara, koji su se
naroito iztaknuli u borbama protiv etniko-komunistikih banda, pa i svoje ivote rtvovali. Da bi ovakovi borci za svoju
hrabrost i portvovanje u borbi za svoju Domovinu dobili vidljiv znak, zapovieeno je da se pri satovima osnuju povje
renstva, sa zadatkom objektivnog i savjesnog izpitivanja i predlaganja za odlikovanja onih, koji su to zaista zasluili"211.
Ustanovljeni su Ratni spomen znak sa grbom i Ratni spomen znak bez grba.
Prvi znak dobili su od viih asnika pukovnik PTB-a Tomisav Serti, pukovnik Martin Chramosta, dopukovnici Dragutin
Vlai, Josip Majeti i niz niih asnika. Drugi je dodijeljen dopukovnicima Milanu pl. Popoviu, Jurju Pajdakoviu, Milanu
trkancu, Mihovilu Sertiu i dr. Petru Berkoviu, kao i veem broju niih asnika212. U sljedeem krugu Ratni znak s grbom
dobili su pukovnik Franjo Lukac, dopukovnik Vladimir Rogoz, satnik PTB-a Marjan Paveli, satnik Mihovil imi i drugi213.
Kasnije je odlikovan, za operacije u 1941. i one tijekom prve polovine 1942., jo jedan dio ustakih asnika. Tako su Voj
niki red eljeznog trolista IV. stupnja dobili potpukovnik Vladimir Gali, bojnici Milan uletni i Ivan Hrko, satnik PTB-a
Nikola Orekovi, natporunik Franjo Sudar, satnik Zlatko Bednjanec i Vladmir Majer. Veliku srebrnu kolajnu Poglavnika
Ante Pavelia za hrabrost dobili su vodnik Tomo Kesi, satnici Slavko Bednjanec i Milivoje liari, bojnik Mladen Serti,
a potom satnik piro Doni, natporunici Ante Mami, Mile Cvetkovi i Stjepan Novak, porunik Ivan libar te zastavnici
Hajrudin Beirovi i Juraj Agras. Malu srebrnu kolajnu Poglavnika Ante Pavelia za hrabrost dobilo je jo 25 starjeina,
zatim Bronanu kolajnu Poglavnika za hrabrost daljnjih 36 asnika i doasnika214. Kasnije je tijekom rata uslijedilo redo
vito dodjeljivanje pojedinih vojnikih odlija. Jedan dio podijeljen je i posthumno za djela poevi od kraja lipnja 1941. pa
nadalje do kraja 1942. godine215.
Tijekom 1942. u vie navrata pohvaljivane su i mnoge postrojbe ili pojedini zapovjednici Pohvalnim priznanjem Zapo
vjednika UV-a, za djela u borbi ili uredan vojniki red. Meu njima su i zapovjednik sati Banjaluke bojne, zastavnik PTB-a
Batini, ustaka straa u Maksimiru, pripadnici Stoerne sati, 29. sati, 1. sati VII. bojne, 3. i 4. sati IV. bojne i tako dalje.
Poglavnik je na prijedlog Glavara stoera UV-a Za hrabro i junako dranje u borbama protiv komunista na poloajima u
Blincu, Gvozdanskom i Zrinu" izrazio 16. sati UV-a Pohvalno priznanje 5. oujka 1942. godine216.
Za pripadnike UV-a, a posebno Crne legije, ustanovljen je prestini znak" za borbe u istonoj Bosni i pohod prema
Drini 1942. godine. Uglavnom, ovaj znak mogli su nositi pripadnici postrojbi koje su sudjelovale u tom pohodu, a to su
211
VA, fond NDH, k.H4c, 59/4-1; 114c 6/7-1.
212
VA, fond NDH, k,114B, 2/10-1.
213
VA,fondNDH,k.ll4B, 10/10-1.
214 Zapovjednik II. ustake bojne, zato to je u mjesecu srpnju 1941. iz vlastitih pobuda postrojio ustaku bojnu u Nevesinju, vodio borbe, branio
taj grad i bio dva puta ranjen.
215
Slubeni Viestnik Ustake vojnice, Zagreb, 5. kolovoza 1942., broj 6.; Isto, 15. rujna 1942., broj 9.
216
137
bile I. ustaka bojna (prvo u I. zdrugu, potom od listopada 1942. u V. zdrugu), II. bojna prometnih zdrugova i Pripremna
bojna grada Sarajeva. Ovaj znak bio je izraen tako da svojim elementima (znak NDH, U, bode, tok Drine) prikazuje po
seban simbol pohoda na Drinu, a zbog specifinosti rata i ograniena broja nositelja sauvan je u veoma malom broju do
dananjih dana217. Motivi ovoga pohoda uli su i na potanske markice, a i na druge naine bio je prisutan u javnosti, moda
najvie kroz fotografije.
Dio asnika Ustake vojnice pripadao je udruenju nositelja Godita eljeznog trolista". Ovo udruenje imalo je 17.
svibnja 1944. svoj godinji sastanak u prostorijama zastavnikog teaja UV-a218. U ovom razdoblju dodjeljivana su razliita
odlija koja se mogu pratiti kroz Vjesnike naredbi pojedinih zdrugova UV-a. Pred sam kraj rata, ujedno i postojanja NDH, a
na dan 10. travnja 1945., velik broj vojniara i doasnika UV-a dobio je za aktualna i ranija istaknuta djela u kojima su bili
ranjavani pozlaenu" ili eljeznu" ranjeniku kolajnu s jednom (dvije ili tri) plavom prugom na vrbci". One su podijeljene
na osnovi osnutka Ranjenike kolajne" od 8. travnja 1944. i propisnika za njeno dodjeljivanje219.
Iako se pridavalo dosta znaaja odlikovanju i pohvalama istaknutih pripadnika, izgleda da njih nikada nije bilo dovoljno
ili makar ne za one kojima je to bilo najpotrebnije. Tako jedna procjena iz VII. zdruga 1944. govori: Mnogo se doastnika
istaklo u borbama po svojoj hrabrosti, no nai zapovjednici nisu nikada nikome davali priznanje, pa do borbe u Oklaju nije
po stoeru VII sdruga nitko odlikovan niti predloen za odlikovanje, dok je bilo i doastnika i vojniara, koji su to barem za
hrabrost zasluili"220.
POPUNA LJUDSTVOM POSTROJBI USTAKE VOJNICE

Nakon proglaenja NDH poduzete su mjere da se dotadanji vojni obveznici Jugoslavenske vojske, kao i priuvnici i kadrovici uvrste u redove nove hrvatske vojske. Meutim, ove mjere odnosile su se samo na osobe hrvatske nacionalnosti, uklju
ujui tu i muslimane kao Hrvate islamske vjeroispovijedi. Takoer, prema naredbi zapovjednitva njemake 2. armije, iz
zarobljenitva je zapoelo putanje svih vojnih lica hrvatske nacionalnosti221.
U svojoj poetnoj fazi Ustaka se vojnica popunjavala dragovoljcima. Odpust i primanje astnika, doastnika i arkara u
Ustaku vojnicu vri Glavni stoer UV. Prvenstveno se primaju neoenjeni a samo izuzetno oenjeni koji su se pokazali kao
217
Prema Propisniku, objavljenom u Vjestniku Ministarstva oruanih snaga 31. srpnja 1943., 633.; T. Aralica, n.dj., 163.
218
VA fond NDH, k.H4B, 19/10-8.
219
220
HDA, 013.4.5. 66-67.
221
Nikica Bari, Ustroj vojske Domobranstva Nezavisne drave Hrvatske, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2003., 414. i 418.
138
vrsni u dosadanjem zvanju i ivotu". Prema zakonskoj odredbi o sastavu i djelovanju ustakog pokreta od 23. lipnja 1941.
smatra se djelatna sluba u ustakim djelatnim bojnama (ista) kao odsluena u Domobranstvu.
Sluba u Ustakoj vojnici definirana je na sljedei nain: Svi mladii od 18-25 god koji nisu sluili u Hrvatskom do
mobranstvu, a dobrovoljno se javljaju u Ustaku vojnicu, moraju dati pismenu obavezu da e sluiti najmanje 2 godine u
redovitoj djelatnoj bojni. Ta im se sluba uzima u obzir kao da su sluili u Hrvatskom domobranstvu (odredba poglavnika
od 21 lipnja 1941). 0 odpustu iz UV odluuje Glavar stoera UV na temelju priedloga predpostavljenog zapovjednika, od
nosno rijeenja nadlenog suda. Prema tom svi oni, koji nisu iz bilo kojih razloga odsluili svoju obavezu (vojnu dunost) u
vojnici, upuuju se nadlenom popunidbenom zapovjedenitvu Hrvatskog domobranstva radi dosluenja"222.
Predstavnici Domobranstva 29. kolovoza 1941. odrali su sastanak s predstavnicima Glavnog stoera UV-a pa je dogo
voreno da se Vojnica popunjava dragovoljcima koji imaju preporuku ustakih logornika. Posebno ustako povjerenstvo
trebalo je obaviti lijeniki pregled dragovoljaca za Ustaku vojnicu, o emu je trebalo obavijestiti domobranska popunidbena zapovjednitva. Ako je neki pripadnik Ustake vojnice otputen prije nego je odsluio dvogodinje obvezno djelatno
razdoblje, morao je ostatak razdoblja odsluiti u Domobranstvu. Odreeno je da e Ustaka vojnica osnovati ustake pri
premne bojne, sline domobranskoj priuvi (do 32. godine ivota), nakon ega bi pripadnici Ustake vojnice uli u domo
bransku priuvu223.
Definirano je da svaki onaj pripadnik ustakog pokreta koji ne slui u djelatnoj Ustakoj vojnici ili nije udijeljen u nje
zinim pripremnim postrojbama, duan je bezuvjetno sluiti u Domobranstvu po odredbama zakona o Hrvatskom domo
branstvu, ili djelatno ili u priuvama, pa moe prema tome biti pozvan i na vojne vjebe. Udjelba ustaa u postrojbama
izvan Ustake vojnice u svojstvu logornika, tabornika i si. nije oslobaala takve osobe od njihovih obveza prema navede
nom zakonu. Ustaom koji ne treba sluiti u Domobranstvu priznat e se samo onaj koji doprinese, im bude pozvan na
slubu u Domobranstvu, valjanu potvrdu svojega pretpostavljenog zapovjednika postrojbe UV-a224. Glavni stoer UV-a
upozorio je 3. prosinca 1941. da i pored ranijih zapovijedi nitko nema pravo odputati ljudstvo iz pojedinih jedinica, ve
si to pravo pridraje propisani. Ljudstvo bez naroitog razloga ne predlagati za odpust".
Uspostavljen je, potom, i postupak pri otputanju novaka iz UV-a i njihova upuivanja u jedinice Domobranstva radi
dosluenja obvezatnoga djelatnog sluenja vojnog roka225. Takoer je bilo zabranjeno bilo da se asnici, doasnici i arkari
otputaju svojim kuama u ustakim odorama po odsluenju svog roka, vjebe ili pri dopustu po kazni.
222
223
N. Bari, Domobranstvo, 424.-425.; D. Marijan, Ustake vojne postrojbe, 84.
224
225
139
Ustake pripremne bojne nastale u 1942. bile su poseban sluaj ako se razmatra nain popune (pa i kadrovska struktu
ra) UV-a. Ove postrojbe bile su popunjene ili mlaim ili pak starijim goditima od djelatnih bojni Vojnice.
Tako je 33. pripremna bojna (o kojoj je sauvano dosta arhivskog materijala) imala starije ljudstvo u rasponu od 30 do
46 godina, s obiteljima i potpuno neadekvatna za borbenu upotrebu, iako je tijekom druge polovine sudjelovala intenzivno
u borbama, i to na sasvim drugom dijelu Hrvatske od onoga gdje je mobilizirana. Osjeka pripremna bojna najveim dije
lom popunjena je iz najsiromanijeg dijela graanstva, slabo naoruana i slabo plaena za arkarske" poslove. Primali su
dnevno po 30 kuna pa je zapovjednik bojne u jednom izvjeu od 15. lipnja 1942. naglasio da se tim novcem njihove obitelji
ne mogu prehraniti, jer imaju uglavnom od dvoje do petero djece. Svaki dan na desetke njihovih ena dolazi po pomo"
koju on ne moe dati, jer su sva dravna i privatna poduzea odbijala isplatiti bilo kakvu pomo ustaama dok su na terenu.
Poduzea su se striktno drala odredbe po kojoj su duna platiti samo 28 dana226.
S druge strane, jedan dio (mlaeg) ljudstva u pripremnim postrojbama u njima je traio utoite od mobilizacije u
Domobranstvo kao redovnu vojsku NDH. Sluaj Pripremne bojne Gri o ovome dobro svjedoi. U srpnju 1942. njen se
zapovjednik alio na sve raireniju pojavu izbjegavanja vjebi i donoenje upitno vrijednih lijenikih nalaza kao oprav
danje. Takva izmotavanja od dunosti uestala (su) od kada se je proulo, da e bojna poeti vriti straarsku slubu".
Ovaj zapovjednik nije tedio rijei kritike na takve pojave: Sramota je i kukavtina ispirivati se Hrvatstvom i Sokolstvom,
poloiti ustaku prisegu, a kad treba vriti dunost i rtvovati malo slobodnog vremena, onda uzmicati uz razne izgovore.
Jasno je, da su takvi pristupili u nau bojnu samo da bi bili zatieni od vojne dunosti u drugim jedinicama, raunajui
s tim da u bojni Gri osim koje parade nee imati drugih dunosti, a u koliko bi takve i bile, da e lahko i tim dunostima
izbjei. Zakonskom odredbom o preureenju Ustake vojnice odredio je Poglavnik, da se u ustaku vojnicu stupa dobro
voljno. Kad je netko dobrovoljno stupio u vojnicu,
a toste Vi svi, onda mora i svedunosti bezuvjetno vriti,
obavezao prisegom, a prisegu je do sada svaki poten Hrvat drao.
Ista zakonska odredba
jer sena to
odreuje, da jepripadnitvo
Ustakoj vojnici doivotno i da prestaje jedni smru, odpustom ili premjetanjem u drugu postrojbu. Sve one, koji e od sad
izbjegavati dunostima i s tim kriti ne samo stegu, nego dapae i poloenu ustaku prisegu, upozorujem da u se s ovlau
kanjavanja sluiti, a osim toga u dotine staviti na raspolaganje drugim postrojbama"227.
Prema sauvanim dokumentima vidi se da je u postrojbama postojao znaajan broj malodobnika koji su se uvukli u
Ustake redove bilo da su ostali bez roditelja, bilo pred redarstvom, koje ih trai zbog skitnje", kako je ocijenjeno u jednom
dokumentu iz oujka 1943., zapovjednici postrojbi su upozoreni da ustaka vojnica nije niti sirotite niti sklonite za
takove malodobnike". Njih je trebalo smjesta otpustiti kuama, odnosno u sluaju da su bez roditelja ili da nemaju kamo,
uputiti ih u Zapovjednitvo UV-a228.
226
227
228
140
U 1942. godini provedene su promjene u novaenju za Ustaku vojnicu pa se otada novaenje za Domobranstvo i za
ustake postrojbe provodilo objedinjeno, a novaci su dobili pravo da se dragovoljno odlue jesu li za odsluenje obveznoga
djelatnog razdoblja u sastavu Ustake vojnice. Ta promjena bila je povezana prelaskom poslova Zapovjednitva Ustake
vojnice u djelokrug Ministarstva domobranstva, a potom i stavljanja djelatne Ustake vojnice pod zapovjednitvo Glav
nog stoera Domobranstva. Krajem 1942. provedeno je novaenje mladia 1923. godita, potom sredinom 1943. i godita
1924., odnosno krajem ljeta iste godine mladia 1925. godita. Novaci su mogli birati ele li sluiti u Domobranstvu ili
Vojnici. Ako su izabrali rok u Vojnici, onda su upuivani u I. i II. novaku bojnu229.
Kao i u drugim aspektima, ratna realnost nosila je probleme oko popune ljudstvom. Kvaliteta pa esto i kvantiteta nisu
bile adekvatne oekivanjima i potrebama ustakih postrojbi. Prema izvjetaju zapovjednika XVII. bojne, satnika liaria:
Svi arkari su slabo tjelesno gradjeni, te sam miljenja, da je potrebna komisija za ponovni pregled"230. Kako je rat uzimao
maha, a ustake snage angairane u pojedinim tekim borbama, bilo je i pokuaja da se izbjegne daljnja sluba. Prema iz
vjetaju XX. bojne iz 1942. pojavljivali su se sve ei i ei sluajevi da arkari putem svojih roditelja a i oni sami, mole
odpust iz ustake vojnice, kao jedini hranitelji. Kod mnogih molbi je utvrdjeno, da navodi molbama ne odgovaraju". Upo
zoreni su svi zapovjednici da ve prilikom samog novaenja arkara u UV ne primaju one za koje su utvrdi da su jedini
hranitelji"231.
S druge strane, oito je da je bilo sluajeva divljeg novaenja". Prema zapovijedi Zapovjednitva Ustake pripreme UV-a
od 11. prosinca 1942. zabranjeno je divlje novaenje. Zapovjednitvo ustake pripreme imalo je preuzeti novaenje i po
punu djelatnicima i priuvom za sve postrojbe UV-a. Sa pozivom na ovu zapovied zabranjujem [pukovnik Servatzy zapovednik Ustake pripreme) svako dalnje samostalno i samovoljo novaenje za bilo koje postrojbe u sastavu Zapovjednitva
ustake vojnice. Stoerna i sva ostala zapovjednitva Ustake pripreme moraju sa pozivom na ovu zapovied sprieiti svako
dalnje divlje novaenje i pozivanje u ustaku vojnicu"232. Na tragu zabrane divljeg novaenja (1942.) moe se razumjeti i
sluaj novaenja rudara u ustake postrojbe. Glavni ustaki stan ve je u nekoliko navrata primio pritube pojedinih domo
branskih zapovjednitava da izvjesne ustake jedinice pozivaju pripadnike povojnienih rudnika, dakle domobrane rudare
229 N. Bari, Ustroj vojske Domobranstva, 428.-429. Kako je bilo sluajeva pogrenog tumaenja propisa u vezi mazdi i beriva, i sluajeva pogrene
isplate arkarima i doastnicima UV, odreeno je koliko pripada ustaama - arkarima i doastnicima: arkarima i doastnicima koji nisu daljesluei pripalo je dnevno: arkarima i pitomcima kole lOKn, dorojniku 12,50Kn, rojniku 15Kn, dovodniku 17,50Kn, vodniku 20 Kn. Osim toga
imaju napried navedeni pravo na posebni doplatak i to 'na enu': 20 Kn 'na svako diete 9, 'na roditelje u koliko je hranitelj', mjeseno 800 kn. Daljeslueim doastnicima pripadaju sliedea beriva; rojniku mjeseno 1.800Kn, dovodniku 2,000 i vodniku 2.300 Kn. Osim toga pripada oenjenima
dodatak 'na enu i djecu' mjeseno: za prvo diete 200, drugo 250, tree 300, etvrto 350, peto 400, esto 450 i za svako daljnje dijete 500". Slubeni
Viestnik Ustake vojnice, Zagreb, 1. lipnja 1942., broj 3.
230
VA,fondNDH,k.ll4c, 26/1-3
231
232
VA, fond NDH, k.H4b, 23/9-1; 114c, 42/7-1.
141
na none slube, kao osiguranje pojedinih mjesta od iznenadnih napadaja partizanskih bandi. Nareeno je da se ti rudari
ne uzimaju u none ophodnje pripremnih bojna233.
Sredinom prosinca 1942. Zapovjednitvo UV-a stavilo je na raspolaganje Domobranstvu za priuvu ljudstvo Ustake
pripreme pri velikim upama koje nije udovoljavalo zahtjevima za djelatnu slubu u UV-u. Dio ljudstva trebalo je ostaviti
radi popune, odnosno smjene priuvnika u djelatnim postrojbama. No vee pritube s domobranske strane odnosile su se
upravo na raspored ljudstva za popunu postrojbi. Navoeno je da lokalne organizacije ustakog pokreta u biti predstav
ljaju sklonite za ljude koji su izbjegavali slubu u Domobranstvu. U prosincu 1942. pripremna bojna u Bjelovaru imala je
na svome popisu 3.130 ustaa. Nakon odluke da se ta bojna prevede u djelatni status kao XXXVII. bojna, u nju je odreeno
1.000
ustaa, dok je njih 400 stavljeno na raspolaganje Domobranstvu. Ovakav raspored 1. pjeaka divizija ocijenila je kao
nepravilan, ukazujui na oko 1.730 ustaa koji na ovaj nain izbjegavaju slubu u Domobranstvu. Pojedina domobranska
zapovjednitva ocjenjivala su ustae u pripremnim bojnama najgorim karakteristikama, kao snage bez ikakve vrijednosti i
koje su siguran rezervoar iz koga se partizani naoruavaju"234.
U sijenju 1943. Zapovjednitvo UV-a reguliralo je nain sluenja priuvnika u ustakim postrojbama. Njih je trebalo po
zivati u sluajevima da se postrojbe Ustake vojnice ne mogu popuniti dragovoljcima do ustrojbenog sastava. Priuvnike,
doasnike i vojniare roene 1910. i mlae moglo se pozivati na izvanrednu djelatnu slubu na neodreeno vrijeme samo
u borbene postrojbe, a nikako u posadne. Godita od 1900. do 1909. sluila su u sluaju pozivanja tri mjeseca u borbenim,
odnosno est mjeseci u posadnim postrojbama, no njih se trebalo pozivati samo u sluaju da nema dovoljno ljudstva godi
ta 1910. i mlaih. Isto je vrijedilo i u sluaju pozivanja priuvnih asnika do 1909. godita. Ljudstvo od 1910. godita ilo
je u borbene postrojbe. Pozivanje je bilo na neodreeno vrijeme. Vojniari koji su odsluili svoje redovne dvije godine, a
nisu traili otputanje iz Vojnice, prevoeni su u priuvu i zadravani su u postrojbama. Oni koji su odsluili redovni rok i
zatraili otpust, stavljani su pod zapovjednitvo Ustake pripreme i njih se moglo angairati po potrebi slube235.
Nakon ukidanja ustake priuve s poetka 1943. i dalje su ponavljani sluajevi izbjegavanja dunosti. Dio ljudstva pu
tem potvrda uspijevao je izbjei sluenje, kako u Ustakoj vojnici, tako i u Domobranstvu. Stoga je zapovjednitvo Vojnice
3. svibnja 1943. zapovjedilo da se takvi pokuaji suzbiju, a takvi prekritelji stave na raspolaganje domobranskim popunidbenim zapovjednitvima.
233
VA, fond NDH, k.H4b 15-2-1
234 D. Marijan, Ustake vojne postrojbe, 119. Registrirano je takoer da se na prostoru II. zone ljudi na naki nain tajno novae u postrojbe UV a
pod formom prikljuenja ljudi za miliciju".
235
142
Slino je ponaanje pratilo i dio kasnije osnovanih ustakih posadnih bojna, gdje je dio ljudstva na svaki mogui nain
koristio blizinu rodnog praga za izbjegavanje svojih obveza, a esto na tetu veeg djela postrojbe. Nastojanja da se ostane
blizu kunog praga pratila su inae Vojnicu do kraja njezina postojanja.
I u stajaim zdrugovima dolazilo je do zlouporabe po pitanju udjele ljudstva. Stoga je stoer Ustake vojnice 11. prosinca
1943.
zapovjedio da se ponovno podvrgne lijenikom pregledu pomono osoblje koje je do 1. lipnja 1943. oglaeno za tu
vrstu slube. Nakon izvrena pregleda, sposobne za borbenu slubu trebalo je raspodijeliti na borbene dunosti u dotinim
postrojbama. Sposobno pomono ljudstvo koje je bilo na straarskim i slinim poslovima u Zagrebu, trebalo je dodijeliti
Zagrebakoj ustakoj posadnoj bojni, odnosno njenoj borakoj satniji. Dio sposobnih roenih 1914. i mlaih mogao se za
drati krae vrijeme na neborbenim dunostima, sve dok se ne nae zamjena za njih236.
Za popunu snaga PTS-a u drugoj polovini 1943. sva popunidbena zapovjednitva (osim triju u Lici i Dalmaciji) trebala
su odvojiti po 230 novaka, tako da se osigura najmanje 3.000 novaka za popunu ove postrojbe. U prvome redu trebalo je
uzeti u obzir mladie koje su preporuili predstavnici ustakog pokreta, a ostale su trebali izabrati ustaki izvjestitelji od
novaka odreenih za Domobranstvo. Ovo je pokazatelj promjene u nainu popune ove najelitnije ustake postrojbe. Od na
stanka 1941. njegove redove popunjavali su najodanije ustae, u samom poetku veinu su inili emigranti-ustae, oni koji
su se istakli svojim radom prije 1941., kao i druge paljivo birane osobe. Zato je popuna PTS-a uglavnom bila ograniena.
No sada, proirenje sastava PTS-a novim postrojbama dovelo je do potrebe za veim brojem novog ljudstva. Zato je dolo
do odustajanja od prvobitna naina popune provjerenim i ustaki nastrojenim ljudstvom i prelo se na obine novake, iste
kao i za druge dijelove oruanih snaga. Bilo je sluajeva da se ovako izabrani novaci ponu kolebati zbog raznih razloga
pa i iz straha od partizanske odmazde nad njihovim obiteljima. Zato je zapovjednitvo PTS-a naglasilo da se tim novacima
treba objasniti da sluba u PTS-u nije dragovoljna, nego se za nju odreuje kao i za slubu u Domobranstvu. Sukladno tome
njihove je molbe za odlazak u Domobranstvo trebalo odbiti i skrenuti im pozornost na injenicu da vlasti NDH ine sve
potrebne mjere da zatite novake i njihove obitelji od moguih partizanskih napada237.
Krajem 1943. poele su pripreme za novaenje 1926. godita, a trebalo je izvriti novaenje jo i onih mladia 1922. 1925. koji nisu bili unovaeni. Mladie unovaene za UV trebalo je uputiti u najblii ustaki stajai djelatni zdrug. Ponovno
je dio novaka odreen za popunu PTS-a, a prema sporazumu Zapovjednitva PTS-a i Ustrojstvenog odjela Glavnog stoera
OS-a. Ukupno je od novaka 1926. godita trebalo za PTS izdvojiti 1.360 novaka, ali nije ih trebalo odreivati od onih koji su
se izjasnili za UV, ve od onih koji su eljeli sluiti u PTS-u, pa potom od tjelesno i duhovno najkvalitetnijih preostalih no
vaka. Tijekom ovog novaenja izdane su i nove odredbe za novaenje u Ustaku vojnicu. O njima su trebali brinuti ustaki
izvjestitelji u popunidbenim zapovjednitvima.
236 D. Marijan, Ustake vojne postrojbe, 84.-85. Rok za provedbu bio je 10. sijenja 1944. godine.
237 N. Bari, Ustroj vojske Domobranstva, 430.; D. Marijan, Ustake vojne postrojbe, 86.
143
Nakon raspremanja zapovjednitava Ustake pripreme, stoernih i logorskih zapovjednitava napravljen je novi nain
novaenja dragovoljaca za UV i PTS. Pisana molba dostavljala se mjesnom Domobranskom popunidbenom zapovjednitvu
s potrebnim prilozima. Novaci za Ustaku vojnicu trebali su se javiti dragovoljno. Morali su biti Hrvati arijevskog podrije
tla, nekanjavani za neasni in i s preporukom ustakog pokreta da je vrijedan slube u Ustakoj vojnici (ako je molitelj
zadovoljavao tjelesne uvjete i s visinom od najmanje 165 cm mogao je sluiti u PTS-u; tada bi se on slao u Doknadnu bojnu
PTS-a u Zagreb, a ostali za UV slani su u II. novaku bojnu u Osijek)238.
Novaci - muslimani mogli su se dragovoljno prijaviti za Ustaku vojnicu, a od preostalog broja trebalo je izdvojiti polo
vinu za SS-ove postrojbe, a drugu polovinu udijeliti domobranskim postrojbama.
Sluba u Ustakoj vojnici izjednaena je sa slubom u Domobranstvu, ali je drana dragovoljnom, a ne obveznom. Dra
govoljci za UV imali su pogodnosti da se za vrijeme sluenja obveznoga djelatnog razdoblja jave u doasniku kolu pa su
nakon odsluenja obveznoga djelatnog razdoblja mogli ostati u Ustakoj vojnici kao djelatni doasnici. Bilo je predvieno
da se nakon pet godina slube djelatnog doasnika mogla traiti otpremnina, a nakon deset godina i mirovina. Moglo se
raunati i na druge pogodnosti pri stupanju u dravne slube, kao npr. u Orunitvo, redarstvo, rizniku slubu, dravne
eljeznice i tako dalje239.
Na prijelazu iz 1944. u 1945. godinu zapoelo je novaenje mladia godita 1927., a od sijenja 1945. i mladia 1928.
godita, dakle sedamnaestogodinjaka. Tada je za prijem novaka bila odreena 16. hrvatska divizija, gdje bi se provela
pjeaka obuka, a potom izvrio raspored po postrojbama, ukljuujui i PTS240.
Meutim, kod postrojbi na terenu stanje je bilo daleko od adekvatne popune. Naprimjer kod VII. zdruga tijekom 1944.
popuna ljudstvom vrila se pozivanjem na djelatno razdoblje ili vojnu dunost. Ona je na terenu nedostatna, jer imade
veoma malo slobodnih obveznika. I tu su si ljudi znali pomoi, pa kad su bili pozivani svi su navrli s pustim potvrdama nje
makog zapovjenditva, da su zaposleni kod Nijemaca, to u mnogim sluajevima nije odgovaralo istini". Kod popune na
terenu smetnje je radilo i samo Popunidbeno zapovjednitvo... Ljudstvo se uglavnom sastojalo od ljudi onoga kraja, bilo
da su ve od prije bili u IX pripremnoj bojni, ili su pripadnici razliitih drugih postrojbi, koji su dolazili na dopust u svoj kraj
da se vie ne vrate u jedinicu". Tako je, naprimjer, postojala itava takozvana Jurina satnija" porunika Merkia, sastav
ljena kompletno od samih bjegunaca iz drugih postrojbi. I on sam bio je bjegunac iz II. hrvatske legije241.
238
Od 3. kolovoza 1943. obje novake bojne: I. bojna u Osijeku i II. bojna u Hrvatskim Karlovcima ule su u sastav PTS-a.
239
N. Bari, Ustroj vojske Domobranstva, 431.-432.; D. Marijan, Ustake vojne postrojbe, 85.-86.
240
N. Bari, Ustroj vojske Domobranstva, 433.
241
HDA, 013.4.5. 63.
144
Na razini Stoera UV-a (11. srpnja 1944.] zakljueno je: Prigodom pozivanja i upuivanja na sluenje obavezatnog dje
latnog razdoblja i u izvanrednu djelatnu slubu, od strana popunidbenih zapovjednitava jo uvijek se dogadjaju pogreke,
koje su u protivnosti sa izriitim zakonskim odredbama o oruanoj snagi N.D.H i drugim postojeim propisima i izdatim
zapovjedima. Tako ima sluajeva, da su pojedini upueni na sluenje obavezatnog razdoblja mjesto u izvanrednu djelanu
slubu, ili pak obratno, te se u postrojbama Ustake vojnice jedni vode kao djelatnici na odsluenju obvezatnog djelatnog
razdoblja i ako se imaju smatrati priuvnicima, dok se drugi vode kao priuvnici u izvanrednoj djelatnoj slubi, a imaju se
smatrati djelatnicima na odsluenju svog obavezatnog djelatnog razdoblja".
U Zakonskoj odredbi o oruanoj sili NDH u tom pogledu previene su odgovarajue odredbe: Da stvarna obveza poi
nje 1. sienja one godine kalendarske, u kojoj mladi navrava 21. godinu ivota, a svrava se one godine u kojoj navrava
23. godine, dok pak onaj obveznik, koji ne dodje na stavnju u obavezno stavno doba ili koji osujeti novaenje, ostaje stavno obavezan do konca one godine u kojoj navrava 38. godinu ivota. Meutim zbog iznimnih ratnih prilika, Zakonskom
odredbom (iz 1943] izmenjena je stavna obaveza mladia i ova odpoinje sa godinom u kojoj ovi navravaju 18 (a ne vie
21] godinu ivota". Takoer, dragovoljci su sluili u djelatnom staleu dvije godine.
Ovim je regulirano sluenje obveznoga djelatnog razdoblja: svi unovaeni, dragovoljci od 18 godina, oni kojima je uki
nuta pogodnost izdravanja obitelji, svi oni kojima je ranije odgoena sluba po isticanju odgode, neposlunici - bjegunci i
svi koji su dobili dravljanstvo NDH, a nisu ispunili sluenje vojnog roka u svojoj dravi zakljuno s 42 godinom.
Takoer je predvieno izdravanje izvanredne vojne slube na koje se upuuju, oni koji su odsluili obvezno djelatno
razdoblje, prevedeni u priuvu i ostaju u istoj postrojbi na odreeno vrijeme, svi oni koji su ranije bili izdravatelji obitelji,
oni koji su bili pronaeni kao nesposobni za vojnu slubu, pa sada pronaeni kao sposobni, oni koji su bili neposlunici bjegunci do 38 godine, takoer i oni s dravljanstvom do 42 godine242.
Mimo redovnog procesa novaenja, krajem 1944. popuna ustakih postrojbi prilagoena je krajnje nepovoljnoj ratnoj
situaciji u NDH. U ovom razdoblju ukljuivani su u postrojbe UV-a svi raspoloivi i za slubu sposobni mukarci. Ulazile su
i razliite snage naoruanog ljudstva, seoske strae, milicije i druge sline postrojbe koje su bile lokalnog tipa. Navedene
postrojbe nisu se smjele vie postrojavati, jer je bilo predvieno da se na svim podrujima pojave regularne snage NDH, a
da se takve postrojbe i grupe uvrste u sastav Vojnice. U ovome se kontekstu moe promatrati i stvaranje Puko-ustakog
zbora, ali i hrvatskih divizija donekle.
Krajem 1944. na podruju istone Slavonije i Srijema ustanovljen je Puko-ustaki zbor generala Metzgera. Problem s
mobiliziranjem ljudstva za njegovu popunu uoen je zbog specifina stanja na ovom podruju, koje je s istoka pritisnuto
partizanima. Evo kako je zapovjednitvo toga Zbora vidjelo problem ljudstva u tom trenutku: Ustanovljeno je do sada, a
primam i nadalje niz obavjetenja da pojedini graani povodom proglasa i obaveza Opeg pukog ustanka savezno pozi
242
145
vu generala Gustovia, a da bi izbjegli sluenja ondje gdje je to potrebno i da se zatite ondje gdje im konvenira, uspjeno
udeavaju, pa ak i za novac i primanjem raznih danas oskudnih potrebtina (ivene namirnice, tvorivo, itd] sa pojedinim
astnicima pa i zapovjednicima primitak u Domobranstvo u razne neborake jedinice, kao na pr. u intendanciju, skladite,
glazbe, itd. Ovo nije pojava samo u Brodu, ve prema dobivenim podatcima ova nemila pojava dolazi do izraaja i u ostalim
mjestima ovog zbornog podruja...". Ovakva je praksa izbjegavanja vojne slube zabranjena243.
Stoer UV-a 6. prosinca 1944. dao je nalog putem okrunice da se pripadnici Ustakog pokreta uvedu u oevidosne
knjige, a potom ako nisu pravovaljanim odlukama angairani u vojnoj slubi, da se pozovu na izvanrednu djelatnu slubu,
naravno ako su bili sposobni. Trebalo je pozvati priuvne asnike/vojne inovnike roene od 1892. i mlae, a onda i osta
le priuvnike, doasnike i vojniare roene 1910. i mlae. Novake koji nisu imali pravovaljanu odluku o odgodi obvezne
djelatne slube, trebalo je odmah pozvati na nju. Uz to je doputeno i novaenje maloljetnika dragovoljaca od navrenih 16
godina u redove Ustake vojnice. Ove najmlae do navrene 17. godine nije trebalo koristi za borbene zadatke. Ove zapo
vijedi imale su kao razlog i reguliranje obveze onih koji su izbjegli pred partizanskim novaenjem u krajevima NDH koje
su ve osvojili partizani244.
Svi za borbu sposobni mukarci godita 1910. i mlaih morali su biti u borbenim dijelovima novih divizija. U neborbenim dijelovima trebalo je rasporediti ljudstvo sposobno za pomonu slubu, odnosno asnike i doasnike sposobne za
uredsku slubu. U nedostatku sposobnog ljudstva bojne postrojbe trebalo je popuniti ljudstvom godita 1909. i starijim, uz
obvezan prethodni odabir. Ljudstvo roeno 1905. i mlae moralo se pozvati u vojnu slubu, osim ako je bilo nesposobno
za istu. Ljudstvo 1900. - 1904. koje nije bilo pozvano u vojsku trebalo je prikupiti racijama, u sluaju da se pojavi opasnost
od mobiliziranja od strane partizana245.
U 1945. godini stanje s popunom ljudstvom bilo je jo tee pa su pojedine naredbe postrojbi govorile ne samo o pro
blemima popune, ve i tendenciji mnogih da pred kraj rata izbjegnu po svaku cijenu slubu u vojsci, ali i o represivnim
mjerama koje su trebale biti provedene.
Prema zapovijedi 11. hrvatske divizije od 26. veljae 1945. (odnosno XVIII. zdruga od 10. oujka 1945.] svi roeni
1910. godita i mladjih, a sposobni za orunu slubu /astnici i doastnici sposobni za ratnu slubu/ imaju se bezuvjetno
nalaziti u borbenim postrojbama. Stoga treba iz svih odredjenih posadnih postrojba u ustanova (skladita, radiona i.t.d.]
odmah povui svu momad u starjeine ovih godina starosti i sposobnosti, kako je iznieto i udieliti u borbene postrojbe
na borbena mjesta. Ovo osobito vai za pisare, teklie, skladitare, i.t.d. na koje mjesto postaviti ranjene i manje sposobne
pripadnike t.j. ono koje je oglaeno za pomonu slubu, a astnici i doastnici za uredsku slubu. U posadnim postrojba
243 VA, fond NDH, k,114B 5/7-1

244 D. Marijan, Ustake vojne postrojbe, 87.-88.
245 D. Marijan, Ustake vojne postrojbe, 87.
146
ma moe sluiti samo ona momad, koja je oglaena za straarsku slubu, a astnici i doastnici oglaeni za etnu slubu,
odnostno mogu sluiti i oni, rodjeni 1909 i stariji, bez obzira na sposobnost. U tome pogledu trebaju zapovjednici osobno
izvriti izbor tako da u borbenim postrojbama budu udeljeni samo najzdraviji i najsposobniji.
Budui da se jo uvijek velik broj obveznika nalazi neopravdano izvan slube u Oruanim snagama ima se postupiti
kako slijedi: Pre svega je to vailo za ljudstvo roeno 1900 do 1904. Za oslobaanje od vojne slube trebali su se iskazati
domobranskim iskaznim listom, 0 kartom izdatom od Minorsa ili potrvdom o nesposbnosti. Takvo ljudstvo je trebalo hva
tati u racijama jedino ako je bila opasnost da ih odmetnici ne mobiliu. Ljudstvo roeno 1905. i neto mladje je trebalo da
se legitime kroz iste dokumente ako nisu sposobni za vojnu slubu. Sve one koji nemaju spomenute potvrde, dokazala,
valja uhvatiti. Sve ljudstvo od 1900. i mladje ukoliko je imalo dokazala od pre 29 X 1943, nisu vredela vie. Njih je trebalo
pohvatati i uputiti na ponovni lieniki pregled radi usposobljavanja za oruanu slubu. Svo ljudstvo koje se uhvati bez
dokazala o vojnoj sposobnosti imalo se straarno sprovesti do XXI zdruga u Zagrebu"246.
KOLOVANJE I USAVRAVANJE ASNIKA I DOASNIKA

Radi stvaranja asnikog i doasnikog kadra 26. svibnja 1941. odlukom Poglavnika ustrojena je astnika i doastnika
kola UV-a. Svrha kole bila je da se uzgoji i izobrazi mladi doastniki odnosno astniki zbor, koji e u razgranjenoj
Ustakoj vojnici sa steenim znanjem i izobrazbom, te sa ustakom duhovnom izgraenou moi vrlo dostojno i koristno
bilo u djelatnom bilo u nedjelatnom slubovanju zadau daljnjeg izobraavanja vojno-ustakog rada na izgradnji i obrani
Nezavisne Drave Hrvatske". kola je primila ustae od 18 do 30 godina koji svojom prednaobrazbom, te svojim moral
nim, domovinskim i ustakim hrvatskim odgojem i svieu daju jamstvo, da e biti dostojni i sposobni za vrenje dunosti,
koja e im biti u ustakom pokretu, a u ustakoj vojnici napose, povjerena". Za zapovjednika ove ustanove naznaen je
potpukovnik Tomislav Serti. Kao pomonik mu je dodijeljen Mijo Seletkovi, koga su navodno svi u koli od asnika zvali
komesar", jer se u Sertievo ustako uvjerenje nije imalo povjerenja. Prema njegovoj izjavi Seletkovi je cijelo ljeto pro
vodio pripreme za kolu, jer je raspolagao materijalnim sredstvima. Izabrao je zgradu, kupio namjetaj, nabavio odjeu,
obuu i opremu, uredio kuhinju i tako dalje. Uz to je sabrano i nekoliko asnika za poslove u koli, kao to su bili Maga,
Joi, Medani, Glaar i tako dalje247.
246
247
Slubeni Viestnik Ustake vojnice, 1. oujka 1942,1.-2.; D. Jug, n.dj., 200.-201.; HDA, fond br. 1561, k.65, 013.4, red. br. 3 (T. Serti).
147
Radi popune asnikog zbora UV-a objavljen je natjeaj za primanje djelatnih asnika, mlaih doasnika u stajae odjele
UV-a (s produenim rokom do 15. srpnja 1941. godine). Zanimljivi su bili uvjeti natjeaja: da je natjecatelj bio uvijek elikhrvat, katolike ili muslimanske vjere", zatim da je priuvni ili djelatni asnik ili ak polaznik bive jugoslavenske kole
priuvnih asnika, koji iz politikih razloga nije priputen polaganju asnikog ispita ili se sada nalazi u koli za priuvne
asnike". Pored uobiajenih zahtjeva da je tjelesno i duevno zdrav te sposoban za asniku siubu, da je stekao potrebnu
graansku naobrazbu i da je prema svome inu adekvatno star. Bilo je i posebnih zahtjeva: da nije kanjen, osim za djela
politike naravi, da je poloio ustaku prisegu prije 10 travnja 1941 ili u koliko nije imao priliku poloiti ustaku prisegu
prije navedenog datuma, da je pripadao ustakom pokretu", kao i da je spreman podvri se svima ustakim propisima i
najstroem ustakom ivotu". Osim ostalih potrebnih dokumenata, kandidati su Zapovjednitvu ustake kole na Markovu
trgu, trebali poslati i svjedobu vladanja od redarstvene oblasti", svjedobu politikog vladanja od mjesnog ustakog
dunosnika sa njegovom preporukom", a kandidat je trebao priloiti vlastoruno pisanu izjavu da je spreman podvri se
svima ustakim propisima i najstroem ustakom ivotu". Za primanje u doasnike vrijedili su potpuno isti uvjeti, s time
da je priuvni ili djelatni doastnik ili kaplar bive jugoslavenske vojske". Doasnici koji se slubom i svojim vojnikim,
moralnim i inim osobinama posebno istaknu, bit e upueni na asnike teajeve i nakon uspjeno zavrenih teajeva, bit
e promaknuti u asniki in.
Ovaj je natjeaj bio raspisan putem dnevnog tiska. Meutim odaziv natjeajima je vrlo slab" pa je natjeaj bio produen
do 15. srpnja. Vjerojatno da je razlog ovako slabom odazivu u tome, to ljudi nisu u dostatnoj mjeri upoznali to je Ustaka
vojnica. Radi toga bilo bi prijeko potrebno, da se ove kole na neki nain medju opinstvom populariziraju". Predloeno je
da se ovaj natjeaj poalje na adrese svih logornika pa da oni dalje upoznaju sve koji bi bili zainteresirani za pristup asni
kom ili doasnikom zboru UV-a. S druge strane, logornici su trebali za sve prijavljene kandidate dostaviti karakteristike iz
kojih je vidljivo zasluuju li ti kandidati po svojim osobinama biti primljeni u kolu Ustake vojnice248.
Klasa s ukupno 92 svrena vodnika-pitomca Ustake asnike kole promaknuta je u in zastavnika, Poglavnikovom
odredbom od 16. svibnja 1942. godine. Poslije promocije jedan manji broj novih zastavnika dodijeljen je u PTS, eljezniku
vojnicu, Zapovjednitvo Ustake mladei, privremeno ili na slubu" u UNS, a neki su ostali u zapovjednitvu kole, to je po
sebno naznaeno. Ostali su popunili obine" jedinice UV-a249. kola je postojala do listopada kada je rasformirana. Dio pito
maca prebaen je u Zastavniku kolu, dio je poslan u Njemaku na izobrazbu, a slabiji su upueni u Doasniku kolu UV-a250.
Kako je nedostajalo i asnika posebnih struka (gospodarske, intendantske), tako je UV raspisao natjeaj 17. srpnja
1942.
za prijem osoba iz graanstva s visokokolskom komercijalnom naobrazbom koji bi postali natporunici intendant
ske struke UV-a. Uvjeti su bili sljedei: dravljanstvo NDH, priznata vjeroispovijed,
248
VA, fond NDH, k.85e 39/1-1 do 7
249
250
N. Bari, Ustroj vojske Domobranstva, 272.; D. Marijan, Ustake vojne postrojbe, 81.
arijstvo,
potpuno zdravlje, tjelesna
sposobnost, uzorno, veoma dobro ili dobro moralno i politiko vladanje, zavrena potrebna kola i da nisu stariji od 25/30
godina. Obveza sluenja bila je pet godina251. Raspisan je i natjeaj za primanje vojnoustakih pitomaca medicinara i veteri
nara. Oni su imali obvezu nakon zavretka studija provesti dvostruki broj godina u odnosu na studiranje u sastavu UV-a252.
Stoer ustakog pokreta iz Varadina obavijestio je 22. lipnja 1942. Glavni stoer UV-a da je poslan 21 mladi s njihova
teritorija za dorojniku kolu. Pred mjesec dana poslali smo 222 novaka sa podruja naeg stoera starih izmedju 1 9 - 2 1
god, u Lipik. Zatim u Krapini imamo dorojniku kolu IX. Bojne Ustake vojnice, te se je mnogo mladia u tamonju doroj
niku kolu prijavilo"253. Formiran je bio i teaj za priuvne asnike. Ukupno 41 svreni polaznik promoviran je 3. kolovoza
1942. u in ustakoga priuvnog zastavnika254.
Zapovjednitvo UV-a dogovorilo je rujna 1942. s Ministarstvom domobranstva da se svi aci srednjokolci koji su se
te godine prijavili za slubu u Ustakoj vojnici, upute zajedno s domobranskim kontingentom u aku novaku bojnu u
Varadin. Izobrazba u toj bojni trebala je biti samo prolazna postaja za odlazak u Wehrmachtov izobrazbeni centar u Stockerau, na desetomjesenu obuku poslije koje bi bili stavljeni na raspolaganje UV-u. U sastav novake bojne, za isti postu
pak, odreeni su i aci priuvnici ustakih uilita iz Kerestinca. Umjesto njih za odlazak na desetomjesenu izobrazbu u
Kerestinec, planiran je dolazak srednjokolaca koji su se prijavili na studij medicine kod UV-a. Oni su po svretku izobrazbe
nastavljali studij na medicinskom fakultetu255.
Krajem studenoga 1942. dolo je do spajanja izobrazbe u UV-u s izobrazbom u Domobranstvu. Svi poslovi iz te domene
preneseni su iz Stoera UV-a u nadlenost Nastavnog odjela Glavnog stoera Domobranstva256.
U ljeto i tijekom druge polovine 1944. poveanjem broja ustakih zdrugova, otvorio se i problem poveanja broja a
snika i doasnika za te nove postrojbe. Na molbu Stoera Ustake vojnice od 27. svibnja 1944., petorica asnika (u inu
satnik-natporunik] koji su zavrili Bugarsku viu vojnu akademiju stavljeni su na raspolaganje tom stoeru i primljeni na
dunosti u stoerima zdrugova. Njihova upotreba trebala je biti izkljuivo kao strunjake za glavnostoernu slubu"257. Ni
jemci su planirali svakom zdrugu dodijeliti po jedan svoj odjel za izobrazbu s po tri asnika, deset doasnika i est vojnika,
od kojih su neki trebali biti tumai258.
251
5. srpnja 1942., broj 4.,
252
5. kolovoza
253
254
Slubeni Viestnik Ustake vojnice, Zagreb, 5. studenoga 1942., broj 13.
255
256
257
258
186
1942., broj 6.

Bogdan Krizman, Ustae i Trei Rajh, II, Globus, Zagreb, 198., 31.-32.
149
Teaj kod Pjeadijske doasnike kole (Osijek) organiziran je kao poseban teaj za djelatne pjeadijske doasnike u tra
janju est mjeseci. Kao njegovi polaznici bili su planirani istaknuti predstavnici momadi, koji bi bili prevedeni u doasnike
i imali sva prava kao svreni pitomci redovitog teaja Pjeadijske doasnike kole259.
Pojedini asnici i doasnici UV-a proli su teajeve izobrazbe organizirane pri njemakoj 187. priuvnoj diviziji u Za
grebu od svibnja 1943. godine. U jesen 1943. iz sastava UV-a poslane su na izobrazbu u Stockerau na tromjeseni teaj tri
skupne doasnika. Po povratku u Hrvatsku, zadrani su u Zagrebu na teajevima u trajanju etiri mjeseca. U zimi 1944. u
Stockerau je poslana jedna skupna jurinika, u biti djeaka ustaa 7. i 8. razreda srednje kole. Nakon petomjesene izo
brazbe vraeni su u Zagreb na daljnja dva mjeseca izobrazbe, nakon ega su promaknuti u in zastavnika260.
Uoili smo da se jedan priuvni pjeadijski porunik iz I. bojne VI. zdruga vratio 24. veljae 1944. s teaja u Francuskoj261,
odnosno da je jedan pripadnik stoerne sati istoga zdruga upuen na teaj u Njemaku oujka 1944. godine262. Konano,
vea skupina (17) ustakih doasnika (rojnici, dorojnici, dovodnici) upuena je iz VI. zdruga u Stockerau, a prema krugovalnoj brzojavci Ministarstva od 11. oujka 1944. godine. Nova skupina od 11 doasnika upuena je na teaj u Stockerau iz
istoga zdruga, prema zapovijedi od 14. travnja 1944. godine263.
Za pripadnike hrvatskih snaga (HD, UV i PTS) organiziranje teaj za tumaenje njemakog jezika kod Dolmetcherschulle
Wehrkreiss Kommando XVII Wien s poetkom od srpnja 1944. godine. Za one koji su dobro vladali njemakim jezikom
teaj je trebao trajati etiri tjedana, a za one koji su tim jezikom vladali slabije" predvieno je ,,i due" trajanje teaja264.
Pored kolovanja u centrima u NDH i u saveznikim zemljama, za pripadnike UV-a organizirani su i teajevi pri razlii
tim postrojbama ili zapovjednitvima od 1942. godine pa do kraja postojanja oruanih snaga NDH. Oni su sluili uglavnom
za usavravanje u odreenoj struci.
Naredbom Glavnog stoera Domobranstva od 22. srpnja 1942. nareeno je osnivanje Dojavne sati UV-a. Za njeno ustro
javanje trebalo je 29 brzoglasnika XV. ustake bojne u Osijeku premjestiti u domobransku dojavnu kolu, gdje e tamo s ve
postojeim pitomcima ustrojiti Dojavnu sat UV-a. Ova je sat trebala biti u nastavnom i stegovnom pogledu pod zapovjed
nikom dojavne kole u Poegi265.
259
260
HDA, fond br 1561, k.65, 013.4, red. br. 3 (T. Serti)
261
VA, fond NDH, k.l 14a, 14/3-1.
262
263
264
265
150
Zdravstvena sat UV-a ustrojena je naredbom Glavnog stoera UV-a od 15. srpnja 1942., podinjena je proelniku zdrav
stvenog odjela UV-a, sa zadatkom: izobraziti zdravstvene doasnike za ustako zdravstvo, izobraziti zdravstvenlke koje u
teajeve upute djelatne ustake postrojbe na izobrazbu po nalogu Glavnog stoera. Sat se smjestila na tehnikom fakultetu,
II. kat266.
U Vrginmostu kod I. kombinirane bojne, odlukom Glavnog stoera UV-a od 5. kolovoza 1942., organiziran je teaj za
izobrazbu u posebnoj tajnoj slubi ustake djelatnosti". Na ovaj je teaj svaka djelatna bojna trebala uputiti po tri arkara i
jednog asnika ili doasnika. Za ovaj teaj izabrati najsposobnije ljude, fiziki podpuno zdrave i snane, nacionalno osobito
pouzdane i sposobne za samostalan rad. Osobito se trae ljudi koji posjeduju nadarenost u vodjenju, energiju, koji se na
zemljitu dobro snalaze i koji imaju volju za samostalan rad protiv pobunjenika"267.
Prema zapovijedima VI. zdruga vidimo da su skupine doasnika bile na (1944.) na prosvjetnikom teaju u Zagrebu268,
zatim na III. asnikom samovoznom teaju u Zagrebu269, kao i na teaju u Zagrebu, a prema nalogu Glavnoga vojnoga nje
makog inspektorata, primljenog preko 7. SS-ove divizije Princ Eugen u Mostaru270. Takoer, kod stoerne sati VI. zdruga u
Imotskom travnja 1944. organizirana je izobrazba dojavnika. Na ovaj teaj upueni su svi dojavnici koji su kao takvi sluili
u bivem JV-u, oni momci koji imaju koji razred srednje kole i imaju volju za uenje dojavnike slube. Ovo je ljudstvo po
povratku u svoje jedinice trebalo organizirati dojavniku slubu271. Upueno je 50 momaka iz Doknadne bojne VI. zdruga
22. svibnja 1944. na doasniki teaj u Zagreb272.
Sredinom oujka 1945. zavren je Prvi asniki i doasniki teaj na Srijemskom bojitu. Polaznici teaja potom su ras
poreeni u jedinice UV-a na tom podruju (XIII. zdrug i druge)273.
Na teaj za ratne izvjestitelje i djelatne promidbenjake koji je poinjao u Prosvjetnikoj bojni u Zagrebu, a nastavljao se
od 1. veljae 1945. u Potsdamu trebalo je uputiti 60 pripadnika hrvatskih oruanih snaga od kojih 24 iz sastava Ustake
vojnice274.
266
VA, fond NDH,k.ll4c, 41/4-1.
267
VA, fond NDH,k.l 14c,443/3-1.
268
269
270
271
272
273
VA.fondNDH, k.H4j, 2/19-1.
274
VA.fondNDH, k.H4i, 13/18-1.
151
Tijekom studenoga 1944. izvren je prijem zastavnika sa zavrenog teaja za zapovijedanje bitnicama u Sredinjoj koli
Oruanih snaga u Varadinu275.
Prema naredbi Ministarstva, Stoer UV-a zapovjedio je 22. studenoga 1944. osnivanje kole asnikih pripravnika ju
rinika ustake mladei koja je bila u rangu Zapovjednitva Ustake asnike kole. kola je osnovana jer vie nije postojala
obveza vojne prednaobrazbe zadnjih godita srednjih kola, pa je ustrojena na temelju dragovoljna pristupa meu ustake
jurinike. Iz jednog dopisa vidljivo je da je III. ustaki zastavniki teaj uklopljen u Ustaku asniku kolu i da je pri kraju
i zastavniki teaj srednjokolaca - jurinika276.
Od 15. prosinca 1944. Zastavnika kola Oruanih snaga prela je u potpunosti, u nastavnom, tvarnom i stegovnom
pogledu, u sastav Ustake vojnice pod novim imenom Ustaka asnika kola. asnici, vojni profesori, inovnici i doasnici
mogli su traiti prijelaz u Ustaku vojnicu, a ostali su se i dalje trebali voditi u oevidnosti Domobranstva, ali na slubi u
Ustakoj vojnici, ako ih ona eli zadrati277.
Dokumenti nam svjedoe da je dio asnika proao i kolovanje u okviru IV. ustakoga zastavnikog teaja, II. ustakoga
zastavnikog gospodarskog teaja, I. ustakoga raunarskoga doasnikog teaja, II. ustake doasnike kole i Ustake
samovozne kole.
Dana 15. oujka 1945. zavren je V. i VI. ustaki zastavniki teaj gdje su polaznici promaknuti u zastavnike i doasni
ke inove. Svreni polaznici V. i VI. ustakoga zastavnikog teaja 14. oujka 1945. upueni su u XXIII., XXI., XVIII., XVI., VII.,
XII., XIX. i VIII. zdrug, kao i stoernu pukovniju UV-a278. Uslied izvanrednih prilika te gledom na veliku potrebu za astnicima i doastnicima kod novog XXI ustakog doknadnog sdruga u Zagrebu, gdje se izobrazuju novaci za sve ustake sdrugove, zadrani su mnogi ba u tom sdrugu...". Ukazano je da Zapovjednici i ostali nadreeni moraju voditi osobitu brigu
0 polaznicima V i VI ustakog zastavnikog teaja, a poglavito paziti na one koji su promaknuti u vie doastnike inove i
na one koji su ostali u bivim inovima. Te doastnike bive polaznike V I VI ustakog zastavnikog teaja ako se na slubi
nove udielbe iskau kao vrlo dobri, sposobni i pouzdani, mora se ve u najkraem roku predlagati ili za vie doastnike
inove ili za zastavnike, traei inored od 15 III 1945 da tako stupe u isti red sa svojim sudrugovima zastavnicima koji su
toga dana taj in dobili"279.
Ustaka asnika kola 7. svibnja 1945. napustila je Zagreb i krenula prema Sloveniji. Pod zatitom Crvenog kria u
Zagrebu su ostali pitomci Ustakoga vojnog odgojilita iz Sarajeva (djeaci od sedam do 11 godina) i Ustake nie srednje
275
276
D. Marijan, Ustake vojne postrojbe, 83. Razmatrano je da se kola osloni" na Zapovjednitvo grada Zagreba.
277 U sijenju 1945. od pitomaca treeg i etvrtog godita te kole postrojena je jedna udarana satnija (s deset minobacaa 82 mm, strojnicama
1 pukostrojnicama). Ona je ula u sastav Brzog zdruga UV-a i oko mjesec dana sudjelovala je u borbama na podruju Dugog Sela, Siska i Petrinje.
278
VA, fond NDH, k.H4B, 51/6-1-5.
279
VA, fond NDH, k.H4B 51/6-1.
152
kole Oruanih snaga iz Karlovca (djeaci od 11 do 15 godina)280. Za ustaku niu srednju kolu Oruanih snaga iz Karlovca
sauvan je podatak da je djelovala do 3. svibnja 1945., kada je preseljena u Zagreb.
Nakon asnike kole prevoene su u Ustaku vojnicu i ostale kole Oruanih snaga. Nia srednja kola Oruanih snaga
preimenovana je u Ustaku niu srednju kolu OS-a, dok je Odgojilite OS-a Poglavnika dr. Ante Pavelia" preimenovano
u Ustako vojno odgojilite zadravajui Poglavnikovo ime. U veljai 1945. planirano je usklaivanje nastave i osoblja s
ustakim naelima, o emu se trebalo skrbiti Nadzornitvo ustakih vojnih kola i teajeva. Zamisao nije provedena, a pred
sam kraj rata, kole su uvedene u sastav 16. ustake doknadne nastavne divizije281.
NEDOSTATAK STEGE, POLITIKOG I MORALNOG ODGOJA

Kao to smo istaknuli, Ustaka vojnica definirana je kao politika vojska", to je dalje neobhodno zahtievalo, da svaki
pripadnik vojnice bude zaista i politiki odgojen i sviestan". Meutim, ono na to je bitno ukazati je da iako politika voj
ska, UV nikada nije imala u svojim redovima posebne politike predstavnike, kao to su to imali partizani u vidu politikih
komesara. Tako je politiki odgoj, ako ga je uope i bilo, ostavljen procjeni i mogunostima asnika. Ovo je bio oigledan
problem, jer ako pogledamo nedostatke asnikog kadra u smislu raspoloiva broja, a posebno odgoja, vidi se da je neka
kva ljudska - asnika baza za provoenje politikog odgoja bila prilino tanka. Ipak, zadatak politikog i moralnog odgoja
u Vojnici bio je dodijeljen njenim asnicima: Propovedenje ustakih naela primjerom neka pone u prvom redu od nas
samih, od astnika. Ne zaboravimo da smo ustae i astnici. Rije astnik dolazi od rei 'ast'. Stoga e na in i dijelo nositi
obiljeje asti, ustake asti. Nikada ne smijemo dopustiti propust, koji bi okaljao nau ast... Stoga moramo u prvome redu
iz naeg posebnikog ivota izbaciti sve to se protivi popuni asti, a zatim jednako uzorno na naelu asti, izgraditi svoje
odnoaje prema svojim podinjenima, a onda i prema svima onima, s kojima dolazimo u doticaj u naem posebnikom i
javnom ivotu".282
Meutim, jo je u ranijim fazama postojanja i djelovanja Ustake vojnice primijeeno od njenih zapovjednih struktura
da je postojao problem politikog odgoja. Moramo priznati, da je u pogledu politikog odgoja naih pripadnika uinjeno
vrlo malo. Stoga e zapovjednici jedinica odmah pristupiti radu u tomu pravcu, a taj e biti pomou raznih predavanja,
lektire, zidnih novina, odgojno-zabavnih priredaba i slino.283
280
281
282
VA, fond NDH k.H4a 1/6-1.
283
153
Nedostatak valjanoga politikog odgoja utjecao je i na nedostatke u drugim segmentima ponaanja pripadnika UV-a,
osobito po pitanju stege (discipline). Prilikom ukazivanja na ove nedostatke esto je podvlaena usporedba s praksom iz
Jugoslavenske vojske, koja je isticana kao potpuno negativna i suprotna proklamiranim idealima Ustake vojnice. Zamjenik
zapovjednika UV-a, pukovnik Balenovi 17. listopada u posebnoj je Odredbi kritizirao nedostatke po pitanju stege, discipli
ne i drugih manjkavosti u Ustakoj vojnici. On istie da je stega znatno popustila, te da nisu riedki sluajevi da se primjeti
i kod samih astnika da nisu dovoljno ozbiljnosti posvetili da sami sebe ustaki i stegovno obrazuju...". Balenovi istie da
je odravanje stege najvaniji imbenik u vojsci". Trebalo je istoj posvetiti punu panju te od svih podredjenih zahtievati
bezuvjetno potivanje svih propisa svakom prilikom i na svakom mjestu".284
Ministar Oruanih snaga naredio je 1. lipnja 1944. da se prestane s praksom da asnici tuku vojnike i da ih psuju. Po
sebni nalaem starijim astnicima, da u tom pogledu primjerom i poukom bdiju nad ponaanjem mladjih astnika".285
Krajem prosinca 1944. primijeeno je od strane Stoera UV-a da sve ee opaa da pripadnici UV u susretanju na
ulicama ne pozdravljaju starije od sebe astnike i doastnike, da se meusobna pozdravljanja meusobno izbjegavaju, ili
se pozdravlja samo nehajnim, odnosno polovinim dizanjem ruke, a ima sluajeva, da pojedini nisu upueni u nain po
zdravljanja i neznaju kako treba pozdraviti starijega ili izkazati poast najviim dravnim dostojanstvenicima. Tako sam
nedavno imao prigodu zapaziti, da stanoviti pripadnici ustake vojnice ne znaju kako se iskazuje poast i daje pozdrav u
sluaju susretanja Poglavara drave Poglavnika. Dok su jedni dizanjem ruke napozdrav prolazili, drugi se iztravali i nasto
jali pristignuti Poglavnika te u prolazenju pozdravljali". Ukazano je da se iz vojnikog pozdrava mora vidjeti odrazivnost,
stegovnost i strogi vojniki odgoj. Pozdrav vojniara predstavlja jasnu sliku svih osobina predpostavljenih... Ako vojniar
ili doastnik ne zna kako treba iskazati poast i dati pozdrav poglavniku drave zani, da to ne zna ni njegov predpostavljeni". Na osnovi ovih stavova objanjeno je kao mlai po inu pozdravljaju starijega bez obzira je li pripadnik UV-a ili kojega
drugog dijela oruanih snaga, naih ili saveznikih, kao i kako se pozdravlja Poglavnik kada prolazi ulicom.286
Meutim, taj se problem nije oitovao samo u Zagrebu. Zapovjednik III. bojne XVIII. zdruga 23. oujka 1945. kritizira
svoje ljudstvo: Primjetio sam da pojedini vojniari pa ak i starjeine ne znaju ustaki pozdraviti. Pojedinci od njih pri
prolazu pored starijih dignu ruku tek kao od nekog moranja, a uz to jo viu 'Spremni!'". Serti je upozorio da samo stariji
inom ili rangom moe davati mladjem pozdrav Spremni, a ne nikako mladji starijemu. Sve starjeine nastojae da se podredjeni - poinjeni izobraze u pozdravljanju, kako naih tako i saveznikih njemakih astnika".287
284
VA, fond NDH k.85f, 2/37-1.
285
VA, fond NDH k.H4b, 14/6-1.
286
VA, fond NDH k.H4i, 11/23-1.
287
VA, fond NDH k.H4b, 44/6-1,2.
154
S druge strane realnost je bila prilino drukija. Nedostaci na podruju odgoja, stege i kontrole unutar Vojnice, a jo
vie ratna iskuenja donosila su iskuenja i razvijala pojedine negativnosti. Jedna od najporaznijih i najveih mana naih
vojniara jest elja za pljakom. astnik, koji doputa pljaku najbolji je saveznik partizana. Tu manu nemilosrdno i ustaki
suzbijati. Moramo biti sviesni da vodimo borbu protiv neprijatelja u vlastitoj zemlji, na hrvatskom tlu i da togod se oplja
ka i uniti, opljakano je naem narodu".288
Slikovit je sukob meu pripadnicima V. zdruga. Poslije rekvizicije stoke od pravoslavaca" na podruju Glamoa krajem
srpnja 1943., u tom je mjestu dolo do sukoba izmeu mjesne posade i milicije prilikom podjele stoke. Ustae su me
usobno poeli krasti i otimati stoku, pa je dolo do posredovanja sa strane ustakih astnika. Upotrebljeno je i vatreno
oruje kojom zgodom je jedan ustaa vojniar teko ranjen. Videi ranjenog druga cijela ustaka bojna digla se je na oruje
i navalila na ustake astnike, od kojih su neki utjekli i sakrili se a neki mirili ustae. Oklopnim samovozom doputovao je u
Glamo ustaki dopukovnik Boban koji je ustae umirio".289
Zapovjednik UV-a obratio se 1. sijenja 1943. pripadnicima Ustake vojnice okrunicom u kojoj je upozorio svoje asni
ke i doasnike da narod u NDH obraa najveu pozornost na ponaanje ustaa te svaki njihov postupak podvrgava kadkada i preotroj kritici".290 Slino je bilo i s pripremnim bojnama UV-a. Stoerno zapovjednitvo tih bojni navodi da se njihovi
pripadnici imaju prema vlastima i puanstvu, vladati pristojno ozbiljno da bi se time izbjeglo negodovanje i steklo najbolje
miljenje o ustakom pokretu, te pobila neprijateljska promiba o nemoguem postupku ustaa".291
Zapovjednitvo VIII. zdruga takoer se borilo s pojedinim nedostacima, to zakljuujemo iz zapovjednikove okrunice
od 23. listopada 1944. godine. Uslied tekih prilika u kojima je stvorena N.D.H. razumljivo je da se ni vojska nije mogla izobraziti ni odgojiti kako treba. Cviet Hrvatske stupio je u ustake redove, da tako za Hrvatsku dade najvie pa ak i svoj ivot.
S velikom tugom primietio sam, da se ti odabrani ne dre Ustakih naela ve vrludaju i podajui sve nie podaju se piu,
vre se razne pljake, razna podmiivanja i drugo. Preuzimajui zapovijenditvo ovog sdruga ustanovio sam da su svi ti
poroci u mome sdrugu jako zastupljeni". Zapovjednik je ukazao na pljaku (gotovo je redovita pojava i obiaj"), opijanje, i
pored najstroih zabrana ,,i sa najvieg mjesta u dravi", a i podmiivanje". Zapovjednik je naglasio od mojih astnika tra
im da svojim primjerom prednjae u svemu. Stariji e biti uzor mladjima i za vladanje mladjih podpuno biti odgovorni".292
288
VA, fond NDH k.H4a, 1/6-1
Zbornik, svezak IV., knj. 16., 462.

290 D. Marijan, n.dj., 95.
289
292
155
PRELASCI IZ POSTROJBI I DEZERTERSTVO

Heterogenost oruanog sustava NDH, postojanje vie formacija u kojima se moglo sluiti i ratovati, kao i specifinost na
stanka i novaenja u Ustaku vojnicu pogodovala je postojanju specifinog problema: neovlatenim prelascima iz jedne
u drugu postrojbu. Ovaj je problem postojao tijekom cijelog trajanja Vojnice, odnosno NDH 1941. - 1945. godine. Na taj
problem nadovezivao se problem dezerterstva. U puno je sluajeva neovlateno naputanje jedne postrojbe i prelazak u
drugu imao motive koji bi se mogli nazvati dezerterstvom.
Nakon ustrojavanja eljeznike ustake vojnice jedan dio ljudstva iz Ustake vojnice poeo je neovlateno prelaziti u ovu
novu postrojbu, u kojoj je bilo daleko lake slubovati, a postojale su i neke materijalne pogodnosti. Stoer UV-a upozorio
je: Ponovno se upozoruju zapovjednici da se prielazi iz Ustake vojnice u eljezniku ustaku vojnicu moe izvriti samo
uz pismenu molbu na ovaj stoer te uz pismeno odobrenje ovog stoera. Ostali se imaju smatrati vojnim bjeguncima".293 U
srpnju 1942. Stoer UV-a upozorio je svoje podinjene postrojbe da i pored toliko izdanih zapovjedi i uputa, da se vojniari
ne mogu i ne smiju primiri u drugu postrojbu, ako ve pripadaju kojoj drugoj, ipak se jo uvijek dogadja da pojedini zapo
vjednici postupaju protivno i primaju arkare i doastnike u svoju postrojbu bez obzira da su ti isti napustili svoju matinu
postrojbu samovoljno i bez odobrenja. Da bi se samovolji pojedinaca stalo na put", zapovjeeno je da se premjetaji iz
jedne u drugu postrojbu mogu obavljati samo po odobrenju Glavnog stoera. Pozvani su zapovjednici na odgovornost ako
prime ve udijeljenog vojniara, a takoer i oni koji su poticali vojniare na samovoljno naputanje postrojbi i prelazak.
Osim disciplinskih problema, ovim se postupcima gubila mogunost Glavnog stoera da odri tonu oevidost pripadnika
UV.294 Bilo je posebno naglaeno da je zabranjeno primati u Ustaku vojnicu domobrane - dragovoljce Hrvatske legije, koji
su po kazni otputeni iz Legije, jer se smatraju tetnim za slubene prilike.295
Primijeeno je da je u jedinicama tijekom prve polovine 1944. bilo sluajeva prijema zarobljenih partizana ili povratni
ka iz njihovih redova. Ovo je ocijenjeno kao bezpravno i netono". Odreeno je da svaki takav zarobljen partizan mora biti
upuen na sasluavanje kod izvjetajnog asnika u Stoer Zdruga i potom upuen u zarobljeniki logor ili radne jedinice.
Takav ni jedan se nesmije primati ni u kojem sluaju u ustake postrojbe". Povratnike je, takoer, trebalo sasluati i potom
po njihovoj elji uputiti u jedinice UV-a ili Domobranstva.296
293
Slubeni Viestnik Ustake vojnice, 1. lipnja 1942., broj 3.
294
VA, fond NDH k.H3j, 2/13-1.
295
Slubeni Viestnik Ustake vojnice, 1. lipnja 1942., broj 3.
296
156
Vjestnik naredbi" od 10. travnja 1944. regulirao je prijelaz asnika i doasnika iz Domobranstva u Ustaku vojnicu.
Postupak je reguliran na sljedei nain: povodom uestalih sluajeva, da su astnici i doastnici bez ikakva odobrenja sa
movoljno preli iz Domobranstva u Ustaku vojnicu, te kako bi se u budue u granicama slubene mogunosti i pripisanim
putem, moglo udovoljiti eljama onih domobranskih astnika i doastnika, koji bi htjeli sluiti u UV, zapoivedam:
-domobranski astnici i doastnici, koji ele priei u UV, imadu svoje molbe podnijeti slubenim putem i preko nadle
nih nadzornitava vrsti oruja, Pobonitvu Ministra OS najkasnije do 31. svibnja 1944
-u budue e svaki astnik ili doastnik, koji bez nadlenog odobrenja napusti svoju slubu u Domobranstvu i samo
voljno priee u Ustaku vojnicu, biti e lien ina i stavljen pred ratni sud radi samovoljnog naputanja svoje slube i radi
neposluha
Sve dosadanje samovoljne prielaze astnika i doastnika iz Domobranstva u Ustaku vojnicu ili u koju drugu postrojbu ima
du nadleni zapovjednici odmah naknadno uzeti u zakonski postupak i o posljedku izviestiti Pobonitvo Ministarstva OS".297
Pitanje prelaenja pripadnika OS-a iz jedne u drugu postrojbu, odnosno zabrana istoga (naredbom Stoera UV-a od 28.
travnja 1944.) bila je donesena poslije albe njemakoga opunomoenog generala u Hrvatskoj (6. travnja 1944.), u kojoj je
ukazano da postoji vei broj sluajeva prelaska iz (njemakih) legionarskih skupina u hrvatske snage, a najvie u Ustaku
vojnicu. Takoer, bilo je sluajeva prelaska iz jedinice u jedinicu radi dolaska ili ostanka to blie domovima ili radi izbje
gavanja kazni za prekraje u postrojbama u kojima su prvobitno bili i potom ih naputali.298
Zapovjednik VI. zdruga, pukovnik udina naredio je 13. svibnja 1944., a u vezi ranijih zahtjeva (od 6. oujka 1944.),
da svi zapovjednici jedinica ovog zdruga upute straarno svu momad, koja je dola u ovaj zdrug iz drugih jedinica bez
predhodnog odobrenja i propisne odpustnice izdane po njegovoj prijanjoj jedinici, jer se isti vode u svojim matinim jedi
nicama kao vojni bjegunci". Zapovjednici su imali osam dana da postupe po ovome i da izvijeste da u njihovom jedinicama
nema vie ni jednog bjegunca iz drugih postrojbi". Bilo je zapovjeeno da je to posljednja opomena te ako se poslije toga
roka zatekne koji vojnik kao pripadnik tudje postrojbe uzeti u na najstroiji postupak zapovjednika bojne i dotine jedi
nice, radi nemarnog izvrenja dobivenih zapovjedi".299
Ministarstvo oruanih snaga odobrilo je pisanje zamolbi za prijelaz iz Domobranstva u Ustaku vojnicu i PTS, ali je
zabranilo zapovjednicima postrojbi da samovoljno primaju prebjege, jer se time rui ustroj oruanih snaga. Svi prebjezi
trebali su bez kazne biti vraeni u svoje prvobitne postrojbe, a oni koji to naprave u budunosti, trebali su biti kanjeni.
Usprkos tome, nedoputeni prelazak domobrana u ustake postrojbe i dalje se nastavljao.300
297
VA, fond NDH k.H4a, 34/3-1.
298
299
VA, fond NDH k.H4a, 9,10/3-1.
300
N. Bari, n.dj., 442.
157
Glavni stan Poglavnika 13. prosinca 1944. objavio je da se svaki samovoljni prelazak iz jedne u drugu postrojbu orua
nih snaga smatra bjekstvom, koje e biti kanjeno ratnim sudom. Trebali su biti kanjeni i zapovjednici postrojbi koji u svoj
sastav prime bjegunca. Kazna strijeljanja prijetila je svakom tko potie bjeanje iz jedne postrojbe u drugu, kao i zapovjed
nicima koji prime vojne obveznike NDH koji su prebjegli iz njemakih oruanih snaga ili njemako-hrvatskog orunitva.
Ipak, ve 28. prosinca 1944. Poglavnik je odredio da se protiv pripadnika Domobranstva koji su do 20. listopada 1944. bez
odobrenja preli u Ustaku vojnicu ili PTS, nee provesti kazneni postupak, a ako je takav postupak zapoeo, trebao je biti
obustavljen.301
Stoer UV-a dostavio je 10. veljae 1945. svim podreenim jedinicama izvjee Glavnog stana Poglavnika i njemakoga
opunomoenog generala u Hrvatskoj da se jo uviek pojavljuju priebezi pripadnika postrojbe u postrojbu. Bez obzira ve
na niz izdatih zapoviedi jo jednom zabranjujem da se odvlae i primaju ovakovi nestegovni prebjezi, jer e svaki sluaj biti
predan Ratnom sudu na onostranu osudu. Ako se koji legionar prijavi i trai prielaz u Ustake postrojbe, mora se odmah
povratiti, pod pratnjom i sa opremom koja se kod dotinog pronadje. Mora se konano uoiti da nai Njemaki saveznici
ba sada, izvan ugroene ue domovine, pruaju sve za usredotoenje naih prilika, pa bi bilo nepotpuno, da im se oduzi
maju snage, koje im je Poglavnik dao na raspolaganje za odbranu nae domovine".302
Dezerterstva iz postrojbi UV-a takoer je bilo. Opi je dojam da je ono bilo posljedica udaljavanja iz rodnog kraja ili od
kue kao motiv veine bjegunaca. Takoer, neuspjeh u pojedinim borbama voenima tijekom 1942., kao to je bio pad
Bihaa u partizanske ruke, mogao je utjecati na ljudstvo koje je onda nalazilo spas u dezertiranju. Navodimo kao karakte
ristino miljenje Zapovjednitva operativnog podruja Hum - Dubrava u Mostaru (29. listopada 1944.) da Ustae se pri
odbrani svojih sela dobro dre, a pri pokretima odmicanja ostaju kod svojih kua". U tom smislu vojni obveznici teili su
sluiti u ustakim postrojbama blizu svoga doma, a ne u domobranskim lovakim ili gorskim zdrugovima koji su popunja
vani eksteritorijalno.303
Tijekom svibnja i lipnja 1942. kod I. like bojne uoavamo jedan broj arkara koji su se samovoljno udaljili iz sati. Za ne
kima od njih bila je raspisana potjernica i preko Glavnog stoera UV-a, ali i preko UNS-a. Dio ih je zaista bio napustio svoje
postrojbe, no dio je bio ispisan iz UV-a, ali o tome nisu znali u stoerima bojni.304
Krajem sijenja 1943. Ope vojniko povjerenstvo kod SUPERSLODA-e dostavilo je jedinicama UV-a obavijest o samo
voljnom udaljavanju pojedinih pripadnika iz postrojbi UV-a. Zakljueno je da je ta pojava znak vrlo slabe stege i duha"
kao i da ti sluajevi moraju zabrinuti njihove zapovjednike". Ova zapovijed daje, inae, najkompleksniji pristup ovom pro
301
302
VA, fond NDH k,114a, 1/13-1.
303
304
VA, fond NDH k.H3k, 4/14-1.
158
blemu (kojeg u kasnijim sluajevima gotovo i nema): U svakom sluaju duan je zapovjednik bojne im bude obavieten
0 sluaju bjegstava od zapovjednika satnije, odmah otii u dotinu jedinicu i izvriti uvidjaj, te ustanoviti uzrok bjegstva,
ocjeniti stanje stege i duha u dotinoj jedinici, uzeti u izpitivanje ivot i rad zapovjednog osoblja i pojedinaca, te na temelju
svestranog izpitivanja ustanoviti pravo stanje i pronai uzrok. Istodobno izpitati koje i kakove mjere je poduzeo dotini
zapovjednik da se duh i stega odri na dostojnoj visini i da do ovakovih slinih sluajeva ne dodje. Prema tome iztragu
treba uviek protegnuti i na zapovjednika dotine jedinice, jer u veini sluajeva ovdje ima da se trai uzrok svim nemilim
dogadjajima. Kada se ovako utvrdi uzrok bjegstava predpostavljeni preuzima odmah mjere, da se stanje sanira, ono to nije
u mogunosti sam da uini, trai najaurnije od svojih predpostavljenih... Kao uzrok bjegstva ne moe biti eventualni slab
smjetaj u selu, slaba hrana, due u borbi, i.t.d. jer sve ovo moe pravilnim radom i zauzimanjem starjeina i dobrim zapoviedanjem uiniti bez uticaja, gojenjem dobrog duha i odravanjem dobre stege, brigom za svoje podredjene, neprekidnim
ivotom i radom sa njima dielei dobro i zlo".305
Krajem lipnja 1943. poele su se meu pripadnicima UV-a iriti lane glasine o skorom ukinuu Ustake vojnice, to je
1 jedan od glavnih razloga da vojniari gotovo bjee iz svojih postrojba i javljaju se u velikom broju u druge dobrovoljake
postrojbe... Sve su ovo glasine lane te ih kao takove oglaujem na ovaj nain. U Ustake redove mora se na svaki nain
odrati puna vjera u postojanje UV koja se tek sada poslie dugih napora upravo razvija i napreduje prema eljama svog
vrhovnog zapovjednika Poglavnika".306
Ono to je svakako zanimljivo je injenica da poslije kapitulacije Italije kod Ustake vojnice nije dolazilo do veih bjeanja na partizansku stranu kao kod Domobranstva. Zabiljeen je samo jedan sluaj: vojni izvjestitelj iz Zdenine Matkovi,
ustaki porunik Frani obskrbnik XXX ustake bojne, i ustaki vodnik Rogulja, prebjegli su 28. IX (1943) partizanima.
Porunik Frani odnio je sa sobom sav novac".307
Stoer UV-a svim je svojim postrojbama 1. studenoga 1944. dostavio Naputak o suzbijanju bjegunstva u UV. Po ovom
naputku ustanovljeni su izvjestitelji za suzbijanje bjekstava, knjige bjegunaca i neposlunika, oevidnost bjegunaca i neposlunika i brojidba vojnih bjegunaca i neposlunika. Ovo je bio administrativni dio brige o dezertiranju. Za uspjean rad oko
hvatanja ili spreavanja bjekstava iz Vojnice imali su se primjenjivati i raniji nalozi (zapovijedi Minorsa od 15. studenoga
1943.
i 22. lipnja 1944. godine). Takoer bezobzirno" e biti privedeni na ratni sud i oni koji pobjegnu iz jedne postrojbe
u drugu, kao i zapovjednici takvih postrojbi koji prime bjegunca iz druge postrojbe bez pismenog odobrenja.308
305
VA, fond NDH k.H4i 3/16-1.
306
VA, fond NDH k.l 14c, 18/9-1.
307
VA, fond NDH k 30, 12/1; Zbornik V., knj. 19, 738.
308
159
Upravo da ne bi bilo dezertiranja ili postavljanja pitanja slube u odreenim postrojbama, regulirano je i pitanje mom
adi koja ve slui u postrojbama oruanih snaga. Ako bi bili oglaeni za nesposobne na tri ili est mjeseci, a nisu se mogli
uputiti u mjesto njihova stalnog boravka, zbog opasnosti od komunista, trebalo ih je zadrati u oporavilakoj sati, na koju
se postrojba oslanjala ili doknadnim postrojbama.309 U kolovozu 1944. za ugroena podruja proglaen je niz mjesta na
teritoriju NDH. To su bila pojedina mjesta u velikim upama Zagorje, Bilogora, Gora - Prigorje, Pokupje, Modru, Psat, Podgorje Gacko, Bribir i Sidraga - Ravni Kotari.310
Dosta problema bilo je tijekom 1944., upravo kod dalmatinskog VII. zdruga, zbog specifine ratne situacije i potrebe da
se tite hrvatska sela u toj zoni od strane napada, bilo etnika, bilo partizana. Zbog odbijanja da se iz Skradina premjesti u
Prominu razoruana je u ljeto 1944. jedna satnija VII. zdruga, a njen zapovjednik natporunik Mate Vidovi, inae ustaa
povratnik, stavljen pred ratni sud. Razlog neposluha bio je strah ustaa unovaenih na podruju Skradina za svoje obitelji
zbog nazonosti etnika pod njemakim zapovjednitvom.311 ak je uoena pojava specifinog dezerterstva, odnosno osta
janja uz svoja sela ili kue, nazivana ve tada piljarstvo", a takvi ustae piljari". Ovakva situacija dovela je do osipanja
ljudstva kod tog zdruga tijekom druge polovine ljeta 1944. godine. Na ovo se nadovezalo specifino stanje u asnikom
dijelu zdruga, meusobne optube, kao i netrpeljivost, odnosno ak i prijetnje prema zapovjedniku zdruga, pukovniku
Tomislavu Brajkoviu, koji je pokuao sankcionirati ovakvo ponaanje ljudstva u zdrugu.312
Krajem listopada 1944. Zapovjednitvo oruanih snaga Hum - Dubrava javilo je Glavnom stoeru Domobranstva da
je dolo do rasula u nekim postrojbama VI. ustakog zdruga. Po tom izvjeu ustae VI zdruga se pri odbrani svojih sela
odlino bore ali pri daljem odmicanju ostaju kod svojih kua". Zdrug je u jesen 1944. bio u ustrojbenom pogledu na rubu
raspada, a ljudstvo koje je preostalo, bilo je po svojim selima u statusu milicije, dok je zdrug bio u irokom Brijegu samo s
I. bojnom. Dio ljudstva ratovao je protiv partizana oko Imotskog pod zapovjednitvom zastavnika Ante Kapulice kao ne
kakav imotski zeleni kadar", dok je na slian nain pod zapovjednitvom natporunika Mirka Kapulice voena akcija oko
Tomislavgrada i Posuja.313 Na ovaj je nain nastavljena protupartizanska akcija i 1945. kada su partizani zauzeli ovaj kraj,
a takoer i dalje u razdoblju poslije rata.314
Kraj rata utjecao je da se na pojavu slabe discipline pojavi i neto vea pojava dezerterstva. Satnik Serti, zapovjednik III.
bojne XVIII. zdruga, zakljuio 23. oujka 1945.: Osim pojave bjegunstva iz jedinica u jedinicu dogadja se u jedinicama ove
bojne ne samo pojedinca nego i grupa da naputaju poloaj. To su pogreke koje sa sobom povlae istu odgovornost kao
309
310
311
D. Marijan, n.dj., 104.
312
HDA, fond br. 1561, k.65, 013.4. 5; D. Marijan, n.dj., 104.-105.
313
314
Zdenko Radeli, Kriari, gerila u Hrvatskoj 1945-1950, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2002., 201.
i izdaja. U ustakim postrojbama tome se mora stati na kraju. Takve pogreke nee biti razpravljene pred Ratnim sudom,
nego e kao za svako djelo izdaje prekritelji biti stavljeni pred Prieki ratni sud i kanjavani kaznom smru".315 U svojoj
zapovijedi od 11. travnja 1945. zapovjednik 4. sati IV. bojne XIII. zdruga posebno je upozorio doasnike da moraju u svako
doba znati gdje im je ljudstvo, i to poimence. Slubujui asnik trebao je znati koje je ljudstvo u rashodu, a za ostale pronai
i straarno dopratiti u nastambu te predvesti zapovjedniku sati".315
Mora se konstatirati da velikih bjekstava iz Ustake vojnice, poput onih kod Domobranstva 1943. - 1945., ipak nije bilo
tijekom postojanja. Specifinost ove organizacije i ljudstva u njoj uinila je da se stvori znatno vea kohezija u razliitim
iskuenjima. Umjesto bjekstava, najvei je problem s ustakim postrojbama je bilo pomicanje s kunog praga". Brojni su
primjeri nediscipline i konflikata prouzroeni upravo ovim problemom. Zapovijed za odlazak u akciju izvan svog" podru
ja dovodila je do odbijanja zapovijedi i naputanja postrojbi.
PITANJE STEGE I NEGATIVNE POJAVE

Glavni stoer UV-a izdao je krajem veljae 1942. vie zapovijedi u elji da pojaa disciplinu, red i osjeaj obavljanja slube
kod svojih postrojbi. Ustake jedinice treba da budu uzor reda i discipline svima domobranskim jedinicama i oztalim uni
formiranim udruenjima na podruju nae drave." Zabranjeno je toenje i uzimanje alkohola u mjestima lociranja ustake
vojnice i odreeni su lokali u koje su ustae smjeli zalaziti i gdje ih se moglo lake kontrolirati. U sluaju da doe do opija
nja, svakog pojedinog ustau trebalo je uzeti na zakonsku odgovornost". Takoer, zabranjeno je kockanje i hazardiranje
ma koje vrste svima ustaama, bilo u novac bilo radi zabave, jer se time rue drugarski osjeaji i pojedinac materijalno
unitava". Glavar Stoera UV-a, pukovnik Serti istaknuo je dananje revolucionarno doba u kome ivimo nalae da smo
svakog trenutka uz svoju jedinicu, jer nam tako diktira situacija" pa je naredio da svi asnici i doasnici budu stalno uz svoje
jedinice, da se ne udaljavaju, pa ak i da stanjuju u krugu svoje jedinice, a doasnici da stanuju u satima.317
esto je disciplina bila problem u okviru jedne od podinjenih postrojbi, naprimjer bojna u zdrugu ili sat u bojni. Ovo je
esto bila posljedica i rezultat rada pojedinog zapovjednika ili njegova odnosa prema ljudstvu, odnosno viim zapovjednim
instancama. Navodimo primjer II. like bojne iz travnja 1942. godine. Tu je zapovjednik bojne ocijenio da stega i zapt u
5. i 7. satu u glavnom ipak zadovoljavaju, dok u 4 satu /nadpor Ritz/ se javila otvorena buna". U ovakvim je sluajevima
315
VA, fond NDH k.H4b, 44/6-1,2.
316
317
VA, fond NDH k.H4c, 3/7-1.
161
trebalo odmah reagirati pa je tako uinio i ovaj zapovjednik: Pozvao sam na odgovornost nekolicinu takovih ne-ustaa i
ustanovio, da se bune protiv mene. Ispadi pojedinaca i izgredi koje su uinili u Topuskom i okolnim selima su me prisilili
na drastino kanjavanje. A ba ovi su poveli akciju pobune, ali koja nije ozbiljna. Svakako bi ovaj sat trebalo temeljno
proistiti, jer pored pokvarenjaka, koji se u njem nalaze nije zapovjednik sata u mogunosti da ito uini". I u ovom sluaju,
nedostatak adekvatnoga zapovjednog osoblja bio je uzrok ovakvih odnosa: slabi doasnici su najbolnija strana, pa uslijed
toga dolazi do raznih nepodobtina". Ovo izvjee, meutim, svjedoi i o posebnom dogaaju koji je uznemirio strasti u toj
bojni: Molim zapovjednike da shvate psihozu i raspoloenje naih ustaa, koji su dobrovoljci za Liku.... U zadnjem izvjeta
ju sam spomenuo, da su ustae nezadovoljni ovakvim radom i da ele u Liku. Ovih dana se je pronijela vijest, da je spaljen
Lovinac i da su druga mjesta ugroena, da ima mnogo rtava i da partizani vre razna zlodjela. To je vrlo loe djelovalo na
ope raspoloenje, pa se u svim redovima osea nervosa i zabrinutost".318
U Zagrebu je bilo smjeteno vie stoera i on je, kao veliki garnizon, ali i kao raskrije putova, bio mjesto gdje su esto
viani odreeni disciplinski nedostaci ljudstva koji su remetili poeljnu sliku o Ustakoj vojnici. U posliednje vrieme pri
mjeuje se u gradu, skoro u svako doba dana i noi, veliki broj uniformiranih Ustakih osoba, razliito odjevenih". Ova je
pojava bila razlog zbog ega je i osnovan Oruniki vod pri Ustako-posadnom zapovjednitvu u Zagrebu. Primijeeno je
da pojedine ustae: eu po gradu sa ratnom spremom. Mnogi od njih ne dre se u obe propisa o pozdravljanju, pa je est
sluaj da starijega od sebe niko ne pozdravi. Ima sluajeva da su pojedinci u pijanom stanju pravili izgrede, da u takvom
stanju posjeuju dozvoljene i nedozvoljene lokale, to se dogaa i posle redarstvenog sata. Svako imade jo uviek i slua
jeva, da pojedine osobe nose nedozvoljeno ustaku odoru, tako je zloupotrebljavaju, unato topoglednih odredaba". Na
pojave nedolinog i neozbiljnog ponaanja osoba u ustakim odorama u zagrebakim lokalima, posebno nonima, ukazao
je prigodom svog boravka u Hrvatskoj i jedan talijanski novinar. Bila je to prigoda da se s najvie razine pokua suzbiti ta
pojava koja je po ocjeni Blaa Lorkovia prljala ast i dostojanstvo ustake odore".319
Jedna naredba Ministarstva od 17. studenoga 1944. ukazuje nam da je i dalje bilo problema s boravkom veeg broja pri
padnika Ustake vojnice u Zagrebu. Zakljueno je da se velik broj asnika iz postrojbi u unutranjosti neprestano" nalazi
u gradu. Zapovjednici lakomisleno i protivno zabrani putaju svoje astnike u Zagreb... Konstatuje da su to alosne pojave
i da je u rujnu bilo odsutno nekoliko zapovjednika zdrugova dvadesetak bojni i preko stotinu zapovednika sati itd Zapoveeno je da se astnici neputaju bez naloga iz postrojbi. Takozvana tri dana dopusta dovedu do gubitka zapovednika.
Osueno je i neopravdano zadravanje u Zagrebu i sve druge neovlaene aktivnosti u tom gradu".320
318
319
320
162
Pripremne bojne UV-a svojim arolikim ljudstvom dosta su utjecale na porast razliitih postupaka koji su tetili ugledu
Ustake vojnice. Oblaenjem ustakih odora i stavljanjem simbola, neki od njenih pripadnika uzimali su i vlast u svoje ruke,
u pojedinim sluajevima. Stoerni zapovjednik Pripremnih bojni UV-a, pukovnik Mokov naredio je 27. lipnja 1942. da se
prestane s takvom praksom: Povodom nekih prestupaka od strane pripadnika PB naprama puanstva najstroe zabranjujem da pripadnici PB poduzimaju bilo kakva uredovanja policijskog znaenja, bez prethodnog odobrenja ovog upskog
zapovjednitva... Najstroe je zabranjeno pripadnicima PB pijanevanje, kartanje za novac, nemoralan ivot i kletvu. Lino
obraunavanje pripadnika PB sa ostalim puanstvom, otimanje i prisvajanje imovine kao i lo postupak spram mirnog pu
anstva, bilo koje vjere kaznit e se... Pripadnici PB imaju se prema vlastima i puanstvu, vladati pristojno i ozbiljno da bi se
time izbjeglo negodovanje i steklo najbolje miljenje o ustakom pokretu, te pobile neprijateljska promiba o nemoguem
postupku ustaa...".321
U listopadu 1942. Zapovjednitvo UV-a (pukovnik Balenovi) ak je zakljuilo da i dalje postoje samovolja i nezakoniti
postupci kod pojedinaca, iako bi ustake postrojbe imale biti one koje stvaraju zakonitost, red i poredak, a ne da se i samo
hrvatsko puanstvo plai dolaska ustaa u njihova mjesta, jer se plae nezakonitih postupaka". tovie, bilo je primjedbi da
ustae u pojedinim sluajevima onemoguuju Orunitvu propisni rad pa je Zapovjednitvo UV-a odredilo da se ta nemila
pojava treba iskorijeniti radi obih interesa i probitaka nae drave".322
Okrunice izdavane neto kasnije (17. listopada 1942.) govorile su o pitanju pretjeranog upotrebljavanja alkohola, kao
i o tome da ranije mjere izreene po tom pitanju nisu bile dostatne. Opijanje u borbi izjednaeno je s dragovoljnom preda
jom protivniku, jer pijan ovjek ne moe ni micati a kamo li pucati i napadati". Iz iste okrunice koju je potpisao zamjenik
zapovjednika UV-a, pukovnik Balenovi, vidi se da je problem stege kod ustakih postrojbi i dalje bio nazoan.323 Zapovjed
nik 33. pripremne bojne, natporunik Baria ili naredio je starjeinama sela na podruju djelovanja njegove bojne da je
zabranjeno svako prodavanje vina i rakije ustaama (doasnicima i vojniarima) za vrijeme boinih blagdana, uz prijetnju
oduzimanju zaliha ili najotrijih mjera, kao i troenje istoga u njegovu sastavu. ili je istakao vanost da za vrieme tih
praznika treba da su svi podpuno trijezni jer bi se lako moglo desiti da partizani ba preko Boinih praznika poduzmu
napad".324
Ve spominjana po problematinosti, 33. pripremna bojna (srijemska") u rajonu Karlovca stvarala je, osim unutranjih
problema, nevolje i probleme stanovnitvu, a posebno izbjeglicama iz Slunja. Njeni pripadnici nou su upadali u dvoranu
Hrvatskog doma u Karlovcu gdje su bile smjetene izbjeglice iz Slunja i okoline i izazivali su izgrede. Bilo je natezanja sa
djevojkama koje tamo noe", prepirki s izbjeglicama koje su se uglavnom pretvarale u tue, lupanje i razbijanje prozora
321
VA, fond NDH k.85f 21/2-1.
322
323
324
VA, fond NDH k.H4c 54, 55/7-1.
163
na domu i tako dalje. Uprava Hrvatskog doma traila je da se zbog ugleda Hrvata i ustaa grada Karlovca (zapovjednitvo
Zdruga) zabrani pristup pripadnicima ove bojne u taj dom.325
Zapovjednik XXXIV. bojne, bojnik Delko Bogdani izvijestio je 16. studenoga 1942. da je na podruju Gospia suzbio
pljaku i otimainu od strane osoba koje su nosile ustaku i domobransku odoru.326
Poetkom 1943. zakljueno je da je iskustvo pokazalo da su kako domobrani tako i ustae kojima je podijeljen dopust
u krajeve ugroene od partizana stradavali, rijetki su proli sretno i u prvi as se izvukli iz neprilike. Isto tako je iskustvo
pokazalo da ustae na dopustu sa orujem pucaju iz puaka, pa se je dogadjalo da nekoji bace i po koju runu prasku /bom
bu/". Nareeno je da se zabrani davanje dopusta ustaama i domobranima u takve krajeve, kao i da im se oduzme osobno
oruje ako se alju na dopust.327
Meutim, izgleda da Poglavnikova naredba s kraja listopada 1942. nije doprla od svih pripadnika UV-a pa su tako nje
ni pojedini pripadnici nastavili s nedolinim ponaanjem i kasnije. Zakljuilo je to i Zapovjednitvo Ustake vojnice (26.
oujka 1943.): Sa sustezanjem sam primio glasove o neustakom ponaanju Ustaa vojniara u osvojenim selima, jer sam
bio uvjeren da medju ustaama vojniarima nema pljakaa i otimaa. Medjutim iz jednog vjerodostojnog izvjea sam se
uvjerio o protivnom. Ustae vojniari, dolaze u osvojena mjesta, gdje ih narod sa radou doekuje poput spasitelja, a oni
se preko noi odaju otmici i pljaki, odnose seljacima perad, kolju goveda i prave razne nepodobtine, kojih bi se morali
stiditi. Ti isti ustae vojniari, ne stide se to priznavati, negodu su dapae i ponosni na tako zvana svoja djela. Zar je tako
duboko pao moral pojedinaca, pa ak i veih odreda ustake zajednice, te ljudi ne raspoznaju zlo od dobra? Kuda to vodi?
Ne nalazim pravog izraza kojim bi mogao oznaiti ovakovo ponaanje ustaa prvoboraca i dike nae domovine. S jedne
strane potenje do vrhunca ovog pojma, koje propisuju ustaka naela, a s druge strane pljaka i otimaina. ta je tome
krivo?
Uvjeren sam da pripadnici ustake vojnice u svojoj dui nisu opaki, nego dapae, da su puni ideala, doli braniti svoju
rodnu grudu. Znai dakle da je krivnja na samim prilikama u kojima ive. Pomanjkanje stege, nedovoljan nadzor i pokvarenost nekolicine, koji nisu zasluili.da se zovu astnim imenom Ustae.
S toga je zapovjednik UV zapovjedio da sve ine koji nisu dostojni zvati se imenom ustae, treba bezuvjetno i im prije
odstraniti iz Ustake vojnice. astnike osobito mladje, neprekidno nukati, da sa svojim ustaama budu u neprestanom
dodiru, da im dre kraa predavanja, o moralu, stezi u kaznenim propisima... Stegu uviek drati na potrebnoj visini i svaku
neizpravnost odmah razpraviti, te krivce privesti zaslunoj kazni.
325
VA, fond NDH k,114c 38, 39, 42-45/7-1.
326
327
VA, fond NDH k.H4b 19-5-1. (prema zapovijedi III. zdruga u Karlovcu 29. sijenja 1943.)
Ponovno stavljam na savjest svim ustakim astnicima, da dobrom voljom zajednikom snagom nastoje izbrisati svaku
ljagu sa lica pripadnika ustake vojnice, kako bi bar u budunosti mogli svima i svakome pruiti dokaz da smo svi skupa
duom i tielom ustae i da se acamo od svakog nedjela, te uviek i na svakom mjestu otvaramo put pravednosti i stvaramo
medju svojim zemljacima zadovoljstvo i sreu, a ne da se sa svojim ponaanjem izazivamo gnjev vlastitog naroda protiv
sebe".328
Pukovnik Oton u zabranio je, ispred Zapovjednitva UV-a 10. srpnja 1943., asnicima da s podreenim vojniarima i
doasnicima igraju karte, pa ak hazardne igre za vee svote novaca". Skrenuta je pozornost da se slobodno vrijeme pro
vodi drukije ako ima mogunost i vremena za kartanje, ima ih i za slubene potrebe".329
Razoruanje talijanskih snaga od strane III. zdruga u Karlovcu i okolini 9. - 10. rujna 1943. prouzroilo je probleme s
podjelom zaplijenjena naoruanja i opreme. Zapovjednik ovog zdruga, pukovnik Rogoz odao je priznanje svojim postroj
bama za uspjenu akciju tih dana, ali je ukazao da i pored toga neu dozvoliti da pojedinci smatraju da zbog toga mogu
i smiju raditi kako hoe... Odlika svake vojske je red i stega, a to se osobito mora pokazati kod ustakih jedinica, koje su
dragovoljno stavile svoj ivot i sve svoje na raspolaganje Poglavniku i Domovini. Ne bi elio da se uslijed nepromiljenih
ina pojedinaca baci ljaga na junatvo mojih Ustaa, ne bi elio da zbog takvih ina padne sjena neasti na one, to na to
likim rtvama izvojevamo. Mislim na one nae hrabre i najbolje, koji su pali za Poglavnika i domovinu, nemojte da djela
koja inimo sada oskrnave njihovu svetu uzpomenu". Obraajui se dalje s ustae junaci, kao Va zapovjednik zdruga, koji
je uvijek sa Vama ja od Vas u ime poloene ustake prisege traim i zapovjedam: Da se sve ustae koje nose ono oruje ili
opremu koje nije bilo propisano formacijom ili nisu imali dozvolu za to preda, a takoe i one predmete koji ne spadaju ili
nisu bili deo opreme. Takoe trebalo je spreiti prodaju zaplijenjenih stvari i tvoriva ('tako sam uo da neki Ustaa prodaju
riu... to je neustaki i pokazuje da nije svjestan zato se vodi ova velika borba)".330
U zoni odgovornosti III. zdruga registrirano je vie povreda discipline oko uporabe vlakova, pa ak i oklopnih vlakova.
Bilo je sluajeva da su pojedini ustaki asnici zadravali vlakove u postajama radi utovara razliitoga neborbenog tvoriva
ili drugog materijala. Takoer, bilo je sluajeva da se zajedno uz ustake jedinice u posadi oklopnih vlakova prevoze i civili.
Sve je ovo vodilo izdavanju zapovijedi koja je regulirala nain upotrebe i koritenja vlakova.331
Ministar Oruanih snaga dostavio je 21. oujka 1945. zapovijed: U poslednje vrieme sve se vie u astnikim krugovima
ire este pojave neeljenih sluajeva prekomjernih uivanja alkoholnih pia. Ovo se dogadja i u astnikim blagovaonama
i menzama, a i izvan njih u drutvima astnika medju sobom, kao i astnika u gradjanskim drutvima, domovima i stanovi
328
329
330
VA, fond NDH k.H4i 50/13-1.
331
165
ma. Bilo je i sluajeva pijanstva neizbjeivim posljedicama: javnih izgreda, tekih uvreda, odkrivanja slubenih i dravnih
tajna, sukoba i upotrebe oruja, te tjelesnih ozljeda pa i smrtnih sluajeva". Ovakav porast konzumiranja alkohola je osu
en, a posebno kod asnika ija jedna od prvih osnovnih dunosti, svoju odoru stalno nositi svjetlu i niim neokaljanu, te
svagdje i u svakoj prilici ponaati se samo onako kako to prilii astnicima i pravim muevima...".332
Problem konzumiranja alkohola ostao je trajan tijekom cijeloga rata. Tako je satnik Ivan Serti, zapovjednik III. bojne
XVIII. zdruga zakljuio 23. oujka 1945.: U zadnje vrieme pristiu sve ee prijave o pijanevanju vojnih osoba. Porok
pijanstva je narunija drutvena pojava, a ujedno podkapa rad, napredak i ugled svake postrojbe. Teka i odsudna vreme
na u kojima ivimo, trae bistre i gorde borce sa dubokim osjeajem ljubavi za svoj dom i poziv. Ovakve vrline ne moe
imati ovjek koji je sklon pijanevanju. Prema izneenom u u budue, sa vrstom namjerom, da ovakve pojave iz temelja
izkorjenimo, svakoga astnika i doastnika, za kojeg dobijem izvjetaj da je bio pijan, predlaga u za razrijeenje dunosti
kao nedostojnoga svoga poziva i kodljiva za red u stegu u vojsci".333 Serti je primijetio i izgled i urednost vojnika: mnogi
pripadnici ove bojne nose i suvie duge kose, te izgledaju kao umski razbojnici ili etnici, a poneki i bradu. Ovo daje runu
sliku i ne lii ni malo jednom ovjeku, a osobito Ustai". On je zapovjedio da pripadnici njegove bojne nose urednu i propi
sno podrezanu kosu, a bradu obrijanu. Brkovi se mogu slobodno nositi".334
U svojoj zapovijedi od 11. travnja 1945. zapovjednik 4. sati IV. bojne XIII. zdruga dao je upozorenje vojniarima: Primjetio sam u vie navrata da se vojniari ne odazivaju svojoj dunosti onako kako to od njih zahtjeva njihova vojnika ast
i ozbiljnost dananjeg vremena kojega proivljavamo, te da mnogi ak na isti u ope ne dodju kada se to zapovjedi. Stoga
upozoravam sve pripadnike ove sati, doastnike i vojniare, da u od sada strogo i nesmiljeno kanjavati svako neizvrenje
zapovjedi i nedolaenje na dunost".335
Zapovijedi Stoera Vojnice podreene postrojbe uglavnom se nisu itale pa samim time i nisu provodile. ee ponav
ljanje pojedinih nedolinosti govori da je tih prekraja bilo i dalje i da se malo pozornosti obraalo na zapovijedi o pobolj
anju stege u niim postrojbama. Izricane su najdrastinije kazne, no one nisu smanjile pojedine primjere nediscipline.
Primjena najteih kazni za tee oblike nediscipline bilo je i 1942. godine. Tako je kod Liko-krbavskog zdruga u Bihau 23.
srpnja strijeljan jedan ustaki vodnik koji je izvrio zloin kradje i pljake" i jedan arkar koji je u pijanom stanju izvrio
mnoge izgrede i uvrede. Stoga se ponovno upozoravaju svi pripadnici Liko-Krbavskog sdruga da budu oprezni u uivanju
alkoholnih pia, jer se u pijanstvu lako dogadja, da se netko lahko ogriei o ustaku ast i potenje, pa tako zavri svoj ivot
na sramotu ustakog pokreta i ciele svoje obitelji", istaknuo je zapovjednik bojnik ulenti tim povodom.336
332
VA, fond NDH k.H4a, 2/9-1.
333
VA, fond NDH k.l 14b 42/6-1.
334
VA, fond NDH k.H4b 44/6-1,2.
335
336
VA, fond NDH k.l 13j, 1/13-1.
166
Zapovjednik zdruga Mokov osudio je na smrt arkara Vasilja Jakimova iz I. like bojne 8. svibnja 1942. godine. Jakimov
je prethodno u noi 4./5. svibnja silovao jednu djevojku pred njenom obitelji u nekom od sela gdje je boravila njegova boj
na.337 Mokov je tom prigodom istaknuo Upozoravam svu brau, da u u budue ne samo u ovakovim sluajevima nego i
za sluaj pijanstva, neposlunosti, kradje, te kukaviluka isto tako postupiti. Moraju svi biti svijesni da se nalazimo u borbi
s najveim neprijateljem Hrvatstva i Ustatva, te da svaki pojedinac mora pokazati najveu portvovanost, samoprijegor i
disciplinu kao i izbjegavanje svih strasti. Tko takov nije, nespada u nae redove, a budui da isti poloio Ustaku prisegu, to
odpusta iz postrojbi nema, nego samo prijeki sud, kojeg sam uspostavio posebnom zapoviedi".338 U drugom sluaju doa
snik Josip ui zbog mjesec dana samovoljna udaljavanja iz postrojbe, za koje je vrijeme pianevao i druio se sa enama
neudorednog glasa", lien je ina vodnika i strijeljan, jer je naruio ugled PTB-a.339
Radi uvoenja discipline u veljai 1943. izvreno je ak nekoliko smrtnih kazni nad pripadnicima IV. zdruga od strane
Ustakog ratnog suda Operativnog podruja Lika u Gospiu. Jedan dovodnik lien je ina i osuen na smrt. Strijeljan je
zbog krae i prodaje vojnike opreme, bjekstva s postava, poticanja na pobunu i krivotvorenja zapovijedi. Drugi je vojniar
osuen na istu kaznu zbog bjekstva i zbog vrenja duljeg trajnog uhodarenja u korist odmetnika", trei zbog opetovane
krae vojne opreme i preprodavanja, etvrti zbog bjekstva iz jedinice, peti rojnik po inu radi javne i nasilne pljake novca
od graanske osobe, kao i jedan opinski straar takoer zbog uhodarenja u korist odmetnika". Ove su kazne izvrene
19. - 20. veljae, a zapovijedi su bile umnoene za sve jedinice IV. zdruga. Trebalo ih je tri puta u razmaku od 8 dana pro
itati, rastumaiti i na zapoviedi predbiljeiti kada i tko je ovu zapovied proitao. Nakon izteka ovog roka, javiti izvrenje
sa naznakom dana i tko je zapovied podredjenim vojniarima proitao. Ostalih 16 ustaa, koji su pred ustakim sudom
dogovarali za razne kanjive inove sud je obzirom na razne okolnosti rieio i to iznimno. U budue e svaki kanjivi in za
posljedicu imati najstroiju osudu".340
I kasnije je bilo ovakvih sluajeva, kao u kolovozu 1944. kada je osuena vea skupina pripadnika snaga na kaznu smrti
strijeljanjem koja je izvrena 22. kolovoza. Nije bilo djelatnih ustaa, ali je obavijest o ovome upuena u sve ustake jedini
ce.
341
U listopadu 1944. izvrena je smrtna kazna nad vojniarem iz sastava XVI. bojne, koji je opljakao jednu kuu u Iloku
i potom strijeljan 30. listopada 1944., osudom Prijekoga ratnog suda 2. zbornog podruja.342
337
VA, fond NDH k.H3k, 58/19-1
338
VA, fond NDH k.H4b 43/7-1.
339
340
341
342
VA, fond NDH k,114i, 11/18-1.
167
S druge strane, zbog nediscipline, a tijekom cijelog razdoblja postojanja UV-a, pojedini ustae bili su kanjavani zatvor
skim kaznama od deset do 30 dana nakon ega je uglavnom slijedio otpust iz Vojnice. Pravo otpusta bilo je u nadleno
sti Glavnog stoera UV-a, odnosno zapovjednika UV-a. Prijedlozi za otpust morali su sadravati i obrazloenje za otpust.
Razlozi za otpust mogli su biti: drsko ponaanje i samovoljno udaljavanje, nemar, neposluh, nepovjerenje, pijanevanje,
iznuda novca, lane izjave, a dio otputenih imao je i vie od jednog prijestupa.343 Dio zapovjednika postrojbi samovoljno je
koristio pravo otpusta, a na to su jo u studenome 1941. bili upozoreni od pukovnika Rukavine, zapovjednika UV-a.
lako su i pred sam kraj rata 1945. sudovi i dalje rjeavali pojedine sluajeve naruavanja nediscipline. Tako je ratni sud
13. hrvatske divizije osudio trojicu pripadnika XVII. zdruga. Jednog zbog bjekstva na strogi zatvor od jedne godine, jednog
za samovoljno udaljavanje iz jedinice takoer godinu dana i jednog za povredu stranike slube" s neobino visokom
kaznom od dvije godine strogog zatvora.344
ISHRANA, ISTOA, ZDRAVLJE I NJIHOV UTJECAJ NA VOJNICU

Rat je donio pogoranje opih ivotnih prilika. Okolnosti rata utjecale su na oskudnost ishrane, opskrbu hranom i nesta
icu lijekova. Ovim ne samo da je bilo pogoeno graanstvo, ve i oruane snage. 0 ovom ratnom fenomenu i efektima na
Ustaku vojnicu ve od poetka 1942. imamo podataka u dokumentima.
Prema izvjetaju dr. Mihovila Delia, lijenika, stanje kod XI. bojne od 15. oujka 1942. bilo je slikovito i davalo je presjek
ratnih zdravstvenih i higijenskih prilika u Ustakoj vojnici: Prilikom pohoda na samu Kladuu uvjerio sam se da je mom
ad hrabra i izdrljiva, unato prevaljenih 40 km koji se put prevalio u arkarskom lancu, uz neprestani oprez na tekom
snijenom terenu kroz neprijateljska sela Petrove Gore. Poto smo Kladuu zauzeli a i tri dana su prola morali su svi isku
siti posljedice neistoe, jer nismo imali preobuke. Tako je harala medju nama uljivost i svrab...". Meutim, poslije tekih
gubitaka u borbama krajem travnja na Petrovoj gori, gdje su stradala dva zapovjednika sati i vie ustaa, poveao se broj
ljudi koji se prijavljivao na preglede sa zahtjevom za odlazak na specijalne preglede ili naputanje Ustake vojnice. Svi mi
oni izjavljuju da se osjeaju nemoni i zastraeni." Doktor je upozorio zapovjednika bojne, satnika Makovca, da se ljudstvo
nalazi psiholoki u melankolino-depresivnom stanju". On je inzistirao nadalje Vas molim da se momcima dodijeli rublje
kako im se omoguilo odstranjenje uiju i svraba ako elite da se ne pojavi pegavac. Kako je to nemogue bez aparata za
343
344
168
dezinsekciju, izvolite se obratiti nadlenima da vam ga oni poalju. Osim toga ljudstvo ove bojne jo uvijek i nikada nije
primilo cjepivo protiv tifusa... To je sad neophodno potrebno jer su u toku topli dani i operacije na terenu. Ljudi uslijed toga
mnogo edne, pa i ako im se brani da piju oni svejedno piju vodu i iz najneistijih bara i bunara".345
Tijekom daljnjih operacija protiv partizana zdravstveno stanje kod XI. bojne nije se poboljalo. Naprotiv, situaciju mo
emo ocijeniti kao vrlo lou, kako zdravstveno tako i higijenski. Gotovo svaki momak poseduje svrab u formi krasta. Uzrok
tome su prilike u kojima ti momci ivu. Suvina je svaka upotreba lijekova bez solidnog ienja tijela i odjee. Nadalje sam
primjetio (pie isti doktor u Velikoj Kladui, 7. svibnja 1942.) da se unato opomena kod svakog momka pojavila uljivost,
koja bi mogla imati loe posljedice, jer je takovo ljudstvo puno uiju najpodesnije tlo za razvitak pjegavca, koji ve hara po
naoj dravi. Osim toga posljednjih dvadeset dana imao sam mnogo sluajeva febrilnog stanja sa T.39C tretirao sam to kao
malariju i upotrebivi odgovarajuu terapiju uspio sam da istu normaliziram kroz par dana, kako su ti momci izcrpljeni od
groznice bili odvedeni na teren pod kiu i snijeg (bez atorskih krila u zaklona) uestale su i razliite bolesti dinog siste
ma". Lijenik dr. Deli traio je da se obavi dezinfekcija, dezinsekcija ljudi, da bi se predupredila zaraza u masi, a takodjer
i jedan radikalni pregled momadi, da bi se zdravstveno slabiji uputili na bolovanje ili krai odmor u mjesto".346
Po izvjeu XII. bojne iz Kostajnice zdravstvena sluba slabo je organizirana. Svi lijenici na ovom sektoru su idovi, te
su nepouzdani i za ustae pogotovu nemogui".347
Zapovjednik III. zdruga ustanovio je kod pregledavanja raznih jedinica na postavu opaano je da u pogledu zdravstve
ne slube ima mnogo nedostataka. Na postavima postoje istina velike potekoe, ali ipak ne tako velike, da se ne bi mogle
savladati. Mnogi se nedostaci sa malo volje i umjenosti dadu lako odstraniti dok one tee naravi treba ublaiti i svesti na
najmanju mjeru". Ono to je bilo uoeno da vojniari pa i doasnici ne iaju se i ne briju se tjednima pa se radi toga mora
organizirati ianje i brijanje. Ako na postavu nema brijaa, treba ih slati iz posadnih mjesta. Zapovjednici bojna neka mi
podnesu izvjetaj da li razpolau sa potrebnim priborom za brijanje i ianje". esto je bilo problema i s osnovnim odr
avanjem higijene, od ega je bio samo korak do raznih esto zaraznih bolesti. Na postavima a isto tako i u vojarnama se
pripadnici vojnice slabi ili pak nikako ne umivaju. Ovaj propust je otvoreni napad na zdravlje svakog borca. Na upit zato
se ne umivaju odgovorio je jedan zapovjednik da je izvor vrlo daleko...". Zapovjednik III. zdruga primijetio je da postoji u
blizini gorski potok", kao i da se u svakom selu mogu ugrijati kotlovi s vodom i poslati ljudstvo na pranje (pa se svakog
drugog ili treeg tjedna moe po jedan vojniar do pasa oprati" sic!). Ovde treba samo da je malo volje... Uslied toga to
se vojniari ne peru izloeni su bolestima koje rue jakost borbene jedinice".348 Prema sauvanoj grai III. ustakog zdruga
uoava se da je tijekom 1943. izdavano vie naredbi da bi se reguliralo odravanje higijene i spreavanje bolesti. Ukazano
345
346
347
VA, fond NDH k.H4c, 26/1-5
348
VA, fond NDH k.114, 7/11-1.
169
je da se zdravlje vojniara moe odravati samo redovitim pranjem neistoi najvie izloenih dijelova tijela, dok se povre
meno ima izvriti kupanje cijelog tijela. Kao posljedice neistoe oznaeni su uljivost i svrab". 349
Kao posljedica stalnih zahtjeva za isplatom lijeenja od strane veeg broja pripadnika ustakih tabora i logora, obitelji
ustaa na djelatnom razdoblju, od pojedinih ustaa u specijalnoj slubi" ili pripadnika raznih ustakih postrojbi izvan sa
stava UV-a stvarao se velik problem tko zaista ima pravo na plaeno lijeenje. Okrunicom od 7. svibnja 1942. definirano
je tko ima pravo na bolniko lijeenje na troak Glavnog stoera UV-a. To su bili pripadnici djelatnih postrojbi, priuvni
pripadnici dok su pod orujem na vebi, pripadnici Pripremnih bojni kada su pozvani u djelatnu slubu, i obitelji astnika i
djelatnih daljeslueih doastnika". Svi ostali pripadnici Ustake vojnice i njihovih obitelji morali su se lijeiti o svom tro
ku prema propisima zdravstvenih vlasti. 350
Prema sauvanoj grai III. ustakog zdruga uoava se da je tijekom 1943. izdano vie naredbi kako bi se regulirao
unutranji red u jedinicama, dnevni raspored rada, vjebe postrojbi (u smislu vojnoustakog vjebovnika], svakodnevne
tjelovjebe (odmah nakon buenja i bez oruja, ima zadau da uzdri tielo gibko i dade mu potrebnu odpornost kako bi
ljudstvo izdralo napore u borbi. Od ove svakodnevne vjebe ne bi se smjelo nikad odstupiti pa nit na postavu, jer je ona
temelj tjelesne snage ljudstva. Ove vjebe imaju se izvoditi u poetku u koulji dakle bez surke dok se docnije moe pristu
piti tjelovjebi bez koulje". 351
Zapovjednik XXX. ustake bojne, satnik PTB-a Mami primijetio je da se vojniari kao i doastnici redovito ne kupaju, a
kad se idu kupati onda to ine na svoju ruku, te polaze na rieku Kupu bez iijeg odobrenja". On je stoga odredio 25. kolovoza
1943. da se pojedine posade kupaju srijedom i subotom, i to u Pisarovini pod tuem ili do razine jednog roja pod orujem,
odnosno po vodovima na Kupi, pod orujem, tako da uvijek ostane netko u posadi. 352
Mnoge jedinice podpuno oskudevaju na rublju". Zapovjednitvo zdruga pokuavalo je ustanoviti pregled opreme kod
bojni, ali se zbog nehaja zapovjednika bojni" skupilo podataka samo za tri bojne. Ovi zapaeni nedostaci mogu se i mo
raju se ukloniti. Kad se mogu izlagati ivoti u borbi proti odmetnicima onda se u toj snazi moe nai i toliko jakosti da se
ljudstvo umiva, brije, ia i uredjuje da sauva odpornost. ovjek, prljav, neobrijan sa neurednom gomilom kose na glavi
gubi otpornost stvara neraspoloenje i nehotice rui liepu i zdravu sliku ustakih postrojbi koje moraju uvjek biti spremne
na najtee napore". 353 Krajem 1942. evidentiran je nedostatak sapuna za pranje. Napominjem da niti jedan vojniar nema
sapuna i da ga nigdje ne moe nabaviti i uslijed toga nisu u mogunosti da se estito operu", naveo je jedan zapovjednik. 354
349
VA, fond NDH k. 114c, 17/9-1.
350
351
352
VA, fond NDH k.H4i, 44/13-1
353
VA, fond NDH k.
354
170
Ratna stvarnost, neizvjesnost ivljenja, pad drutvenih stega i kretanje ljudi uinilo je da promiskuitet poraste. U za
dnje vrieme opaa se kod ustaa veliki broj razbolievanja od spolnih bolesti i pojedini zapovjednici satova obraaju se
ovom stoeru s uputima, to da rade protiv te pojave. Stoga dajem sliedee upute: jedina sigurna i potpuna zatita od spol
nih bolesti je uzdravanje od spolnog openja sa sumnjivim enskinjem. A sumnjiva je svaka enska osoba, koja pristaje na
spolni odnos. Zato neka zapovjednici satova svim silama uznastoje podii moral i disciplinu kod svoje momadi, da spriee
pijanevanje, skitnju i blud. Bez toga e sve druge mjere biti slabo uspjene". Ukazano je na teke posljedice ovih bolesti,
kao i potrebnu da lijenici kod postrojbi odre pouku o spolnim bolestima i upozore ih na posljedice. Ukazano je da je jedi
no razmjerno sigurno sredstvo zatitna navlaka (kurton, prezervativ). Ovo sredstvo prua sigurnu zatitu". Apel je zavren
Sliedi dakle pouka: ivite edno! A tko se ve uputa u spolni odnos, neka toga ne ini lahkoumno i nikad pri piu. Neka
sauva i pri tom zdravu pamet i onda e ve nai i upotrebiti sredstva, da se od zaraze sauva".355
Tijekom 1944. na vie podruja NDH vladale su epidemije pjegavog tifusa. Radi spreavanja nastanka epidemije kod
postrojbi UV-a, izdano je vie zapovijedi za raskubu nastambi i vojnika".356
I kasnije, kod pojedinih postrojbi Ustake vojnice, stanje se nije poboljavalo kada je u pitanju bila medicinska strana
osiguranja. Kod dalmatinskog VII. zdruga ona je (1944.) bila veoma teke". Na zdrug u Drniu dolazila je u poetku nje
gova rada samo jedna vea soba za sanitetske i bolnike potrebe. Tako su ranjenici zdruga ostavljani da lee na podu. U
poetku su bila samo dva lijenika i jedan student medicine. Zbog niza nedostataka u odijevanju i odravanju higijene u
zimi 1943./1944. harao je pjegavi tifus. No izvjee o stanju zdruga zakljuuje na udo" nije bilo mnogo smrtnih sluaje
va, zahvaljujui prirodnoj otpornosti ljudi tog kraja". (!) Lijekova je bilo u toliko maloj mjeri da je lijenik zdruga morao
moljakati njemake kolege za pozajmice ak i najosnovnijih lijekova. Zalaganjem zapovjednika, dopukovnika Keeta us
postavljena je u Trbounju kod Drnia priuvna vojna bolnica. Meutim, iako je bila dobro opremljena, nastao je problem s
lijenicima koji su se razbjeali ili su ih sluajno" zarobili partizani pa je tako bio samo jedan jedini lijenik za VII. zdrug.357
U pojedinim situacijama njemaka vojna nazonost poboljavala je stanje medicinske zatite ljudstva. Tako su svi pri
padnici Oruanih snaga" u Ogulinu upueni na to da imaju pravo na besplatno lieenje i popravljanje zuba u posadnoj
zubnoj postaji".358
Otputanja iz vojnice zbog zdravstvenih problema bila su zbog niza ureenih zdravstvenih mana, a neka i zbog steenih.
Prema uvidu u stalike zapovijedi popis je bio irok, a navodimo samo neka od oboljenja: upala sranih zalizaka, tuberku
loza plua, nervoza srca, nesposobnost za teren, gnojenje uha, bolesti oiju, ravna stopala, opa slabost ili slabokrvnost,
355
Slubeni Viestnik Ustake vojnice, Zagreb, 5. srpnja 1942., broj 4., 154.
356
VA, fond NDH k.H4A, 35/3-1.
357
HDA, fond br. 1561, k.65, 013.4.5.62-63, 65.
358
VA, fond NDH k.H4a 28/10-1. Izrada novih zuba, zatim kouljica od elika" za pripadnike ORS-a i UV-a kotala je 10.000 kn.
171
kila, guavost, radi kresavih nogu"... Puno je vojniara (rjee doasnika ili asnika) s tim ogranienjima bilo prevedeno u
Domobranstvo.359
Oskudnost ishrane u ratu, ali pogodnost spekulacijama i krai namirnica, posredno se odravala na ljudstvo postrojbi.
U studenome 1942. zapovjednik III. zdruga Ante Maga zakljuuje sa mnogih strana dobio sam pritube, da je hrana koja
se prigotovlja kod jedinica vrlo loa i vodna. Obskrbni odjel ovog zapovjednitva daje dovoljno koliine prema staliu jedi
nica za prehranu ljudstva pa radi toga se postavlja opravdana sumnja, da netko prehrambeno tvarivo krade". Zbog pojave
ovakvih negativnosti nareeno je da svi zapovjednici bojni moraju osobno obavljati nadzor nad podjelom hrane svojim
jedinicama, mora se obavljati mjerenje namirnica prije stavljanja u pripremu, uvesti dnevnik prijema i sprovesti druge
mjere kako bi ljudstvo bilo valjano prehranjivano.360
Opskrba hranom bila je posebno teka u Dalmaciji i Hercegovini 1944. godine. Sudei prema izvjeu zapovjednika
zdruga iz Imotskog 10. kolovoza opskrba hranom" bila je oajna".361 U oujku 1944. jedinice UV-a u Hercegovini imale
su probleme oko opskrbe hranom, prije svega zbog nedovoljnih zaliha hrane, to je utjecalo na procedure oko izdavanja
hrane iz skladita. Ustanovljeno je da je potrebno smanjiti upotrebu eera s kojim se oskudijevalo. Tada su iz Stoera UV-a
stizale specifine zapovijedi u stilu: eer ne troiti kada se izdaje kafa sa saharinom" (zapovijed od 22. sijenja 1944.).
Preporuivalo se koritenje kavenog nadomjeska zaslaenog saharinom ili culcinom. Ipak, zakljueno je da se potronja
eera uobe ne smanjuje".362
Osim eera, deficitarni proizvodi za pripadnike UV-a 1944. bili su i i sol i meso. Prema dokumentima iz te godine odre
ena je sljedea opskrba Ustake vojnice mesom: postrojbama u stalnim posadama: 2 puta tjedno - pun obrok mesa veli
ine 250 gr, 3 puta tjedno - umanjeni obrok po 150 gram, i dva puta tjedno bez mesa. Borbenim postrojbama sledovalo je 5
puta tjedno pun obrok sa 250 gr mesa, odnosno dva dana tjedno bez mesa". U nedostatku mesa, mogle su se izdavati druge
namirnice kao riba, kobasice, salama, suho meso, slanina, jaja ili ak pekmez. Iako je ovo bilo propisano, praksa je pokazala
da se ovakvog rasporeda podjele mesa nisu pridravale sve postrojbe i ta je praksa je otro kritizirana.363
Zapovjednik VI. zdruga zakljuio je da je opskrba sa hranom oajna", dodavi ak dramatino Kroz dva dana nestat
e sasvim hrane".364 Hrana, koja se alje u taj zdrug bila je jednolina i predstavljena u glavnom u obliku konzerviranog
kupusa. Razpodjela i kombinacija hrane je veoma neracionalna... Nedostatak u hrani nadopunjava se mesom, koje se ku
povalo od mjestnih mesara po dnevnim cienama... Vojnici su, zadnjih nekoliko mjesec kad kolona nije uobe dolazila jeli
359
VA, fond NDH k. 114c, 57/4-1.
360
361
VA, fond NDH k.H4i, 7/13a-l.
362
VA, fond NDH k.l 14a, 17,18/3-1.
363
VA, fond NDH k,114a, 35/3-1.
364
HDA, fond br. 1561, k.65, 013.4.36.
172
dvopek i toplu vodu po kojoj je plivao kupus... Zadnjih desetak dana kada u skladitu nisu imali vie nita osim dvije vree
'neunitvog' konzerviranog kupusa i sanduk dvopeka, uzpjelo je dopukovniku Brajkoviu da nas na hranu primi njemaka
vojska, koje je to i uinila. Dakle nai ljudi, ne samo da nisu imali obue, ve nisu imali niti hrane, pa su jo ipak ostajali na
svojim poloajima i bunkerima".365
Opskrba cigaretama i duhanom postrojbi Ustake vojnice, ali i Domobranstva takoer je bila znaajno pitanje. Zbog ra
znih makinacija s ovim artiklima i nedostatka u raspodjeli, prve mjere za reguliranje opskrbe nalazimo jo u 1942. godini.
Tako je Ravnateljstvo dravnih monopola osiguravalo u svojim skladitima, odnosno tvornicama duhana u Zagrebu, Banjoj
Luci, Zemunu, Brodu na Savi i Mostaru potrebnu koliinu cigareta i ibica za pripadnike Ustae vojnice (Domobranstva),
naravno uz naplatu. Kao primjer raspodjele cigareta imamo dokumentaciju Ustake pripreme: za asnike po 20 komada ci
gareta dnevno od vrsta Drina, Neretva, Ljubuki, Gri, Trebevii Rama, za doasnike po 15 komada dnevno od vrsti Rama, za
vojniare po pet komada dnevno od vrsti Bregava. Na svakih 50 komada cigareta mogla se podizati kutija ibica. Bilo je za
branjeno kupovanje cigareta i ibica po trafikama koje su odreene za graanstvo, svim pripadnicima Ustake pripreme.366
Pojedine zapovijedi iz 1944. regulirale su prijem mjesenih karata za duhan ili novanih nadoknada za nepuae i tako
dalje.367 ibice su takoer bile predmet racionalne uporabe tijekom iste godine. Njihova isporuka bila je kontrolirana i
prema odreenim kvotama (naprimjer: podruje VI. zdruga 35.000 kutija). One su koritene prvenstveno za potrebe pe
aenja omotnica, paljenje pei, tednjaka, paljenje svjetiljki i tako dalje. Svakom pripadniku zdruga koji je imao pravo na
duhan pripadala je jedna kutija ibica mjeseno. Njih je trebalo izdavati s cigaretama uz naplatu.368
Meutim, ove naredbe esto su ostajale bez efekta. Saznajemo da pojedini Ustae kriumare duhan, te da im ak
predpostavljeni to dozvoljavaju i odobravaju. Budui da Ustae moraju biti prvi i najgorljiviji uvari svih zakona i propisa,
pozivamo sve Ustake postrojbe da svoje pripadnike upozore na potivanje zakona i odredaba...", napisao je svim stoe
rima Danijel Crljen 3. listopada 1942. godine.369 Ispred zapovjednitva UV-a pukovnik Oton u zabranio je asnicima 10.
srpnja 1943. izdavanje cigareta skuplje od odreene cijene, da bi se tako pokrio manjak."370
365
HDA, fond br. 1561, k.65, 013.4.5.55.
366
VA, fond NDH k.l 14b 16/7-4.
367
VA, fond NDH k.l 14a, 32,35/3-1.
368
VA, fond NDH k,114a, 35/3-1.
369
VA, fond NDH k.l 14b 10-2-1
370
173
3. DIO
NAORUANJE I OPREMA
USTAKE VOJNICE
Iako su vojne vlasti nove hrvatske drave jo od kraja travnja 1941. potraivale dio plijena zarobljenog naoruanja Jugo
slavenske vojske, Nijemci nisu bili voljni najvrednije primjerke tehnike i oruja predati novom savezniku. Obeano je da
e se opremanje teim naoruanjem hrvatske vojske realizirati kasnije. Dio lakeg naoruanja iz ratnog plijena s teritorija
Hrvatske i Slovenije predan je tijekom 1941. za naoruanje snaga NDH.
Ustaka vojnica, oruane snage ustakog pokreta, razvijala se mimo regularne domobranske vojske. Prema Odredbi o
Ustakoj vojnici od 10. svibnja 1941. njena je opskrba bila obveza Vrhovnog zapovjednitva hrvatske oruane sile. Kako je
od osnivanja Ustaka vojnica u biti nekakva vrsta lake pjeadije, redarstvene vojske ili vojske za unutranju uporabu, tako
je i njeno naoruanje bilo uglavnom lako. Potom se tijekom druge polovine 1941. i tijekom 1942. razvijaju i ostali rodovi vrste oruja - Ustake vojnice, koji imaju i tee naoruanje. Naoruanje i opremanje Poglavnikove tjelesne postrojbe (prvo
PTB, potom PTS} donekle je bilo iznimka od same 1941. godine. Slino je bilo i s kasnije ustrojenom Ustakom obranom,
koja je kao vojna postrojba bila u sastavu MUP-a. Ove postrojbe imale su u svom sastavu i ostale rodove, od oklopnih po
strojbi, topnitva, samovoznih dijelova, kao i drugih rodova - vrsti oruja.
Kao to smo naveli, uoava se da su snage PTS-a, UNS-a, a kasnije i Ustake obrane bile povlatene kada je bila u pitanju
opskrba naoruanjem i streljivom. Eugen Dido Kvaternik u poetku je, a za potrebe redarstva i UNS-a, iz Finske i vicarske
nabavio velike koliine oruja i streljiva. On u svojim sjeanjima navodi da stvaranje jake vojske i jakog redarstva, naoru
anje te red u zemlji, nikoga u vladi nisu zanimali". Prema njegovu vienju nismo bili kadri nabaviti ni ono najpotrebnije,
nego smo se ograniili na moljakanje kod Nijemaca i Talijana". Zbog toga se Kvaternik osobno angairao te je od redar
stvenog izaslanika NDH u Berlinu, Branka Buzjaka, doznao da se mimo Nijemaca moe nabaviti oruja u svakoj koliini
iz Danske, Finske, vedske, vicarske, pa i iz Njemake, ali ne redovitim putem preko njemakih predstavnika u Zagrebu.
Buzjak je imao konkretnu ponudu tvornice Steyr, kao kupac figuriralo je Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo za
javni red i sigurnost, plativo uz vrlo povoljnu cijenu u hrvatsko-njemakom clearingu. Zatim je iz Zagreba poslana kolona
kamiona koju je predvodio potpukovnik Servatzy i vratila se s orujem nakon pet dana. Meutim, njemaki poslanik S.
Kasche smatrao se osobno povrijeenim, jer ga se mimoilo, a Paveli je stao na stranu njemakog poslanika, tako da je i taj
izvor za nabavu oruja tvornice Steyr propao. Kasnije je, prilikom svojeg odlaska odnosno smjene, naloio da se to oruje
preda PTS-u, a za Redarstvo je zadrano samo 200 revolvera s neto streljiva. Za potrebe UNS-a Kvaternik je nabavio i 500
motocikala te automobile iz Njemake i Italije. Takoer, prilikom odlaska Kvaternik je izdao nalog da se motorizacija preda
za potrebe Orunitva. Uvoz za potrebe nije bio zakonski usklaen pa je to bio i jedan od zakljuaka ministarske sjednice
od 21. rujna 1942. godine.371
371 D. Kovai, n.dj., 79.-80.; Eugen Dido Kvaternik, S/ecarya i zapaanja 1925-1945, prilozi za hrvatsku povijest, (ur. Jere Jareb) Starevi, Zagreb,
1995., 76.-177.
177
Meutim, u svojim sjeanjima Dinko aki navodi da Ustaka obrana nije imala redovnu opskrbu orujem i snalazila se
na sve naine, pa i kraom od Nijemaca u povlaenju. Ministarstvo ORS-a zaboravljalo" je ovu postrojbu, jer je spadala u
nadlenost MUP-a. 372
Sredinom 1942. za naoruanje PTS-a primljena je vea koliina oruja od Talijana. U toj je isporuci bilo oko 100 pukostrojnica, 30 - 40 strojnica, 400 - 500 automata, 30 - 40 minobacaa, est topova kalibra 20 mm, 16 PT topova kalibra 47
mm, etiri topa kalibra 100 mm i 10 - 20 motocikala. Navodno je trebalo biti isporueno i oko 260 vozila. 373 Koliko god da
je isporueno oruja i opreme, te isporuke omoguile su rast i preustrojavanje njegovih postrojbi s razine dotadanje boj
ne (PTB) na razinu zdruga (PTS). Sredinom 1943. u razgovoru s njemakim predstavnicima Poglavnik je istaknuo da PTS,
kao njegova garda u rajonu Zagreba, raspolae s dovoljno izvjebanih novaka i oruja iz talijanskog plijena da bi se mogao
ustrojiti novi puk" (bojna). Meutim, nedostajalo je odgovarajue streljivo, osobito za talijanske karabinke" i strojnice.
Zamolio je poslanika (u Berlinu) da se zauzme kod nadlenih vlasti da dobiju to streljivo. Njemaki poslanik Kasche usrdno
je zagovarao hitno izdavanje toga streljiva i njegovo tekue dopunjavanje. 374
Za razliku od ovih povlatenih ustakih postrojbi, kod obine" Ustake vojnice stanje je bilo daleko tee po pitanju ras
poloiva naoruanja i streljiva. To se vidjelo ve od prvih veih vojnih operacija poetkom 1942. pa nadalje. U srpnju 1942.
glavar Glavnog ustakog stoera, pukovnik Serti traio je od Glavnog stana Poglavnika da se za ustake postrojbe ishodi
da se dobije naoruanje pa e se moi postrojiti jae postrojbe koje e se moi korisno upotrijebiti na cijelom podruju
N.H.D. Tako je istaknuto da taj stoer nije mogao uputiti snage za Bosansku Krupu, ve tek kada dobije prijeko potrebno
oruje. 375 0 tekoama u opremanju i naoruavanju ustakih postrojbi svjedoe mnogobrojna izvjea postrojbi Vojnice.
Prema izvjeu XII. bojne iz Kostajnice (1942.), njene etiri sati, nepotpuno popunjene sa po 70 -100 ljudi" bile su u prili
no tekoj situaciji: ,,i to svi nemaju ni puke, a kamo li drugo oruje. Sat prateeg oruja nema ni jedan baca mina...". 376 U istom
je razdoblju zapovjednikXVII. bojne izvjeivao za svoju iXX. bojnu da bi ove bojne osposobio zaborbu potrebne su lake stroj
nice, puke i streljivo u dovoljnoj koliini, budui nas domobrani u svakom pogledu slabo obsrkbljuju". 377 Kod III. pripremne
bojne, zapovjednik navodi (7. svibnja 1942.): Borbe protiv partizanskih bandi, koje su u posliednje vrieme napadale i stroj
nicama i bombama, veoma su oteane, jer su povjerene mi postrojbe razpolagale jedino pukama, dok sam ukupno 5 stroj
nica primio tek prije 3-4 dana, a i streljivo sam morao posudjivati kod orunike postaje, koje iste sada zahtjevaju natrag". 378
372
D. aki, n.dj., 130.
373
T. Aralica, n.dj., 174
374
375
376
377
378
178
U lipnju 1942. traeno je za XIX. bojnu u Bihau (jaine 230 momaka), da se bez odlaganja odpoalju puke sistema
Mauser, te nuna koliina naboja, jer sa pukama sistema 'Manlicher' koje sada imadu, ne smiju ni pomiljati na bilo
kakovu akciju, budui da za ove poslijednje nema municije. Ovoj bojni istodobno treba poslati odgovarajuu koliinu strojopuaka i tekih strojnica".379 Izvjee satnika Vladimira Katia, zapovjednika IV. bojne navodi da su njegovi ljudi u borba
ma oko Bosanske Dubice 22. - 23. travnja 1942. potroili gotovo svu i rezervnu koliinu naboja, koju smo imali u naim
skladitima". Kada je upuena pomo iz Glavnog stoera, prva poiljka od 20 sanduka podijeljena je arkarima svakom po
80 metaka, a druga koliina od 20 sanduka dana je zapovjednicama satova za priuvu. Ofanzivne bombe su razdieljene po
satnijama, razmjerno prema broju ljudstva, ali jo uviek nema svaki arkar ni po jednu bombu". Traeno je da za svakog
bude po dvije bombe, kao i deset lakih i tri teke strojnice.380 Slino je bilo i kod prve sati IV. bojne koji je u lipnju 1942. imao
u Vrginmostu samo tri strojnice, a oekivao se partizanski napad.381
Pripadnici Pripremne bojne Velike upanije Vuka, koji su stavljeni u djelatno stanje (za akciju na prostoru Fruke Gore
u srpnju 1942.), prvenstveno su bili naoruani pukama sistema Mauser". Ljudstvo koje je ostalo kod tog zapovjednitva
nije naoruano, i to zbog toga to sva zapovjednitva Pripremne bojne ove upe posjeduju ukupno svega 1.114 puaka
raznih sistema i dvije lake strojnice, ...jer ostatak puaka u ogromnoj veini je francuskog sistema i nije u ispravnom sta
nju, a veinom se nalazi na upotrebi kod raznih ustakih dunostnika, logornika, tabornika i zapoviednika PB po raznim
zapoviednitvima".382
Nove bojne osnovane tijekom 1942. nisu imale na raspolaganju adekvatne koliine oruja. Tako je zapovjednik XXXIV.
bojne krajem listopada 1942. izvijestio imadem 100 puaka Manliher 8 m/m, ali za njih nemam streljivo, pa molim da mi
se isto dopremi".383
Dio oruja i streljiva za Ustaku vojnicu stizao je iz tvornica oruja u Srbiji koje su bile pod njemakom kontrolom. Sli
na praksa bila je i kod opremanja Domobranstva, a posebice Zrakoplovstva NDH. Tako je zapovjednik eljeznike bojne iz
Sarajeva Voki pisao zapovjedniku djelatnih postrojbi, pukovniku Francetiu 27. listopada 1942.: Iz Beograda danas dobio
upit da li mogu primiti dnevno etiri transporta od Vardita do Sarajeva".384
379
VA, fond NDH, k.l 14c, 36/1-2
380
VA, fond NDH, k.H4c, 52/1-4
381
VA, fond NDH, k.l 14c, 53/1-4
382
VA, fond NDH, k.l 14c, 40/2-1,2,
383
384
VA, fond NDH, k,114j, 20/25-1.
179
Znaajno za razumijevanje opskrbe i opremanja snaga Vojnice bilo je tadanje stanje odnosa hrvatske drave, njenog
vojnog vrha ili samog UV-a prema saveznicima: Nijemcima ili Talijanima. Ovakav je trend vrijedio za razdoblje do kapitu
lacije Italije. Tek potom, a prije svega poslije promjene odnosa predstavnika Reicha prema Ustakoj vojnici, zabiljeen je
porast isporuka naoruanja i opreme za njene postrojbe.385
Poslije kapitulacije Italije rujna 1943., kao i na drugim stranama jugoslavenskog bojita (Srbija, Slovenija), Nijemcima
odane snage dobivale su talijansku opremu: od odora do streljakog i prateeg naoruanja. Tako je i dio snaga Ustake voj
nice opskrbljen talijanskom tehnikom i opremom. Meutim, dio ove opreme doao je izravno u postrojbe Ustake vojnice,
razoruanjem talijanskih snaga od strane III. zdruga u Karlovcu i okolini ili PTS-a u Jastrebarskom ili u Zagrebu 9. - 10.
rujna 1943. godine. To je stvorilo probleme, najvie oko podjele ili raspodjele ovako dobivenog naoruanja i vojne opreme.
Prema zapovijedi III. ustakog zdruga, zapovjednici bojni i sati trebali su odmah" postupiti po sljedeem: svoje bojne e
obskrbiti iz plijena sa orujem i opremom koja pripada po ustrojbeniku, a sve ostalo predati skladitu ovog sdruga. Ne
moe biti na prim, jedna bojna imade vei broj gunjeva nego to joj pripada, a isto je i sa ostalom opremom. Zadrati jednu
malu priuvu, a sve ostalo predati. Isto uiniti i sa streljivom i samovozima i ostalim motornim vozilima, te sam ve glede
toga izdao ustmene naloge zapovjedniku samovoznog voda".386
Na raniji nedostatak adekvatne koliine naoruanja, u vrijeme poslije talijanske kapitulacije, nadovezala se arolikost
streljakog naoruanja kod postrojbi UV-a. Tada se u postrojbama moglo nai oruje s raznih strana. Posebno je bilo teko
stanje u pogledu naoruanja kod novopostrojenih zdrugova. Zapovijed X. zdruga od 31. srpnja 1944. nam to potvruje: Za
paeno je da pojedine sati po bojnama imaju raznovrstno oruje to prilikom obuke, kao i popunom streljiva oteava rad.
Radi toga zapoviedam i stavljam u dunost zapoviednicima jedinica da unificiraju oruje po satima a sada je to mogue, te
tako bi se izbjegla eventualna potekoa oko opskrbe streljivom".387 Jo je tee bilo u sastavu VII. zdruga sredinom te godi
ne: Iz Zagreba dobiveno je samo stotinjak talijanskih puaka i najvie 20 strojnica, i to jo pred godinu dana. Od Niemaca
nije se gotovo nita dobilo, premda su ove u Zagrebu uvjeravali kako e ih dolje u Dalmaciji kod Niemaca sve ekati. Drniki
poluzdrug imao je dva ili tri teka bacaa, oko 5 lakih, 30-tak strojnica uglavnom talijanskih, a ostalo talijanske puke, Mau
ser, Manlicher, StEtien, te strojnice Zbrojovka, Breda, oa, Fiat, L.Mg 34 arac, itd... Pred kojih tri mjeseca, dodijeljeno je
sdrugu oko 2.000 komada garnitura... te pored ostalog tvoriva i 60 komada samokresa Vis. Sve ovo je 'rekvirirano', jedan
dio za IX sdrug u Mostaru, a jedan dio za istarsku legiju u Suaku".388
385
B. Krizman, Ustae i Trei Rajh, passim
386
VA, fond NDH, k.H4i 50/13-1.
387
388
HDA, 013.4.5. 53-54. Zdrug je imao i svoju oruarnu", s jednim majstorom - oruarom.
Prema zapovijedi ministra Vokia od 10. srpnja 1944. vidi se da je i odreena koliina zaplijenjenog oruja bila u upo
trebi: Minorsu se sve vie alju zahtjevnice za oruje i pribor, ili se pak zahtjeva popuna i zamjena za neuporabivo oruje i
pribor, a da se to neuporabivo ne alje radionicama na opravku. Isto tako postoji znatan plien u oruju od odmetnika kojeg
se, bar prema podastretim podatcima, ne primeuje nikakav priliv za upotrebu kod oruanih snaga /u postrojbama/". Za
povjeeno je da se sve neuporabivo oruje odmah poalje radionicama na to bri popravak i dovoenje u ispravno stanje.
Svako zaplienjeno oruje pa razumije se i svaku puku iz ratnog plijena, prijaviti e odmah postrojbe zapovjednitvu nad
lenog zbornog podruja, koja e ovo oruja po stvarnoj potrebi dodieliti postrojbi kod koje je zaplienjeno ili pak postrojbi
na svom podruju kojoj je najpotrebnije".389 Meutim, kod pojedinih postrojbi, naroito u onim krajevima gdje su partizani
dobivali znaajnu pomo od saveznika u naoruanju, njihovo zaplijenjeno oruje bilo je znaajan izvor popune vlastitog
naoruanja, kao kod VII. zdruga u Dalmaciji 1944.: Popuna orujem i streljivom inili se jedino od partizana, ako se to
moglo zarobiti u akcijama, a par protuzrakoplovnih strojnica, te zrakoplovnih strojnica se dobilo od sruenih angloamerikanskih zrakoplova".390
Od kolovoza 1944., nakon etvrtog susreta Pavelia i Hitlera, Ustaka vojnica konano je dobila prioritet kod Nijemaca i
punu potporu. Vojnica se morala pomoi u pogledu opskrbe naoruanjem i opremom te takoer i izobrazbom u Reichu ili
od strane njemakih vojnih instruktora u NDH.391
Stanje se, meutim, nije popravilo ni kada je dolo objedinjavanja ustakih i domobranskih postrojbi u jedinstvene
hrvatske oruane snage. Poslije nareena ustrojavanja divizija analizirano je stanje naoruanja u pojedinim postrojbama.
Tako je IV. bojna ranijega ustakoga Zagrebakoga posadnog zdruga, krajem studenoga 1944., prema pisanju njenog za
povjednika, satnika Kostelca bila srednje" borbene sposobnosti i vrijednosti. Bojna imade tri vrste strojopuaka. eke,
talijanske i inglezke, svaka svog kalibra. Zatim dvie vrste stojnica, Schwarlose 7,9 i 8 mm. Talijanskog streljiva ve i nema i
prieti opasnost da ga neu ni dobiti kad ovo utroim. Pored svega, nevjerojatno je teka popuna strieljivom od etiri vrste.
Od presudnog znaaja bilo bi izmieniti sve automatsko orudje na 7,9 mm.392 Bojna imade 10 strojnica i 6 srednjih bacaa, a
nijednog samara ni karete. Do sada samo ovo orudje u pokretu vozio kolima, ali to se je moglo samo na kamenitoj cesti. im
se skrene s ceste, od strojnica i bacaa nemam takorei nikakove koristi, jer je noenje na malo veim relacijama izkljueno,
pogotovo t. bacai. U koliko mi se odmah ne dodiele potrebni samari i karete, naglaavam da sam nesposoban za pokret i
za najmanji podhvat... Bojna nema krugovalne postaje, niti i jednog brzoglasa. Od dana postrojavanja bojne, ovo tvorivo
molim na sve strane, ali mi nitko nije izaao u susret".393
389
VA, fond NDH, k,113i, 11/5-1.
390
HDA, fond br. 1561, k.65, 013.4.5.53-54
391
B. Krizman, Ustae i Trei Rajh II., 155.-156.
392
393
181
Ta raznolikost u oruju bila je jedna od potekoa radi opskrbe streljivom, jer za tako razno oruje trebalo je i raznoga
streljiva (kako pokazuje sluaj VII. zdruga 1944 godine]. Streljivo se dobivalo od Nijemaca, oni su u dodjeli streljiva bila ve
oma krti traei pritom veoma duge i mune formalnosti, nakon kojih bi dodijelili 1.500 komada naboja. Dok su s naima
postupali maehinski dotle su etnicima dielili streljivo i oruje i akom i kapom".394
Poseban problem opskrbe i potreba za tednjom streljiva pokazali su se znaajnima ve krajem 1942. godine. Tako je
ispred Stoera UV-a pukovnik Balenovi 17. listopada upozorio sve jedinice UV-a: Iz mnogih izvjea vidi se da ni malo se
ne misli na tednju streljivom, jer se isto raskono rasipa. Niko ne prikuplja kouljice /aure/ od mesinga koji su danas i te
kako skupe. Osobito se primjeuje veliki utroak streljiva nou to znai da se puca u vjetar, a gubitci partizana su minimal
ni. U straha su velike oi, a nou pogotovo... Svim zapovjednicima stavljam na srce tednju strreljivom".395
0
tome svjedoe i neke ranije kritike pojedinih zapovjednika Vojnice: Zapovjednici postrojbi ni malo ne vode brige o
potronji streljiva a niti znadu sa kolikom koliinom je dotina momad zaduena, to omoguuje momad da troe strelji
vo. Odmah se imade upozoriti momad, da e se svaki bez potrebe utroeni naboj morati platiti, a za nepotrebno pucanje
dotini biti kanjen", istaknuo je otro zapovjednik XXXI. bojne 20. listopada 1942. godine.396
Ministarstvo domobranstva dostavilo je Stoeru UV-a, a ovaj Stoer svojim podinjenim postrojbama upute za tednju
streljiva. Zakljueno je da je Ministarstvo izdalo ve bezbroj naloga zapovjednitvima zbornih podruja radi upozoravanja
podinjenih jedinica i postrojba na neophodnu potrebu tednje streljivom, iz razloga to nemamo svojih vlastitih tvornica,
te smo prisiljeni streljivo nabavljati izkljuivo u inozemstvu uz teke platene uvjete a esto kompenzacije kojih nemamo u
dovoljnoj koliini". Kako potronja streljiva nije bila kontrolirana, ve se ak i poveavala, upozoreno je da nadleni organi
za opskrbu nee biti u mogunosti da udovolje ni najopravdanijim potrebama". Kako se navodi prva posljedica ovako
rasipnog troenja streljiva ve je nastupila kod streljiva za baca 46 m/m 0.35". Nadleni odjel izdao je posljednje koliine
bombi za ovaj baca" pa je bilo odreeno da se ovaj baca povue iz jedinica u skladita, poto se potroe te koliine. Da se
ne bi ovakvi sluajevi dogaali i kod drugog oruja date su sliedee smjernice, kojih se tono pridravati:
-
gadjanje pukom pojedinog strelca ne smije biti na daljine vee od 300 m, gadjanje roja pod rukovodstvom rojnika
na daljine preko 400 m, a gadjanje voda pod rukovodstvom zapovjednika voda na daljinu vee od 600m,
strojosamokresom gadjati samo u granicama do 100.
strojopukom ne gadjati na daljine od 800.
strojnicama ne gadjati na daljine vee od 1000.
malim bacaima 46 m/m ne otvarati vatru na daljine vee od 500 m, a velikim bacaem 80 m/m na daljine vee od
120mm.
394
HDA, fond br. 1561, k.65, 013.4.5.53-54
395
VA, fond NDH, k.85F, 2/37-1.
396
VA, fond NDH, k.H4c 41/6-1
protivoklopnim topovima 37 m/m /kao prateim/ ne gadjati na daljine vee od 1200 m, a gorskim topovima 65
uporabu runih bombi vriti samo na daljine bacanje pojedinog borca".
m/m na daljine vee od 2000 m.
Posebno je bilo razraeno gaanje i tednja kod topnitva, ega uglavnom u tom trenutku nije bilo previe kod Vojnice.
Upozoreno je ne odgovarati na slaba izazivanja vatrom sa strane neprijatelja, jer se u tom sluaju ne samo streljivo uzalud
no troi, ve se neprijatelju jaom vatrom daju podaci o naem rasporedu. Imati pred oima, da na neprijatelja kudikamo
vie djeluje mrtva tiina i neodgovaranje slabim vatrenim izazovima, negoli vatrena buka bez ikakvog posljedka". Tada je
izdana naredba o prikupljanju tuljaka (ahura], kao i uvoenju posebnih knjiica potroaka streljiva, koju je trebala voditi
svaka sat, bitnica i samostalni vod. Upozoreni su svi zapovjednici od sati do zdruga da e biti odgovorni za pridravanje po
izdanim smjernicama o tednji i evidenciji utroka streljiva.397
Tako od prosinca 1942. pa sve do kraja rata pratimo borbu zapovjednika i stoernih organa da uvedu mjere tednje
streljiva ili bombi u svojim postrojbama. Tako je zapovjednitvo III. zdruga naredilo striktnu tednju runih bombi 30. pro
sinca 1942.. Njemake rune bombe sa dralicom" bile su pri kraju, a nabava je bila vrlo oteana i za sada bez izgleda".398
Zapovjednik 33. pripremne bojne, natporunik Grabovac prosinca 1942. nije izdao streljivo za svoju II. sat i upozorio je da
se sa streljivom tedi do kranjih granica mogunosti i to tako da na svaka tri metka mora biti krv. Ako se bude ovako inilo
biti e vie uspjeha a mnogo manje utroenog streljiva. Na svakih 10 metaka mora biti jedan mrtav".399
Sukladno nalogu zapovjednitva III. zbornog podruja od 7. svibnja 1944. kojim se skree pozornost na sakupljanje
praznih tuljaka (ahura) i o njihovoj velikoj vriednosti u vremenu kada nedostaje tvoriva za pravljenje novih", zapovjed
nitvo VI. zdruga dalo je nalog da svi zapovjednici bojna i sati upozorit e i narediti uz potrebnu pouku svoju momad da
svaku praznu ahuru, tuljak prikupe i predadu u skladite bojne ili sati jer je velika nestaica tvoriva od kojih se prave tuljci/ahure, a sve prikupljene i vraene ahure/tuljci lako se ponovo pune". Trebalo je voditi evidenciju o izdavanju naboja i
prijemu praznih tuljaka - ahura.400
Krajem listopada 1944. iz stoera Ustake vojnice ponovno je stiglo upozorenje Ministarstva da se tedi streljivo i us
postavi kontrola nad njegovim koritenjem. Ukazano je da nema velikih zaliha, a dobava iz Njemake, jako oteana i
dugotrajna".401 Ministarstvo je krajem studenoga 1944. zakljuilo da je ope poznata oskudica na streljivu. Prilike zahtjevaju najstroiji nadzor nad streljivom. Ministarstvo oruanih snaga nema velike zalihe, a dobava iz Njemake, koja jedino
397
VA, fond NDH, k,114b, 16/7-2; Isto, 114c, 40/7-1.
398
VA,fondNDH,k.ll4i, 11/11-1.
399
400
401
VA, fond NDH, k.H4b, 12/8-1.
183
dolazi u obzir, jako je oteana i dugotrajna". Nareena je stroga panja, isticana potreba za tednjom, paljivo skladitenje i
ispitivanje okolnosti prekomjerne uporabe, sve u svemu strogo pridravanje tednje glede municije".402 U kasnijim bojnim
relacijama i izvjeima o borbama kod postrojbi UV-a uoava se i uobiajeni pregled i analiza utroena streljiva.
Kako se rat bliio kraju, njemaki su stoeri sve izriitije upozoravali hrvatske vojne organe na potrebu tednje streljiva.
To se vidi iz vie dopisa stoera njemake vojske nadlene za pojedine dijelove hrvatskog ili jugoslavenskog ratita tijekom
1944.
godine. Ova su upozorenja preko Ministarstva ORS-a i Stoera UV-a upuivana u postrojbe. Od njemake 1. kozake
divizije dobiven je 25. srpnja 1944. dopis: Poto na dosadanjih transportnih putovima snabdevanje sa municijom za
postrojbe domobrana, Ustaa te za policijskih i samozatitnih jedinica nije mogue, svako snabdijevanje sa municijom
biti e preuzeto od Njemakih naoruanih snaga. (Za podredjeno podruje e ova divizija preuzeti ovaj zadatak)". Stoga je
bilo potrebno dostaviti podatke o koliini raspoloiva streljiva, njegovu stanju, kao i vrsti naoruanja za koje je potrebno
njemako streljivo, odnosno rune praske" ili nagaznih mina, kako je to zahtijevao X. zdrug 12. kolovoza 1944. godine.403
Njemaki opunomoeni general u Hrvatskoj dostavio je 14. kolovoza 1944. hrvatskim vojnim vlastima dopis zapovjed
nika V. SS-ova brdskog korpusa u kome se vidi da se ne vodi rauna o obem stanju streljiva kod hrvatskim jedinica". Sve
hrvatske snage, pa tako i UV, upozorene su na potrebu tednje streljiva. Razmjerno velik potroak streljiva kod hrvatskih
jedinica, nije u nikakovom razmjeru prema uzpjesima", otro je konstatirao. Ovim je aktom precizirano da dodjela streljiva
hrvatskim jedinicama ide preko njemakih divizija kojima su bile podinjene. Upozorene su sve hrvatske jedinice da se
pridravaju navedenog i da vode brigu o potronji streljiva".404 Na bazi dopisa stoera njemake II. oklopne armije (Pz.
A0K.2), Stoer UV-a upozorio je 25. kolovoza 1944. svoje snage oko potranje pjeakog streljiva, pretjeranih zahtjeva koji
su stizali s terena, o povratku odreenog postotka sirovina od ispaljenih ahura, voenju nadzora nad ispaljenim strelji
vom i tako dalje.405
Slian trend njemakog kontroliranja uporabe streljiva kod postrojbi UV-a primjetan je i u 1945. godini. Tako su ustake
postrojbe koje je opskrbljivala njemaka 392. legionarska divizije 4. sijenja 1945. dobile redovna upozorenja o potrebi
tednje streljiva. Prema naredbi ove njemake postrojbe, pridodana VI. ustaka bojna u Brinju trebalo je slati izvjea sva
koga 4., 9., 14., 24. i 29. u mjesecu o stanju streljiva i naoruanja, a takoer i poslije borbi o njihovu utroku. Streljivo e se
dobiti ako se dostave tj. povrate prazne ahure. Satnije se moraju potruditi da u to veem broju saberu pomenute ahure.
402
VA, fond NDH, k.l 14c, 32/10-1.
403
VA, fond NDH, k.l 14j, 44/27-1.
404
405
VA, fond NDH, k.l 14b, 9/6-1
184
Prilikom odbrane i napada se iste saberu".406 Radi praenja stanja naoruanja, a posebno streljiva, pojedini zdrugovi dali
su instrukcije svojim bojnama 1. veljae 1945. da svakim danom do 07,30 sati dostaviti ... zapovjednitvu iskaz streljiva
koliko je utroeno preko dana i preko noi".407
No nije samo opskrbljivanje orujem i streljivom bio problem kod ustakih snaga. Tako je ispred Stoera UV-a pukovnik
Balenovi 17. listopada upozorio sve jedinice UV-a: kod podredjenih postrojbi ne uva se oprema a jo manje naoruanje,
te se bezbrino unitava i ako je svima poznato da se u dananje vrieme teko dolazi do odiela i naoruanja. Svima zapo
vjednicima neka je sveta dunost stalno nadzirati podredjene postrojbe te pregledati stanje odiela i naoruanja i svako
lakomisleno unitavanje treba kazniti i dotinom krivcu vriti naplatu. uvanje oruja i tednja streljiva to je posebno
poglavlje za sebe. Oruje je zahrdjalo, esto puta zapovjednici dre u skladitima kao neku priuvu, dok ostale postrojbe
ostaju nenaoruane i time nekativne. U budue kod koga nadjem u skladitu kao priuvu smatrat u to kao sabotau i tako
postupati. Suvino oruje i neispravno oruje ne smije stajati u skladitu nego isto poslati Obskrbnom odjelu ovoga zapovjednitva radi popravke i dalje raspodjele i naoruanja postrojbi".408
Odravanje i uporaba naoruanja takoer je bio poseban problem. Iskustva II. ustake bojne koja je dola iz Zagreba
u Skakavac 18. oujka 1942.: Njemake strojnice koje smo primili u zadnji as su vrlo osjetljivo oruje. Momad nije do
voljno poduena u baratanju, pa se ovo filigransko oruje jako kvari. Najmanja netonost kod upotrebe izaziva zastoje i
kvar...".409 Ovaj je problem posebno vidljiv kod onih ustaa koji su bili rasporeeni kod civilnih struktura. Prema naredbi
Poglavnika od 8. lipnja 1942. istaknuto je: Ujedno se pozivaju svi tabori, zbirovi, logori da o streljivu, kao i o samom oruju
posvetu punu panju, a gotovu ienja oruja i streljiva, a suvino je spominjati o nepotrebnim pucnjavama iz dravnog
oruja. Svaki onaj ustaa koji se ogrijei o prednjem bie najstroije kanjen za besposleno i nepotrebno pucanje kao i za
oruje za koje se dokae da se nebi dralo isto i u redu".410
Meutim, nebrige za oruje bilo je i kod pojedinih postrojbi UV-a. U nekim dijelovima III. zdruga svibnja 1943. zakljue
no je da je odravanje oruja potpuno zanemareno, jer ljudstvu nije podijeljena mast koja se nalazi u skladitima zdruga ili
bojni. Bilo je sluajeva da se mau za cipele istilo oruje i obrnuto. Ustanovljeno je da ima i prekobrojnog oruja, tvoriva
(naroito gunjeva]. Trebalo je urediti praksu odravanja oruja, redovne preglede, odreene dane uz nazonost asnika,
regulirati pitanje koritenja oruja i streljiva kada je jedinica u gradu i tako dalje.411
406
407
VA, fond NDH, k.H4j, 14/23-1. Ovo je sluaj kod XIX. zdruga.
408
VA,fondNDH,k.85f, 2/37-1.
Oprema Ustaa je vrlo dobra, pa je i zdravlje i raspoloenje vrlo dobro. Jedino naboji 7,9 mm sa tubastim zrnom nisu pouzdani. Popreno svaki
peti naboj zataji." VA, fond NDH, k.H4b, 38/7-1
409
410
VA, fond NDH, k.H4b, 20/9-1
411
VA, fond NDH, k.H4c, 15,16/9-1.
185
Hrvatska drava nastala je u tekim vremenima. Hrvatska vojska nije imala sreu, da se moe u miru opskrbiti jakim
priuvama opreme i drugog za rat potrebnog tvoriva. Stoga mi esto osjetimo, da nam to-ta manjka, stoga esto s tugom
moramo ustanoviti, da nai vojniari nemaju moda i najpotrebnije za uspjeno ratovanje... Sveta je dunost svakog zapoviednika voditi najveu brigu oko tednje i uvanja opreme. Neka svaki astnik svakodnevno nadzire opremu i oruje
svojih vojniara i upuuje ih na najveu tedljivost. Svaki komadi opreme u jedinici neka bude predmet, neprestane brige
zapoviednika. Svaki odjevni predmet mora sluiti dulje nego je to predvidjeno. Posvetiti najveu brigu popravci obue i
odjee i ustrojavanju radionica. Kanjavati svako lakomisleno upropatavanje odjevnih predmeta...", konstatirano je po
etkom srpnja 1944. godine.412
Kao to smo vidjeli, uglavnom tijekom rata, Domobranstvo je vrilo opskrbljivanje i naoruavanje postrojbi UV-a, u
poetku iz svojih zagrebakih skladita.413 Poetkom 1943., poslije operativnog podreivanja snaga Ustake vojnice do
mobranskim zapovjednitvima, glavar opskrbnog odjela Glavnog stoera UV-a alio se da su Vojnici oduzeti financijski
poslovi. Istodobno Ministarstvo oruanih snaga nije dobilo nalog za opskrbu, to je za nekoliko mjeseci dovelo do zastoja
u opskrbi Vojnice.414 U materijalnom smislu sva preuzimanja opreme vrila su se (1944.) iz skladita UV-a u Zagrebu, a
prema dostavljenim nalozima. Iz pojedinog zdruga dolazio bi proelnik opskrbnog odjela s pratnjom za podignue opre
me, vojniarima koji bi pratili natrag opremu do jedinice
415
Pojedini organi u Stoerima isticali su i pretjerano ili nerealno
potraivanje ili potranju iz ustakih postrojbi po pitanjima opskrbe. Postrojbe ustake vojnice prilikom zahtjevanja iz
datka maziva i ostalog tvoriva za odravanje oruja, konstantno i uviek stavljaju samo zaokruene i veoma velike koliine
maziva, ne naznaujui za koje i kakvo oruje se odnostno tvorivo, trai i bez obzira koliko stvarno tog tvoriva po krialjci
pripada". Ustake postrojbe upuene su da trae mazivo i drugo, prema odrednicama objavljenima u Vjestinku naredaba"
Ministarstva domobranstva iz 1941., a za potrebe Domobranstva koje u svemu vriede i za ustake postrojbe".416
U dopisu Stoera Ustake vojnice/Minorsa 21. oujka 1945. konstatirano je: poto u zadnje vrijeme pridolazi sve vie
vozila, oruja, odjee i opreme za potrebe Ustake vojnice, to se za podizanje toga daju slijedee upute: 1. Stoer UV pre
uzima vozila, oruje, odjee i opreme za potrebe UV te odmah sprema u svojim skladitima, 2. Stoer UV poziva odmah
zapovjednitvo, za koje je od pridolog namienjeno, najkraim putem, da poalju svoje osoblje za preuzimanje...". Ovim se
izdaje oprema i naoruanje prema njihovim iskazima stalia i pregledima i onda se uz izradu zahtjevnica izdaje oprema.
412
VA, fond NDH, k.H4a, 1/6-1
413
Uavi u sastav Utinjskog zdruga, II. lika bojna je od 19. oujka 1942. angairana u borbi. Tog je dana iz Zagreba primila 30 runih strojnih
puaka. VA fond NDH, k.H4b, 38/7-1.

414 D. Marijan, n.dj.. 77.
415
VAfondNDH, k.H4a, 43/3-1.
416
VAfondNDH, k.H4b, 33/9-1
186
Ovakvom odlukom Stoer UV-a titio je probitke drave, a takoer u probitke podinjenih postrojbi, zalaui se za stvarnu
i najpravedniju raspodjelu.417
Meutim, na terenu je bilo vrlo teko utvrditi pravo stanje raspoloiva naoruanja. Tako je Stoer UV-a 13. sijenja
1945.
ukazao da se ponavljaju razlike u iskazivanju ljudstva, oruja, samovoza i drugoga. U dva iskaza spominje se razliit
broj naoruanja, ne evidentira se zaplijenjeno oruje, kola, samovozi, konji i tako dalje. Zapovjeeno je da se sva imovina
u iskazima najvjernije iskae, jer je to obzirom na zahtjev vrhovnog zapovjednika, najverniji barometar za moebitno op
skrbljivanje na temelju ustakog ravnopravnog udijeljivanja".418
Navodimo sljedee preglede ljudstva i naoruanja radi ilustracije raspoloiva naoruanja u pojedinim zdrugovima UV-a
po godinama.
Tako je V. zdrug na dan 22. studenoga 1942. imao: 3.529 ustaa, s 3.098 puaka raznih kalibara, 136 strojopuaka, osam
strojnica, sedam minobacaa i dva gorska topa.419
Sarajevski I. zdrug imao je u lipnju 1944. 3.365 pripadnika. U njegovu naoruanju bilo je 102 strojopuke, 16 strojnica,
osam minobacaa od 46 mm, jedan od 81 mm i tri laka tenka.420 U sijenju 1945. isti je zdrug imao 5.751 pripadnika s 201
strojopukom, 17 strojnica, 14 minobacaa 45 - 46 mm, osam minobacaa od 81 mm, dva topa, jedan protuoklopni top i
tri laka tenka.421
Osmi zdrug imao je u sijenju 1945. 2.728 ljudi. U njegovu naoruanju bilo je 2.193 puke raznih tipova i kalibara, 40
strojosamokresa, 80 samokresa, 81 strojopuka, 39 strojnica, sedam minobacaa 46 mm, etiri minobacaa 50 mm, devet
minobacaa 80 mm, dva topa 37 mm i tri topa 76,2 milimetara.422
Kod XVIII. zdruga na dan 1. oujka 1945. stanje je bilo sljedee: puaka 2.205/7,9 mm, 1.086/6,5mm i 172 ostalih;
strojopuaka:423 85/7,9 mm i 32/6,5 mm, strojnica: 6/7,9 mm, 34/8 mm, bacaa: 10/45 - 46 mm, 7/80 - 81 mm, samo
kresa: 26 i strojosamokresa 128.424 Za ovaj zdrug imamo i podatke o stanju streljiva na dan 5. oujka 1945.: za samokres
417
418
419
D. Marijan n.dj., 79. Meutim, svibnja 1943. isti je zdrug imao daleko manje i ljudstva i opreme. Sa svega tri bojne, bilo je na raspolaganju:
dva topa 75 mm i samo jedan minobaca. Traena je dodjela jo pet minobacaa tako da bi na svaku od bojni bilo po dva. Samo polovina od
predvienog automatskog naoruanja bila je u naoruanju zdruga. Zbornik, svezak IV., knj. 13., 815.-820.
Zbornik, svezak IV., knj. 29., 697.-703

Zbornik, svezak IV., knj. 33., 844-851
420
421
423
Zanimljivo je da je zdrug uputio 11 komada talijanskih strojopuaka Breda originalnoga talijanskog kalibra 6,5 mm na preradu u Senj na
kalibar 7,9 milimetara.
424
187
90, streljivo 7,9 mm 51.210, 6,5 mm 20.176, 8 mm 400 (samo kod stoerne sati), strojnice 8.622, signalnih metaka 45 i
bacakog streljiva: od 45 mm 160 i od 81 mm 99 komada.425
Sredinom travnja 1945. III. ustaki zdrug (13. hrvatske divizije) imao je 5.566 pripadnika. U naoruanju je bilo 4.164
puaka, 71 strojosamokres, 182 strojopuke, 58 strojnica, 34 minobacaa, osam topova, etiri bojna vozila, 12 teretnih i
est osobnih vozila. U istom trenutku XVII. zdrug (ista 13. divizija) imao je 1.645 pripadnika. Od naoruanja 1.333 puaka,
64 strojosamorkesa, 48 samokresa, 68 strojopuaka, 17 strojnica, 16 minobacaa, dva topa, tri bojna vozila, jedno osobno
i dva teretna vozila.
Brojna stanja i naoruanje u sastavu ustakih bojni mogu se sagledati na sljedeim primjerima, koje smo naveli kronolo
kim redoslijedom:
-
X. bojna u 1942. imala je: 367 puaka, 27 strojopuke i jednu strojnicu426
XXVII. bojna u travnju 1944., prema sauvanim podacima, imala je sljedee koliine naoruanja:427
Satnija
Lokacija
asnika Doasnika
Vojniara
Puke
Strojopuke
stoerna
Sinj
4+23+124
202
2 bacaa 44 mm
1. sat
Han
2+14+71
85 puaka
1 baca 44 mm
1 baca 66 mm
Kiis-Grlo
1+14+122
125
19
2 bacaa 44 mm
i 1 46 mm
18
3 bacaa 44 mm
i 2 bacaa 66 mm
2. sat
Dicmo
3+40
43
3. sat
Hrvae
1+16+150
174
4. sat
Hrvae
1+8+115
123
I. bojna IV. zdruga na dan 23. veljae 1945. imala je puaka: 424 od 7,9 mm, 13 od 6,5 mm, strojopuaka 24 od 7,9
mm i deset od 6,5 mm, zatim jedan baca od 81 mm, samokresa devet i strojosamokresa 41.428
425
426
427
HDA, fond br. 1561, k.65, 013.4.36
428
VA, fond NDH, k.l 14b, 44/5-2.
188
Bacai
V. bojna XVIII. zdruga na dan 1. oujka 1945. bilo je: puaka 323/7,9 mm, 89/6,5 mm, 13/8 mm Manliher, strojopu
aka: 7/7,9 mm, 10/6,5 mm, strojnica: jedna od 7,9 mm, jedna od 8 mm Fijat, dva od 8 mm Bereta, zatim bacaa: je
dan od 45 mm i jedan od 81 mm, samokresa jedan od 7,65 mm i est od 9 milimetara te 19 strojnikih samokresa.429
Kao poseban dio Ustake vojnice bile su postrojbe eljeznike vojnice. Njihovo brojno stanje i raspoloivo naoruanje vidi
se na primjeru na dan 24. - 25. srpnja 1942.:430
Puke 8 mm
Strojnice razne
Samokresi 9 mm
1. bojna Zagreb 1. sat
295
14
26
2. sat
312
3. sat
4. sat
15
6. sat
307
II. bojna Sarajevo 1. sat
450
18
1.386
51
14
20
47
Iako nije bio dio Ustake vojnice, Puko-ustaki zbor generala Metzegra bio je slikovit primjer nedostatka oruja krajem
1944.
godine. Tako je Puko-ustaka pukovnija Vuka imala (26. studenoga 1944.) 1.297 ljudi, ali svega 26 puaka M.95
Manlicher (s 1.309 naboja), dvije strojnice Schwarzlose (6.100 naboja) i jednu strojnicu Breda (2.200 naboja). Neto ka
snije (tijekom zime 1944./1945.) naoruanje se pojaalo. Tako 4. bojna ove pukovnije ima 712 puaka, devet pikavaca",
18 pukomitraljeza, etiri teka mitraljeza, jedan baca i jednu protuoklopnu puku. Popis otkriva da je u naoruanju bilo
i est brzometnih ruskih puaka".431
429
430
431
189
Sve ove statistike pokazuju arolikost naoruanja postrojbi UV-a: razliite tipove, oscilacije u brojnom stanju i raspolo
ivu naoruanju, a takoer i nesklad izmeu brojnog stanja i streljakog naoruanja u odnosu na tee ili takozvano pratee
naoruanje. Ovo pokazuje takoer da formacijski okviri, planirani ustroj, odnosno brojna stanja potrebnog naoruanja
bojni - zdrugova UV-a nisu niti postojali niti su potovani. Konano, usporedivo s ostalim vojskama na bojitu, snage UV-a
tijekom veeg dijela postojanja bile su prilino slabo, pa ak i neadekvatno, naoruane.
TIPOLOGIJA STRELJAKOG NAORUANJA

Ustaka vojnica u svom je naoruanju imala prilino irok dijapazon streljakog naoruanja, koji se irio kako se rat bliio
kraju. Tipoloki rije je o naoruanju koje je naslijeeno 1941. od prijanje Jugoslavenske vojske, na koje su se nadovezali
topovi dobiveni od ratnih saveznika, Njemake i Italije, kao i tipovi nabavljeni komercijalnim putem. Kasnije, tijekom po
stojanja Ustake vojnice, u naoruanje ulaze i tipovi saveznikog streljakog oruja zaplijenjeni od partizana.
asnici, doasnici a i dio vojniara nosili su irok dijapazon pitolja, (vrlo rijetko i revolvera). Oni su imali statusnu pa
i simbolinu vrijednost kao i bodei.432 To su prije svega tipovi koji su ostali poslije kapitulacije Jugoslavenske vojske iz
njenog naoruanja: tip VTZ 1933 kalibra 7,65 mm, vojnodravni" Browning m.10/22 kalibra 9 mm, zatim tipovi zaostali
jo iz austrougarskog inventara (Rast und Gasser M.1898 kalibra 8 mm, Steyr M.1907 kalibra 8 mm, Steyr M.1912 kalibra
9 mm, Frommer-Stop M. 1912, kalibra 7.65 ili 9 mm), zatim talijanski tipovi Beretta M.34 kalibra 9 mm (ovaj tip nosili su i
pripadnici ustakog odjela koji je stigao u Hrvatsku travnja 1941.), M.35 kalibra 7,65 mm ili Bodeo M.89 kalibra 10,35 mm,
kao i njemaki tipovi: Luger Parabellum M.1908 kalibra 9 mm, Walther P-38 kalibra 9 mm, Walther PP i PPK oba kalibra
7,65 milimetara. Bilo je tipova pitolja dobivenih iz njemakog plijena, kao to su poljski Vis-35 kalibra 9 mm, ehoslovaki
tip M.39 kalibra 9 mm ili C.Z. M.24 kalibara 7,65 mm, francuski M.1892 kalibra 8 mm ili sovjetski Mossin-Nagant M.1898
kalibra 7,65 milimetara. U panjolskoj su kupljeni pitolji tipa Unceta Astra 300 kalibra 9 mm. Naravno u uporabi je bio i
jedan dio tipova iz civilne uporabe ili primjeraka rekviriranih ili zaplijenjenih na terenu. Ova koliina tipova dodatno uslonjava mogunost identifikacije i popis svih tipova pitolja u naoruanju Ustake vojnice.433
432
Prema okrunici Minorsa od 22. veljae 1944.: odredjeno je da pripadnici oruanih snaga nose samokrese na pripasniku s lieve prednje
strane tiela". VA, fond NDH, k.H4a, 22/3-1.
433
T. Aralica, n.dj., 155.
Osnovno naoruanje vojniara bile su puke, kojih je takoer bilo vie tipova, ali je tu ipak lake omeiti tipologiju. Naj
vie je bilo puaka sistema Mauser kalibra 7,9 mm, jugoslavenske oznake M.24 (oznaen u NDH kao 0.24) ili Steyr kalibra
8 mm (Manlicher) M.1895. Ovi tipovi naslijeeni su od Jugoslavenske vojske i dominantni su i u Domobranstvu. Nijemci su
isporuili za potrebe Ustake vojnice i znatan broj originalnih njemakih puaka Mauzer 98k, kalibra 7,9 mm u inaicama
iz razdoblja kasne ratne proizvodnje, pojednostavljenih dijelova i s upotrijebljenim ratnim tvorivima. Dio puaka tog tipa
stigao je njemakim posredovanjem izravno iz tvornice ili skladita u Kragujevcu.434 Poslije kapitulacije Italije u naoruanje
ulaze i talijanske puke tipa Manlicher-Carcano M-91 kalibra 6,5 mm (Ali te puke nitko nije volio, pa su njima naoruava
ne samo pozadinske postrojbe"435). Mora se spomenuti da je ljudstvo koje je stiglo iz emigracije travnja 1941. bilo naoru
ano upravo talijanskim karabinima Manlicher-Carcano M.91 kalibra 6,5 milimetara.436
Kako Jugoslavenska vojska nije koristila automate (u NDH strojosamokrese), nije bilo tipova koji bi mogli biti naslijeeni
i potom koriteni. Tako se Vojnica opskrbljivala od Nijemaca njihovim tipovima kakav je MP-41 (odnosno Obr.Sch.41) ka
libra 9 mm, poznati kao majser", ali u verziji s kundakom, ili austrijskim policijskim tipom Steyr Solothurn SL-100 ili MP34 kalibra 9 milimetara. Ovi automati bili su veoma popularni u ustakim redovima, posebno kod zapovjednikog kadra,
i takoer su bili neka vrsta statusa ili povlastice. U redovima Vojnice poznati su i kao Askerica". 0 nabavi ovih automata
postoji verzija da ih je Dido Kvaternik ilegalno nabavio u Reichu (odnosno u Austriji) mimo njemakih vlasti. Nabavljenih
1.000
primjeraka podijeljeno je na sljedei nain: 600 komada dano je PTB-u, 300 za Francetievu postrojbu i 100 za
UNS.437 Poslije talijanske kapitulacije u postrojbama se pojavljuju i talijanski automati Beretta tipa M.1918-30, M-1938A te
M-38/42, svi kalibra devet milimetara. Pred sam kraj rata stiglo je i neto finskih automata tipa Suomi 1931 kalibra devet
milimetara. Konano, mogue da je na razliite naine u postrojbe Vojnice dolo i neto najsuvremenijih njemakih auto
matskih jurinih puaka Stg.44, ali na samom kraju rata.438
Kao i u sluaju puaka u redovima Vojnice i Domobranstva koristile su se dominantno strojopuke (pukostrojnice) iz
nasljea Jugoslavenske vojske, prije svega to je bio tip Zbrojovka M.26 kalibra 7,9 mm, ali i drugi stariji tipovi, kao Mie 1915
Chauchat (oa") u inaicama kakve su koritene i kod Jugoslavenske vojske. Od njemake vojske dobivene su strojopu
ke tipa MG-34 kalibra 7,9 milimetara. Ovaj je tip dobiven vjerojatno neto kasnije 1942./1943., a mogue da su odreene
koliine dobivene 1944., kada su Nijemci poeli iriti opremanje snaga UV-a. Ovih strojopuaka ima u naoruanju PTS-a
u veem broju, kako pokazuju pojedini dokumenti ili fotografije. Poslije kapitulacije Italije ulaze u naoruanje i talijanski
434
T. Aralica, n.dj., 141.-142.
435
436
437
438
T. Aralica, n.dj., 155; Dinko aki navodi da je Askerica, ili lagana strojopuka MP proizvedena u malim koliinama u radionicama Ustake
obrane u Jasenovcu. Napravljena po uzoru na finske strojopuke, imala je okruglo skladite ili bubanj sa 72 naboja. D. aki, n.dj., 40.
191
tipovi Breda modello 30, kalibara 6,5 milimetara. Kao i kod drugih tipova oruja u sastavu UV-a, i ovdje je bilo nestandar
dnih tipova. Fotografija snimljena tijekom djelovanja Crne legije 1942. pokazuje i uporabu prilino rijetkih tipova, kao to
su talijanski S.l.A. kalibra 6,5 mm ili njemaki Knorr Bremse MG-35/36 kalibra 7,92 milimetara.439 Zanimljiv je opis asnika
Ustake obrane Ilije Barbarica koji je pratio generala Luburia 1945., gdje on opisuje kako su on i njegovi suborci posudili"
iz jednoga njemakog transporta u Okuanima osam komada novih strojopuaka tipa MG-42 kalibra 7,9 mm i etiri sandu
ka streljiva. Kako se vidi iz tog opisa ovo oruje bilo je potpuna novina za pripadnike Ustake obrane.440
to se tie strojnica, koriteni su dominantno tipovi preuzeti iz plijena Jugoslavenske vojske kao to su: Schwarzlose
M.07/12 kalibra 7,9 mm [0.7-12] poznat samo kao varcloze" koriten u inaicama kakve su bile u uporabi u Jugoslaven
skoj vojsci. Poslije kapitulacije Italije u naoruanje ulaze i talijanske strojnice tipa Fiat-Revelli M-1914-1935, kalibra 8 mm,
poznate kao ,Fijat", ili Breda M.37, kalibra 8 mm, poznate samo kao Breda". Iz njemakog plijena bile su francuske stroj
nice Hotchkiss M-1914 od 8 milimetara. Poetkom 1945. utvren je nedostatak streljiva za talijanske strojnice (ali i drugo
naoruanje] od osam milimetara. Po zapovijedi Minorsa od 12. sijenja 1945. sve jedinice UV-a trebale su dostaviti stanje
talijanskih strojnica osam milimetara na raspolaganje bilo u jedinicama, bilo u skladitima. A Njemci e nam ove strojnice
zamjeniti za onakove 7/9mm".441
Pripadnici Ustake vojnice kao specifian simbol nosili su i bodee. Oni su bili raznovrsni po tipu, od onih formacijskih
uglavnom prepravljenih jugoslavenskih i onih koje su ustae povratnici donijeli travnja 1941., preko lokalnih inaica kakva
je jedna nalik na domobranski M-41 s oznakama UV-a, sve do bodea domae izrade kakvima je osobito obilovala uporaba
u Bosni ili Hercegovini. Naravno, u istu svrhu nosili su se i bajuneti.442
439
T. Aralica, n.dj., 162., fotografija br. 141.
440
D. aki, n.dj., 128.-129.
441 VA, fond NDH, k.H4j, 7/23-1.114j, 20/21-1. Tako je, naprimjer, II. bojna XVIII. zdruga na dan 6. oujka 1945. imala u svoje etiri sati ukupno
12 strojnica: 10 talijanskih" od 8 mm i jo dvije Fijat" 8 mm. VA, fond NDH, k. 114j, 20/21-1.
442
192
OKLOPNE POSTROJBE 443

Ono to je bila posebnost Ustake vojnice, iako uglavnom lake pjeadijske strukture, to je uporaba oklopnih vozila jo od
1941.
godine. Naime, prve tenkove iz inozemne nabave dobile su upravo ustake jedinice i bile su tu ispred Domobranstva
koje je svoje tenkove dobilo neto kasnije i u manjem broju.

Najraniji podatak o prijemu oklopnih vozila nalazimo kada pukovnik Tomaevi 16. rujna 1941. iz Karlovca trai infor
maciju od svog stoera, poto su ga Talijani obavijestili da e se dodijeliti deset bojnih vozila i 60 motocikala. S njima e se
obaviti demonstracija pred Vojskovoom". Tomaevi nije imao nikakve zapovijedi, a kako je napisao niti znade kome se
namjenjeni ovi tenkovi i motocikli". On je traio da mu se urno izda zapovijed u tom pogledu, jer su i Talijani traili daljnje
upute.444 Potom je pukovnik Tomaevi izvjeten da je deset bojnih vozila i 60 motocikala dobivenih od Talijana namije
njeno Ravnateljstvu za javni red i sigurnost. Za demonstraciju pred Vojskovodjom nije nita predvidjeno." Sva su ta vozila
potom najvjerojatnije proslijeena za stvaranje samovozne sati pri PTB-u, a kasnije su bila osnova oklopnih postrojbi
PTS-a. Tankete su bile predstavljene hrvatskoj javnosti na paradi u Zagrebu 5. prosinca 1941. godine. Ove su tankete ule
u sastav Samovozne satnije PTB-a, a potom postoji mogunost da je oklopna tehnika izdvojena i da je ustrojena Tenkovska
satnija PTS-a. Kako je bila rije o elitnoj i zatitnoj, a u isto vrijeme i borbenoj jedinici, tehnika je podijeljena. Dio tanketa
koristi se na terenu u operacijama protiv ustanika, i to u sastavu 1. i 2. voda, dok su ostale u sastavu osiguranja hrvatskog
Poglavnika. Potom su nakon zaprimanja jo neke koliine talijanskih tanketa L-3 formirane dvije satnije (1. i 2.) u okviru
PTS-a. Dio ovih tanketa upuen je u Sarajevo od kojih je 1942. ustrojen oklopni vod I. zdruga.
U drugoj polovini listopada 1942. voeni su pregovori o nabavi tehnike u Maarskoj. Ustaka vojnica dobila je deset
tanketa Ansaldo L-3, ali maarske licencne proizvodnje [35M Ansaldo Kis harckocsi). Tankete su preuzete 3. studenoga
1942.
na epelu. Osim tanketa, nabavljeno je i 15 motora Kova (Kovacs) i 500.000 komada streljiva za njihovo naoruanje.
Ovi su tenkovi uli takoer u sastav Ustake vojnice. Njihova isporuka omoguila je ustrojavanje jo jedne tenkovske sat
nije. Prema naredbi od 3. prosinca 1942. nareeno je postrojavanje Obklopnog sata ZUVOJ-a. Ova jedinica trebala je imati
stoer, dva voda s po pet bojnih vozila i povoz sati (tri nia asnika, 11 doasnika, 57 vojniara, tj. ukupno 71 pripadnika).
Vojniari su bili opremljeni pukama sistema Manliher, a pored deset bojnih vozila na raspolaganju je bilo 11 (?) osobnih
i tri motorna vozila, kao i devet motocikala. Sat je bila na opskrbi kod Ustakog posadnog zapovjednitva Zagreb, a u ste
443 Cijeli odlomak o oklopnim postrojbama UV-a je na bazi: Bojan Dimitrijevi i Dragan Savi Oklopne jedinice na jugoslovenskom ratitu, Institut
za savremenu istoriju, Beograd, 2011.; Bojan Dimitrijevi, Oklopne snage NDH, Vojna povijest 9, Zagreb, prosinca 2011., 24.-31.; Isti, Oklopne snage
NDH (II. dio), Vojna povijest 10, Zagreb, sijenja 2012., 24.-31.; Dinko Predoevi, Oklopna vozila i oklopne postrojbe u Drugom svjetskom ratu u
Hrvatskoj II dio, oklopna vozila sila osovine od travnja 1941 do rujna 1943, Rijeka, 2008.
444
VA, fond NDH, k.2,16/1-5.
193
govnom i taktikom pogledu Oklopna sat bila je izravno podreena Zapovjednitvu UV-a. Radi izobrazbe zapovjedniku sati
stavljeni su na raspolaganje dva doasnika i 11 domobrana iz 1. lake oklopljene sati. Oni su trebali ostati u sati samo pri
vremeno, dok se izobrazba ustakih tenkista ne zavri.445 Dopunom formacije izvreno je preustrojavanje sati i dodavanje
nekih dijelova radi potpune samostalnosti u radu. Tako su uvedeni 3. i 4. grenadirski vod (s po dva poluoklopna vozila, tri
eta s 37 ljudi) i 5. opkoparski vod s dva roja. Takoer, precizirano je za to slue dodijeljenih pet motornih vozila (zapo
vjednik, kuhinja, samovozna radionica, pogonsko tvorivo, alat...).446 Ova je satnija potom prebaena u Gospi i prepodinjena tamonjem IV. zdrugu. Kasnije tijekom 1943. ta se satnija spominje i kao 3. tenkovska satnija PTS-a. Ona postoji sve
do kraja rata 1945. godine. Njena borbena vozila esto su rasporeena na vie mjesta i pridodavana drugim jedinicama
(IV. zdrugu) pa je teko pratiti aktivnosti te jedinice. Posebno je teko vriti njeno prepoznavanje u borbama, jer se na tom
podruju pojavljuju njemake legionarske divizije sa slinim tehnikom.
U 1942. i 1943. ustake postrojbe koriste nekoliko lokalno oklopljenih kamiona. Prva takva vozila uoena su u lipnju
1942. kod Jajca i okolini, a potom poetkom kolovoza u borbama oko Kupresa. Ovakvim je vozilima ustrojen oklopni vod
kod V. zdruga.
Tijekom 1944. u naoruanju oklopnih snaga NDH pojavljuju se u veoj koliini vozila talijanske proizvodnje: tenkovi
L-6, odnosno samohotke na istom oklopnom tijelu s topom 47 milimetara. U isto vrijeme, ovakva tehnika uvodi se i u nje
make oklopne jedinice koje su na prostoru NDH (Pz.Abt.202 i Pz.Abt.z.b.V.12., odnosno 202. i 12. oklopna bojna). Ulazak
novih tipova u naoruanje oklopnih jedinica NDH omoguio je da se oklopna sredstva pojavljuju u odreenom broju kod
jedinica Ustake vojnice (ili Domobranstva), koji do 1943. nisu imali oklopnu tehniku.
U sijenju 1944. obje ete Poglavnikova tjelesnog zdruga prebazirane su iz Zagreba u Varadin i preustrojene u jedinicu
nazvanu Oklopni sklop PTS. Od poetka 1944. u njoj se pojavljuje i nekoliko tenkova L-6, pored ve prisutnih L-3. Naime,
izvjea iz sijenja i veljae identificiraju sastav te jedinice sedam-osam malih" i etiri velika" tenka, kao i jedan oklopni
automobil.447 Poslije preustroja PTS-a u njegovu sastavu bio je Brzi zdrug u ijem je sastavu bio Oklopni sklop. Tijekom
1944.
ove su se dvije jedinice razdvojile pa Brzi sklop nalazimo zasebno od Oklopnog sklopa koji je tada bio u Varadinu. Na
dan 1. lipnja 1944. Oklopni sklop ima u svom sastavu: 1. etu s 15 srednjih tenkova, 2. etu sa sedam tanketa, dvije motori
zirane i tabnu etu. U okviru Brzog sklopa bile su: 1. i 2. motociklistika, 3. tenkovska (koja je u Gospiu), 4. motorizirana
i 5. tabna eta. Sredinom lipnja PTS je imao 26 tenkova L-6 od kojih je samo etiri bilo ispravno. S Nijemcima su se u to
445
VA, fond NDH, k.l 14j, 2/25-1.
446
447 Prema partizanskim podacima: 20. sijenja 1944. u Daruvaru ima etiri tenka od 15t i jedan mali tenk; u veljai 1944. u Varadinu etiri velika
tenka i sedam malih i jedan OA; u Kutini hrvatski oklopni vlak, a u Popovai njemaki oklopni vlak; u Bjelovaru jedan tenk i dva tenka od sedam
tona, u Novom Globovecu jedan tenk od 7,5 t, kasnije u Varadinu etiri tenka od 15 t, etiri tenka od 7,5 t, dok je u Donjoj Stubici bio Brzi zdrug
s osam malih tenkova.
194
vrijeme vodili razgovori o njihovoj opskrbi i popravku. Kod Poglavnikova tjelesnog zdruga i dalje je zadran Oklopni sklop.
Na dan 1. listopada 1944. oklopni sklop PTS-a u Varadinu ima etiri tankete, kao i 11 tenkova od 7,5 tona.
Oklopni sklop sudjeluje u borbama na podruju Koprivnice i Varadina. Krajem kolovoza 1944. pojavljuje se i 3. eta u
Markuevcu sli tanketa L-3/35. U rujnu se u ovoj zoni nalaze Oklopni sklop s dvije ete u Varadinu i Brzi sklop s jednom
etom tanketa u Sv. Ivanu Zelini. Obje jedinice sudjeluju u borbama oko Koprivinice 7. - 13. listopada gdje su izgubili est
tenkova iz ete Brzog sklopa. Potom je ta eta povuena na oporavak i popunu u Zagreb, ali su na istim lokacijama kasnije
dvije tenkovske ete s po deset tenkova kod Oklopnog sklopa i jedna s 15 tenkova kod Brzog sklopa. Prema jednom par
tizanskom obavjetajnom izvjeu iz Zagreba u ovom razdoblju nalazilo se stalno oko deset tenkova, nekoliko oklopnih
automobila i nekoliko specijalnih oklopnih automobila u dvoritu izmeu JAZU-a i Gimnazije u Krianievoj ulici. Za spe
cijalne" oklopne automobile navedeno je da se mogu pokretati unapred-unatrag sa oklopnom kupolom". Bilo je navodno
sedam do deset takvih vozila koja su tu smjetena stalno od proljetos".
Prema njemakim podacima od 1. prosinca 1944. Oruane snage NDH imaju 85 oklopnih vozila na raspolaganju, od ak
224 (!) predvienih po formaciji. Kod PTD-a bilo je 35, kod ostalih ustakih jedinica daljnjih 26, a ostalih 24 bilo je u Domo
branstvu. Hrvatsko Ministarstvo oruanih snaga 8. prosinca zatrailo je od njemakih vojnih vlasti da se za novoustrojene
divizije i druge jedinice isporui vea koliina naoruanja i opreme, meu kojima i 600 kamiona i 50 tenkova. Nijemci su
dali naelno obeanje, ali zbog tadanjih ratnih prilika bilo je to teko ostvarivo. Krajem 1944. godine jedna skupina tenki
sta Ustake vojnice bila je u njemakoj na preobui za tip Panzer IV. Na sauvanim fotografijama iz Bundesarhiva vide se
fragmenti iz te obuke na tenkovima Pz IV Ausf.G, ali nismo naili dosada na potvrdu o njihovoj isporuci Hrvatskoj. Mogue
je da je u ratnim okolnostima nekoliko takvih tenkova dolo u ruke hrvatskih snaga. Jedan od ustakih vojnih rukovoditelja
Dinko aki ostavio je 1997. godine zanimljivo sjeanje o tome kako su hrvatske (ustake) snage u ovom razdoblju dole
do dva vea njemaka tenka.448
Prema fragmentarnoj grai imamo samo obrise uporabe oklopnih sredstava Ustake vojnice u 1945. godini. Kod Poglavnikove tjelesne divizije (PTD) nalazi se Oklopni sklop u Varadinu sli tenkova tipa L-6. etiri samohotke Semovente
od 47 mm na asiji istog tenka bile su kod topnikog puka PTD-a. U okviru Poglavnikova tjelesnog zbora ustrojava se Brzi
448 Jednom zgodom, pred konac 1944. godine, nai momci u Novskoj 'zabunom' su odkopali dva vagona na kojima su bili dva velika njemaka
tenka 'Tigar', jer su mislili da se radi o poiljci iz Sarajeva, odakle su bila upuena dva tenka na popravak u naim radionicama u Jasenovcu. 'Zabuna'
se je odkrila ujutro kad su se njemaki tenkisti, koji su tenkovima spavali probudili i nisu znali gdje se nalaze ni kako su tu dospjeli. Morali smo
odmah obavijestiti njemakog generala u Zagrebu, koji je bio na prijatelj o zabuni i kao dokaz odnijeli smo mu radiogram koji smo primili iz
Sarajeva da su nam uputili tenkove u Novsku da ih preuzmemo. To je ustvari bilo tono, nu naim momcima su se vie sviali oni vei, Tigrovi.
Sa sto kila svinjske masti i nekoliko pruta uvjerili smo prijatelja generala da se je zaista radilo o zabuni i u znak dobrog prijateljstva ostavio
nam ih je. Njemaki tenkisti su uputili nae ljude u sve tehnike detalje kako se upravlja tenkovima pa su i oni s lijepim darovima otili u Zagreb.
Na povlaenju nae vojske na 9. svibnja 1945.g. u Zidanom Mostu naredio je general Luburi da se tenkovi unite jer nije bilo mogue s njima
napredovati na zakrenoj cesti." D.aki, n.dj.
195
zdrug u Dugom Selu. Ustaki obrambeni zdrug imao je oklopna sredstava: stoer IV. bojne ima jedan tenk nazvan tiger",
tri tenka od 3,5 t i oklopni vod s pet oklopnih vozila s Flakovima. Kod 1. hrvatske udarne divizije u Zagrebu nalaze se dvije
oklopne ete s ukupno 20 bojnih vozila. Kod 7. hrvatske divizije (u njenom 7. topnikom sklopu] u Novoj Gradiki bio je
oklopni vod s dva tenka i oklopnim vozilom. Prema pojedinim podacima u oujku 1945. 10. divizija nije imala oklopna
sredstva, kod 11. divizije nalazi se oklopna eta s osam tenkova, kod 13. divizije vod s dva tenka i dva oklopna automobila.
U sastavu novoustrojene 18. udarne divizije nalazi se i Brzi sklop s 18 - 20 oklopnih vozila. Dio ovih snaga koncentrirao
se u zoni istono (Sisak, Popovaa, Ivani Grad] i sjeverno od Zagreba (Koprivnica - Varadin] krajem travnja i potom se
povlaio prema Zagrebu, odnosno prema Sloveniji.
Oklopne snage Oruanih snaga NDH (Domobranstvo i Ustaka vojnica] postojale su tijekom trajanja ove drave, odno
sno Drugoga svjetskog rata, ali u odnosu na druge rodove nikada nisu stekle znaajniji udio u ukupnoj koliini hrvatskih
vojnih efektiva. Neto veu koncentraciju i ukrupnjavanje oklopnih snaga primjeujemo kod Poglavnikovih tjelesnih snaga
Ustake vojnice (1941. - 1945. godine]. Ova je injenica razumljiva prije svega zato to su snage NDH tijekom rata bile
angairane u protupartizanskim operacijama na brdskim podrujima, gdje ni njemake ni talijanske snage nisu razvijale
jau i suvremeniju oklopnu tehniku.
TOPNITVO
Ustaka vojnica u poetku svoga djelovanja nije imala nikakvo tee naoruanje. Tek u prvim veim operacijama tijekom
1942.
uoava se uporaba topnitva, odnosno pojedini primjerci topova, uglavnom manjih kalibara, brdski ili protuoklopni.
U toj fazi rata pojedini primjerci topnitva ili topniki vodovi bili su dodjeljivani iz Domobranstva, samo za izvoenje poje
dinih operacija. Tek uspostavom vrega vojnog ustroja tijekom 1942. i ustrojavanjem stajaih zdrugova moe se rei da
i Ustaka vojnica dobiva svoje topnitvo.
Kako i u drugim segmentima po pitanju naoruanja, tako i kod topnitva, PTS prednjai u odnosu na Ustaku vojnicu.
U njegovu sastavu postrojen je Topniki sklop tijekom 1942. godine. Ovaj je sklop ustrojen kao postrojba Glavnog stoera
UV-a, pod nazivom I. stajai topniki sklop. Sklop je od 8. rujna (1942.) stavljen pod zapovjednitvo Poglavnikova tjelesnog
zdruga kao Topniki sklop PTS-a. Bio je sastavljen od stoera i bitnice poljskih haubica od 100 mm Obr 14/19. To je trebala
biti osnova za daljnju popunu do predviena sastava. Raniju bitnicu gorskih topova od 7,5 mm iz I. stajaega topnikog
sklopa po vodovima trebalo je podijeliti u sastav II. i III. stajaeg zdruga UV-a. U sastavu I. zdruga ve je postojao vod gor
196
skih topova M.28.449 Sva tri voda po zdrugovima trebala su posluiti kao osnova za daljnje postrojavanje do jaine predvi
ene ustrojbenim pregledom za stajae zdrugove.450
Tako su po njihovu ustroju 1942. ili kasnije tijekom 1943. pet postojeih ustakih zdrugova imali svoje topnike postroj
be [vod, bitnica].451 Potom se u jesen 1943. ustrojava i topnika bitnica kod VI. zdruga, koji je tada potom ustrojen. Kako
snage UV-a nisu imale dovoljno topnitva u svom sastavu tijekom 1942. - 1943. i dalje su im dodjeljivani pojedini manji
sastavi ili ak oruja na upotrebu. Tako je III. zdrugu, ije su jedinice vodile borbe u irem rajonu Karlovca (Belaj, Cerovac)
sredinom sijenja 1943., dodijeljena jedna haubica iz 1. domobranske bitnice.452
Topniki sklop PTS-a razvijan je kao i druge postrojbe ovog zdruga daleko dinaminije i mimo ostalih topnikih postroj
bi UV-a. Prema podacima iz 1944. ovaj Topniki sklop ima etiri bitnice tada locirane u Humu, Zlatar Bistrici i Konjini.
Jedna od njih ima topove 75 mm (tipa Obr.28), a druga topove od 150 mm (T. Aralica pretpostavlja da je rije o tipu Schenider Obr.17, koda M.28 150 mm, zaplijenjenom od JV-a, ili neki od njemakih tipova).453
Ustaka obrana imala je takoer krajem 1944. i dalje svoj Topniki sklop. Ova je postrojba imala etiri topovske, jednu
gorsku i jednu protuzranu bitnicu.
Daleko vie nego topnitva bilo je oruja za podrku pjeadijskih jedinica UV-a. To su bili bacai manjih i srednjih kali
bara, kao i pojedini primjerci topova manjeg kalibra. Kao i kod topova veeg kalibra, esto su ovakva sredstva bila dodjelji
vana iz domobranskih postrojbi, sve dok se nisu stekli uvjeti za njihovo ire uvoenje u postrojbe.
Bacai koriteni u postrojbama UV-a za vatrenu podrku bili su laki, kalibra 45 - 46 mm (od kojih je 45 mm talijanski),
ili teki, kalibra 80 - 81 mm, meu kojima i M.31 Stockes Brandt 81 mm, ranije u naoruanju JV-a.454 U vie sluajeva tije
kom ranije faze djelovanja UV-a, bacai su bili posuivani od Domobranstva. Tijekom operacija 1942. kod pojedinih (tzv.
likih) bojni uoavamo pojedine primjerke bacaa, odnosno protutenkovskih ili brdskih topova. Jo u poetnim fazama
operacije 1942. zapovjednik I. like bojne molio je za dodjelu bacaa kalibra 80 - 81 mm ili nekoliko manjeg kalibra (37
-
45 mm) od II. domobranske divizije, jer je ustanovljeno da partizani imaju strojopuke, teke strojnice i minobacae u
svom naoruanju.455 Radi ojaanja ove bojne upueno je 17 domobrana s naoruanjem iz 4. strojnike sati bihake II. lo
449
VA, fond NDH, k.H4j,56/24-2.
450
VA, fond NDH, k,114c 9/6-1
451 Zanimljivo je da su jedrenjakom Arduino u Karlobag 5. srpnja 1943. za potrebe IV. zdruga u Gospiu upuena dva gorska topa 75 mm 0.15,
kao i potrebne koliine streljiva, maziva i drugog za njihovu uporabu. VA, fond NDH, k,114i, 8/16-1.
452
453
T. Aralica, n.dj., 75.-76.
454
VA, fond NDH, k.H4b, 11/5-1; Isto 44, /5-2, Isto 26/6-1; Isto 40, 41/6-1; Isto, 114i, 56/13-1; Isto, 114i, 8/16-1.
455
VAfondNDH, k.H3k, 5/14-1.
197
vake bojne.456 Tijekom izvoenja operacija u proljee 1942. Utinjskom zdrugu isporueno je iz Glavnog orunog skladita
Domobranstva 300 komada bombi za minobacae 80 m/m Obr.36". Njih je primila Strojnika sat Likog zdruga koja je u
svom sastavu imala te bacae.457 Kod Utinjskog zdruga bilo je kod 1. like bojne dva protuoklopna topa i jedan brdski top,
a kod II. ustake bojne jedan brdski top.458
U sastavu postrojbi UV-a uoavamo i gorske (brdske) topove, kao i protuoklopne topove M.39, koda, kalibra 37 mili
metara. Nakon talijanske kapitulacije u rujnu 1943. u postrojbama UV-a pojavljuje se i talijansko pratee naoruanje: kao
to su bili minobacai Brixia mod. 35 od 45 mm ili mod. 35 od 81 mm, odnosno pratei topovi mod. 17 od 65 mm i protu
tenkovski topovi M.35 od 47 milimetara. Dio je potjecao od razoruanih talijanskih postrojbi, a dio je vjerojatno primljen
od Nijemaca neto kasnije.459 U 1944. i pukovnije PTS-a imaju svoje pratee topnike satnije naoruane topovima Obr. 28
kalibra 75 milimetara. Tako 1. pukovnija srpnja te godine ima u svome sastavu 14. topniku sat, analogno ustroju njemake
pjeake pukovnije.
Na temelju zapovijedi Stoera UV-a (od 28. studenoga 1944. i 27. veljae 1945.) Pratea sat bojne, predstavljala je
vatrenu mo u ruci zapovjednika, koji ju izkoriava, za pojaanje vatrene moi streljakih sati u borbi. Zapoviednik bojne
moe njezino naoruanje u toku borbe dodieliti privremeno i streljakim satima. Ne moe biti da pojedine streljake sati
imadu u svom matinom sastavu topove i bacae (predvieno je da se ojaava iz pratee sati). Teiti da se pratea sat kod
svake bojne postroji po sliedeem sasatvu Zapovedni skup, dojavni skup, pjeaki topovski vod, prva popuna za topove,
protuoklopni vod, strojopuani roj, bacaki vod, bojni povoz, opskrbni povoz, prtljani povoz. Postrojavanje ove sati vriti
postupno, jer naoruanja i izobraenog osoblja nema na raspolaganju u tolikom broju, da bi se odmah postrojila sa svima
pripadajuima djelovima, a niti se naoruanje za sada moe dodieliti. Zdrugovi ve raspolau sa topovima 6.5 cm i protuoklopnim topovima, te se uz njih ve nalazi izobraeno osoblje, ali je isto udieljeno u streljakim satima i bitnicama to je
nepravilno.
Od sadanjih raspoloivih topova i protuoklopnih topova treba postrojiti pjeaki topovski i protuoklopni vod u prateoj
sati bojne, kod koje su sada na raspolaganju. U koliko pratea sat nije postrojena, postupiti odmah njezinom postrojavanju.
Za postrojavanje bacakog voda koristiti viak bacaa po streljakim satima. Za ostale dielove sata stvoriti jezgru oduzi
manjem manjeg diela naoruanja i tvoriva od streljakih i stoernih sati radi daljeg postupnog postrojavanja, kad se ukae
456
VA, fond NDH, k,113k, 7/14-1.
457
VA, fond NDH, k.H3k, 21/20-3.
458 VA, fond NDH, k.H3k, 2/21-1. Prva orunika bojna imala je brdski top M.06 od 65 mm. Zdrugu su bile pridodane i dvije haubice od 100 mm,
kao i bojno vozilo iz sastava PTS-a i Domobranstva.
459
198
T. Aralica, n.dj., 77.-78.
mogunost dodiele naoruanja i izobraenog ljudstva... Teiti, da se sve raspoloivo naoruanje, koje pripada prateoj sati,
a sada se nalazi u streljakim i stoernim satima, ravnomjerno podieli, tako, da se moe kod svake bojne postrojit pratea
sat i nepotpunog sastava".460
Stanje po pitanju topnitva donekle se poboljava spajanjem postrojbi Ustake vojnice i Domobranstva u Hrvatske
oruane snage. Ovim objedinjavanjem koncentrira se postojee topnitvo u jedinstvenu cjelinu na razini divizija. Tako je
po ovom ustroju, naprimjer, V. divizija (nastala iz V. ustakog zdruga] razvila V. topniki sklop s etirima bitnicama. Prema
popisu od 21. veljae 1945. ovaj sklop ima jednu bitnicu gorskih topova, drugu s haubicama 100 mm, dok treu i etvrtu
ine zaplijenjeni sovjetski i danski topovi nepoznata tipa. I kod drugih divizija dolo je do objedinjavanja topnikih postroj
bi. Meutim, treba uoiti da je (na temelju zapovijedi od 28. studenoga 1944. i 27. veljae 1945.) bilo planirano da ustaki
zdrugovi ustroje topniki zdrug, sastavljen od jedne gorske bitnice 7,5 mm Obr. 28 ili Obr. 15 i jedne haubike bitnice 10
cm Obr. 6/19.461 Ovaj predvieni razvoj, meutim, nije izvren.
Ako se uzme njihovo raspoloivo naoruanje, njihove efektive zaostaju znaajno za onima koje su imale na raspolaganju
partizanske snage u istom razdoblju. Britanska i Sovjetska armija naoruale su obilato partizane topnitvom svih kalibara.
U isto vrijeme objedinjene hrvatske divizije mogle su se osloniti samo na topnitvo koje su imale njemake snage uz koje
su se borile.
SAMOKRETNE - SAMOVOZNE POSTROJBE

Kada su u pitanju bila raspoloiva vozila, Ustaka vojnica bila je u istom problemu kao i kod ostalih tehnikih vrsta oruja
(rodova). Vojskovoa Kvaternik dao je (24. svibnja 1941.) slikovit opis stanja motorizacije u tom trenutku. Ono je bilo bi
jedno i vlada neopisivi chaos! Nestala je polovina naih dravnih i privatnih automobila. Ostatak se nalazi u nepovlasnim
rukama, koje ih unato ve izdanih naredaba i zabrana, dalje predaju i prodaju, ili lee uniteni i opljakani pored cesta i
na poljanama. Nevjeti vozai divljaju po cestama, tako da emo za kratko vrijeme biti lieni i onih vozila koja su nam pre
ostala. K tomu dolazi jo strahovita oskudica benzina i guma. To nalaem imperativno da se sveukupna motorizacija stavi
pod jedinstvenu upravu, t.j. da se to pitanje centralizira...". Na osnovi ovog presjeka stanja Glavni ustaki stan naredio je
12. lipnja centralizaciju automobilizma". Pukovnik Jesensky naredio je da se dostave podaci o broju i tipovima vozila koja
se posjeduju.462
460
461
462
VA, fond NDH, k. 85e, 1/39-1.
199
Ipak, i pored vrlo teka stanja i malo raspoloivih vozila, automobilske postrojbe bile su ustanovljene od samog na
stanka Ustake vojnice. Zapovjednikom samokretnih postrojbi unutar ustake bojnice Glavnoga ustakog stana te unutar
prve ustake pukovnije u Zagrebu Poglavnik je imenovao ustakog dopukovnika Ivana ojata. Poglavnik mu je povjerio da
smjesta odredi i provede sve to je potrebno, da se ta samokretna tiela odmah u ivot privedu".463
Vozila je bilo na raspolaganju uglavnom malo. Najvie ih je bilo u stoerima, a ponajvie u Zagrebu i Poglavnikovoj tjelesnoj
bojni (zdrugu). Naprotiv, postrojbe na terenu, kojima su ta vozila bila i najpotrebnija, nisu esto imale dovoljno, a ponekad ni
uope, vozila na raspolaganju. Vozila su stoga rekvirirana na terenu ili posuivana od domobranskih postrojbi ili Orunitva.
Na razini Glavnog stoera ustanovljena je Samokretna/Samovozna sat UV-a, koju najranije u dokumentima uoavamo u
studenome 1941. godine. Ova se postrojba razvija u Samovoznu bojnu (1944.) i potom ak u Samovozni zdrug (1945.), ali
ija su vozila bila dodijeljena zdrugovima na upotrebu. U okviru tog zdruga ustrojena je i Samovozna kola. Od 13. veljae
1945. ustrojen je i Doknadni zdrug samovoznih jedinica UV-a. U okviru PTB-a postrojena je Samokretna satnija, koja je
imala u poetku i tankete, motocikle i trokolice. Kasnije se u sastavu PTS-a spominje i Samokretni sklop.
U pregledima naoruanja kod ustakih zdrugova 1942. - 1943. ima svega po koje vozilo, a uglavnom se u pregledima
spominju i zaprena - stona vozila (povoz). Poslije kapitulacije Italije pretpostavljamo da se pojedina zaplijenjena ili od
Nijemaca dobivena vozila pojavljuju kod ustakih jedinica. Uglavnom pri zapovjednitvima zdrugova pojavljuju se u ustro
ju i pojedine samovozne postrojbe, ali i radionice. Samovozne postrojbe uoili smo u tom razdoblju kod I., II., III., IV., VII.,
zatim I. prometnog zdruga i Zagrebakoga posadnoga ustakoga stajaeg zdruga. Vozila ima i Ustaki obrambeni zdrug.
Razlika ima u ustroju pa neki zdrugovi imaju sati, a neki vodove. Tako VII. zdrug ima dvije samovozne radionice: u Splitu i
Drniu. Jedan samovozni vod bio je u zapovjednitvu u Drniu, a drugi samovozni vod bio je u Zemuniku.464
Konkretnih podataka o onome to je od vozila imala Ustaka vojnica ima vrlo malo na raspolaganju. Tako je Samokretna
sat Ustakoga posadnog zapovjednitva u Zagrebu imala 33 teretna i 70 osobnih samovoza, prema pregledu iz sredine srp
nja 1942. godine. Uoavamo da je vei broj vozila (23+50) bilo odsutno". Tako da je ,,u postroju" bilo samo 10+20 vozila.
Kod zapovjednitva kola u Zagrebu, a takoer na odravanju kod ove sati bilo je 6+6 vozila i jo 12 kotaa.465
Po tipovima (ne ulazimo u njihovu ispravnost) ovaj je zdrug imao osobne samovoze tipa: Mercedes Benz (kod zapo
vjednika), Opel Kadett, Fiat 1100, 1500br i 1500, Fiat Ballila (oduzet Talijanima), Fiat Topolino, Hilman i Standart; zatim
tovarne samovoze: Praga, Fiat Disei, Opel Blitz i Klokner Diesel; autobuse Fiat 355C i Fiat 634RLN; kao i motocikle Gillera,
trokolice Guzzi i karete tipa OM i SPA. Ovaj popis tipova sastavljen je prema onome to su partizani zarobili VII. zdrugu u
jesen 1944. godine.
463
Slubeni Viestnik Ustake vojnice, 15. svibnja 1942., broj 2.
464
HDA, 013.4.5. 56
465
200
Za ovo razdoblje raspolae se s pregledom stanja vozila kod VII. zdruga postrojenog u Dalmaciji. Stanje samovoza kod
zdruga bilo je znakovito za shvaanje problema popune vozilima Ustake vojnice, iako je to bio jedan od zdrugova koji su
dobili najvie" samovoza i motornih vozila. Nemamo oevidnosti dodieljenih im samovoza, a sigurni smo da je nisu imali
ak niti zapovjednici samovozne sati jer se dogadjalo i to da je neki na pr. osobni samovoz bio jednostavno prodan, pa se
tek nakon gotovog posla saznalo, da je prodani samovoz zapravo vlasnitvo sdruga." Poseban problem bio je s vozaima
koji su se esto odnosili neadekvatno i prema tom malom broju vozila koji je bio na raspolaganju: Nai samovozi su se
tako unitavali kao da je upravljau jedina dunost samovoz to prije unititi. Nisu bili takvi samo upravljai sdruga, ve
je pouzdanik imao za vrieme putovanja iz Knina za Biha, priliku uti kako oferi filozofiraju nad jednim od nagazne mine
unitenim samovozom: Pa neka' veli jedan 'kaj te briga, bu predi iel doma, ako sve ove samovoze stuemo, neto mi,
neto mine, neto avioni i partizani...".466 Sedmi zdrug, odnosno njegova Samovozna sat nije od svog poetka nikada imala
nijednog strunog asnika, pa ni zapovjednika strunog asnika. Kako se iz navedenoga vidi, sam bojnik Bednjanec unitio
je tri samovoza. Izvjee je zavrio ,,a ta su onda radili obini upravljai samovoza?!".467
Kod istog zdruga stanje povoza nije bilo uope adekvatno: konjska zapreka gotovo i ne dolazi u obzir, jer sdrug imade
od poetka samo dvoja kola i dva para konja, a kasnije je i to svedeno na jedan par. Za to malo konja muila se muka radi
dobave hrane i siena, pa konji moraju jesti samu slamu i gladovati ta kola i konji upotrebljavani su za potrebe ueg stoera
sdruga, dok su se ostale postrojbe sluile mjestnim prevoznim sredstvima na terenu".468
Snage Ustake vojnice koristile su u pojedinim borbenim akcijama vozila za prijevoz. Uglavnom je bilo rije o posue
nim ili rekviriranim vozilima. Uoeno je da je takva borbena uporaba esto bila problematina, jer su takva vozila bila laka
meta za ustanike. Glavar Glavnog stoera UV-a upozorio je jednom prigodom: Unato moje viekratne ustmene i pismene
opomene, ipak zapovjednici vre prevoz ljudstva iz mjesta u mjesto sa samovozima i bez osiguranja. U samovozu zbijeno
ljudstvo, nesposobno je za odbranu, te se ve vie puta dogodilo, da je samovoz iz zasjede napadnut, upravlja onesposo
bljen i ljudstvo u samovozu bezpomono preputeno vatri neprijatelja. Radi toga ponovo zapovjedam da se u budue ljud
stvo ne upuuje samovozima, te u koliko ne postoje druga prevozna sredstva, da se ljudstvo upuuje pjeke uz jako osigu
ranje. Teretni samovozi, smiju se upotrebljavati, samo za prevoz materijala i hrane, a njihovo kretanje mora biti osigurano.
Teretni samovozi moraju imati, kroz opasne predjele, tempo pjeake kolone, a ljudstvo pored samovoza". Upozoreno je
da e za neizvrenje ove zapovijedi svatko biti stavljen na Ustaki stegovni sud i najstroe kanjen.469
466
HDA, 013.4.5. 56
467
HDA, 013.4.5. 56-57
468
HDA, 013.4.5. 59
469
VA, fond NDH, k.H3k, 9/20-1.
201
Radi to boljeg uvanja motornih vozila i to vee tednje u pogonskom gorivu, jo 20. kolovoza 1942. propisane su
pojedine mjere za uporabu vozila u stajaem UV-u. Definirano je da pravo uporabe dravnog samovoza iz Samovozne sati
UV-a imaju zapovjednik i zamjenik zapovjednika UV-a, glavari odjela Zapovjednitva UV-a, zamjenik glavara Opskrbnog
odjela i nadstojnik 3. odsjeka Opskrbnog odjela Zapovjednitva UV-a. Slubenom uporabom smatra se i dolazak u ured i
povratak". Raspored samovoza i vozaa, kao i druge aktivnosti, obavljao je nadstojnik 3. odsjeka Opskrbnog odjela Zapo
vjednitva UV-a, odnosno zapovjednik Samovozne sati.
Osobni samovozi prema postrojbenom sastavu samovoznih jedinica UV, koji se nalaze u tim jedinicama, slue isklju
ivo za zapoviedanje i vodjenje samovoznih skupina... Pod zapoviedanjem odnosno vodjenjem samovoznih skupina razumieva se izlazak samovozne skupine radi prevoza eta ili tvoriva jednog samovoznog voda (najmanje 8 teretnih samovoza)
i vie sa zapovjednikom voda na elu, odnosno kad izlazi itav samovozni sat sa zapovjednikom sata i vodnicima. Upotreba
osobnih i teretnih samovoza i motokotura radi izobrazbe u vonji momadi samovoznih postrojbi propisae se posebnim
planom za samovozne jedinice UV.
Kako samovozne postrojbe postoje u prvom redu radi prievoza eta, a tek u drugom redu radi prievoza tvoriva, to e se
motorna vozila za prievoz tvoriva upotriebiti u krajnoj nudi, a za ovo posljednje koristiti na prvom mjestu konjska kola.
Za prievoze hrane i tvoriva glavnih skladita i njihovih podrunica moe obskbrni odjel zakljuiti pogodbe i s posebnikim
prevoznim poduzeima u koliko se ti prievozi ne mogu izvriti konjskim kolima."
Ovim mjerama bilo je predvieno da se za svaku uporabu motornog vozila mora izdati pismeni nalog zapovjedniku je
dinice. Definiran je i nain stalne uporabe motornih vozila, naprimjer za svakodnevni prijevoz momadi. Tada je posebno
istaknuto da ni jedna jedinica, osim gdje je to predvidjeno postrojbenim pregledom, ne moe u svom sastavu imati mo
torna vozila, niti moe troiti pogonsko gorivo. Ukoliko se poslije objave ove okrunice kod tih postrojbi nadju motorna
vozila, imaju se smjesta predati najbliim samovoznim postrojbama UV". Isto je vrijedilo i za specijalna motorna vozila, a
ako nisu bila za uporabu, trebalo ih je proslijediti Samovoznoj sati UV-a. Sve podreene postrojbe bile su dune prikupiti
sve preostalo tvorivo bive Jugoslavenske vojske i predati ga najbliim samovoznim postrojbama. Registriranje motornih
vozila trebalo je biti regulirano posebnom uputom.
Ukazano je na disciplinu oko uporabe vozila, odravanja itd.: Posebno se upozorava, da je najstroije zabranjeno astnicima i vojniarima voziti u samovozima i ostalim motornim vozilima gradjanske osobe (neslubene) i ene, a najmanje
da bi jo samovozna sredstva upotriebili u privatne svrhe, bilo u svrhu razonode ili pak zarade".470
470
202
Slubeni Viestnik Ustake vojnice, 1. rujna 1942., broj 8.
Prema odluci Ministarstva oruanih snaga iz travnja 1944. pravo na uporabu osobnih vozila u Ustakoj vojnici imao
je samo glavar Stoera UV-a.471 Primjetno je da je i pored definiranog naina uporabe tijekom postojanja UV-a bilo stalno
aktualno pitanje naina koritenja motornih vozila i jo vie njihova zlouporaba. Tako je zapovjednik VI. zdruga 11. travnja
1944.
primijetio da vojni samovozi ovoga zdruga prevaaju civilno puanstvo, odnosno gradjanska lica i njihovu robu,
za koju vjerovatno naplauju pristojno, to nije niti najmanje dozvoljeno, te time bacaju loe svjetlo na Hrvatsku oruanu
snagu. Svi samovozi ovoga zdruga smiju da prevoze samo vojnike stvar i vojnike osobe koje imadu propisne otvorene
zapovjedi ili dopustnice".472
U svibnju 1944. ponavljana su upozorenja da se tedi pogonsko gorivo. Ukazano je na potekoe u nabavi, kao i da je
pojedini pripadnici Vojnice nemaju svijesti za tednju, nego uzprkos toga upotrebljavaju motorna vozila ak i za svoje
osobne svrhe iako je toliko puta podvueno da se motorna vozila mogu upotrebljavati samo u uredovne svrhe i to naroito
urne i vane prirode. Kako je nabava pogonskog tvoriva veoma oteana a u posliednje vrieme naroito postoji opasnost,
da se ostane podpuno bez istog, to rtalaem i zapoviedam pozivajui se na savjestnost samih zapovjednika jedinica, najve
u tednju pogonskog tvoriva i ogranienje istog za najurnije potrebe". Zapovjednik 1. prometnog zdruga zapovjedio je
Samovoznoj sati da njen zapovjednik oduzme sve motocikle izdane pojedincima u Zagrebu te da odobrava dodjeljivanje
motocikala samo glavnom poboniku Prometnih zdrugova UV-a, glavaru stoera tog zdruga i zapovjedniku Samovozne
sati. Sve ostale motor-koturove koji su na uporabi u Zagrebu, oduzeti i pohraniti u skladite Samovozne sati". Za prijem
novih koliina goriva bilo je potrebno da samovozne jedinice dostave pravdanje utroka".473
Na temelju zapovjedi Stoera UV-a od 28. studenoga 1944. i 27. veljae 1945. reorganizirani ustaki zdrugovi trebali su
imati po jedan samovozni vod s 15 tovarnjaka i tovarni povoz s 20 vozila.474
Vrhovno zapovjednitvo - Glavni stan Poglavnika dostavio je svim postrojbama (18. prosinca 1944.] okrunicu koja
istie: Opaeno je da se motorni kotai osobito oni sa prikolicom upotrebljavaju vrlo esto za posebnike svrhe te da se isti
i pri uporabi i za slubene svrhe bezobzirno i bezpotrebno preobtereuju i to sa 4, 5 pa ak i vie osoba. Savezno tome a po
nalogu vrhovnog zapovjednik najstroije se zabranjuje uporaba svih vrsta motornih kotaa za bilo kakove posebnike svr
he, a svako nedozvoljeno i prekomjerno i bezobzirno preobtereenje istih uzeti u postupak i krivce najstroije kazniti".475
471
472
473
474
VA, fond NDH, k,114j, 24/21-1.
475
203
OSTALI RODOVI
Kako je Ustaka vojnica uglavnom bila sastavljena od pjeadijskih postrojbi, s tek neto prateeg" oklopa, topnitva i
samovoznih postrojbi, ona uglavnom nije imala klasine vrste oruja/rodove, a takoer ni zrakoplovstva ni mornarice u
klasinom smislu. Po ovakvom nainu ustroja moe se donekle povui paralela s talijanskim faistikim formacijama ili
njemakim Wafen-SS-om, koji su takoer imali slian ustroj i vrste oruja.
Naredbom Glavnog stoera Domobranstva od 22. srpnja 1942. nareeno je ustrojavanje Dojavne sati UV-a. Za njeno
ustrojavanje trebalo je premjestiti 29 brzoglasnika XV. ustake bojne iz Osijeka u domobransku dojavnu kolu, gdje e s ve
postojeim pitomcima ustrojiti Dojavnu sat UV-a. Ova sat trebala je u nastavnom i stegovnom pogledu biti pod zapovjed
nikom Dojavne kole u Poegi.476 Dojavne jedinice razvijene su i kod I. ustake pukovnije (1941./1942.), II. zdruga (vod) i
IV. zdruga (satnija). U reorganizaciji kojom su nastale hrvatske divizije, pojedine dojavne postrojbe UV-a iskoritene su za
ustrojavanje divizijskih dojavnih postrojbi. Tako je Dojavna sat IV. zdruga reorganizirana u Dojavnu sat 11. hd.
Konjanitvo nije razvijano u veoj mjeri kod postrojbi UV-a. Konjanika postrojba postojala je u okviru PTS-a, koja
je 1944. bila organizirana kao Konjiki sklop. Ustako konjanitvo ojaano je prevoenjem kompletnog Brzog zdruga iz
Domobranstva u prosincu 1944. godine. Ovaj je zdrug ustrojen od Zagrebake konjanike pukovnije 1. travnja iste godine.
Opkoparske postrojbe razvijene su u manjoj mjeri. U sastavu PTS-a bila je Opkoparska bojna s trima satnijama, dok je
Ustaka obrana imala jednu (4.) opkoparsku satniju.
Kod Stoera UV-a kao i pojedinih stoera zdrugova razvijene su bile i pozadinske (logistike) jedinice: obrtne, pekar
ske, zdravstvene, veterinarske sati - vodovi ili skladita. Zdravstvena sat UV-a ustrojena je 15. srpnja 1942., podinje
na proelniku zdravstvenog odjela UV-a, sa zadatkom: izobraziti zdravstvene doasnika za ustako zdravstvo, izobraziti
zdravstvenike koje u teajeve upute djelatne ustake postrojbe na izobrazbu po nalogu Glavnog stoera. Sat se smjestila na
Tehnikom fakultetu, II. kat.477 Takoer, postojale su najmanje dvije glazbe u okviru Ustake vojnice: u Zagrebu i Sarajevu.
Na temelju zapovijedi Stoera UV-a od 28. studenoga 1944. i 27. veljae 1945. ustaki zdrugovi trebali su imati postrojen
veterinarski vod, pekarsku polusat s mesarskim vodom i opskrbni ured. Pekarsku polusat trebalo je ustrojiti im prije, jer
zdrugovi dielom peku kruh sami i opskrbljuju se mesom na terenu", a takoer i opskrbniki ured je jer njegova uloga u
pogledu opskrbe bila od prvenstvenog znaaja".478 Konano, krajem rata radi odravanja discipline ustrojene su i vojnoredarstvene postrojbe. Kod PTS-a postojao je vod, a takoer i dijelovi kod pojedinih stoera.
476
477
VA, fond NDH, k,114c, 41/4-1.
478
VA,fondNDH,k.ll4j, 24/21-1.
204
U svrhu olakanja prehrane i opskrbe oruanih snaga i puanstva sjeverne Dalmacije i Like, kao i prijevoza soli s otoka
Paga na Suak i ostale luke Hrvatskog primorja, zapovjeeno je od strane Ministarstva oruanih snaga 9. kolovoza 1944.
da Stoer UV-a u sporazumu sa zapovjednitvom PTB-a ustroji jedan Ustaki dopremni odjel na moru s glavnim uporitem
u Suaku ili Bakru, a s pomonim uporitem Pag i Razance. Sastav odjela trebao je odrediti stoer UV-a po prijedlogu zapo
vjednitva PTB-a, ,,a prema stvarnoj potrebi". Provedba ovoga nareenja imala je biti u suradnji sa Zapovjednitvom obal
nog odsjeka Lika. Ova naredba otkriva da je ve postojao Mornariki ustaki odjel", koji je baziran bio u selu Razance. Ta
je postrojba imala sedam jedrenjaka. Ovaj je odjel trebao ui u sastav planiranoga Ustakoga dopremnog odjela koji e se
postrojiti". Potrebna plovna sredstva (motorne jedrenjake i maone) trebalo je pripraviti rekviriranjem posebnikih. Zapo
vjednika odjela trebalo je odrediti zapovjednitvo PTB-a, odnosno bojnik Ivan Devi. Odjel je trebao biti izravno podreen
spomenutom Zapovjednitvu PTB-a, a opskrba ljudstva i prehrana trebala je biti povjerena VII. zdrugu.479
ODORE IZNAKOVLJE
Jo u emigraciji, a shodno svome revolucionarno-vojnom djelovanju, ustake postrojbe koristile su vojnike odore. Najra
niji dokument o ustakim odorama datiran je 1932. godine. Propisani su i inovi i njihov izgled, koji su veinom zadrani
u upotrebi i tijekom postojanja u NDH. Osim to svjedoi o jasnom pokuaju vojnog ustrojavanja s odreenom formom
inova i njihovim izgledom na odorama, ovaj propis govori i o terminologiji inova, koji su doneseni za uporabu u NDH
kada je vojnica postala dio oruanih snaga.480 Reklo bi se da je u ovoj fazi izgled ustaa u sebi sadrao elemente naslijea
austrougarske vojske s talijanskom praksom, opremom i naoruanjem.
Odore u kojima su ustae uli u Hrvatsku (Jugoslaviju) travnja 1941. bile su nalik na prepravljene talijanske odore kolo
nijalnog tipa, zemljanoukaste boje. Na okovratnicima su bile priivene latice u hrvatskim nacionalnim bojama, na noga
ma su noeni uvijai, a kape su bile nalik talijanskim logorskim kapama. Svi dijelovi odore bili su istoj boji, ali s pojedinim
razlikama. Na prednjoj je stani bio metalni znak sa slovom U", plamteom bombom i hrvatskim grbom.481
Izgled ustaa povratnika postao je neka vrsta uzora za kasniji izgled ustakih postrojbi koje su nastajale. Naravno, okol
nosti njihova nastanka 1941. uvjetovale su da to bude samo okvir za uniformni izgled Ustake vojnice. Potom je 3. srpnja
1941. Poglavnik naelno propisao izgled i boju svih triju grana Ustakog pokreta. Tako je odora UV-a trebala biti sivoze479
480
481
205
lenkaste svijetle boje, politiko-organizacijskog dijela sivozelenkaste tamne boje, a Ustake nadzorne slube tamnosive boje.
Kae se da se ustaka odora sastoji od kape, surke s otvorenim okovratnikom, hlaa, izama ili cipela te koulje i kravate
u odgovarajuoj boji. UV nosi kape bez titnika, dok dunosnici ustakog reda i Ustake nadzorne slube trebaju obvezno
nositi kape sa titnikom. asnici mogu nositi odoru iste boje iz boljeg tvoriva, ali boja i kroj moraju uvijek ostati isti (kao
kod momadi}. Takoer, kae se da e posebnim propisima biti tonije odreen kroj odora te osobito za dunosnike u
posebnoj slubi pri Poglavniku.482
Fotografije, meutim, svjedoe da su se pripadnici ustakih postrojbi odijevali u doslovno sve to su mogli nai na tere
nu. Dominira, pored civilnih dijelova odjee, odora Jugoslavenske vojske, ali su dijelovi te odore noeni na razliit nain od
bive vojske. Bluza je noena razdrljena ili raskopana, a okovratnici su esto prepravljani, upravo da bi se istakla ta razlika
od starog reima i potencirao slobodniji izraz vojnikog izgleda. Po uzoru na ustae koji su stigli iz Italije, pojedini asnici
ivali su ili bojili dijelove svoje odore u boju nalik na ukastu, ali generalno odore su bile u bojama od ukaste preko
smee do zelenih boja razliitih nijansi. Tijekom ljeta 1941. pojedine ustake skupine nose samo bijele civilne koulje ili
ak samo bijele majice - potkoulje pa su neke takve skupine zvane majari,483
Prvi masovno proizvoen istovjetan odjevni predmet UV-a bile su taborske kape, izraivane po uzoru na prepravljene
talijanske kape kakve su nosili ustae povratnici. Naravno boja materijala tkanine i detalji razlikovali su se, jer su proizvoene na vie mjesta i u raznim radionicama. Ono to je bilo standardno to su bile oznake sa slovom U", odnosno od ljeta
1941. i oznaka s monogramom AP" (Ante Paveli]. Ovakav tip kapa i oznaka noen je do kraja rata. Neke od predvienih
izmjena iz razdoblja sijenja 1945., kada su objedinjene snage u HOS, uglavnom nisu zaivjele zbog ratnih prilika i kraja
rata. Od jeseni 1941. moemo zamijetiti pojavu nove istovjetne odore vojnice, ivane od, kako je T. Aralica definira, ,,ukastosmekastomaslinastog" sukna. Surka je oponaala izgled ustaa povratnika iz travnja 1941. godine. Hlae su takoer
bile iste boje, odnosno istoga ili slinoga materijala, tipa jahaih hlaa s visokim izmama, dok je za doasnike i momad
bila predviena varijanta njemakoga vojnikog izgleda koja se nosila s neto niim vojnikim izmama ili cokulama. Ova
kvim odorama, kao i u svemu drugom materijalu, prvo je opskrbljen PTS, a potom tijekom vremena i druge postrojbe UV-a,
ali je opremanje trajalo gotovo cijeli rat, jer uglavnom ih nikada nije bilo dovoljno. Prema navodima pukovnika Tomislava
Sertia, jedan dio ovih odora proizvoen je u tvornici u utnici kraj Krapine. Ipak, odore su ivane na vie lokacija diljem
NDH, u skladu s potrebama pojedinih postrojbi (npr. tvornica u Dugoj Resi za potrebe PTS-a i tako dalje). 0 ovoj praksi
svjedoe mnogi od podataka, kao i razlike u izgledu pojedinih dijelova odore, boje ili materijali koriteni u postupku izrade.
482
483
T .Aralica, n.dj., 148.
206
Odore iz 1941. imale su ukasti ton pa se neko vrijeme za ljudstvo odjeveno u njih koristio nadimak uti. Meutim,
posebnu epizodu u odijevanju postrojbi UV-a ima izrada crnih odora za postrojbe i pukovnije, koja e po njima postati po
znata kao Crna legija. tovie, u naknadnoj interpretaciji u Jugoslaviji 1945. - 1991. ustae na filmovima, u knjigama ili u
sjeanju uglavnom nose crne uniforme. Sukno za odore Francetieve pukovnije, koje bilo crne boje, nabavljeno je oigledno
na civilnom tritu, zbog hitnosti potrebe odijevanja te postrojbe prije polaska u akciju u proljee 1942. godine.484
Kao i kod naoruanja i druge opreme, 1942. godina bila je izuzetno teka sa strane opremanja odorama, a intenzivne
borbe utjecale su na njihovo intenzivno troenje. Kod III. pripremne bojne, njen zapovjednik navodi (7. svibnja 1942.)
oprema (je bila) nedostatna je i pokazuje znatne manjkavosti. Nakon napornoga kretanja po tekom terenu i najteim
vremenskim prilikama i inae slaba obua (izme) sada ve potpuno nedostaje, te je skoro polovica postrojbi morala biti
vraena u Zagreb iz gornjih manjkavosti".485
Tako zapovjednik XX. bojne pie 1942.: Vi i sami znadete, da smo u starim i razpalim odijelima koja svaki dan aljemo
na krpljenje".486 Dio odora dobiven je i preradom, o emu svjedoi i podatak od 20. listopada 1942. iz XXXI. bojne: Upo
zoravaju se zapovjednici postrojbi da svu staru odoru od svije momadi odmah, t.tj onoda dana kada momad primi novu
predaju Glavaru Obskrbnog ureda... (On, glavar) pobrinut e se da se sva stara odora oisti i spremi, da se moe dati iz iste
ivati potrebna manjkajua odora".487
Ustaka vojnica inae je esto bila odjevena u domobranske odore sivomaslinaste boje tipa m.41, pa se ak ljudstvo
pojavljuje s domobranskim logorskim kapama samo s ustakim znakovljem. Mogue da je i dio ljudstva pripremnih bojni
bio ovako odjeven. Sudei po pojedinim dokumentima o razpodjeli opreme" (za VI. zdrug oujka 1944.) navode se kao is
poruene po tipu domobranske" kape, glenjai, hlae, koulje ili ustake" surke, hlae i koulje. Rije je o istim partijama
pa je jasno da su postojale razlike u tipu opreme.488 Prema izvjeu zdruga u Imotskom od 10. kolovoza 1944. dobiveno je
200 odjela ljetnih i rasporedjeno u II bojnu u Omiu i II doknadnu bojnu u Imotskom".489
Za to vrijeme ljudstvo VII. zdruga bilo je doslovno golo i boso tijekom 1944. godine. Bili su tako bosi, da je straar, kada
je preuzimao straarsku slubu od svog predastvenika 'preuzeo' i cipele i puku, da bi mogao vriti straarsku slubu.
484
T. Aralica, n.dj., 161.-162.
485
VA, fond NDH, k,114c, 28/1-3.
486
VA, fond NDH, k.H4b, 7/9a-l.
487
VA, fond NDH, k.H4c 41/6-1.
488
489
VA, fond NDH, k.H4i, 7/13a-l
207
atorsko krilo, je bilo za nae ljudstvo nepoznati dio opreme, pa se ono smrzavalo i kislo, te tako punilo bolnicu, a izpranjavalo vojarne i to zato to nisu bile posiate odore i oprema." Ljudi su bili aroliko obueni. Neki su imali pola civilnog
odiela, dok su opanci zamienili cipele. Do odjee dolazili su sami, kupujui ili iz borbe svlaei partizane, koji su bili u do
brim engleskim odorama. Radi ove nejednakosti vojska svojom vanjtinom davala je veoma lo dojam."490
Poslije kapitulacije Italije postrojbe UV-a dobile su odreenu koliinu talijanskih odora, odnosno dijelova opreme pa je
i to pridonijelo ratnoj arolikosti ustaa i njihovih postrojbi. Uoeno je da hrvatsko ljudstvo ima problema s veliinom, od
nosno malim brojevima talijanskih odora. Potom su tijekom 1944. i Nijemci isporuili jednu koliinu svojih odora ili vojne
opreme, ukljuujui tu i bluze m.43, kabanice, kao i gorske taborske kape, koje se osobito uoavaju na fotografijama nastalima 1944. - 1945. godine.491 Tijekom 1944. kod pripadnika PTS-a uoavaju se dijelovi odora napravljeni od talijanskoga
kamuflanog materijala. S ovim dijelovima odore pojedine postrojbe UV-a gube, reklo bi se, klasian" izgled UV-a i vie
podsjeaju na njemake postrojbe iz istog vremena. Sauvane fotografije dijela PTS-a koji bio angairan u eblokadi Banje
Luke u drugoj polovini rujna 1944., pokazuju pripadnike PTS-a gotovo u potpunosti opremljene identinom opremom kao
i njemaka vojska.492
U posljednjem razdoblju rata haljinci koji su izraivani za UV imali su neto manji izrez okovratnika, nego uobiajeno
i podsjeali su vie na domobranske dijelove odore. Ovi dijelovi odore sada su sivomaslinaste boje, dakle iste boje kao i
domobranski (m.41] ili njemaki [m.43] tipovi odora. Odore ovog tipa dobili su kao i uvijek prvi pripadnici PTS-a. Na prije
lazu iz 1944. u 1945. pojavljuju se u uporabi i finske odore. Njihovi haljinci navlaili su se preko glave pa je to, uz specifinu
olovnoplavu boju, glavna znaajka ove odore. Takoer, noene su kape iste boje s karakteristinim naunjacima koji su
preklapali na tjemenu kape i s hlaama s konim turovima.
Pripadnici oklopnih postrojbi u sastavu UV-a u poetku upotrebljavaju odoru istovjetnu ostalim pripadnicima tog odi
jela OS-a NDH. Na poetku nema posebnih obiljeja, a specifinosti se javljaju tek u uporabi radnog odijela: konih ili plat
nenih kombinezona, kao i uporabi crnih njemakih tenkistikih bluza.493
Osim osnovnih dijelova odore, pripadnici Ustake vojnice imali su i druge bitne dijelove opreme, manje zanimljive, ali
bitne za opremanje i rad na terenu. Glavni stoer UV-a upozorio je svoje sastave 3. prosinca 1941. da zapovjednici sati mo
raju voditi strogi nadzor nad odijevanjem ljudstva. Naroitu panju trebalo je posvetiti nad obuom da se ljudstvu ne smr
zavaju noge te je trebalo osigurati tople krpe za noge i loj za podmazivanje nogu.494 Tijekom oujka 1944. godine VI. zdrug
490
HDA, fond br. 1561, k.65, 013.4.5. 52-53.
491
492
T. Aralica, n.c//, 177.
493
494
VA, fond NDH, k.l 14c 30/6-1
208
je iz skladita pukovnije u Mostaru preuzeo 200 dempera koji su rasporeeni po 25 komada na svaku bojnu, 20 za stoer
nu sat, vozae i glazbu i po 15 komada za stoernu sat zdruga i bitnicu.495 Prema nalogu Zapovjednitva I. zbornog podruja
(od 23. sijenja 1945.) tijekom oujka 1945. svim asnicima XVII. zdruga podijeljeno je po dva para arapa besplatno".496
Bez obzira na sve to je uinjeno da se ljudstvo adekvatno obue i opremi, bilo je postrojbi koje nisu imale adekvatno
opskrbljivanje odorama i uope vojnoodjevnim materijalom. Tako je 1944. ocijenjeno kod VII. zdruga da je borbena sposbnost ljudi", dalje vojniara velika" s obzirom na prilike pod kojima to ljudstvo slui vojsku: bosi i goli.497 Ljudstvo tog
zdruga bilo je zaista u tekom opskrbnom stanju, a o tome govori i slikovit opis raspoloive obue: Za normalne pokrete
nedostaju cipele, jer vojnici imaju improvizirane sandale od daske i ice".498
Okrunicom Minorsa (prije oujka 1944.) predvieno je da djelatnim i priuvnim asnicima pripada jedno odijelo samo
od momadskog tvoriva za upotrebu izvan slube. Izgleda da ovo mnogim asnicima nije bilo poznato, jer jo uviek zahtjevaju odielo od boljeg tvoriva". Za izradu odjela po mjeri od momadskog tvoriva, asniki zavod ovog podruja (rije je o
podruju VI. zdruga) nije primio dovoljne i potrebne koliine tvoriva, a prema izvjeu Minorsa nema izgleda ni da e se
uskoro to tvorivo moi dodieliti radi pomanjkanja istoga. Iz ovog razloga dodieljeno je astnikom odjevnom zavodu 500
garnitura gotovog momadskog odiela, koje e se izdavati djelatnim i priuvnim astncima, kao i odielo za upotrebu izvan
slube, u koliko su u istoj stekli pravo. Prepravku ovog odiela mogu astnici vriti po svojem nalazu i gdje imaju mogu
nosti, te im u tom sluaju pripada naknada. (...) Prednje se dostavlja astnicima do znanja s tim da se odielo po mjeri nee
izradjivati, osim ako se dodieli i dobije potrebno tvorivo".499
Iako je zamiljeno kao korak naprijed u opem poboljanju stanja kod jedinica Ustake vojnice i Domobranstva, spa
janje u Hrvatske oruane snage nije donijelo poboljanje u pitanju opremljenosti i uniformnosti trupa. Tako jedan od za
povjednika bojni pie krajem 1944.: Ve trei mjesec bojna je u pokretu. Ljudstvo je podpuno poderalo obuu jer je inae
veoma slabog tvoriva. Imadem ljudi formalno bosih. Odjea, osobito hlae takodjer su dotrajale. Oko 1309 vojnika imade
ljetne hlae, a skoro svi ljetne kape. atorskog lista nemam u bojni ni jednog. Svakodnevno imadem razvidjanje, osiguranje
puteva, razne obhodnje i zasjede danju i nou. Vrieme je kiovito, a pribliava se i zima. Obraao sam se na Heresinspektorat, na Lov. Rez. Rgt.500 u Karlovcu kojoj je bojna podriedjena u tkati.pogledu, iznaao teko stanje, ali sve je do danas
ostalo bez uspjeha. Ovo ipak ne bi smjelo biti, jer vojnici su mi dosta portvovani, obeavam im stalno dolazak ove opreme,
495
496
497
HDA, fond br. 1561, k.65, 013.4.5. 66-67
498
HDA, fond br. 1561, k.65, 013.4.36
499
500
Njemaka lovaka priuvna pukovnija (Reserve-Jger-Regiment 1)
209
ali dugo neu moi s tim uspjevati, te ako se ovo pitanje urno ne riei, posljedice bi mogle biti veoma teke. Molim
Zdrug da mi dodieli ovu opremu osobito cipele i hlae ili da izhodi od Niemaca. Obeani su mi i puloveri ali je sve ostalo na
mrtvoj toci".501
Konano, prema zapovijedi od 15. sijenja 1945. svi dijelovi hrvatskih oruanih snaga i Poglavnikovih tjelesnih zdru
gova ine nerazdvojivu cjelinu u vrenju svetih vojnikih zadaa za odbranu drave. Da bi se ovo vrsto jedinstvo vidno
obiljeilo i vanjskim izgledom, napose jedinstvenim nazivima inova, krojem odore, oznakama inova i inih znakova", dana
je zapovijed da se ustroji jedinstveni kroj surki (haljinaca). Tako se za sve kopnene jedinice oruanih snaga i Poglavnikovih
tjelesnih zdrugova, izuzev za radnu slubu i narodnu zatitu, uvaa jedinstven kroj surke. Nareeno je urno i trenutano
provoenje ove zapovijedi. Takoer, odgovornost je bila i na neposrednim zapovjednicima. Dok se kod vojnice, odnosne
koje druge postrojbe, koja nosi otvorene surke, iste ne prekroje u zatvorene (to takoer ima uslijediti u najkrae vrijeme)
imaju se ipak ostale u ovoj zapovjedi navedene promjene odmah provesti". U narednom razdoblju pojedine postrojbe vri
le su upite za objanjenja, a posebno kod inova ili usklaivanja odori pa je ova zapovijed jo jednom ponovljena.502
Remenje je takoer bilo raznoliko, od jugoslavenskih, preko hrvatskih, do talijanskih ili njemakih. Aluminijska ploica
na pojasnom remenu imao je po pravilu znaka U, ali je bilo razliitih inaica. Uoava se i arolikost u sveanim odorama za
pripadnike Vojnice.
Iako ne u znaajnoj mjeri, pripadnici UV-a nosili su i kape tzv. tanjurae ili telerice (jugoslavenski izraz: apke). Njih
nose asnici, a od 1943. i doasnici, ali samo izvan slube. One koje su izraivane u NDH bile su boje nalik na odore, sa u
kastim tonom. Na ovakvim kapama pojavljuju se i ustake asnike oznake, plavo slovo U" u crvenom krugu s bombom i
poluvijencem okolo. Iznad, takoer u istim bojama, bio je kruni znak sa slovima AP. Ovakve oznake prvo su nosili asnici
PTB-a, a potom se on koristio i na taborskim kapama.
Sudei prema fotografijama ili pojedinim dokumentima, postrojbe UV-a ako su nosile kacige, to su bile kacige koje su
se rabile u Jugoslavenskoj vojsci do 1941.: razne inaice francuskog modela Adrian, ehoslovake kacige (poznate kao tip
aak) ili inaice austrougarskih kaciga M.17. Sve ove kacige imaju uklonjene oznake JV-a i uglavnom nacrtano i otisnuto
slovo U. Kod pojedinih borbenih postrojbi u 1942., a posebno u ceremonijalnim situacijama ili kod PTB-a - PTS-a primje
uju se i njemake kacige M.35, ali uglavnom u manjem broju. Ove i kasnije inaice te njemake kacige pojavljuju se u 1944.
godini u veem broju. Mogue je da su talijanske kacige M-33 takoer bile u uporabi, ali poslije kapitulacije Italije.503
501
502
Ivan Kouti, Hrvatsko domobranstvo u Drugom svjetskom ratu, druga knjiga, Privredni marketing. Zagreb, 1994., 168.-172.
503
210
Na okovratnicima odora koritene su oznake UV (odnosno PTS ili eljezniki UV] s odreenim promjenama tijekom
rata u izgledu, materijalu ili dizajnu. Prepoznatljivo na svima bilo je slovo U. Naravno, do kraja rata ostalo je ljudstva koje
je nosilo samo slovo U ili ak nita od takvih oznaka na odorama, a ponegdje samo slovo U na kapi.504
Propisom iz rujna 1942. (s ustanovljenom podjelom na pet vrsta oruja ili rodova) za svaku je vrstu propisana posebna
boja koju je trebalo nositi na okovratnicima, ali kako sauvani izvori ne doputaju preciznu identifikaciju, moe se zaklju
iti da pjeatvo nosi latice svijetlobroaste boje s bijelim U, postrojbe PTS-a boje hrvatske zastave sa slovom U, a za ostale
vrste oruja - rodove ne zna se sa sigurnou, izuzev oklopnih postrojbi koje bi mogle nositi crnu boju. Ustaki tenkisti
isticali su u kasnoj fazi rata metalni znak iznad desnog depa na prsima u dvije inaice, sa znakom tenka, krilima i slovom
U. Ovaj su znak nosili i pripadnici oklopne postrojbe PTS-a.505
Ustae - emigranti sa sobom su donijeli praksu oznaavanja inova krunim oznakama (povitica"]. Za asnike je bilo
karakteristino noenje asnikih taborskih kapa na lijevoj strani. Pored toga asnike oznake bile su na donjem dijelu ru
kava, a doasnike na gornjem dijelu rukava haljinaca.506 Odredbom o oznakama inova u ustakom pokretu od 21. lipnja
1941. detaljno su propisane oznake pojedinih inova i njihov raspored noenja. Neke izmjene ovog pravila izvrene su
kolovoza 1942., kada su uvedeni inovi stoernog vodnika, asnikog namjesnika, nadsatnika, odnosno izmijenjeni nazivi
arkar u vojniar i potpukovnik u dopukovnik.
Prema zapovijedi od 15. sijenja 1945. uvedeno je jedinstveno oznaavanje inova za sve pripadnike kopnenih jedini
ca oruanih snaga i PTS-a, iskljuivi radnu slubu i narodnu zatitu. Napomenuto je da ustaki asnici, osim propisanih
oznaka inova, i dalje nose sadanje oznake na rukavima kao predajnu uspomenu (takoer i da ustaki nadsatnici nose na
rukavima jednake oznake kao i satnici]. Predviene su i promjene na kapama (dodatak vrpci na kapama doasnika UV-a],
Vojniari i ustaki doasnici, osim asnikog namjesnika, nose na donjem dijelu kape sprijeda limeno slovo U s goruom
praskom i na njoj utisnutim hrvatskim grbom, a na gornjem dijelu sprijeda limenu izboenu ploicu sa slovima AP. Svi
ustaki asnici nose na kapama dosadanje znakove, a svi ostali asnici gornji znak sa slovima AP isti kao i ustaki asnici,
tek je u znaku umjesto slova U na crvenom polju hrvatski grb s vrhovnikim znakom na tamnocrvenom polju. Predvien
je i izgled latica na odorama. Iznimke su bile kod PTS-a iji su pripadnici nosili vrhovniki znak, a pripadnici UV-a slovo U
s goruom praskom i utisnutim na njoj grbom. Svi ostali nosili su plosnati trolist nahrpen malim slovom U. asnici nose
trolist, odnosno slovo U manjeg oblika. Propisani su i ostali znakovi, noenje dravnog grba i vrhovnikog znaka, sveani
pojas i sablja i tako dalje. Nareeno je urno i trenutano provoenje ove zapovijedi. Svako tko nakon ove zapovjedi bude
nosio nepropisne ili protupropisane znakove ili oznake inova, bit e stegovno najstroe kanjen."507
504
T. Aralica, n.dj., 150.-151.
505
506
507
I. Kouti, Hrvatsko domobranstvo u Drugom svjetskom ratu, druga knjiga, 168.-172.
211
Izgleda da je posebno pred kraj rata dolo do pada discipline u koritenju oznaka: Unato svih do sada izdanih za
povjedi i odredaba sa najvieg mjesta da doastnici, dorojnici pa i vojniari nose na kapama astnike oznake, stoga po
posliednji put zapovjedam da svi oni koji nose kao doastnici, dorojnici, i vojniari na kapama astnike oznake odmah iste
skinu i zamjene sa propisanim znakovima", naredio je dopukovnik Poi, zapovjednik XIII. zdruga u Vinkovcima u oujku
1945.
godine. Posebno odreeni asnici morali su provjeravati izvrenje ove zapovijedi kod ljudstva. Vojnooruniki vod
tog Zdruga dobio je nareenje da u Vinkovcima provjerava provoenje ove zapovijedi.508

Postrojbama je 4. oujka 1945. dostavljeno sljedee iz Ministarstva glede nepropisnog odijevanja: Pripadnici Orsa i
pored do sada izdatih propisa nose nepropisna odjela, kao napr: skoro nijedan vojnik, vojniar ne nosi Dravni grb vrhov
niki znak i ako je od ovih veliki broj izradjen. Nadalje se vidjaju vojnici - vojniari odjeveni u novo svjetlo-sive odore od
kojih jedni nose lae preko okrajaka surke a drugi surku preko laa. Ustaki astnici nose oznake ustakih inova jo uvijek
na kapama i ako je odredbom Poglavnika (... 2-45) propisano noenje ovih znakova samo na rukavima. Mnogi pripadnici
oruanih snaga nose oko vrata alove svih boja to odaje nemoguu vojniku sliku. Zabranjeno je noenje nepropisnih ili
protupropisnih znakova ili oznaka inova, ili nepropisno skrojeno odielo. Stegovno najstroije kazniti".509
Sudei po sauvanoj dokumentaciji 17. hrvatske divizije s kraja oujka 1945., vidi se da su dobivene odreene kolii
ne novih vrhovnikih znakova i oznake doasnikih inova. Opskrbnici bojni trebali su ih odmah poeti podizati za svoje
ljudstvo, po iskazima stalia. Po prednjem postupiti najkasnije do 30 ov.mj. kada e me zapovjednici bojna o.z. izvjestiti da
ljudstvo ne oskudjeva u novim oznakama".510
Konano, treba spomenuti da su se pojedine ustake skupine u ranoj fazi u nedostatku adekvatnih oznaka ili odora
snalazile samo noenjem provizornih oznaka. Tako je poetkom kolovoza 1941. ustaki logornik iz Vrlike u sporazumu s
talijanskim vojnim vlastima u Sinju dao izraditi oznaku od utog oplatna sa utisnutim crnim slovom U i utisnutim okru
glim peatom Mjesnog zapovjednitva u Sinju a da ne bi dolo do nepotrebnog hapenja i interniranja ustaa. Ove oznake
izradila je Ustaka organizacija u Obrtnoj koli u Sinju".511 Valja primijetiti da su radi raspoznavanja u akcijama izmeu
ljudstva pojedinih bojni (naprimjer kod III. zdruga) u veljai 1945. uvedene vrbce u raznim bojama". One su se nosile na
lijevom ramenu na rubu ramenice i rukava. Odreene su bile pojedine boje po postrojbama. Kako ovih vrpci nije bilo do
voljno, trebalo ih je stavljati samo na surke (a ne i na kabanice).512
508
VA,fondNDH,k.ll4j, 2/19-1.
509
510
VA, fond NDH, k,114a, 9/11-1.
511
Zbornik, svezak V., knj. 1., 302.
512
VA,fondNDH,k.ll4i, 1/14-1.
212
Od nastanka Vojnice u uporabi su bile razliite legitimacije i iskaznice, a potom i vojne knjiice. To je esto znalo proi
zvesti razliite probleme. Taj problem nije bio rjeavan na razini cijele Ustake vojnice, ve na nain pojedine postrojbe ili
zapovjednika. Tako je u jednom zdrugu primijeeno da veina boraca na postavu a naroito doastnici i vojniari nemaju
znake za raspoznavanje /izkasnice/. Posljedica je toga da kada koji borac pogine da se ne zna ni tko je i kojoj jedinici pri
pada. Mnogi tako bezimeni budu pokopani a njihove porodice ostaju bez pomoi". Zapovjednik zdruga Maga naredio je
da se naprave improvizirane iskaznice na papiru s osnovnim podacima svakog vojniara.513 Tek po naredbi Minorsa od 20.
svibnja 1944. morali su definitivno svi pripadnici UV-a imati osobne knjiice. Iako je postojala praksa njihove dodjele, jo
uvijek ih je bilo bez njih, kao kod VI. zdruga, u svibnju 1944. godine.514 Vie tipova razliitih osobnih knjiica koritenih od
strane pripadnika Ustake vojnice sauvano je arhivima.
513
VA, fond NDH, k.114, 7/11-1.
514
213
4. DIO
USTAKA VOJNICA U VOJNOPOLITIKIM
ODNOSIMA POSLIJE KAPITULACIJE
ITALIJE
KAPITULACIJA ITALIJE I DOGAAJI U RUJNU 1943.

Kapitulacija Italije 8. rujna 1943. otvorila je novo poglavlje u ratu na Balkanu. Talijanske su snage u vrijeme prije kapitula
cije na prostoru Jugoslavije bile organizirane na sljedei nain: 2. armija kontrolirala je tri korpusa od Slovenije do rijeke
Neretve i u njenom je sastavu bila 1. brza divizija. Grupa armija Istok" s dvama korpusima i dijelovima 9. armije pokrivala
je podruje Dubrovnika, Hercegovine, Crne Gore, Kosova i Metohije. Dio snaga u Slovenskom primorju i Istri bio je pod
zapovjednitvom 8. armije. Talijanske je jedinice u Jugoslaviji objava kapitulacije doekala nespremne. Talijansko Vrhovno
zapovjednitvo nadalo se de e te snage moi postupno izvui u Italiju prije oekivanog izlaska Italije iz rata. Tijekom ko
lovoza 1943. primijeeno je postupno povlaenje talijanskih snaga ili evakuacija vojnog materijala iz pojedinih garnizona
na podruju NDH, ali i postupno prebacivanje i pregrupiranje njemake SS-ove divizije Princ Eugen" u Hercegovinu.515
Na drugoj strani njemake vojne snage bile su u pripravnosti za operaciju zauzimanja teritorija pod talijanskom kontro
lom i razoruavanja njihovih snaga jo od kraja srpnja 1943. godine. ifra akcije bila je Osovina" (Achse"). Prema odluci
Fhrern Treeg Reicha, Adolfa Hitlera od 26. srpnja 1943., odnosno prema naredbi Vrhovnog zapovjednitva VVehrmachta
od 3. kolovoza 1943. osnovano je u Beogradu Zapovjednitvo snaga F (kod nas poznato kao Zapovjednitvo Grupe armija"
F), pod zapovjednitvom feldmarala baruna von Weichsa, koji je preuzeo zapovjednitvo Jugoistoka, izuzeto od zapovjed
nitva Grupe snaga E, dotada u Grkoj. Zapovjednitvo grupe F preuzelo je zapovijedanje nad cijelim Balkanom, zakljuno
na zapadu sa starom granicom Italije i Jugoslavije/NDH. U njenom su sastavu bili zapovjednitvo grupe E i preustrojeno
zapovjednitvo 2. oklopne armije.
Naime, u ljeto 1943. u Kragujevac u Srbiji s Istonog je bojita stiglo zapovjednitvo 2. oklopne armije (Panzer Armee).
Ono je imalo zadatak objediniti njemake snage pred oekivane dogaaje na Balkanu: izlazak Italije iz rata i eventualno
iskrcavanje saveznika na Balkanu. Od 18. kolovoza imalo je pod zapovjednitvom snage na podruju NDH i okupirane Srbi
je: 3. SS-ov oklopni korpus, 15. i 21. brdski korpus, 69. rezervni korpus, kao i trupe izvan njihovih sastava. Zapovjednitvo
2. oklopne armije prebacilo se potom u Vrnjaku Banju i bilo je angairano u provoenju planova za razoruanje talijanske
vojske u akciji Osovina" (Achse").516 U ovom je razdoblju na jugoslavensko bojite doao 3. SS-ov oklopni korpus. Ova
jedinica ije je zapovjednitvo formirano neto ranije, u proljee 1943., stiglo je na podruje NDH, u Zagreb, ljeta 1943.
godine. Osnivanje korpusa bilo je u tijeku.
515
Zbornik, svezak IV., knj. 16., 493.
516 U njemakoj praksi jednom dodijeljen oklopni naziv jedinici, nije se mijenjao bez obzira na njenu faktiku popunjenost oklopnim snagama.
Tako je i 2. oklopna armija zadrala naziv oklopna" do kraja rata, iako je u njenom sastavu bilo tek nekoliko manjih oklopnih jedinica.
217
Nijemci su na kljunim pravcima (prije svega u Sloveniji i pravcima prema Italiji) jo od kolovoza bili u pripravnosti.
Njihove su se snage pod raznim izgovorima (odmor, prebaziranje, transport itd.) postupno koncentrirale u prostoru s ko
jeg su mogli djelovati na talijanske vojne snage. No Nijemci nisu poslali samo borbene trupe, nego su stigle i snage i osoblje
koje je trebalo preuzeti (eljeznike) komunikacije. Jugoslavenske partizanske snage takoer su bile u pripravnosti i ekale
su priliku da razoruaju Talijane, kako bi se domogle vojne opreme i tekog naoruanja.
Kada je proglaena kapitulacija, talijanske su se jedinice nale u konfuziji: najvei dio htio je odmah napustiti Jugoslavi
ju, otii kuama i tako napustiti rat. Samo je manji dio elio nastaviti borbu uz Nijemce. Jedan dio tih snaga, shodno instruk
cijama koje su se ule sa saveznikih radija, elio se pridruiti partizanima ili etnicima. Zadatak koji su imale njemake
snage bio je da se talijanske snage razoruaju to prije. Takoer, trebalo je preuzeti sve njihovo naoruanje, prije svega
teko oruje, streljivo, motorna vozila, gorivo i ostali ratni materijal koji je bio Nijemcima bitan. Trebalo je tom tehnikom
popuniti vlastite snage, a posebno motorizacijom. Nijemci su u veini sluajeva, tamo gdje bi se odmah pojavili, uspjeli
staviti stanje pod svoju kontrolu, ak i sa svojim malobrojnim ljudstvom.
I pored munjevito provedene njemake akcije Achse" razoruanja talijanskih snage od Slovenije do Grke, Nijemci nisu
uspeli pokriti" sve talijanske snage na jugoistonom bojitu. Prema njihovim podacima oni su razoruali deset divizija u
Jugoslaviji i 15 u Albaniji i Grkoj. No to nisu bile sve talijanske snage. U meuprostor izmeu garnizona talijanskih snaga,
prije dolazeih njemakih snaga ulazile bi partizanske jedinice, koje su na vie mjesta u Sloveniji i Hrvatskoj zarobile vei
broj talijanskih snaga.517 Partizani su imali jasnu ideju: opremiti svoje snage svime to se moglo zaplijeniti, od cokula do
tekog naoruanja, pa se poslije razoruavanja nisu previe brinuli o talijanskim snagama koje bi onda otile svojim putem,
uglavnom prema Italiji. Na prostoru Like - Banije - Korduna - Gorskog kotara - Sjevernodalmatinskog primorja partizan
ske su jedinice zarobile znaajne efektive talijanske vojske. Takoer, stavile su pod svoju kontrolu znaajan dio teritorija:
...Jedinice partizanske 13. primorskogoranske divizije su od 10. do 15. septembra su zauzele prostor Hrvatskog primorja,
Istre i Gorskog kotara, bez gradova Rijeke i Pule". U Lici, u vrijeme kapitulacije Italije, nije bilo veih talijanskih snaga, ali je
sam dogaaj kapitulacije Italije imao pozitivan odraz na jaanje partizanskog pokreta i pripadanje etnike akcije.518
Za razliku od partizanskih snaga koje su se domogle talijanskog naoruanja na vie lokacija, snage NDH uspjele su se
domoi neto krupnije tehnike od talijanskih snaga, samo dva ili tri garnizona. U rano jutro 9. rujna 1943. u Karlovcu je, po
prethodnom nalogu Ministarstva oruanih snaga, brzom intervencijom generala Tomaevia i zapovjednika III. ustakog
zdruga, dopukovnika Rogoza nakon kratke borbe razoruana cjelokupna talijanska posada od oko 8.000 ljudi. Priznajem
517
Gotovo kompletno su razoruane divizije: Isonzo, Murggie, Macerata, zatim po dijelovima Bergamo, Eugenio di Savoja, Caciatori del Alpi,
Lombardia, Torino, Julia, Taurineze, Firenza, i manji dijelovi jo est divizija. Takoer, razoruane su korpusne i samostalne jedinice na cijelom
prostoru od Slovenije do zapadne Makedonije.
518
Nikola Ani, Narodnooslobodilaka vojska Hrvatske 1941-1945, Multigraf marketing - Savez antifaistikih boraca i antifaista Republike
Hrvatske, Zagreb, 2005., 179.
218
hrabro i bezprimjerno dranje ustakih jedinica ovog sdruga, a osobito X Ustake bojne u izvrenju razoruanja Talijan
ske vojske u Karlovcu".519 Zarobljen je velik ratni plijen i sam zapovjednik divizije Lombardia. U borbi su poginula dvojica
asnika i etvorica ustaa, a bilo je i nekoliko ranjenih. Talijanske manje snage oko Karlovca takoer su razoruane. Snage
PTS-a razoruale su jednu talijansku bojnu u Jastrebarskom.520 General Metzger izvijestio je 9. rujna da je razoruana ta
lijanska posada u Sinju bez borbe, ali da se pojavljuju njemake snage koje su stigle zrakoplovima.521 Iako je utvreno da
je zaplijenjeno dosta tvoriva", to su tvorivo uglavnom njemake snage uzimale za sebe. Dravni ministar Bulat u svom
brzojavu ministru Navratilu alio se zato nijedna hrvatska, ustaka, ili domobranska jedinica nije stigla u Zadar, ni u Sinj
i nigdje na moru gdje bio one ve svojom pojavom znaile izvanredno mnogo..."522 Na drugim mjestima hrvatske su snage
takoer pomagale u razoruanju talijanskih snaga, ali Nijemcima koji su sa sobom odnosili sav ratni plijen.
NAGOVJETAJ PROMJENE U NJEMAKOM GLEDITU

U svom dopisu Ribbentropu njemaki poslanik Kasche istaknuo je da suprotno Domobranstvu u Ustakoj vojnici ne posto
je znaci rastrojstva poslije rujna 1943. godine. On je u duhu Fhrerova stava o novaenju Hrvata u Wehrmacht i Waffen-SS
predloio najdjelotvorniju pomo pri izgradnji, izobrazbi i vodstvu cjelokupnih hrvatskih snaga, pa tako i Ustake vojnice.
Iako nje nije bilo u nareenju Fhrera, Kasche je inzistirao na naknadnom proirenju tih mjera i na Vojnicu. On je predlo
io da se i ona ukljui u opskrbu hrvatskih snaga, a da se do idue etve opskrbljivanje prebaci u potpunosti na njemaku
vojsku. On je predloio i da se iz talijanskog plijena hrvatske snage opreme vojnim materijalom. Ono to je uoljivo da su
protno generalu von Horstenauu, Kasche ovdje snano inzistira na najsnanijem forsiranju i podrci izgradnji i izobrazbi
UV", slino kao to je general Juppe ve inio s Domobranstvom.523
519
VA, fond NDH, k,114i, 50/13-1.
520 N. Bari, Domobranstvo, 342. (prema Zbornik, svezak V., knj. 19., dok 209): Uslied razoruanja Talijanske divizije Lombardija, koje je usledilo
na dan 9. rujna 1943, nastale su takove prilike u pojedinim jedinicama da je popustila stega i red. Priznajem hrabro i bezprimjerno dranje
ustakih jedinica ovog sdruga (3), a osobito X ustake bojne u izvrenju razoruanja Talijanske vojske u Karlovcu." VA, fond NDH k.H4i, 50/131; Divizija se pripremala za mar 9. rujna 1943., sastava 73. i 74. pje. puk, 57. art. puk., 137. legija MVSN i druge snage. Garnizonirana je bila u
Karlovcu i Ozlju. Dragan Nenezi, Jugoslovenske oblasti pod Italijom 1941-1943, Beograd, 1999., 200.
521
VA, fond NDH k.29, 9/1-1; Zbornik, svezak V., knj. 19., 637.
522
VA, fond NDH k.29,16/1-30; Zbornik, svezak V., knj. 19., 664.-667.
523
B. Krizman, n.dj., 173.-175.
219
Stanovite Kachea proizalo je iz iskustava proteklog razdoblja 1941. - 1943. godine. Razvoj Vojnice u tom razdoblju
pokazao je da ona raspolae s dobrim ljudskim materijalom, da je pretenim dijelom proeta pozitivnim duhom i da posje
duje borbenu vrijednost. Ono to ona jest, to je postala vlastitom snagom, jer joj s njemake strane dotada nije bila davana
ni materijalna ni duhovna pomo. Stoga je esto pod najnepovoljnijim materijalnim uvjetima morala obavljati svoju slubu
i voditi borbu. Ponekad je pomanjkanje meusobne veze sprijeilo moguu podrku s njemake strane. Openito, neprija
teljskom promidbom, ali i naalost ogovaranjem bez razumijevanja na njemakoj strani, irena je nesklonost (odbojnost)
prema ustaama kao rezultat ispada ponekih bandi pod imenom ustaa u 1941. godini. Kasche je istaknuo da ta injenica
ne smije prijeiti njemaku stranu da ne uvai snagu koja poiva u Vojnici i ne pomae joj radi zajednikoga ratnog angai
ranja na njenoj strani. Ne smiju ostavljati na udaru snage upotrebljive za zajednike ratne ciljeve. Kako se Ustaka vojnica,
u meuvremenu, takoer poboljala u svom duhu, ponaanju i njegovanju muevnosti kao i u borbama, moralo bi se, po
poslanikovoj ocjeni, radi suradnje odmai od bilo kakve veze s neprijateljskom promidbom u pogledu dogaaja iz 1941.
godine. Jer, ne mogu pretpostaviti da e se snage Ustake vojnice neprekidno boriti na njemakoj strani ako im ne daju
nikakvu podrku ili priznanje, a da ogovaranje neprijateljske promidbe bude s njemake strane prije podravano nego
radikalno presjeeno.
Zato je Kasche molio i predlagao da se Ustaka vojnica pomae materijalno i duhovno svim sredstvima; prije svega ma
terijalno: ukljuivanjem UV-a, uz potovanje posebnosti njene organizacije, u oruane snage, u skladu s mjerama u pogledu
opreme i izobrazbe kojima rukovodi general Juppe, a potom i duhovno: tako da se u njemakim krugovima ne spominje
vie kritika Ustake vojnice zbog dogaaja iz 1941. godine, nego da se priznaju njihove borbene akcije, da se ustakim
asnicima, doasnicima i vojniarima vie nego dosada dodjeljuju njemaka odlikovanja i da im njemake jedinice u zajed
nikoj borbi ukazuju najdrugarskiju panju. to tako predlae, osjea se Kache to vie obvezatan to se Fhrer, prilikom
Kacheova referata kod njega 30. kolovoza 1943., jednoznano izjasnio u prilog najue suradnje s ustaama. Nije po Kascheu
odrivo gledite da bi se time pogorali dobri odnosi s hrvatskom vojskom (Domobranstvom). Kasche je naveo da ima pri
liku vrlo esto dolaziti u dodir s mlaim asnicima, kao i s onima srednje dobi, i to s ustakima i s onima iz Domobranstva.
Stvarno, tu dolazi s vremenom do povezivanja. Povrh toga, zasigurno bi pribliavanje obaju dijelova hrvatske vojske, ako bi
to njemaka strana potpomogla, moglo uroditi plodom. Takoer, i da se bolji borbeni duh ustaa povoljno odrazi nasuprot
razornom djelovanju neprijateljske promidbe na domobranski asniki zbor.524
Suprotno Kascheu, general von Horstenau predlagao je Vrhovnom zapovjednitvu Wehrmachta, nekako ba u isto vrije
me 26. listopada 1943., da Ustaka vojnica ukljuujui i Poglavnikov tjelesni zdrug postane sastavni dio hrvatske vojske i u
poetku pod njemakim vodstvom bit e uvelike spojena s ostalim dijelovima hrvatskih oruanih snaga". General je pred
lagao i mjere prema politikom dijelu Ustakog pokreta: liavanje pomoi drave, stavljanje izvan snage pojedinih zakona,
524
220
B. Krizman, n.dj., 194.-195.
postupno smanjivanje ustakih dunosnika s visokih poloaja u dravi... Ovo je general ocijenio kao posljednji pokuaj
konsolidacije prilika u Hrvatskoj pred voenje borbe s vanjskim neprijateljem u narednoj godini.525
U analizi dogaaja u NDH obavljenoj krajem toga mjeseca 1943., u Fhrerovom Glavnom stanu pred najviim du
nosnicima Reicha i predstavnika za Balkan, sam Fhrer ocijenio je loim ocjenama borbenu vrijednost hrvatskih snaga.
Ipak, neto bolje ocijenio je snage UV-a, izraavajui sumnju u njenu pouzdanost, jer ona zastupa izrazito nacionalistiku
hrvatsku tendenciju. Ipak, na ovome sastanku i sigurno na bazi Kascheovih informacija, Ribbentrop se zauzeo za podrku
Ustake vojnice.526
MINISTRI NAVRATIL IVOKI I USTAKA VOJNICA

Imenovanjem zrakoplovnog pukovnika (potom generala] Miroslava Friedricha Navratila za ministra oruanih snaga, otvo
reno je novo poglavlje u odnosima prema Ustakoj vojnici od strane hrvatskoga vojnog i politikog vrha, ali i od strane
njemakih organa. Navratil, austrougarski zrakoplovni as iz Prvoga svjetskog rata i istaknuti pilot iz vremena Kraljevine
Jugoslavije, smatran je kao ovjek njemakog izbora i podrke.527
Po prijemu dunosti Navratil se suoio s velikim problemom. Poglavnik je imao elju jaati snage Ustake vojnice, a to
se u tom trenutku moglo uiniti samo na tetu Domobranstva, za koje su Nijemci ve zapoeli program obuke i opremanja.
I samo postavljenje Navratila na dunost ministra Nijemci su smatrali kao doprinos poveanju vojne sposobnosti hrvat
skih snaga i rjeavanju mnogih problema. Navratil je, osim drugih uvjeta za prihvaanje dunosti ministra, traio potpuno
iskljuenje svakoga stranog utjecaja ili utjecaja bilo koje osobe ili institucija na rad ministra oruanih snaga. Traio je refor
mu ustakih vojnih snaga, osim PTS-a. Naprotiv, Poglavnik je Navratilu istaknuo da nema povjerenja u Domobranstvo, koje
je on smatrao nesigurnim i nepouzdanim, jer je u ovom razdoblju bilo sluajeva da njihovo ljudstvo prelazi partizanima. On
je smatrao da bi trebalo pomagati jaanje ustakih jedinica koje su pouzdane i sigurne.528
Navratil je u pratnji generala von Horstenaua bio krajem studenoga 1943. u posjeti Fhrern. Prethodno je Navratilu do
stavljen zahtjev Stoera UV-a da se ona povea s pet na sedam djelatnih zdrugova i izda potrebno naoruanje. On je izrazio
sumnju u ovaj zahtjev, jer nije bilo ljudstva ni za popunu odobrenih gorskih i lovakih zdrugova Domobranstva.
525
526
527
Glez fon Horstenau, n.dj., 301.-302.
528
B. Krizman, n.dj., 107.-109.
221
namjerama da se pred Fhereom otvori pitanje Ustake vojnice, njenog poveanja ili naoruavanja svjedoio je kasni
je i sam general Navratil: Ustaki pukovnik Rolf koji je bio odreen za moju pratnju, dobio je od Poglavnika nalog da vodi
pregovore sa njemakim predstavnicima po pitanju naoruanja ustakih jedinica i traenja oruja za 'seljake strae'.529
Nisam elio da me kao kontrola prati ustaki pukovnik Rolf i pod mojom firmom i suodgovornou radi na poveanju
ustakih vojnih snaga. Pa da to spreim uputio sam anonimno preko domobranskog pukovnika Dragievia njemakom
generalu Horstenau prepis ocjene puk Rolfa koju je dobio od hrvatske legije kod Staljingrada u kojoj je prikazan kao nizak
i pokvaren tip... Nekoliko dana poslije ovog saopio mi je Poglavnik da je odustao od namjere da uputi pukovnika Rolfa u
Hitlerov Glavni stan, a sve pregovore da imam voditi ja".
Na konferenciji po pitanju poveanja ustakih vojnih jedinica stavljena je primjedba da se ovo ne moe prihvatiti poto
hrvatsko Ministarstvo oruanih snaga nije izvrilo ni svoje obveze po pitanjima hrvatskih lovakih i gorskih zdrugova, a
to je trebalo prvenstveno napraviti. U pogledu jaanja i naoruavanja Poglavnikovih tjelesnih zdrugova, Nijemci su dali
obeanje da e se tijekom vremena to moi napraviti. Zahtjevi da se izda 20.000 puaka za seljake strae" odbijeni su.
Prilikom Susreta sa Reichsfhrerom SS-a Himmlerom, ministar Navratil molio je za podrku da se snage Ustake vojnice i
one iz sastava oruanih snaga poveu u vrst odnos kako se ne bi, kada zatreba, tedjelo na ljudstvu na troak hrvatskih
oruanih snaga".530
Na sastanku kod Fiihrera ,,o ustaama, koliko mogu da se setim, govorili smo samo usput". Navratil je traio oruje za
postojee (domobranske] jedinice, kao i za Pavelievu tjelesnu strau" (PTS). Fhrer je, kako pie general Horstenau, na
redio da podjednako tretiramo i domobrane i ustae".531 Feldmaral Freih von Weichs odgovorio je poslaniku Kascheu oko
pitanja ukljuivanja Vojnice u oruane snage NDH. Prema ovom stavu bit e u prvom redu zadatak same Ustake vojnice
da dokae svoju sposobnost. Na temelju iskustva posljednjih tjedana Weichs se, meutim, ne bi mogao potpuno sloiti s
Kascheovom ocjenom o ustaama tj. da se Ustaka vojnica poboljala u svom duhu, dranju i muevnom ponaanju i u
borbama uglavnom potvrdila. U hrvatskim oruanim snagama Ustaka vojnica uivat e istu podrku kako svaki drugi dio
hrvatskih jedinica koji se dobro bori". Ipak, savjetovanja u Fherovu Glavnom stanu rezultirala su u zakljuku da njemake
oruane snage ubudue imaju vie brige posvetiti i Ustakoj vojnici.532
529 Pukovnik Rolf trebao je, prema zapovijedi Poglavnika, traiti 20.000 puaka za seoske strae", odnosno za njihovo osnivanje. Kako smatra
Damir Jug, u ovome se moe uoiti tenja Poglavnika da kroz formu seoskih straa" dobije jedan dio naoruanog ljudstvo,a koji ne bi trebao
biti operativno podinjen njemakim vojnim organima. Kako je pukovnik Rolf izostao iz ovog izaslanstva i kako je protivljenje njemakih vojnih
zapovjednika bilo izuzetno, nije dolo do realizacije ove ideje. Jug smatra da je Poglavnik, kao i 1941., i dalje igrao na kartu ovakvih postrojbi, nad
kojima je mogao, ali sada u odnosu na druge oponente. Damir Jug, n.dj., 262.
530
B. Krizman, n.dj., 226.-227., 229.
531
Glez fon Horstenau, n.dj., 365., 367.
532
B. Krizman, n.dj., 210., 213.
222
General von Horstenau traio je u razgovoru s Poglavnikom 8. studenoga 1943. da Ustaki prometni zdrugovi, jai
ne oko 6.000 ljudi, dou pod zapovjednitvo njemakog Stoera za osiguranje eljeznikih pruga, da se izvri ustupanje
jednog voda oklopnih vozila PTS-a Drugome ustakom zdrugu (u Srijemu), a prema zahtjevu njemakog korpusa na tom
podruju radi osiguranja komunikacija i opskrbe.533
Suradnik generala Horstenaua, Haeffner, kratkom biljekom od 30. studenoga 1943. obavijestio je generala kako je sa
znao iz pouzdanog izvora da je Poglavnik odluio Ustaku vojnicu ponovno izdvojiti iz sastava Oruanih snaga NDH. To se
opravdavalo time da bi realno, u praksi, samo njemaka zapovjednitva stvarno raspolagala hrvatskim oruanim snagama.
Zbog toga je Poglavnik elio barem jedinice PTS-a i Ustake vojnice izvui iz nadlenosti njemakih zapovjednitava. Kako
pukovnik Rolf, koji je to trebao objasniti na sastanku kod Fhrera, nije otiao na put, Poglavnik je bio spreman napraviti
to na svoju ruku. Haeffner je upozorio da Ustaka vojnica nije sastavljena od dragovoljaca, ve da u nju prelaze mnogi koji
dobiju poziv za Domobranstvo, da raspolae pojedincima pripravnima za borbu, ali vie u smislu raznih pljakakih ili
razbojnikih aktivnosti te takoer da u UV-u nedostaju kolovani asnici.
Prema ovom izvoru memorandum koji je sastavljen i koji je predvien da ga sa sobom nosi pukovnik Rolf, imao je u sebi
sljedee zahtjeve:
-
da se Ustaka vojnica opskrbi najpotrebnijim nedostajuim materijalom i naoruanjem
da joj se omogui razvoj i povisi brojno stanje do 50.000 ljudi
da se dopusti prijelaz iz sastav Domobranstva stotini odabranih asnika u Ustaku vojnicu
da se UV osamostali uz pretpostavku da se ispune navedeni uvjeti.534
General von Horstenau istaknuo je poetkom sijenja 1944. da bi se kod ustake milicije (Vojnice), po svom karakteru
dobrovoljake trupe, uspesi postigli kad bi se ona mogla vie izvui iz uticaja politike, njenih metoda, i time postepeno mo
gla za sebe zadobiti za sebe poverenje irih narodnih krugova. Problem se mora sagledati s vojnike strane. Ustaka milicija
ne bi smela samo na papiru ve takoe i u stvarnosti da bude sastavni deo hrvatskih oruanih snaga i po svim slubama
da bude potinjena ministru rata". Ukazujui na postojee trzavice u odnosima, njemaki general istie: Odgovarajuim,
jednostavnim regulisanjem komandnih odnosa spreilo bi se da milicijske (ustake) jedinice vode posebni, potpuno sopstveni, ivot izvan hrvatske oruane sile i da zapovesti dobijaju od drugih a ne od svojih vojnih predpostavljenih, meu koje
se kao vrhovni komandant uraunava Poglavnik, koji je i ustakoj miliciji posebno zaklet. Samo bi se tada moglo odgovoriti
i sa nemake strane Firerovom uputstvu od 29. oktobra 1943 bez bitnih trvenja".535
533
534
B. Krizman, n.dj., 230.-231.
535
B. Krizman, n.dj,. 268.
223
Poetkom 1944. poloaj ministra oruanih snaga Navratila bio je ozbiljno uzdrman. To se vidjelo i prilikom posjeta
zamjenika naelnika Stoera kopnene vojske, generala Warlimonta. Odmah zatim Poglavnik je pozvao i generala von Horstenaua i poslanika Kaschea (21. sijenja) i priopio im da mu Navratil zadaje velike brige" i da uprkos svim nastojanjima
nije polo za rukom da ga privole na pozitivnu suradnju s Ustakom vojnicom". On je naveo i ostale probleme u njegovu
odnosu, stavovima i ponaanju. tovie, Navratilova rezerviranost prema ustaama poveava sumnju da je upravo on pri
pregovorima s njemakim Vrhovnim zapovjednitvom zapostavio Ustaku vojnicu. Ve je tada Poglavnik nagovijestio da
e Navratila naslijediti tadanji ministar prometa i ustaki asnik Ante Voki. General von Horstenau preporuio je Pave
liu da Vokiu umjesto ministarskog mjesta da zapovjednitvo nad Ustakom vojnicom. Ipak, i pored njemakoga dobrog
miljenja o Navratilu i protivljenja pojedinih dunosnika iz Reicha, on je bio smijenjen 29. sijenja 1944. godine. Za novog
ministra oruanih snaga imenovan je Ante Voki, a general Matija ani za zapovjednika oruanih snaga.536
Komentirajui smjenu ministra Navratila i postavljanje za ministra Ante Vokia, u svom dnevniku general von Horste
nau pie: On je nekada bio slubenik na eleznici a sada je ministar saobraaja". Njemaki general ocijenio je da Navratil
ohol, nema takta, nagao, tvrdoglav" nije uspio pridobiti hrvatske oficire protiv ustake politike". Meutim, kako je Navra
til ostavio dobar dojam na veinu njemakih sugovornika, von Horstenau se pitao da li je dobro da se za njegovog zamenika postavi jedan ustaa, ma kako dobar. Savetovali smo poglavniku da Navratila ostavi na mestu vojnog ministra a da za
dravnog sekretara vojske postavi Vokia".537 Prema pisanju generala von Horstenaua, Paveli se nije s njim konzultirao
oko imenovanja Vokia za ministra. Tada sam pobeseno i vikao na njega".538
Meutim, izgleda da je u tom razdoblju Fhrern bilo svejedno tko e biti hrvatski vojni ministar, jer je vjerojatno samo
imao na umu ostvariti efektivnu i jedinstvenu suradnju njemakih i hrvatskih snaga na terenu. Von Horstenau zajedljivo
pie: Ovakva Hitlerova odluka znaila je da su Paveli i Kae pobednici, a da sam je poraen".539 Gledano iz hrvatskog kuta,
ovo je bilo prvi puta da na toj dunosti nije predstavnik Domobranstva i postavljenje Vokia doekano je s nepovjerenjem
u Domobranstvu.540
U trenutku stupanja na ministarski poloaj, 29. sijenja 1944., 35-godinji Ante Voki imao je iza sebe prilino zavidnu
karijeru. Ranije u 1941. s Jurom Francetiem osnivao je postrojbe Crne legije u Sarajevu, a zatim je bio zapovjednik pro
metnih zdrugova UV-a. Nijemci su ga odlikovali radi brige o osiguranju nesmetana koritenja eljeznice, da bi od listopada
1943. postao ministar prometa, koju dunost je zadrao i kada je postao ministar oruanih snaga.541
536
B. Krizman, n.dj., 275.-281.
537
Glez fon Horstenau, n.dj., 441.-442., 447.
538
Glez fon Horstenau, n.dj., 533.
539
Glez fon Horstenau, n.dj., 441.-442., 447.
540
I. Kouti, Hrvatsko domobranstvo u Drugom svjetskom ratu, druga knjiga, 10.
541
Vidjeti Vokiev ivotopis u: Hrvoje Matkovi, Povijest Nezavisne drave Hrvatske, drugo dopunjeno izdanje, Zagreb 2002., 272.-273.
224
U trenutku stupanja Ante Vokia na mjesto ministra oruanih snaga poetkom veljae, prema njemakim podacima pod
orujem je bilo 280.000 Hrvata. Od toga dio je bio ukljuen u tri legionarske divizije, jednu SS-ovu diviziju i oko 20.000
orunika u sastavu Orunitva, a pod zapovjednitvom opunomoenika Reichsfhrera SS-a za Hrvatsku. Osim snaga PTS-a
koje su bile izravno pod Poglavnikovim zapovjednitvom, sve ostale snage bile su na ovaj ili onaj nain vezane za razna
njemaka trupna zapovjednitva.542
Ve krajem veljae 1944. poslanik Kasche predlagao je ministru Ribbentropu (neposredno pred dolazak hrvatskih mi
nistara - predsjednika Mandia i vanjskih poslova Peria na sastanak kod Fhrera 1. oujka) da se ubrza izdavanje opreme
za Ustaku vojnicu. Na tom sastanku poslije izvjea feldmarala Keitela, priznao je hrvatsku elju da se Ustaka vojnica
sa njemake strane obilnije i bre opremi i naorua". Planiranih sedam brigada koje su figurirale od posjete ministra Na
vratila trebale su odsada imati terminsku prednost", a dogovoreno je i da se ispuni zahtjev ministra Vokia da se poalju
posebna zapovjednitva za izobrazbu, da se dva prometna zdruga ukljue u sastav oruanih snaga i jednako opreme. Sve
mjere kod ustakih zdrugova imaju se obavljati na temelju prijedloga ministra oruanih snaga bez skraivanja osnova do
mobranskih lovakih i gorskih zdrugova. Predstavnik njemakoga opunomoenoga generala u Hrvatskoj ukazao je na to
da je potrebna naelna uputa Vrhovnog zapovjednitva prije nego to se krene s mjerama. Pripremne mjere razmotrit e
inspektor general Juppe s ministrom oruanih snaga.543
Feldmaral Keitel bio je miljenja da je sada, to se tie ustaa, nastala nova situacija, jer je bivi ministar oruanih snaga
Navratil zastupao drukije gledite. Na sjednici kod ministra Vokia, na kojoj su bili i general ani i general von Horsteanu
sa suradnicima, razmatrana su pitanja prebaziranja ustakoga Prometnog zdruga u Banju Luku, pitanje prelaska musli
manskog ljudstva iz 1. zdruga u njemaku 13. SS-ovu diviziju i pitanje etiriju ustakih bojni kod MUP-a (ovdje je rije o
Ustakoj obrani] na prostoru Jasenovac - Dubica i njihovu prepodinjavanju ministru Vokiu, to se do tada nije uspjelo
postii".544
Kao i njegov prethodnik Navratil, i ministar Voki pozvan je na sastanak u njemako Vrhovno zapovjednitvo. On je u
pratnji generala von Horstenaua boravio 16. travnja u tom stoeru i razgovarao s naelnikom, feldmaralom Keitelom. Me
utim, zbog njemakoga nezadovoljstva situacijom u NDH i trenutanom razinom razvoja hrvatskih snaga, ovi razgovori
nisu urodili nikakvim plodom.545
Potom je general von Horstenau razgovarao s ministrom Vokiem. Tom prilikom razmatrana su, izmeu ostaloga, i
pitanja formiranja jednog zdruga u Hercegovini (IX.] i ostalih zdrugova. Za novi zdrug raspravljani su detalji kao koje
542
543
B. Krizman, n.dj., 304.-305., 313.-315.
544
B. Krizman, n.dj., 319., 320.
545
B. Krizman, n.dj., 332.-334.
225
bojne ulaze u njegov sastav, o predvienom zapovjedniku Kreimiru Kuraji, koga je Voki poznavao kao vrlo sposobna
i pouzdana asnika". Ovaj novi IX. zdrug i postojei VI. zdrug zajedno s domobranskim snagama spojili bi se u jedno vee
zapovjednitvo pod generalom imiem, sa sjeditem u Mostaru. Za 2.000 nedostajuih puaka za popunu zdruga dogo
voreno je da se smjesta uzmu sa zaliha u Kragujevcu u Srbiji i predaju se u Brodu predstavnicima Vojnice za novi zdrug.
U centru u Dollersheimu otkazana je izobrazba za obuku V. zdruga, jer se nije mogao u cjelini osloboditi od borbenih ak
tivnosti. Ministar Voki izrazio je elju da se po dvije bojne Prometnih zdrugova poalju na izobrazbu u Dollersheim ili da
se pregrupiranjem oslobodi jedan zdrug i poalje na izobrazbu.546 Ovo se inzistiranje ini razumljivo, jer je Voki ranije
zapovijedao tim postrojbama.
U srpnju 1944. general von Horstenau komentirao je Vokieve prijedloge da se njemakim naoruanjem naorua 12
ustakih zdrugova, a ne sedam kako je ranije bilo planirano. Voki nam je svoj predlog predstavio nekako brzo, namet
ljivo". Stav von Horstenaua i nekih drugih njemakih dunosnika u Hrvatskoj bio je da se Hrvatima ne moe zabraniti da
osnivaju brigade (zdrugove), ali moemo u pogledu naoruanja da im smanjimo isporuke. Ovo je trenutno jedino i mogue,
jer nam naa ratna situacija i program naoruanja ne dozvoljavaju da postupamo drugaije".547
Voki je kao ministar oruanih snaga ipak uspio u svom mandatu poveati broj ustakih zdrugova, i to za devet novih
zdrugova (VII. - XIV. i Zagrebaki). Ljudstvo novih zdrugova, meutim, nisu vie bili dragovoljci, nego razliito ljudstvo od
novaka do bivih pripadnika Orunitva, Prometnih zdrugova, razliitih milicijskih postrojbi ili prelaskom kotarskih odjela
Orunitva izravno u najblie zdrugove. U ovom razdoblju i Nijemci poinju s radom na poboljanju kvalitete Ustake voj
nice kroz izobrazbu i opremanje. Unapreenje Vokia u krilnika takoer se moe smatrati novom fazom u procesu preuzi
manja primata od strane UV-a nad Domobranstvom. Meutim, u ovom razdoblju i Voki ini politiki zaokret od ustakog
pokreta pa to izaziva neraspoloenje skupine od nekoliko istaknutih ustakih asnika, prije svega Luburia i Mokova.
546
547
LJETO 1944. GODINE PU LORKOVI - VOKI

Jo od jeseni 1943. poela su se u dravnom vrhu NDH pojavljivati razmiljanja 0 sporazumu s HSS-om ili ak o prevoenju
Hrvatske na stranu saveznika. To je govorilo da u odnosu na Poglavnika i njegove politike poteze postupno raste kritika
pa ak i organizirana opozicija. U ljeto 1944. glavni zagovornik ovoga politikog smjera bio je 35-godinji ministar unutar
njih poslova i ustaa emigrant Mladen Lorkovi. Njemu se u toj akciji pridruio i ministar oruanih snaga Ante Voki. Oko
njih se poeo okupljati krug istomiljenika. Ubrzo je nastala zavjerenika skupina, koja je pripremila naelan plan akcije:
razoruanje njemakih snaga u NDH i dijela Ustake vojnice, posebno onih koji bi bili nepokorni. Potom je trebalo stupiti u
vezu sa saveznikim snagama u Italiji i pozvati ih da se iskrcaju u Hrvatskoj. Izgleda da su Lorkovi i Voki s ovom idejom
ak upoznali Pavelia, koji se toj akciji u ranoj fazi nije protivio.548
U razmatranju uspona Ante Vokia od zapovjednika eljeznike bojne u Sarajevu do ministra oruanih snaga, Dinko
aki ukazuje na utjecaj ministra Lorkovia i generala Glaisea von Horstenaua na njegov ministarski mandat i ponaanje,
uope. U tomu smislu, vidjevi se, naivni Voki, u ulozi 'spasitelja', daje upute zapovjednicima da od toga asa smiju izvr
avati smo njegove osobne zapovjedi..." Iako dunosnik Ustake obrane i bliski suradnik njenoga prvog ovjeka Vjekoslava
Luburia, aki istie: U pripremanju pua prva i najvanija briga zavjerenika bila je najprije likvidirati generala Luburia", smatra aki".549
Meutim, kako je Poglavniku bila poznata ova akcija, on je naredio generalu Luburiu da sve pripremi da bi se pokuaj
onemoguio bez prolijevanja krvi. Dana 30. kolovoza po uputama generala Luburia, grupe pripadnika UO-a zaposjele su
Poglavnikov Glavni stan na Tukancu, zatim Markov trg i Sljeme, gdje su dopremane osobe koja su sudjelovale u puu. Ti
jekom sjednice vlade, Luburu i Mokov iz Drakovieve su ulice upravljali akcijom likvidacije pua. Cijela akcija prola je
bez ikakva izgreda, jer su svi zavjerenici bili iznenaeni i uhieni.550
0 ovome daje svoj sud general Servazy: Ja sam tada kao zapovjednik PTB pozvao sve ove oficire koji su imali putra
na glavi tj.Vokia, Lorkovia i Vrania, pravo radi toga da raistim odnose izmedju naih asnika i njih i dalje da vidimo
to se vani raspriava 0 njima, t.j. o nekom ustanku. Ja sam im govorio ta je njima udarilo u glavu, da ta oni misle da nisu
Englezi jo ni u Dalmaciji i poslije par dana dao sam ih pohapsiti, a sve HSS je pohapsilo redarstvo, tj.voe HSS-a. Vokia i
Lorkovia sam predao ratnom sudu PTS kojemu sam rekao da nesmije suditi na smrt, ve su bili sudjeni na logor, gubitak
ina i dekoracija".551
548
H. Matkovi, n.dj.,. 220.-223.
549
aki navodi da je bio popis za likvidaciju s imenima i svih asnika Ustake obrane. D. aki, n.dj., 138.-139.
550
D. aki, n.dj., 140; I. Kouti, Hrvatsko domobranstvo u Drugom svjetskom ratu, druga knjiga, 155.
551
HDA, fond br. 1561, k.65, 013.4, red. br. 3 (Servatzy Vjekoslav)
227
Dinko aki smatra da pu Lorkovi - Voki nije sprijeen na vrijeme i da su pristupili njegovu ostvarenju, dolo bi do
sukoba izmeu hrvatskih jedinica jer bi se vjerovatno neki zapovjednici prikljuili Vokiu". U svakom sluaju, da je dolo do
pua, dolo bi i do podjele Hrvatske vojske na dva tabora, smatra ovaj dunosnik Ustake obrane.552 Neke od ljudi na koje je
ministar Voki raunao, kao bojnik Kreimir Kuraja, jedan od zapovjednika Prometnih zdrugova, a inae i njegova ogora,
priveli su na razgovor u noi pred pu" Mokov i Luburi. Poslije razgovora oni su Kuraju preokrenuli protiv Vokia.553 U
svojem iskazu novim vlastima pukovnik Ante Mokov, koji je imao kljunu ulogu u razbijanju pua, smatrao je da je izvre
nje pua znailo istodobno likvidiranje ustake vojnice".554
Uz Mladena Lorkovia, ministar Voki bio je kljuna osoba u pripremanju pua 1944. godine. Kada je otkrivena ova
zavjera" razrijeen je dunosti ministra u oba ministarstva.555 Obojica, i Lorkovi i Voki, razrijeeni su inova koje su
imali u Ustakoj vojnici. Zanimljivo je da kada je 30. kolovoza bio smijenjen Voki, von Horstenau ga opisuje kao tekog
zloinca."556 Iako su prvo bili u svojim domovima, zbog odravanja veze s ljudima generala von Horstenaua bili su upueni
na Sljeme u pritvor, a potom u Koprivnicu kod zapovjednika V. zdruga Bobana. Kada su taj grad napali partizani, pukovnik
Lisak, glavni ravnatelj za javni red i sigurnost otprema ih u zatvor Lepoglava.557 Prema svjedoanstvu Marka avia, biveg
pripadnika PTS-a, satnik Mijo Grbovac izvijestio je 6. svibnja generala Mokova, negdje u rajonu Krapine, da je prilikom
povlaenja iz Lepoglave izvrio strijeljanje obojice, i Vokia i Lorkovia.558
552
D. aki, n.dj., 149.
553
D. aki, n.dj., 151.-152.
554
I. Kouti, Hrvatsko domobranstvo u Drugom svjetskom ratu, druga knjiga, 155.
555
H. Matkovi, n.dj., 222.-223., 272.-273.
556
557
D. aki, n.dj., 141.-143
558
D. aki, n.dj., 160.-161.
228
ODNOSI S PREDSTAVNICIMA REICHA1943. - 1945 559

Tijekom ljeta 1943. general von Horstenau pogreno je procijenio: na poslanik Kae, zahvaljujui svojoj bezrezervnoj
podrci ustaama, postao je nevaan i niko vie ne obraa panju na njega".560 Meutim, procesi koji e uslijediti, pokazat
e da Kascheovo vienje situacije dobiva sve vie na znaaju i pretvara se u realnost, koja je izmijenila njemaku sliku o
Ustakoj vojnici. Nakon dvije velike, ali u naelu neuspjene ofenzive tijekom prvih mjeseci 1943. protiv partizanskih i et
nikih snaga, njemaki vojni dunosnici sve vie preuzimaju utjecaj na politika zbivanja u NDH.561
U kolovozu 1943. izvrene su odreene promjene u organizaciji sustava njemakoga vojnog zapovijedanja. Tako je
funkcija Zapovjednika njemakih snaga u Hrvatskoj bila ukinuta, a njegov je stoer pretvoren u stoer XV. Gebirgs Korps
(brdskog korpusa), odgovoran za podruje Bosne, Like i srednje Dalmacije. Osnovana su dva korpusna stoera: V. SS Gebrigs Korps (brdski) korpus, odgovoran za prostor Hercegovine i Sandaka, kao i LXVIX. priuvni korpus odgovoran za
hrvatski prostor iznad Save, prije svega Srijem i Slavoniju. Od kolovoza 1943. na prostor oko Zagreba smjestio se III. SS
Panzer (oklopni) korpus Germania. Ova je postrojba bila u osnivanju, ali je s hrvatskim snagama aktivno sudjelovala u
akcijama na terenu do kraja 1943. godine. Svi ovi korpusni stoeri odgovarali su zapovjedniku Panzer Armee 2 (oklopne
vojske), sa sjeditem u Vrnjakoj Banji u okupiranoj Srbiji.562 Na ovaj su nain sve hrvatske snage (pa i postrojbe UV-a) bile
podinjene zapovjednicima navedenih korpusa tijekom pothvata.
Ovaj nain podreivanja njemakim stoerima korpusa, odnosno njihovim divizijama, ostat e karakteristika sve do
kraja rata. Izvan njemakog zapovjednitva od ustakih postrojbi ostat e samo snage PTS-a i Ustake obrane. Sve ostale
snage UV-a tako e se u biti ukljuiti u njemake ratne napore. No kako se pokazalo, ve pogoranjem ratne situacije na
jugoistoku Europe, ovaj je odnos esto bio izvan hrvatskih nacionalnih ili dravotvornih interesa.
Po stupanju na dunost u Hrvatskoj, general Liiters ocijenio je prosinca 1942. nepovoljno i domobrane i ustae. On je
posebno istaknuo da su ustaki asnici ispod domobranskih po vrijednosti.563 General Lters kasnije je (jesen 1943.) imao
bolje miljenje o ustaama i pretpostavljao ih je u odnosu na domobrane (nita ne vrijede"). Ustae se, to je jasno, bore
bolje nego domobrani. Za razliku od domobrana, ustae imaju neki ideal. Koji? Oni imaju lini, prisan odnos sa poglavni
559 Vidjeti novije radove kao: Klaus Schmider, Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941/1944, Verlag E.S.Mittler und Sohn Gmbrh, Hamburg - Berlin
- Bohn, 2002. Posebno poglavlje: Das gebiet des NDH - Statees als Hauptkreigschauplatz, 104.-192.
560
561 Fikreta Jeli-Buti, Ustae i Nezavisna Drava Hrvatska 1941-1945, Sveuilina naklada Liber i kolska knjiga, II.
260.; Alan Labus, Politika i novine u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, Plejada, Zagreb, 2011., 91
562
Vidjeti Zbornik, svezak XII., knj. 2. i 3., passim
563
Zbornik, svezak XII., knj. 2., 405.-419., 423.-428., 966.-970.; B. Krizman, Ustae i Trei rajh, knj. I., 31.;
izdanje, Zagreb, 1978., 259.-
D. Marijan, n.dj.,125.
229
kom. Pukovnik Zelhov, moj ef taba (pie Horstenau), sumnja da to vai za veinu ustaa. Lters smatra da za ofanzivne
akcije ni ustae nisu upotrebljive jer imaju lou obuku. No, oni bolje dre utvrenja od domobrana. Ceo problem zaista nije
jednostavan".564 Slino je mislio i zapovjednik III. SS-ova oklopnog korpusa, koji je bio u Hrvatskoj u jesen 1943., general
Steiner, koji je takoer imao loe miljenje o domobranima i istaknuo Saraivau samo sa ustaama".565 Na drugoj strani
i u samome Waffen-SS-u bilo je razliitih gledita na ustake trupe. Tako je jedan generalmajor Waffen-SS-a ocijenio 16.
oujka 1944.: Die kroatische Partietruppe Ustascha ist katolisch, undiszipliniert, schlecht ausgebildet, kampfmassig teilwe
ise unzuverlssig, und dafr bekannt, ca 6-700 000 konf. und pol. anders Eingestellte nach Balkanmethode geschlachtet" zu
haben. Ihr Kampf geht gegen Cetniks und partisnen. Sie bezeichnen sich als kroatische SS".566
Meutim, i pored postupnog rasta razumijevanja za Ustaku vojnicu kod pojedinih zapovjednika, svako daljnje ustro
javanje ustakih postrojbi u vremenu od kapitulacije talijanskih snaga rujna 1943. moralo je biti ugovoreno s njemakim
zapovjednicima u Hrvatskoj. Dio zapoetog ustroja na terenu, naprimjer pri ustrojavanju VII. zdruga u Dalmaciji, morao se
usuglaavati s njemakim zapovjednitvom u Zadru i u skladu s njihovim pothvatima.567
tovie, pri ustakim postrojbama rasporeeni su asnici za vezu. Oni su sluili za vezu i koordinaciju s njemakim po
strojbama na terenu. Ipak, neki od njih nisu bili omiljeni u njima. astnik za vezu kod VII sdruga bio je Obit (natporunik)
Schmidt, koji je svoju dunost striktno izvravao, (samo mi od iste nismo imalio mnogo koristi)". Za istoga je njemakog
asnika reeno da svuda tura svoj nos, a u sve hoe da imade uvida, sve hoe da znade... On pokuava staviti pod svoj uticaj
dopukovnika Brajkovia..." Smatralo se u tim postrojbama da Nijemci trebaju orujem i ratnim materijalom pomoi funk
cioniranje Vojnice. No nai pak imadu od Niemaca jednio astnike za vezu...".568
Na drugoj strani, njemaki asnik dodijeljen za izobrazbu pri PTS-u koji je bio poznat kao bojnik Slavko Gvozdi, bio
je odlikovan za svoj rad Redom krune kralja Zvonimira II. stupnja s maevima 22. lipnja 1944. godine. On je kao glavar
stoera PTS-a od 1. lipnja 1943. svojim neumornim radom, zalaganjem i vrstnim organizatornim sposobnostima mnogo
pridonio na ustrojstvu i izgradnji" te postrojbe. Potom je 7. oujka 1945. bio odlikovan posthumno Redom krune kralja
Zvonimira I. stupnja s hrastovim granicama, jer je kao glavar stoera PTS-a do svoje muenike smrti, primjernim ide
alizmom i osobnim zalaganjem podpomogao uvelike uzponu i snazi postrojbi PTS, te njihovim borbenim uspjesima".569
564
565
566
N. ivkovi - P. Kaavenda, n.dj.. 262.-263.
567
568
HDA, fond br. 1561, k.65, 013.4.5.46.
569
VA, fond NDH, k.85f, 45/2-1, 2
230
Odnos Ustake vojnice s njemakim snagama na taktikoj i najnioj razini meu postrojbama esto je bio optereen pro
blemima koji su remetili dobru sliku saveznikih odnosa. Veina problema nastajala je prilikom silazaka - dolazaka ustaa
u pojedina mjesta s njemakim zapovjednitvom, najvie na prostoru Bosne 1942. - 1943. godine. Pojava ustaa esto je
donosila niz disciplinskih problema u mjestima u kojima su njemake snage odravale red.570 Poslije kapitulacije Italije za
povjednik II. zdruga, pukovnik Rogoz izdao je zapovijed da je potrebno uvesti u svim jedinicama i u Stoeru sdruga slubu
isto kako i prije razoruanja Talijanske vojske. Osobito paziti na pridravanje propisa o pozdravljanju, kako nae oruane
snage, tako i njemake, koje se sada nalazi u Karlovcu. U tu svrhu uputiti e nadredjene starjeine svoje podinjene u inove
njemake vojske i prigodom izlazaka u grad ili inog dodira sa njemakom vojskom ili njenim pripadnicima, pridravati se
striktno propisa o pozdravljanju. Bolje je pozdraviti iz neznanja i mladjeg, nego propustiti da se ne pozdravi starijeg".571
Krajem studenoga 1943. upozoreno je ljudstvo Vojnice da kod nailazka postavima ili u njihovu blizinu, ili pak vojarnama
naih ili njemakih astnika, obavezatni su zapovjednici postava prii tim astnicima i predstaviti im se, kao i prijavak pre
dati. Ovo zahtieva ne samo red, ve i ista zadaa naih i njemakih postrojbi".572
Tako je (jo 1942.] ljudstvo Vojnice upozoreno: Pripadnici Ustakih postrojbi, esto dolaze u kontakt sa predstavnici
ma Saveznikih vojska, poglavito astnici. Da bi se u takvim sluajevima kod njih stvorio lijep dojam o nama, upozoravam
sve svoje podredjene, da se od sada prema predstavnicima Saveznikih vojska, korektno ponaaju i pozdravljaju tono po
propisu".573 0 potrebi pozdravljanja i odpozdravljanja izdano je ve vie naloga neposredno zapovjednitvima Ustakih
postrojbi... Zahvaljujui strogom nadzoru u samom gradu Zagrebu postignuto je u tom smislu barem neto, to su sluajevi
nemarnog i nevojnikog pozdravljanja u opadanju. Ali u drugim gradovima i mjestima ostalo je stanje jednako prijanjem
jer izgleda astnici i doastnici nisu na visini svog poziva. Kako je ve vie navrata spomenuto vojnik je onakav kako se od
goji. Ova se pojava osobito izpoljava u posadama grada Sarajeva a i druga posadna mjesta ne zaostaju mnogo pa je ta oita
nemarnost upala u oi i naim saveznicima to svakako nije za pohvaliti. Ve je mnogo puta spomenuto, da se u pozdravu
vojnika oituje njegov odgoj, to u preneenom smislu znai i odgoj njegovih naredjenih...", utvreno je 15. srpnja 1943.
godine.574
Meutim, i pored niza preporuka ili zapovijedi stoera UV-a, ovo pitanje je i dalje ostalo aktualno u odnosima pripad
nika Ustake vojnice prema pripadnicima njemakih postrojbi, posebno asnicima. Tako je 15. srpnja 1944. (ponovno)
donesena zapovijed o pozdravljanju njemakih asnika od strane hrvatskih snaga.575
570 VA, fond NDH, k. 114c, 27/9-1.

571 VA, fond NDH, k.H4i 50/13-1.
572 VA, fond NDH, k.l 14i 32/13-1.
573 VA, fond NDH, k.H4c 4/7-1
574 VA,fondNDH,k.ll4c, 22/9-1.
575 VA, fond NDH, k.H4j, 46/27-1.
231
Bilo je i problematinih situacija kao kada su tijekom akcije u selu Podlug 30. rujna 1944. njemake i ustake snage (V.
bojna VII. zdruga) rekvirirale blago" (stoku, najvie ovce i drugo) od, kako je reeno, ustakih" obitelji u tom selu. Ovaj je
dogaaj podigao tenziju na tom prostoru pa je bilo nareeno da se vrati sve to moe da se vrati". Ukazano je da neprija
teljska (partizanska) promidba eka da iskoristi ovaj sluaj u svoje svrhe protiv ustakih snaga i hrvatske drave.576
Odnos prema kozacima u njemakoj slubi, a koji su od jeseni 1943. bili rasporeeni u NDH, bio je jedno od estih tema
sukoba ili sporenja. Brutalno ponaanje prema stanovnitvu tijekom pothvata stvaralo je probleme. U vie situacija puan
stvo se obraalo predstavnicima vojnih vlasti, bilo Ustakoj vojnici bilo Domobranstvu za zatitu. S druge strane, kozake
postrojbe podnijele su u nekoliko sluajeva prijave u kojima se navodi da je s njihove strane prilikom voenih izvia usta
novljeno da su stanovnici pojedinih sela bili od strane ustaa i domobrana nagovarani da svaki i najmanji sluaj njihova
nedjela javljaju hrvatskoj vladi. Prijave su bile esto pretjerane ili ak i izmiljene. Istodobno podnesena je prijava da su
ustae napale vatrom jedan kozaki odjel u selu Stupnikte da su ih pokuali i razoruati. Ujedno se kozake postrojbe tue
na suzdrljiv stav puanstva i hrvatskih postrojbi prema njima.577
Poseban problem bilo je ustrojavanje njemakih legionarskih i Waffen-SS postrojbi od hrvatskog ljudstva. Na ovo je
ljudstvo raunala i Ustaka vojnica u puno sluajeva. U poetku, u razdoblju od veljaa do oujka 1943., bilo je aktualno
pitanje vrbovanja hrvatskih dragovoljaca za popunu jedne SS-ove divizije. Tada je postojala ideja da se jedan dio ustaa
(ak i do 6.000) prevede u SS-ove postrojbe.578 Potom dolazi do problema u kojima prepoznajemo dva procesa. Prvi kada se
te postrojbe obrazuju i dio ljudstva naputa Vojnicu. Najoitiji je bio sluaj kod stvaranja 13. SS-ove divizije sastavljene od
muslimanskog ljudstva. No slino je i kod legionarskih postrojbi. Tako je tijekom srpnja 1943. zapaen trend prebjega pri
padnika Ustake vojnice u njemake SS-ove trupe. Prema zapovijedi od 17. srpnja 1943. trebalo je detaljno popisati takve
osobe i navesti je li pojedinac prebjegao s orujem i ako jest, s kojim i kakvom opremom. Jednim drugim aktom ukazano
je da se dobro razmisli o uzrocima tako velikog javljanja naih vojniara na pr. u SS postrojbe".579 U narednom razdoblju,
do sredine kolovoza pokualo se na adekvatan nain rijeiti upuivanje u SS-ove postrojbe, jer je bilo sluajeva (XII. ili XIII.
bojna) da se pojedini zapovjednici nisu drali usmenih i pismenih zapovijedi.580
576
577
578
Glez fon Horstenau, n.dj., 189.-191.; B. Krizman, n.dj., 43.
579
VA, fond NDH, k.H4c, 19, 21/9-1.
580
232
Drugi je proces bio kasnije, uglavnom sredinom 1944., kada hrvatski vojni obveznici sada naputaju njemake SS-ove i
legionarske postrojbe. Tako se ve u proljee 1944. javio problem prelaska iz njemakih u hrvatske postrojbe. Takoer, za
branjeno je vrbovanje za postrojbe Ustake vojnice meu hrvatskim pripadnicima Wehrmachta, Ordnugspolizei ili WaffenSS-a. Mogli su biti primljeni samo oni kojima je to redovitim putem odobreno.581
Prije svega zbog intenzivnih borbi tijekom 1944. i angairanja izvan matinih krajeva, broj prebjega raste. Krajem 1944.
dogaalo se da pojedini pripadnici hrvatsko-njemakih (legionarskih) postrojbi bjee u pojedince ustake postrojbe, koje
ih primaju, a neki astnici ak ih na to nagovaraju". To su bili pripadnici SS-ovih ili legionarskih postrojbi Wehrmachta. Na
ovakvo postupanje alio se njemaki opunomoeni general u Hrvatskoj 2. prosinca. Stoer UV-a strogo je zabranio ovakvu
praksu ve 21. prosinca 1944. i pozvao na odgovornost sve koji to ine ili doputaju zaprijetivi ratnim sudom. Takoer,
bilo je potrebno utvrditi ima li ve u postrojbama takvih osoba i ako ima, treba ih vratiti u jedinice odakle su prebjegli.
Ovdje se pozivalo na raspis donesen jo 5. travnja 1944. godine.582 Kako se stanje na bojinicama pogoravalo, Ustaka
vojnica kao formacija koja se uglavnom dri jednoga ireg ili ueg teritorija, s daleko blaom stegom od njemake, djeluje
privlanije.
Konano, zbog pojedinih postupaka ustakih snaga, a najvie iz sastava Ustake obrane, prema pojedinim njemakim
predstavnicima ili snagama pod njihovim operativnim zapovjednitvom, odnosno zatitom (SDK, pojedine etnike sku
pine) gdje je bilo napada, zarobljavanja i umorstava, osobno je ministar vanjskih poslova Treeg Reicha uputio prosvjed
Poglavniku 16. prosinca 1944. godine. Potom je zapovjednik XV. korpusa naredio da se transporti takvih snaga koji su u
njemakoj nadlenosti posebno osiguravaju orujem.583
Na prijelazu iz 1944. u 1945. godinu u taktikom pogledu snage UV-a podinjene su preko hrvatskih divizija snagama
Wehrmachta. Naprimjer, 11. divizija bila je podreena stoeru njemakog XV. armijskog korpusa. Dane su sljedee instruk
cije u odnosu s njemakom vojskom: Sa saveznikom njemakom vojskom treba uvjek i na svakome mjestu odravati
najtesniju i srdanu suradnju, jer emo samo tako imati uspjeha. 0 svima podhvatima, ukidanjima ili postavljanjima posada
treba uz odobrenje ovog zapovjednitva upoznati i traiti odobrenje odnostno suglasnost njemakog zapovejdnitva".584
581
582
583
584
VA.fondNDH, k.H4j, 33/21-1.
233
5. DIO
KRAJ USTAKE VOJNICE
PRED EVAKUACIJU NA ZAPAD

Planirana njemako-hrvatska crta obrane kojom bi se branio sjeverozapadni dio Hrvatske bila je tzv. Zvonimirova crta" ili
Postav Zvonimir". Jo krajem 1944. godine Glavni stoer Poglavnika naredio je, u skladu s dogovorom s njemakim vojnim
zapovjednicima, utvrivanje zaprenog postava, koji je bio od velike vanosti u vojnikom i narodnom smislu". Tonu
poziciju ove crte trebali su odrediti Nijemci te izgraditi uz pomo civilnog stanovnitva.585 Crta bi se protezala od Karlovca,
ispod Zagreba, prema Dugom Selu, dalje na Vrbovec, Krievce, Koprivnicu i preko Drave vezivala se za njemako bojite u
Maarskoj.586 Ova crta postala je imperativno vana kada je obrana NDH u pitanju, meutim ta crta obrane u stvari gotovo
da nigdje nije ni zapoeta, a kamoli dovrena, iako je spadala u domenu njemake strategije za obranu na tom podruju.
U meuvremenu se vojna situacija za jugoslavenske partizane popravljala, jer je tijekom travnja dolo do ubrzanog
povlaenja njemakih snaga prema zapadu, a shodno tome i breg napredovanja partizanskih snaga na svim pravcima.
Dubok prodor saveznika u srce Reicha i sovjetskih snaga na prilaze Berlina, samoubojstvo voe Reicha Adolfa Hitlera,
pad njemake prijestolnice u sovjetske ruke, sve je to imalo odjeka i na stanje na jugoslavenskom i talijanskom bojitu.
Spajanja partizanskih i britanskih snaga u rajonu Trsta i kapitulacija njemakih snaga u Italiji, nagovijestile su kraj rata
i u Jugoslaviji. Glavnina njemakih i hrvatskih snaga nalazila se poetkom svibnja u pokretu prema zapadu, sa eljom da
izbjegne zarobljavanje od strane jugoslavenskih partizana ili Sovjetske armije. Krajem travnja partizanske snage IV. armije
napredovale su iz Like prema irem podruju Rijeke i dalje prema Trstu, a stajale su jednim krakom i prema unutranjosti
Hrvatske. U isto vrijeme snage III. armije probile su 29. travnja obrambene crte na Bilogori i poele nastupati prema Vara
dinu i dalje kroz Sloveniju prema jugoslavensko-austrijskoj granici. Tako su partizanske snage ve bile zaobile zamiljenu
crtu Zvonimirova postava". Konano, od 1. do 7. svibnja partizanske su snage izbile do Karlovca i na prostor istono od
same hrvatske prijestolnice, Zagreba.
Prema istraivanju Nikice Baria, krajem travnja 1945. raspored hrvatskih (ustakih) zborova bio je sljedei:
-
PT zbor imao je na dan 26. travnja stoer u Zagrebu, 1. tjelesnu diviziju u Varadinu, 1. HUD u Grubinom Polju, 5.
diviziju u Bjelovaru i Brzi zdrug u azmi.
II. zbor krajem travnja imao je stoer i 2. diviziju u Zagrebu, 12. diviziju u Lekeniku, a 18. diviziju u rajonu Siska.
585
N. Bari, Domobranstvo, 412.
586
Zbornik, svezak XII., knjiga 4.; E. Schmidt-Ruchberg, 98.-116; karta br. 5.

237
III. zbor imao je u istom razdoblju stoer u Kutini, a tri divizije bile su rasporeene po sljedeem rasporedu: 7. od
Novske do Garenice, 9. u Garenici i 8. u zoni Kanika Iva - Vukovje.
IV. zbor imao je poslije povlaenja iz istone Slavonije stoer u Repunici, kao i sljedee divizije: 3. istono od Novske,
4. u Dvoru na Uni, 6. (s ostacima 10. divizije] sjeverno od Save prema Dubici i 15. u Kostajnici.
V. zbor imao je stoer i 13. diviziju u Karlovcu. U osnivanju je bila 19. divizija, dok su ostaci 11. divizije bili u rajonu
Samobora i Zagreba. Ova se divizija poslije tekih borbi u travnju povukla iz ireg rajona Rijeke, preko Slovenije,
natrag na teritorij NDH.
Izvan strukture zborova bile su 14. divizija na podruju Ivani Grada, kao i 16. ustaka doknadna divizija u samome
Zagrebu.587
Kada se posljednjih tjedana Drugoga svjetskog rata ope nepovoljna situacija odrazila i na hrvatskim bojitima, iz pod
ruja NDH koje su bili osvojili partizani, navirale su skupine izbjeglica. Na preostalom slobodnom podruju NDH i u samom
Zagrebu slijevala se postupno velika masa vojske i civila. Naime, s vojskom se povlaio i odreen broj civilnog stanovnitva,
neutvrenih brojki. Gotovo svi izvori potvruju strah koji je zavladao od partizanskog osvajanja. Cjelokupno stanje, bez ob
zira na pojedine iskaze, zasigurno nije omoguilo organizirano povlaenje prema unutranjosti pa se Zagreb, kao konano
odredite velikoga dijela kolona, esto opisuje kao prava konica ljudstva, kao da se cijela Hrvatska u njega slila".588
Stanje na bojitima bilo je kritino i bez izgleda za popravak. U tom trenutku Poglavnik i hrvatska dravna vlada bili
su svedeni na alternativu: boriti se do samounitenja ili se povlaiti na zapad. Iako je u dravnom vodstvu postojala ten
dencija da se nastavi s borbom, organizira odsudna bitka u rajonu Zagreba i da se ne naputa hrvatsko dravno podruje,
prevladalo je realistino stajalite onih koji su smatrali konano povlaenje i odlazak u emigraciju neizbjenim. Svaki vii
zapovjednik iznio je, prema zahtjevu Poglavnika, svoje miljenje o ovoj sudbonosnoj dvojbi. Zanimljivo je sa stanovita
unutranjih odnosa, da je jedan od onih koji je zagovarao otpor bio i prvi ovjek Ustake obrane, general Luburi. On je to
i javno zastupao na posljednjoj sjednici Vlade i Glavnog stana. Ipak, razum je prevladao.589
General Servatzy navodi da je 28. travnja u 2 sata ujutro bio pozvan da doe na Rebro kod Poglavnika. Tamo su bili i
ostali ustaki zapovjednici. Tom prilikom nam je poglavnik rekao da ne moe dozvoliti daljnju samostalnu borbu, ako bi se
njemake trupe izvukle, jer bi to znailo uzaludno proljevanje krvi i razaranje samog grada Zagreba. Izdao nam je zapovjed
da sve pripravimo kako bi mogli na izdanu zapovijed poeti sa evakuacijom grada, jer nam ne preostaje drugo, nego se po
vui do one crte gdje emo moi pod asnim uvjetima poloiti oruje i saekati daljnji razvitak dogadjaja. Rekao je nadalje
da svaki do zadnjeg asa ostane na svom mjestu da sauva svoju hladnokrvnost i da ne dozvoli stvaranje anarhije. 0 nekom
587
N. Bari, Domobranstvo, 405.-408.
588
M. Grahek-Ravani, n.dj., 41.
589
Danijel Crljen, Istina o Bleiburgu, umjesto uvoda, u: D. aki, S poglavnikom u Alpama, 7., 58.
238
prelazu Englezima, tom prilikom nije bilo govora." Servatzy istie da je detalje razloga povlaenja doznao od generala Gruia, jer nitko nije mogao pruiti jamstvo da e sebe i narod moi sauvati od pokolja".590
Vlada NDH donijela je odluku o povlaenju vojske, nareeno je i povlaenje zapovjednicima pet postojeih zborova, i to
sljedeim pravcima:
-
PT zbor: Varadin - Ivanec - Krapina - Rogatec - Celje
II. zbor: Sunja - Sisak - Petrinja - Zagreb - Breice - Rogatec - Celje
III. zbor: Ivani Grad - Krapina - Rogaka Slatina - Celje
IV. zbor: Zagreb - Novi Dvori - Rogatec - Celje
V. zbor: Samobor - Breice - Zidani Most.591
Dana 6. svibnja u Zagrebu su formirane kolone za povlaenje prema granicama Reicha, koje su ve ispred Breica. Po
vlaenje stoernih dijelova Ustake vojnice i drugih snaga kree tijekom jutra 7. svibnja. arolike kolone pjeaka, vozila,
kola i stoke kretale su se prema granici. Ve 8. - 9. svibnja veina ove izbjeglike mase bila je na podruju Slovenije.592
General Servatzy istie da je od Poglavnika 25. travnja traio da mu se dodijeli zapovjednitvo nad gradom Zagrebom,
ne bi li on svojim vezama sprijeio njemako miniranje, ali i nekakav ustanak o kojemu su se pronosile glasine. On navodi
da se dne 7.maja o.g. poslije podne... uputio u Nove Dvore kod Zapreia da u svojstvu zapovjednika grada pozdravim
Poglavnika koji je toga dana u 17 sati otputovao u pravcu Celja. Prije samog polaska, mi je rekao da ali patnju hrvatskog
naroda koji je krenuo na taj teki put iz straha od partizanskih odmazda, a pogotovo seljaki narod koji je svoje domove
ostavio". Servatzy je odbio ponudu da ide s Poglavnikom zamolivi da ostane u gradu, gdje je njegova nazonost bila po
trebna. General istie da je razminiranje i kontrola grada trajala do 2 sata 8. svibnja.593
Poglavnika je na povlaenju prema Reichu pratio dio straarskog sklopa PTS-a, kao i dijelovi novake bojne. Zapovjed
nik PTS-a Mokov preuzeo je 5. svibnja 1945. dravnu riznicu, zlato i dragocjenosti i s tri kamiona iz sastava PTS-a takoer
krenuo u povlaenje.594
Gotovo da je jo bilo hrvatskih postrojbi koje su ujutro 8. svibnja naputale Zagreb, a da su u grad na drugoj strani ve
ulazile partizanske snage. Servatzy je sa svojim osobljem napustio grad u 7,45 sati. Njegovom stoeru pridruio se i ostatak
Luburieve kolone Ustake obrane.595
590
HDA, fond br. 1561, k.65, 013.4, red.br 3 (Servatzy Vjekoslav)
591
M. Grahek-Ravani, n.dj., 52.
592
D. Crljen, navedeni naslov, 10.-11.
593
HDA, fond br. 1561, k.65, 013.4, red. br. 3 (Servatzy Vjekoslav)
594
595
General navodi da su njegovi motorbicikli i osobni auto" bili u Celju u 17 sati. HDA, fond br. 1561, k.65, 013.4, red. br. 3 (Servatzy Vjekoslav)
Neto ranije stoer i dio ljudstva Ustake obrane napustili su prostorije u Drakovievoj ulici, naveer u 21 sat 7. svib
nja, na elu s pukovnikom Jakovom Dalom i Dinkom akiem koji su vodili i svoje obitelji. Sutra oko podne ova je skupina
stigla do Celja, njoj se pridruio i general i zapovjednik PTS-a Ante Mokov, pa je sljedee noi ova skupina ve stigla preko
mosta u Dravogradu na tlo Austrije. U rajonu Wolfberga nali su se generali Dragojlov, Rolf i drugi koji su pripadali Domo
branstvu, kao i neki od lanova vlade ili njenog aparata.596 Sudei prema pisanju Dinka akia, iz ove skupine neke su osobe
uspjele izbjei predaju koju su Britanci kasnije izveli jugoslavenskim partizanima u Lavamundu, uvjeravajui predane
dunosnike NDH da im se nita loe nee dogoditi. Generali Rolf i Dragojlov tada su pokuali samoubojstvo, ali su Britanci
uspjeli spasiti Dragojlova. Potom je prisilni povratak prestao.597
POVLAENJE SNAGA USTAKE VOJNICE S TERITORIJA NDH

Povlaenje iz Hrvatske u samom je poetku bilo nalik na vojnu operaciju. Meutim, kako se ulazilo dublje u Sloveniju, na
teritorij Reicha, a pogotovo poslije Zidanog Mosta, dolo je do sveope zakrenosti i sve to uz pojedine sukobe s partiza
nima koji su navaljivali s raznih strana. Osiguranje povlaenja hrvatskih snaga i civila obavljale su snage Ustake obrane
generala Luburia i V. divizije generala Bobana.598 0 povlaenju drugih snaga Ustake vojnice imamo samo fragmente. Dio
se povlaio u masi hrvatskih snaga koje su gubile postrojbenu prepoznatljivost, a dio je bio uz njemake snage uz koje se
i ranije borio. Tako su se snage XIII. zdruga povlaile od 8. svibnja 1945. (prema zapovijedi 3. divizije) povlaile s njema
kom 41. divizijom zapadno od Zagreba. Ove su snage pod zapovjednitvom dopukovnika Poia prole kroz Zagreb. On je
svojim jedinicama stavio do znanja Upozoriti ljude, neka budu na okupu i da ih vodim tamo, gdje vjerujem da je za nas
vojnike najbolje".599
Vei dio visokih dunosnika Ustake vojnice (sada HOS-a) bio je tijekom povlaenja kao u nekakvom skupu. Tako se u
Celju nalaze generali - ustaki pukovnici Servatzy, Hereni, Metiko i Viktor Tomi, pored generala iz Domobranstva i po
litiara. Tijekom 9. svibnja voeni su pregovori sa slovenskim partizanima u Celju, za daljnji prolaz kolona prema sjeveru.
Hrvatski zapovjednici uspjeli su isposlovati dogovor sa slovenskim partizanima iz tog mjesta nastavak daljnjeg kretanja
-
povlaenja, pod prijetnjom nastavka borbi i unitavanja Celja. Dio hrvatskih snaga proao je dalje, ali su u Celju neto
596
D. aki, n.dj., 60.-62.
597
D. aki, n.dj., 64.-67.
598
M. Grahek-Ravani, n.dj., 62.-63.
599
114B, 53/6-1.
240
kasnije razoruane i zarobljene one hrvatske snage koje su naile kasnije, kao naprimjer 18. divizija za koju partizanski
zapovjednik Petar Brajovi tvrdi da je razoruana u tom mjestu 12. svibnja.600
Poslije pregovora hrvatske su se snage kretale iz Celja u dva kraka: lijevo prema Velenju, Slovenjgradecu i Dravogradu
na granici s Austrijom, odnosno desno, preko Slovenske Bistrice, prema Mariboru. Dio snaga NDH, a posebno teki ranje
nici bili su na prugama u kompozicijama, na istim pravcima, uz Nijemce koji se takoer povlae istim pravcem. Cilj je bio
prelazak stare jugoslavenske granice s Austrijom. Meutim, povlaenje hrvatskih snaga bilo je mukotrpno. Pored dugakih
kolona njemakih snaga koje zastaju na vijesti o vlastitoj kapitulaciji, hrvatske snage pokuavaju se probiti i napustiti tlo
bive Kraljevine Jugoslavije i izbjei zarobljavanje od strane partizanskih snaga, koje nisu donosile nita dobro. Kolone
hrvatskih snaga dugake su i po vie desetina kilometara. Prve prethodnice hrvatskih snaga stigle su do Dravograda ve
10. svibnja.
Ono to su poslije rata nevoljno isticali partizanski zapovjednici, a pogotovo iz III. armije generala Koste Naa, njihovo
je neznanje o razmjerima mase vojske koja se povlaila i koja se skupila na prostoru Slovenije u trenucima kapitulacije
Reicha i zavretka rata u Europi. Sudei prema pisanju jednog sudionika dogaaja, Milana Baste, snage III. jugoslavenske
armije koje su stigle u rajon Maribora oko 10. svibnja nale su se iznenaene s masom hrvatskih snaga koje su iznenada za
tekli na svom" rajonu. Niko od nas nije znao da se celokupna Pavelieva vojska jo uvek nalazi nerazoruana u zemlji i to
na naem delu fronta. Naa vojnoobavetajna sluba pored svih napora nije te promene otkrila." 0 ovome govore i dodije
ljeni zadaci partizanskim jedinicama III. armije: tako je Batina 51. vojvoanska divizija dobila zadatak garnizonske slube
u Mariboru, a druge divizije zaposjedanje teritorija na austrijskoj strani. To nae zakanjenje samo je otealo da nae jae
snage pravovremeno zatvore obru oko neprijatelja, ono je uinilo da se za kratko vrijeme koje nam je bilo preostalo do
sukoba s neprijateljem nije mogla temeljitije proceniti situacija, naroito neprijateljska snaga i namera na pojedinim prav
cima..." Partizani su uoili da se hrvatske snage pokuavaju probiti preko Dravograda ,,i da za sebe stvori povoljnije uslove
predaje te izbegnu predaju Jugoslovenskoj armiji, kako je stajalo u naredbi 51. divizije od 12. svibnja.601
Oko 12. svibnja glavna grupacija hrvatskih snaga stigla je do Dravograda, gdje je dolo do sukoba. U rajonu Slovengradeca partizanske snage topnitvom su napale hrvatske i njemake kolone u povlaenju, prouzroivi svojim djelovanjem
jedan broj nastradalih. U rajonu Slovengradeca odvija se jedna od posljednjih borbi, gdje pored Bobanovih snaga sudjeluje
i konjika postrojba PTS-a. General Boban koji je od 10. svibnja bio u elnom dijelu grupacije hrvatskih snaga, osobno za
povijeda jednom topovskom bitnicom tijekom borbe. Kako pie Daniel Crljen, bila je to poslijednja bitka hrvatske vojske
u tuini".602
600
Petar S. Brajovi, Konano osloboenje, sjeanja i obrade, Spektar, Zagreb, 1983., 424.-425.
601
Milan Basta, Rat poslije rata, Pavelievi generali se predaju, Stvarnost, Zagreb, 1963., 40., 41.
602
D. Crljen, navedeni naslov, 15.-16.
241
U rajon Dravorgrada stigle su snage Bugarske armije koje su pod sovjetskim zapovjednitvom napredovale uz Dravu. S
njima su o daljnjem prolazu pregovarali generali Servatzy i Metiko i pukovnik Crljen. Bugari su, u naelu, bili naklonjeni
hrvatskim snagama, ali su objanjavali svoju poziciju, odnosno podinjenost Sovjetima kao oteavajuu okolnost. Oni su
hrvatskim asnicima sugerirali da produe mar izravno iz Slovengradeca, lijevo preko Ravni na Korokem, Prevalja i dalje
prema Bleiburgu (slovenski: Pliberku), tako zaobilazei Dravograd. Poslije nastavka pokreta, na itavom prostoru zavladat
e pravi kaos i mete. U tim trenucima neke od jedinica i dalje su se aktivno borile za prolaz, a s druge strane odgovarale
vatrom na partizanske napade. Veina hrvatskih snaga uspjela se probiti do Bleiburga (u Austriji) i zaustaviti se na Bleiburkom polju. Druga cjelina bila je u veoj masi ispred Dravograda (u Jugoslaviji). Simbolino, dolazak do Bleiburga i
zaustavljanje u njegovoj okolici, oznaio je definitivan vojniki i politiki slom Nezavisne Drave Hrvatske.
Dana 13. svibnja hrvatske su se snage na prostoru trokuta Dravograd - Prevalje - Slovengradec nale u vrlo tekoj,
takorei bezizlaznoj situaciji, opkoljene i pritisnute sa svih strana, iznurene, izgladnjele i demoralizirane. Tu je sliku po
jaavao veliki broj izbeglih porodica neprijateljskih vojnika, funkcionera NDH i drugog preplaenog stanovnitva koji su
delei njihovu sudbinu poli tekim putem povlaenja", pie M. Basta. Prisustvo brojnog neborakog dela stanovnitva u
vojnim kolonama nagrizalo je jo vie i onako poljuljani moral jedinica koje je, uglavnom, pokretao strah od odgovornosti.
Veliki broj raznih vozila i seljakih kola, i masa stanovnitva oteavala su manevar neprijateljskih jedinica i njegove tehnike
i znatno usporavali njihovo kretanje. To je sa svoje strane moda bitno uticalo da se u velikoj meri paralizovani neprijatelj
brzo ne dokopa granice. Izgubljeno vrijeme vie se nije moglo nadoknaditi. Ultimatum za predaju hrvatskim snagama odneo je oficir 51. divizije u ustako-domobranski tab u Slovengradecu 12. svibnja. Ultimatum predat generalu tanceru je
bio da se te snage predaju do sutra u 10h".603
Ali neprijatelj je ipak bio jai nego to smo tada znali i pretpostavljali", pie Basta. Umjesto da kapituliraju njegove
najbolje jedinice su 13. maja prele u rejonu Dravograda u napad na nae poloaje, usmerivi pravac napada na dravogradske mostove. Tako su oni odgovorili na na ultimatum za predaju. Cilj napada bio je prei Dravu i omoguiti glavnini svojih
snaga prelaz preko granice odnosno da vezivanjem partizanskih snaga pokua proboj pravcem Slovengradec - Prevalje
- Pliberk (Bleiburg), ka zapadnim saveznicima. Tog dana razvila se estoka borba na sektoru Dravograda. U ovoj borbi ue
stvuje i Brzi sklop PTD sa svojim preostalim ljudstvom i tehnikom, 13. maja. Prema hrvatskim podacima, 14. maja sklop je
imao oko 30 tenkova (!?) sa kojima se borio sa partizanima, ali gdje su unitena tri tenka. Prema drugom podatku, u reonu
Dravograda, automatiarska eta 6.vojvoanske brigade uspela je na 'blef da sprei da hrvatska oklopna jedinica pree
most na Dravi i preda se bugarskim snagama. Naroito je bio teak okraj oko eleznikog mosta, gdje su partizani napad
nuti od strane 8. divizije pod komandom pukovnika Sudara. Partizanske snage su odolele napadu i zadrale dravogradske
mostove. To je ujedno bila i jedna od poslijednjih bitaka na jugoslovenskom ratitu. Neuspeh neprijatelja u tom poduhvatu
603
242
M. Basta, n.dj., 45.
odrazio se vrlo negativno na ionako poljuljani moral njegovih trupa."604 Potom je u partizansko zapovjednitvo doao pu
kovnik Sudar 13. svibnja na pregovore. Meutim, poslije dueg i napetog razgovora, Sudar je navodno uinio rukom pokret
prema svom naoruanju za pojasom pa su partizani priskoili, razoruali ga i zarobili.605
Uslijedio je novi pokuaj prodora prema onom dijelu okruenja gdje su partizani imali manje snage. U noi 13./14. svib
nja hrvatske su snage iz pravca Dravograda djelovale zapadno od tog mjesta, pravcem Gutanj - Poljana - Bleiburg s ide
jom da izvre prodor iz partizanskog obrua. Na tom se pravcu borba vodila cijelog 14. svibnja. Hrvatske su snage uspjele
razdvojiti dijelove partizanske 51. divizije i probiti se dalje prema Bleiburgu. No stanje je u stvari bilo kaotino. Kako pie
Basta: neki delovi protivnikih snaga predavali su se, drugi borili, a trei pregovarali. Nastalo je meanje snaga, opta gu
va i mete." Ovaj se mete vidi iz izvjea partizanskih jedinica. Tako partizanska 12. brigada zakljuuje: moe se rei da
smo se tako pomeali sa ustaama i ono neto malo Nemaca, da se na moment nije moglo razlikovati ko je ko usled slinosti
uniformi". Ono to je partizanima bilo jasno: potpuno podivljale ustae su se u grupama preko planina probijale prema
granici". Na tom je dijelu proboj djelomino uspio, ali su hrvatske snage ostale bez daha za nastavak daljnjeg nastupanja.
Samo elo prelo je preko granice za nekoliko kilometara.606
Partizanske snage tada su postale svjesne opasnosti da e hrvatske snage, uspiju li prijei staru granicu i predati se sa
veznicima, izbjei zarobljavanje i njihov bijes. Zato su njihovi predstavnici stupili u hitne kontakte s britanskim snagama,
koje su stigle sa zapada u to podruje. U tim su kontaktima partizani isticali da je rije o isto jugoslavenskoj stvari" i da
Britanci ne bi trebali obraati pozornost na posljedice zarobljavanja domaih protukomunistikih snaga.
PREDAJA NA BLEIBURGU
U razdoblju 14. - 15. svibnja 1945. sudbina hrvatskih snaga odluena je u pregovorima koji su voeni u dvorcu bleiburkih
grofova Thurn-Valsassina. S britanske strane pregovara je bio brigadir P.T.D. Scott, zapovjednik 38. irske brigade. S druge
strane bili su hrvatski generali Hereni, Metiko i Servatzy, kao i pukovnik Crljen. Oni su traili zatitu od Britanaca, uka
zujui da je osim hrvatskih vojnih snaga rije i o mnotvu civila koji bjee pred komunistikim snagama. Tijekom razgovora
s Britancima pojavljuju se i predstavnici partizana, iz lokalne 14. slovenske divizije, a potom i predstavnici III. jugoslaven
ske armije, koji daju ultimatum za trenutanu predaju hrvatske grupacije. Hrvatski generali traili su da se to pitanje po
digne na viu, politiku razinu, a ne da se pregovara i odluuje sa zapovjednikom tek jedne britanske brigade. Britanski su
604
605
606
M. Basta, n.dj., 71.-76.
243
asnici, meutim, svoju ulogu u tom trenutku doivjeli samo kao posredniku: izmeu jugoslavenskih partizana i hrvatskih
vojnih predstavnika. Nema sumnje, hrvatske su generale gledali kao predstavnike pobijeene strane, a partizane kao svoje
saveznike. Basta navodi da je jedan od ustakih generala iznenada odbio daljnji razgovor, ali je pod pritiskom britanske
prijetnje davanja tekog naoruanja partizanima, dolo do odluke da se te snage predaju Titovim snagama. Poslije ovoga
oba ustaka generala su utke pola prema izlazu, oborenih glava".607
Po povratku hrvatskih generala meu svoje ljudstvo dolazi do podjele: domobranski generali i asnici, kao i neki po
litiari bili su za to da se pregovara ponovno, ali bez nazonosti pripadnika Ustake vojnice. Pukovnik Crljen istie da je
u ustakom dijelu rukovodstva u tom trenutku bila dvojba: predati se ili nastaviti s povlaenjem dublje u Austriju. Bilo je
sasvim jasno saznanje o tome da e vii dunosnici i asnici s viim inova biti osueni i najvjerojatnije pogubljeni, dok se
nije moglo ni pretpostaviti to e biti s niim asnikim kadrom.608 Potom domobranska delegacija" na elu s generalom
tancerom nije dobila priliku ponovno pregovarati s Britancima. Nju je general Scottt uputio u partizansko zapovjednitvo,
gdje dobivaju ultimatum za bezuvjetnu predaju.609
Pregovori su za hrvatsku stranu zavrili neuspjehom: britanski general i njegovi suradnici pomogli su svojim pritiskom
da hrvatski generali prihvate ultimatum. Sve se zavrilo odreivanjem kratkog roka za predaju svih hrvatskih snaga i nji
hov povratak natrag na prostor Jugoslavije. Tako je 15. svibnja oko 16 - 17 sati na Bleiburkom polju, i u uope u trokutu
Dravograd - Bleiburg - Slovengradec, dolo do poetka primjene ovog dogovora, a samim tim i prestanka svakoga organi
ziranog otpora hrvatskih snaga. Kako pie partizanski asnik, koji je aktivno sudjelovao u tim danima, Milan Basta taj do
gaaj je znaio definitivni prestanak rata na teritoriji Jugoslavije. 1 to est dana poslije Denicove kapitulacije Nemake".610
Poslije dogovora uslijedila je predaja oruja hrvatskih snaga. Ona je vrena uz pomo britanskih snaga koje su okrui
vale Bleiburko polje. Ubrzo je nareeno pokretanje mase prema dijelu polja koji je vodio natrag prema Jugoslaviji, gdje
su ve ekale partizanske snage. Ovo je dovelo do zaprepatenosti kod veine hrvatskog ljudstva u okruenju, jer je vojska
oekivala da ishod dolaska u Bleiburg bude predaja i odlazak u britansko, a ne partizansko zarobljenitvo. Bilo je i otpora,
na to su britanske snage tenkovima poele prilaziti i gurati hrvatske vojnike prema izlazu s polja, odnosno prema partiza
nima. S druge strane, i partizanske snage iz sastava 14. slovenske i 51. vojvoanske divizije otvorile su vatru prema masi,
ubijajui i ranjavajui prilian broj ve predanih hrvatskih vojnika. Kako pie Ivan Aralica, hrvatske su se snage eljele
predati saveznicima, jer su se od njih nadali azilu i pravednom postupku na sudu ako do suda doe". Meutim, saveznici
su izigrali povjerenje hrvatskih snaga i po razoruanju ih predali Titovoj vojsci.611
607
Danijel Crljen pie: "Ja sam odluio pridruiti se jedinici ustake odbrane koje se je nalazila u oblinjem umarku. Zapovjedniku sam objasnio
situaciju rekavi da se on i njegovi vojnici ni u kom sluaju ne smiju predavati, te da se i ja njima pridruujem." D. Crljen, navedeni naslov, 16.-22.
608
609
D. Crljen, n.n., 22.
610
M. Basta, n.dj., 23; M. Grahek-Ravani, Bleiburg, 112.
611
Ivan Aralica, Mentalni komunist, Despot-Infinitus, Zagreb, 2012., 130.
244
PREDAJA I KASNIJA SUDBINA ZAROBLJENIH HRVATSKIH SNAGA

Na ovome mjestu, gdje dogaajima na Bleiburgu svibnja 1945. zavrava pria o postojanju NDH i njenih oruanih snaga, pa
tako i Ustake vojnice, moramo se osvrnuti na neka pitanja koja je jo ranije postavio ameriki povjesniar Jozo Tomaschevich: koliko se vojnih jedinica i civila povlailo? Koji je dio pao u partizansko zarobljenitvo? Koliko je jedinica zarobljeno
na podruju Jugoslavije? Koliko je uspjelo prijei austrijsku granicu? Koliko e ih naknadno biti vraeno Jugoslavenskoj
armiji? to se dogodilo s tim jedinicama i izbjeglicama poslije njihova izruenja?612 Odgovor je u stvari niz injenica koje ne
daju tone brojane podatke, ali ine sliku omeenu ovim pitanjima kompleksnom. To smatramo najvanijim doprinosom
sagledavanju sudbine pripadnika Ustake vojnice poslije zavretka Drugoga svjetskog rata.
Predaja na Bleiburkom polju nastavila se 15. svibnja predveer, ali i narednih dana. Partizanima su se 16. svibnja na
raskriju Hrust, iz smjera Austrije prema Mariboru, predali generali Servatzy i Gustovi. Partizanski asnik Milan Basta koji
je primio njihovu predaju navodi da mu je general Servatzy u znak predaje izvadio i darovao svoj lijepo ukraen i poniklan
pitolj.613 Stoer partizanske 48. makedonske divizije javio je svome zapovjednitvu armije 17. svibnja 1945. da je tog
dana zarobljeno 1.264 ustaa". Kako navode ima ih ak iz Kupresa i irokog Brijega, Fazlag. Kule". Istoga dana, ali neto
kasnije, ova je divizija zarobila jo 950 ustaa, meu kojima i dva p.pukovnika, jednog pukovnika i jednog majora. Jedan
p.pukovnik izvrio je samoubistvo kad ga je prepoznao jedan drug".614
Partizani zakljuuju u jednome svome zavrnom izvjeu o borbama na tom prostoru: Situacija kod neprijatelja nije
nam potpuno bila poznata, naime u poetku gonjenja nismo tano znali da se pred frontom nae Armije nalazi tako velika
neprijateljska grupa njemakih, a naroito kvislinkih snaga...". Bitka za unitenje i zarobljavanje neprijateljske grupacije
jaine 130.000 vojnika u gornjem toku Drave, u prostoru izmeu Karavanki i Pohorja, trajala je od 12. do 16. svibnja sa
aritem na sektoru Dravograd - Bleiburg - Slovengradec. Ustae, a i etnici, borili su se na ivot i smrt da se probiju iz
naeg obrua ali to im nije uspelo. Borbe su s vremena na vreme bile vrlo estoke, no u njihovoj odbrani nije bilo dovolj
no organizovanosti i povezanosti. Kritian poloaj za neprijatelja sve se je vie poveavao, neprijatelj nije imao nikakve
mogunosti za snabdevanje i poslednjih dana demoralizacija kod neprijateljske vojske, sa kojom je bilo nekoliko desetina
hiljada civilnog stanovnitva, bila je oita. Ova pobjeda ima veliki vojniki i politiki znaaj: unitena je sva iva sila ustako-domobranske Pavelieve vojske, jer je glavnina iste zarobljen, a znatan deo ubijen u borbi." Konstatirano je da je tako
i etnicima i ustaama zadan odluujui smrtni udarac i tako im onemogueno da izbjegnu zasluenu narodnu kaznu za
612 Jozo Tomaschevic, War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration. Stanford University Press, Stanford, 760..; M.
Grahek-Ravani, Bleiburg, 317.
613
M. Basta, n.dj., 110.-112.
614
Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj 1944-1946, Dokumenti, SI. Brod, 2005., 119.
245
sva zloinstva i nedjela koji su ti izrodi poinili nad naim narodima". Takoer je onemogueno, zahvaljujui energinom
stavu kod Britanca, da ustaki generali" vode daljnje pregovore o predaji. Na taj nain i posljednja grupa ustaa bila je
prisiljena da se preda naim jedinicama". Od ustakih" generala tada su zarobljeni Gustovi, Metzger, Majeti, Dolaki,
Naredeli, tancer, Gregori Tomaevi, Servazy, Skoliber, Metiko, Serti, Vukovi, Serti i Vukovi, navode pobjednici.615
Ustake snage koje su zarobili Bugari, takoer su predane III. jugoslavenskoj armiji 16. svibnja po odobrenju zapovjednika
sovjetskih snaga na ovome dijelu bojita, marala Tolbuhina.616
Prema podacima od istoga dana, 16. svibnja 1945., u partizanskim zarobljenikim logorima koje je njihova Armija dra
la na vie lokacija od Srijemske Mitrovice do Celja, bilo je 42.690 zarobljenika od kojih, pored ostalih, 6.423 ustaa i 16.255
domobrana. Od ovih najvie ih je bilo u Zagrebu 31.500 od kojih 12.000 domobrana i 1.700 ustaa.617 Druge statistike
datirane istoga dana, 16. svibnja, govore da se u partizanskim logorima nalazilo: u Celju 4.550 ustaa, u Zagrebu 1.800, u
Vinkovcima 156 i u Brodu 14 ustaa. Ovo izvjee govori da je ,,u toku likvidacija, odnosno predaja opkoljene ustake grupe
od oko 2000 u oblasti oko Pravnog Laza, juno od s. Planine za sedam kilometara''.618 Ove brojke sigurno nisu ukljuivale
ustae ili domobrane koji su u tom trenutku bili vraani s Bleiburga ili one koji su bili jo uvijek u Austriji. Ove brojke vie
nam slue kao presjek stanja i informacija o razmjerima broja zarobljenika pripadnika Ustake vojnice.
U istom trenutku odvijalo se zarobljavanje pojedinih skupina hrvatskih snaga u ovom dijelu Slovenije, odnosno odvo
enje hrvatskih zarobljenika koji su preli preko granice natrag u Jugoslaviju. Kako se odvijalo njihovo daljnje kretanje
prema jugu, tako je dolo i do prvih sluajeva ubijanja. Poelo je ono to je poznato kao Krini put''. Ubijani su u pokretu
oni zarobljenici koji nisu mogli vie pratiti hod grupe. Pojedini partizanski sprovodnici otvarali su vatru na zarobljenike
iz bilo kakvih razloga. Negdje su zapoele i masovnije likvidacije. O ovome svjedoe mnogobrojne jame na njihovu putu,
otkrivene desetljeima kasnije. Ovo potvruju ne samo ostaci naeni u najnovijim terenskim istraivanjima slovenske dr
avne komisije, nego i dokumenti partizanskih jedinica iz tog vremena. Tako izvjea XV. majevike brigade govore da je
njena bojna 20. svibnja na prostoru St. Veiz - Miklau s prvom bojnom VI. brigade likvidirala 500 ustaa. Po dolasku ostalih
dijelova brigade na to podruje javljeno je da je zadatak nae brigade likvidacija etnika i ustaa kojih ima dve i po hilja
de..." i konstatira se Danas smo nastavili sa streljanjem". Sutradan, 21. svibnja javljeno je ,,u toku celog dana radili smo isto
to i jue (likvidacija)".619 Pripadnici VI. brigade XVII. istonobosanske divizije (tada sa sjeditem u Mariboru) likvidirala je
narodne izdajnike" tijekom 23., 24. i 25. svibnja.620
615
616
617
618
619
620
246
Partizanska i komunistikarepresija i zloini u Hrvatskoj 1944-1946, Dokumenti Zagrebi sredinja Hrvatska,

394.-395.
Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj 1944-1946, Dokumenti, 115.
N. Ani, n.dj., 282.
Partizanska i komunistikarepresija i zloini u Hrvatskoj 1944-1946, Dokumenti Slavonija, Srijem iBaranja, SI. Brod-Zagreb, 2006., 177.
Potom je dolo do vraanja onih pripadnika hrvatskih snaga koji su se uspjeli probiti izvan NDH pravcem preko Ljublja
ne, Kranja i Jesenica i dalje u Austriju. Na ovom su se pravcu osim njemakih snaga povlaile i snage slovenskog Domobran
stva, Srpskoga dobrovoljakog korpusa i ostaci crnogorskih etnika. Te su snage oko 12. svibnja u zoni Klagenfurta odloile
oruje i potom su smjetene na nekoliko sabirnih lokacija. Ovdje je broj hrvatskih snaga i civila bio vei od 12.000. Odluka
da se predaju svi Jugoslaveni (Slovenci, Hrvati, Srbi i Crnogorci) donesena je na ovom sektoru neto kasnije od pregovora
i predaje u Bleiburgu. Britanske snage tu su odluku donijele 17. svibnja, s time da je realizacija i prebacivanje trajalo neto
due, sve do kraja mjeseca. Dio hrvatskih snaga stigao je i dublje u Austriju, do Wolfsberga i drugdje, ali je i za njih vrijedila
odluka o vraanju u Jugoslaviju. Britanci e ovdje predavati sve ove nacionalne i protukomunistike snage kao zaroblje
nike Titovim snagama, u namjeri da to prije oiste" taj dio Austrije od bilo kakvih jugoslavenskih snaga ili zarobljenika.
U ovom je sektoru u drugoj polovini svibnja izrueno oko 12.196 Hrvata, u veoj masi ostalih zarobljenika jugoslavenskih
protukomunistikih snaga.
Ova je grupacija izruena jugoslavenskim vlastima zajedno sa srpskim dragovoljcima, slovenskim domobranima ili cr
nogorskim etnicima. Potom je preko Jesenica i logora u ent Vidu kod Ljubljane prebaena na podruje Koevskog roga i
tamo likvidirana krajem svibnja i poetkom lipnja. Tu je moglo biti likvidirano vie od 2.500 hrvatskih zarobljenika.
Ono to je bilo karakteristino za Krini put" je da su pojedine skupine hrvatskih zarobljenika likvidirane i onda kada bi
se nalazile u pojedinim tranzitnim logorima koji su uspostavljeni u Celju ili Mariboru, odnosno na drugom pravcu u Kranju
ili dalje u ent Vidu u predgrau Ljubljane. U njima su partizanske snage vrile trijau i uglavnom su asnici bili meta ovih
strijeljanja. Ta su strijeljanja obavljana na lokacijama koje su poslije bile maskirane i sakrivane. No mnogobrojni svjedo
ci potvruju da su zarobljenici ubijani i otvaranjem vatre nasumice po kolonama ili skupinama, bez nekakva posebnog
razloga, samo da bude ubijanja. Potom su sve ove skupine nastavljale svoj hod, dok nisu stigle na prostor Hrvatske. Tu je
sabiralite u Samoboru bilo prva stanica za veinu snaga koje su stizale iz pravca Bleiburga 23. - 25. svibnja, gdje je tako
er nastavljeno mrcvarenje zarobljenika. I ovdje su zabiljeeni sluajevi ubijanja koje je vreno i na drugim lokacijama oko
Zagreba, a kasnije i u Podravini.621
Sluba sigurnosti novih komunistikih vlasti, poznata pod kraticom ,,OZN-a" (Odjeljenje za zatitu naroda), potom je
preuzela poslove represije nad zarobljenim pripadnicima hrvatskih oruanih snaga. Prema naredbi OZN-e za Hrvatsku ve
krajem svibnja 1945. poelo je upuivanje zarobljenih ustaa, osim onih za koje se pretpostavljalo da su ratni zloinci, na
istok prema Vinkovcima.622
621
622
M. Grahek-Ravani, Bleiburg, 203.

247
U razdoblju neposredno poslije zavretka Drugoga svjetskog rata, zabiljeeni su individualni sluajevi ubojstava manjih
skupina ustaa, najvjerojatnije bez ikakva posebnoga istranog procesa. Zabiljeeno je da je sa samog strijeljanja ukupno
312 osoba u Gracu kod Virovitice 16. lipnja 1945. uspjelo pobjei pet ustaa. Oni su potom proirili glas u narodu o strije
ljanju.623 Organi II. armije dobili su zadatak likvidirati 52 legionara, andarma (orunika-?] i ustaa 18. - 19. lipnja negdje u
srednjoj Slavoniji. Ova je armija takoer uputila 1.700 zarobljenih ustaa i domobrana radi njihova likvidiranja. Meutim,
OZN-a za Hrvatsku javila je lokalnoj karlovakoj OZN-i da se izmeu upuenih proberu" zloinci. Tako je bilo likvidirano
njih 300. Divizija koja je vrila likvidaciju htjela je, meutim, likvidirati daljnjih 500 zarobljenika, ali se OZN-a tome uspro
tivila i intervenirao je javni tuilac pa do toga nije dolo.624 Za odmazdu za dva ubijena lana Okrunog komiteta za Liku
poetkom srpnja od strane ustaa, traeno je da se odobri strijeljanje 60 zlikovaca na mjestu bez osude".625
OZN-a je poetkom srpnja 1945. radila procjenu koliko je bilo asnika Domobranstva i Ustake vojnice. Pripadnici Ti
tove slube sigurnosti uglavnom su se zanimali za brojno stanje Domobranstva, dok prema ranijoj procjeni brojno stanje
asnika UV-a nije bilo od posebnog zanimanja zbog uspostavljene prakse likvidacije svih asnika te formacije 1944. - 1945.
godine. Navodi se da je pred kraj rata bilo 2.500 - 3.000 ustakih asnika. Zajedno s domobranskim asnicima svi su vei
nom zarobljeni u Sloveniji i u koliko nisu odmah rijeeni (sic!), transportovani su u Srijem". Kako se navodi, ustakih asni
ka ima najvie do 50", to je nedvosmislena potvrda da su preostali bili, reeno na partizanski nain odmah rijeeni".626
Likvidacija je bilo i kasnije. Tako su jedinice 12. proleterske brigade 16. studenoga 1945. pohapsile neke seljake u se
lima Slavonski amac, Sikirovac, Jaruge, Krevine i Striivojna. Odveli su dvadeset i tri i potukli ih..." Objanjeno je da su
poubijani seljaci svi bili ustae".627 Podaci II. odsjeka OZN-e za Vojvodinu pisani 1946. navode da je strijeljano 436 usta
a.628 No nije jasno u kojem razdoblju 1945. godine.
Prema dopisu pukovnika Dimitrija Georgijevia, zaduenog za pitanja ratnih zarobljenika ispred OZN-e za Jugoslaviju,
upuenom Aleksandru Rankoviu, naelniku OZN-e Ministarstva narodne odbrane Demokratske Federativne Jugoslavije,
bilo je 21.026 ustaa u ratnom zarobljenitvu, rasporeenih u logorima u Vojvodini, i to po 5.000 u Pazovi, Glogonju i Apatinu (ovdje 5.001) i jo 6.025 u Somboru.629 Meutim, podaci na dan 12. srpnja 1945. daleko su precizniji i govore da je u
zarobljenitvu bilo 16.030 ustaa (i jo 3.490 domobrana). Ono to privlai panju je da je najvei dio te brojke otpadao na
redove", dakle obine ustae (15.955), a da je asnika bilo samo 74 i svega jedan doasnik. U postocima to je bilo ispod 0,5
623
624
625
626
627
628
629
248
Partizanskai komunistika represija i zloini u Hrvatskoj 1944-1946, Dokumenti Slavonija, Srijem i Baranja, 217.
Partizanskai komunistika represija i zloini u Hrvatskoj 1944-1946, Dokumenti, 194., 196.-197.
Partizanskai komunistika represija i zloini u Hrvatskoj 1944-1946,
Dokumenti, 184.
Partizanskai komunistika represija i zloini u Hrvatskoj 1944-1946,
Dokumenti, 324.-326.
Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj 1944-1946, Dokumenti Zagreb i sredinja Hrvatska, 425.-426.
posto! Ovo je neizravna potvrda da partizanske snage nisu imale milost prema asnikom i doasnikom osoblju Ustake
vojnice. Kod domobrana taj je odnos bio daleko realniji po strukturi (1.738 asnika, osam doasnika i 1.699 vojnika]. Ovi
zarobljeni ustae bili su smjeteni u zarobljenikim logorima na sljedei nain: 5.866 u Apatinu, 4.793 u Panevu, 3.047
u Petrovgradu (danas Zrenjaninu), 1.960 u Novom Sadu, po 68 u Vrcu (samo asnici] i Rumi i dva u Zemunu.630 U logoru
za Nijemce u Vinkovcima bilo je od 2.500 ljudi 450 Hrvata i Srba. Za Hrvate je napisano da su uglavnom aktivni ustae, od
kojih je manji broj bio iz Puko-ustake pukovnije. Oni su bili iz raznih krajeva Hrvatske i trebali su biti upueni u svoje
nadlene okruge na postupak.631 Ono to privlai pozornost je da su zarobljene ustae uglavnom bili vojniari i da su bora
vili u zarobljenikim logorima na podruju Vojvodine.
Ukazom Predsjednitva AVNOJ-a od 3. kolovoza 1945. objavljena je opa amnestija za ratne zarobljenike iz redova
jugoslavenskih
naroda.
Meutim,
amnestija
nije
obuhvaala
sljedee
pripadnike
protukomunistikih
snaga:
ljotievce"
(Srpski dragovoljaki korpus Nedieve vlade), pripadnike Ruskoga zatitnog korpusa (pripadnike ruske emigracije u slu
bi Wehrmachta, takoer u Srbiji) i ustae. Za ustae je dodatno pojanjeno izuzev onih koji su nasilno mobilizirani poslije
1. sijenja 1942.".632 Meutim, kada se uoi postupak sa zarobljenim ustaama ili ljotievcima" u razdoblju 1944. - 1945.,
uoava se da za ove dvije ratne skupine nije bilo milosti ni u jednoj situaciji.
Ipak, broj zarobljenika na razliite je naine smanjen u narednim mjesecima. Tako na dan 1. oujka 1946. meu ratnim
zarobljenicima ima sljedei broj ustaa: ukupno 1.719 (po popisu 2.188), od kojih doasnika 83 (107), niih asnika 12
(15) i samo jedan vii asnik.633
Sljedeeg dana, 2. oujka 1946., nareeno je od strane vrhovnog zapovjednika Jugoslavenske armije, marala Tita, da se
otpuste sva lica jugoslavenskih narodnosti, a pripadnici neprijateljskih vojnih formacija, osim onih protiv kojih je proveden
krivini postupak. Oni su trebali da dadu dokaza o svojoj privrenosti FNRJ i da radom na obnovi zemlje isprave uinjene
greke".634
Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj 1944-1946, Dokumenti Zagreb i sredinja Hrvatska, 519.-522.
Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj 1944-1946, Dokumenti Slavonija, Srijem i Baranja, 311.
632 Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj 1944-1946, Dokumenti, 237.
630
631
249
KRIARI: USTAE U ODMETNITVU 1945. - 1950.

Iako je vei dio hrvatskih orunih snaga proao Krini put o kome smo govorili, mora se posvetiti pozornost i onom dijelu
ovih snaga koje su ostale nezarobljene tijekom napredovanja partizanskih snaga kroz NDH, odnosno do formalnog kraja
Drugoga svjetskog rata. Priroda rata na prostoru Jugoslavije i brzo napredovanje partizana prema zapadnim granicama
omoguili su da taj broj bude prilian i da tih ljudi bude na gotovo svim dijelovima ranije NDH. Ovo je ljudstvo poslije veih
sukoba u svibnju 1945., ako je opstalo na terenu, nastavilo s oruanim akcijama do vremena prvih poslijeratnih izbora, a
zatim i poslije tijekom razdoblja 1946. - 1950. godine. Ustae i drugi hrvatski gerilci koji su poslije nestanka NDH 1945.
godine nastavili borbu protiv novih komunistikih vlasti, poznati su bili pod nazivom krapari" ili kasnije kriari", pove
zujui se s dijelom sveenika proustake orijentacije jo iz vremena rata. Naziv kriari" sami su preuzeli kao znak samooitovanja uz geslo Za Krista, protiv komunista". U Dalmaciji su njihove, ali i etnike, skupine zvane kripari, kamiari i
piljari. Tako su ih prozvali stanovnitvo i lokalna vlast. Osim borbe protiv komunista (u kojima su esto prepoznavali Srbe,
a ne komuniste, ili komuniste - izdajnike hrvatskoga nacionalnog bia), njihova je borba bila i iz egzistencijalnog razloga odbijanja suoavanja s moguim drastinim posljedicama pobjednika i jednostavno borbe za ivot.635
Jo u drugoj polovini 1944. s pogoravanjem vojnopolitike situacije vlasti NDH poele su organizirati postrojbe za
gerilsko ratovanje, u pozadini partizanskih snaga koje su ve tada zaposjele i kontrolirale odreene dijelove teritorija
NDH. Zagovornici gerilskog ratovanja u vojnom i politikom vodstvu NDH bili su ustaki pukovnici Delko Bogdani, Aki ef.
Handi, Vjekoslav Maks Luburi, Ibrahim Piri Pjani, Frane Primorac, Mate Primorac, Franjo Sudar Osman, Ivan Stier,
generali Rafael Boban, Josip Metzger i Slavko Skoliber i ministar Pavle Canki. Predstavnici ovakva razmiljanja smatrali su
da u sluaju komunistikog osvajanja NDH treba pokrenuti narodni ustanak, a ne napustiti Hrvatsku. 0 tome su se vodile
este rasprave kako se rat bliio svome kraju i u njima su se osobito isticali Vjekoslav Luburi i Franjo Sudar. S druge strane
general Tomislav Serti, glavar glavnostoernog ureda Minors NDH protivio se tome. On se zalagao da se zbog pretrpljena
vojnikog sloma priprema za evakuaciju. Ipak, sam Poglavnik dvojio je to treba napraviti i treba li organizirati odsudnu
bitku, neku novu Krbavsku bitku ili ponovno ii u emigraciju. Ipak, poetkom svibnja odlueno je da se to ne ini, ve da se
organizira povlaenje prema Reichu i tamo izvri predaja saveznicima.636
635 Zdenko Radeli, Kriah: ustaka gerila 1945-1950-problemi istraivanja, asopis za suvremenu povijest, Zagreb, 2000., 5. i dalje. Detaljnije u
Zdenko Radeli, Kriari, gerila u Hrvatskoj 1945-1950, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2002., 200.-203.
636 Z. Radeli, n.dj., 193.; M. Jareb, Ustaki pukovnik i general Tomislav Serti, SP 2/2000, Zagreb, 2000., 271.-315.; Bogdan Krizman, Paveli u
bjekstvu,Globus, Zagreb, 1986., 62.
250
Odreene pripreme za gerilska djelovanja u partizanskoj pozadini obavljana su i ranije u koordinaciji s posebnom nje
makom formacijom za organiziranje diverzija Jagdverband. Ova je formacija najvie suraivala s Ustakom obranom i
njenim zapovjednikom V. Luburiem, odnosno asnicima za vezu: Ljubom Miloem i Dinkom akiem. Ovaj je stoer imao
deset Jagdkommandi, a hrvatske vlasti izvrile su podjelu teritorija na devet diverzantskih sektora koji su trebali djelovati s
hrvatskim postrojbama u zahvatu bojita. Zanimljiv je niz imena koja su planirana kao zapovjednici ovih sektora: Miroslav
Filipovi - Majstorovi, Delko Bogdani, Ljubo Milo, Dinko aki, Frano Sudar, Slavko Hajdinovi, Frane Primorac, Ante
Vrban, Josip Tomljenovi, Stanko Vasilj i drugi. Meutim, u ovom se planu nije raunalo s potpunim slomom NDH i Treeg
Reicha pa su ove skupine ostale u dobroj mjeri bez potrebnih resursa i ljudi za gerilu, a mogue je da je i sam plan zaborav
ljen u danima sloma NDH. Dio predvienih zapovjednika povukao se, a na prostru Hrvatske aktivni su ostali dopukovnik
Delko Bogdani i bojnik Slavko Hajdinovi, dok je u Bosni i Hercegovini to bio dopukovnik Frane Primorac. Ovi ratni usta
ki zapovjednici nastavili su s akcijom okupljajui oko sebe ljudstvo koje e biti poznato kao kriari.637
Kako primjeuje Zdenko Radeli, u prvim danima nakon sloma NDH bilo je na tisue vojnika koji su se sklanjali pred
pobjednicima, ali su nove vlasti taj broj raznim mjerama poele smanjivati, odvajajui prije svega one koji su dvojili. Tako
je neto kasnije taj broj bio za podruje Narodne Republike Hrvatske oko 2.500 - 3.000 ljudi. Mnoge skupine bile su i bez
posebnog vodstva ili odreenog podruja djelovanja. Uglavnom, sve ove skupine zadravale su se oko svojih domova, a
takvo je i bilo glavno obiljeje ovih skupina: sastav ljudi gotovo je redovito bio iz istog kraja. Druga glavna znaajka djelo
vanja ovih skupina bilo je neorganizirano djelovanje. Ipak, ove su skupine, kako je mir uzimao maha, poele predstavljati
problem novim vlastima. Glavne njihove snage bile su u junoj Hrvatskoj, oko Karlovca, Like, Banije, u sjevernoj Dalmaciji
i u Hercegovini.638
Kriarskih ili odmetnikih skupina, u kojima je bilo pripadnika Ustake vojnice ili ustakog pokreta, bilo je diljem teri
torija NDH. Sada je u gerili dolo do mijeanja pripadnika raznih skupina oruanih snaga NDH, odnosno protivnika novih
vlasti koji su bili od dezertera do odmetnika zbog drugih razloga. Ipak, kriari u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini bili su
uglavnom pripadnici HOS-a (OS NDH). U ukupnom broju prevladavali su ustae i lanovi ustakog pokreta izvan vojnih
postrojbi, ak do 90 posto ukupnog broja. Daleko manje bilo je pripadnika Domobranstva ili nekih drugih oruanih ili
politikih formacija NDH. Tako da se moe slobodno rei da su kriari na teritoriju FNRJ poslije 1945. u biti bili gerilski
nastavak Ustake vojnice i/ili Ustakog pokreta.
Kriari su nastali porazom i raspadom hrvatskih oruanih snaga 1945. godine. Iako bi se po imenu moglo zakljuiti da
je rije o pokretu s vjerskim sadrajem, vjera je bila samo obiljeje i distinkcija u odnosu na komunistike vlasti, a posebno
ako se uoi da je partizanski pokret percipiran u stvari kao srpski pokret. Meutim, zanimljivo je uoiti da uope nije za
Njemaka obavjetajna sluba u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, II. dio, Veernji list, Zagreb, 2011., 489.
638 Z. Radeli, n.dj., 197., 199.
637
251
biljeen napad na nekakvo srpsko naselje. Osnovni motivi za nastavak ovih skupina bili su strah od komunistike - parti
zanske represije, odnosno borba protiv komunizma koji je uspostavio svoju vlast u Hrvatskoj i Jugoslaviji uope, kao neka
vrsta ponovne okupacije.
Dio kriara odrekao se pojedinih simbola ustakog pokreta i NDH. Veinom su preuzeli znak kria te naziv kriah kako
bi naglasili svoju protukomunistiku orijentaciju. Tako je, naprimjer, fra Bernardin iz samostana Sinj poslao kriarima u
okolini kriie od mjedi i medalju od aluminija, s tim da kri stave na kapu umjesto slova U, a medalje sa strane kape. On
im je obrazloio skidanje slova U, kao nuno potrebno, jer da su ustae omraene u narodu, a kad se promjeni dananje
stanje, da e se opet nositi U".639 Meutim, mnogi su na svojim kapama ili drugim dijelovima odore nosili slovo U u koje su
umetnuli kri. Ustako vodstvo u emigraciji izriito je zabranilo tzv. rimski pozdrav kao kompromitirani simbol ustatva,
kako primjeuje Zdenko Radeli.640
Kriari su bili nazoni na cijelom podruju NR Hrvatske, osim u Istri i na podruju priobalne Dalmacije i otoka. Oni koji
su bili u Bosni i Hercegovini inili su jedinstvenu cjelinu s ovima u Hrvatskoj. Sve su ove skupine intenzivno djelovale"
tijekom 1945., vrei vei broj akcija na organe komunistike vlasti. Poslije izvrenih izbora 11. studenoga 1945. i zime
1945./1946. ove su snage nastavile aktivna djelovanja i u 1946. godini.
Oni su operirali u manjim skupinama, bez politikog vodstva ili veih zapovjednika, najee u svojim matinim kraje
vima. Vojniki ureene skupine bile su prava rijetkost, a nedisciplina je bila jedna od glavnih znaajki, koja se kretala ak
i do meusobnih razraunavanja. Glavne aktivnosti bile su napadi na pojedine aktiviste ili predstavnike nove vlasti kao
i njihove objekte, rjee na izolirane vojne ili milicijske cjeline. Takoer, nije zabiljeena nijedna akcija nekakva stvaranja
teritorija ili zauzimanja naselja i stavljanja pod vlastitu kontrolu. U razdoblju 1945. - 1950. bilo je izmeu 3.500 i 5.000 kri
ara, s tim da ih je najvie u Hrvatskoj bilo na terenu 1945.: vie od 2.000, a kasnije se taj broj kree oko 500 1946. - 1947.,
zatim ne vie od 200 u 1948. i u razdoblju 1949. - 1951. taj je broj sveden na pojedince.641
Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj 1944-1946, Dokumenti Dalmacija, 631.-632.
639
640
Z. Radeli, n.dj., 474.-475,
641
Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj 1944-1946, Dokumenti Zagreb i sredinja Hrvatska, 744.
252
PLAN io. TRAVNJA

Utjecaj ustakog rukovodstva iz inozemstva na kriare bio je zanemariv. Poslano je nekoliko misija visokih ustakih duno
snika i asnika 1945. - 1946., a najambiciozniji pokuaj objedinjavanja djelovanja kriarskih skupina zavrio je propau
akcije 10. travnja", koju je jugoslavenska sluba sigurnosti UDB-a osujetila 1947. - 1948. godine.
Poslije formalnog zavretka Drugoga svjetskog rata uslijedila je poveana aktivnost dijela emigrantskog (ustakog]
vodstva. Naime, do njih koji su se nalazili u Austriji i Italiji stizale su vijesti da se u Hrvatskoj kao aktivni nalaze: Rafael
Boban, Delko Bogdani, Vjekoslav Luburi i Franjo Sudar s jaim snagama. U skladu s tim vijestima s terena odlueno je da
se u Hrvatsku ubacuju pojedine skupine na ijem su elu stajali: general Ante Mokov, pukovnik Erich Lisak, bojnik Ante
Vrban, zastavnik Ivica Heimovi, logornik imunovi i drugi.642 U rujnu 1945. u Hrvatsku je stigao general Mokov koji se
potom i vratio natrag u Austriju, prethodno ne stupivi u kontakt ni s kim od relevantnih nositelja gerilske aktivnosti.643
Takoer, stigao je i Erich Lisak koji je, meutim, uhien 2. listopada 1945., bojnik Vrban i zastavnik Heimovi takoer su u
kolovozu doli u Hrvatsku. Ipak, obojica su se sa svojim pratiocima potom vratila u Italiju. Potom su 1946. u Hrvatsku dola
zili Heimovi i Vrban ponovno, pa Sreko Rover, Pavao Vuki, satnik Robert Borani, porunici uster i Kriani... Njihovi
su dolasci bili uglavnom neuspjeni, a bojnik Vrban u svom je boravku 1946. uspio od ustaa-kriara na terenu ustrojiti dva
kriarska zdruga 1. slavonski i 1. hercegovaki.644
Bojnik Ante Vrban po svom je povratku iz Hrvatske ostavio znakovito izvjee pisano studenoga 1946., u kojem je opi
sao stanje ustako-kriarskih skupina na terenu. On je prokrstario Slavoniju, traei izmeu ostaloga i generale Bobana i
Luburia, susreo se s vie skupina: Bobanovom (ali bez njega) jaine 17 ljudi, sa skupinom od 19 pripadnika Crne legije,
bjegunaca iz zarobljenikog logora, zatim sa skupinom na Papuku, poznatom kao 1. slavonski kriarki zdrug koji je vodio
bivi tabornik opine Brestovac, Antun Vii. Krajem lipnja 1946. Vrban se prebacio preko Save u Bosnu i tek na Livanj
skom polju susreo je veu skupinu kriara. Usput je do njega dolo vie vijesti o postojanju i aktivnosti pojedinih skupina
na terenu. Od svih skupina koje je susreo, Vrban je bio najzadovoljniji s 1. hercegovakim kriarskim zdrugom ustakog
satnika Boe Mandia, koji je djelovao kao vojniki ureena postrojba. Mjesec dan kasnije Vrban je upao u zasjedu gdje mu
je nastradao pratilac. Potom je krenuo natrag prema granici, sreui vie skupina, zakljuno s onom kod Dervente s oko 60
ljudi koju je ocijenio kao najborbeniju. Preavi preko Papuka ponovno je bio kod 1. slavonskog zdruga. Vrban se vratio u
642
VA, Fond Vojnobezbednosne agencije, k.2, dok III otsek OZNA MNO DFJ, br.2741, 25. X. 1945.
643 0 Mokovu i ubacivanju njega i njegovih ljudi vidjeti: Branimir B. Stojanovi, Alojzije Stepinac, zloinac ili svetac [dokumenti o izdaji i zloinu),
Beograd, 1985., 525.-536.
644
Z. Radeli, n.dj., 81.-93., 355.-371.
253
listopadu 1946. u Austriju. On je procijenio skupine koje je vidio na oko 2.500 ljudi s oko 95 posto ustaa u njima. Tako
er, donio je sa sobom izvjea iz 1. slavonskog i 1. hercegovakog zdruga. Sve je to trebalo pomoi da se utvrdi politika
situacija na terenu, u domovini.645
Boravak ustakog bojnika Ante Vrbana 1946. u Zagrebu i njegovo izvjee stvorilo je sliku u dijelu rukovodstva ustake
emigracije da je nastupio pogodan trenutak za dizanje ustanka. Osnovano je Hrvatsko dravno vodstvo", koje izrauje
naela i upute za borbu u umama, ubacivanje oruanih skupina u Jugoslaviju i povezivanje s kriarima te stvaranje Hrvat
ske oruane snage koja bi digla ustanak. Ovu akciju pratila je iroka akcija mobilizacije dragovoljaca u logorima u Italiji i
Austriji, kao i povezivanje sa zapadnim obavjetajnim slubama. Meutim, rezultat je bio sasvim drukiji.646
Prema jednom podatku jo tijekom travnja 1946. jedna skupina ustaa ubaena je preko mora na Velebit i otuda je kre
nula na sjever do Papuka, druga koja je stigla na Baniju bila je uhvaena.647
Akcija, koju je UDB-a za Hrvatsku nazvala Gvardijan", a njeni protagonisti Plan 10. travnja" bila je u 1947. godini naj
uspjenija operacija UDB-e protiv takozvanog unutranjeg" neprijatelja. Njeni operativci uspjeli su vjetim koritenjem
ustakih ifri, radioigrom i kontrolom kanala za ubacivanje u FNRJ, zarobiti 117 pripadnika emigrantskih (ustakih) snaga.
Dosada je ostalo nerazrijeeno pitanje tko su bili suradnici UDB-e iz redova ustaa i kriara i pored velike raspoloive lite
rature. Oni su u Jugoslaviju bili ubacivani iz Villacha u Austriji, kanalima preko Maarske u vie skupina koje su na terenu
bile zarobljavane. Ustake su skupine tijekom svibnja i prvih dana lipnja prelazile u Jugoslaviju iz Austrije i Maarske. One
su hitale prema Papuku. Poslije hvatanja skupine koja je prela granicu krajem srpnja kod Koprivnice, uspostavljena je ra
dioveza sa zarobljenom radiostanicom s njihovim centrom u Villachu. Na ovaj su nain uhvaeni neki od preostalih kljunih
ljudi ustakog pokreta: Boidar Kavran, Ljubo Milo, Ante Vrban i drugi i sueni na takozvanom zagrebakom procesu ljeta
1948. godine.648
645
Z. Radeli, n.dj., 99.-109.
646
(Monografija RSUP Hrvatske), Zagreb, 1975. 33.-34.
647
Milenko Doder, Operacija Gvardijan, Narodna armija, Beograd, 1979., 7.-8.
648 M. Doder, n.dj., 31.-44.; Z. Despot, n.dj., 260.; Takoer i: Goran Vukovi, Operacija Gvardijan, Mladost, Zagreb, 1958.; Dragan Markovi - Nikola
Milovanovi - uro Rebi, Ratnici mira 1-3, Sloboda, Beograd, 1979.; Nikola Milovanovi, Kroz tajni arhiv Udbe, 1-2, Sloboda, Beograd, 1988.
254
NA PODRUJU HRVATSKE
Procjena MUP-a NR Hrvatske datirana 12. studenoga 1945. procjenjuje da se najvei broj odmetnika zadrava i djeluje na
podruju gornje Hrvatske i Slavonije. Premda djelatnost odmetnika nije za podcjenjivanje, ona je u svakom sluaju manjih
razmjera od one koju bi odmetnici s obzirom na svoje brojno stanje mogli razviti. Njihova napadaka djelatnost svodi se
na upade u nezatiena sela, na odvoenje aktivista Narodnog fronta ili njihovo maltretiranje ili u najboljem sluaju, na
napade na brojno slabe milicijske patrole, ili usamljene vojnike... Najveu aktivnost odmetnici razviju na podruju okruga
Slav. Brod, a znatno manju na podruju ostalih okruga Slavonije." Procjena ovog ministarstava bila je da je ustaa priblino
700, a etnika 350 na teritoriju Narodne Republike Hrvatske.649
Kako se navodi u monografiji RSUP-a Hrvatske: na prijelazu 1946./1947. UDB-a za Hrvatsku sve je svoje snage usmje
rila na potpuno razbijanje ostataka bandi i njihovih jataka". Rezultat te aktivnosti bio je da se po umama Hrvatske nalazilo
svega sedamdesetak bandita", dok ih je poslije samog kraja rata bilo i vie tisua. Ove su snage promijenile taktiku, traio
se nain za bijeg u inozemstvo i organiziranje po gradovima. Tako su 1947. u Zagrebu otkrivene 33 neprijateljske skupine
s vie od 350 lanova. Brojem i aktivnou isticale su se Hrvatska protuboljevika organizacija" i Hrvatska kriarska or
ganizacija", koje su odravale vezu s kriarima, davale im materijalnu pomo i vrbovale ljudstvo za popunu bandi. Neke su
skupine izvrile i diverzantske akcije, atentate i prebacivale ljude u inozemstvo. Izvrena je i diverzija u tekstilnoj tvornici
GAON 4. veljae 1947., kada je stradalo nekoliko radnika.650
Ipak, ovdje emo navesti samo pojedine skupine koje su sadrale vei broj pripadnika UV-a ili njene pojedine istaknu
te ratne pripadnike. Dvojica najistaknutijih imena u ovom ranom razdoblju na terenu bili su ratni zapovjednik Ustake
obrane general Luburi i zapovjednik V. ustakog zdruga/divizije general Boban. Prema pojedinim podacima Luburi je sa
svojim ljudima (od 20 do preko 60 ljudi] bio aktivan na podruju Bilogore, a potom na Frukoj gori iznad Iloka. On je imao
i radiostanicu sa sobom. Potom je poetkom 1946. preao preko Slavonije i prebacio se u Maarsku. General Boban vien
je na prostoru Podravine u drugoj polovini 1945. i poetkom 1946., ali bez detalja po kojima bi zakljuili o jaini takve
skupine.651
Dolazak Ante Vrbana u lipnju 1946. potaknuo je poboljanje unutranjeg ustroja kriarskih skupina u Slavoniji, na Pa
puku. Toga ljeta nekoliko skupina prikupilo se i organiziralo u bojnu s trima satnijama, sveukupno ne vie od 30 ljudi. Njen
zapovjednik bio je ustaki porunik Mile Obrovac. Poslije povratka iz Hercegovine, spomenuti izaslanik iz emigracije Vrban
649
Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj 1944-1946, Dokumenti Zagreb i sredinja Hrvatska, 744.
650
(monografija RSUP Hrvatske), 32.-33.
651
Z. Radeli, n.dj., 84.-85.
255
ovu je postrojbu nazvao 1. slavonski kriarski zdrug. Na njegovu je elu bio ustaki tabornik Ante Vii, a porunik Obrovac
naelnik stoera. Ova je skupina s do 40 kriara podijeljena u tri podskupine (bojne) i djelovala je na Papuku, Babjoj gori,
Poekoj gori i Psunju. Skupina je ukljuila kasnije i Pivarsku skupinu" ustakog satnika Marinka Polica na prostoru oko
istoimena sela kod Nove Gradike. Poli je posebno zanimljiv kao posljednji zapovjednik vojnog orunitva II. zbora HOS-a
i voditelj ustake postrojbe koja je zavrila obuku kod njemake Jagdkommando. Ova je skupina djelovala i u Bosanskoj
Posavini. Ove skupine bile su aktivne 1946. - 1947., a poslije unitenja Viieve skupine u proljee 1947. aktivnost i ako
postoji opada-652
Na podruju istone Slavonije i dijela Srijema djelovao je vei broj skupina, poevi od skupine Jure Crljia, ustakog po
runika iz Bosne, koja nastala u ljeto 1945. i djelovala oko Vinkovaca s oko 30 razliitih pripadnika koji su proli kroz njen
sastav. Takoer, tu su bile skupine ustakog porunika Ivice Ivania (poznatog koljaa") i nekog ustakog natporunika
Tomia. Skupina porunika Crljia djelovala je na ovom prostoru vrei napade ak i na manje vojne jedinice ili objekte JA
tijekom 1946., a ocijenjeno je da su bili vrlo disciplinirani i naoruani, s dobrom obavjetajnom mreom. Meutim, poto
je jedan od kriara ubio Crljia potkraj ljeta 1947., ta je skupina uskoro prestala postojati. Takoer, postojala je skupina
ustakog tabornika i natporunika Filipa Tomia Slavonca, poslije njegova bjekstva iz logora u Krndiji. Ova je skupina dje
lovala oko akova, a organi sigurnosti ovu su skupinu ocijenili, za razliku od drugih, kao neto bolju". U svom je sastavu
imala nekoliko doasnika. Skupina je u svome djelovanju ubila vie predstavnika nove vlasti ili vojske, a bila je razbijena
16. prosinca 1945., kada je Tomi s nekoliko suboraca uhvaen, osuen i strijeljan, a definitivno ostaci te skupine nestaju
krajem 1946. godine.
Na ovom je podruju do 1947. djelovala skupina ustakog vodnika Josipa Maraleka iz epina, potom skupina ustakog
porunika Ivana Ania iz Bonjaka kraj upanje, zatim skupina ustakog doasnika Marka Tomuia kice, koja je djelo
vala s obiju strana Save, skupina ustakog vodnika Luke Raia Rae sastavljena od ustaa i etnika, koja je operirala oko
Slavonskog Broda i u Bosni. Takoer, djelovale su skupine ustaa iz Erduta Vilima Babela (sa 28 do 54 osobe) na podruju
Psunja, Babje gore i do Nove Gradike te Josipa Katia, ustae iz Bosanske Gradike, nastala poslije unitenja Babelove
skupine koja je djelovala do zime 1947. - 1948. s 12 kriara. Zatim je tu skupina Mate Dasovia, ustae iz urenovca s oko
20 ljudi i veoma aktivna u napadima na snage JA i predstavnike nove vlasti, sve dok nije razbijena u borbi kolovoza 1946.
godine. Potom je tu skupina ustakog zastavnika Roberta Lukaia s oko 70 ljudi pobjeglih iz zarobljenitva, na obroncima
Krndije, te skupina porunika Marka Obajdina s oko 35 ljudi oko Vinkovca. Obajdin se poslije sukoba sa snagama KNOJ-a
prebacio na podruje svoga rodnog Slunja. Tu su i skupine ustakog zastavnika Baljka s oko 80 ljudi, u rajonu Donjeg Miholjca, skupine Nikole Smokrovia ustae iz Jablanca sa est ustaa u naikom i poekom kraju, te skupina Ivana Milnarevia, ustae iz okoline upanje, s oko deset vrlo aktivnih pripadnika. Oni su se u prvoj polovini 1947. prebacili u Mlinareviev rodni kraj, u Imotski. Skupina ustae Sekulia iz jednog sela kod Slavonskog Broda i ustakog porunika Ivana Ludine
652
Z. Radeli, rt.dj., 246.-254.; Njemaka obavetajna sluba u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, 495.
iz Vukovara s 14 - 21 osobe izvela je nekoliko akcija protiv snaga JA, no unitena je krajem 1946. godine. U manje skupine
na ovom podruju spada skupina ustaa iz Podravske Moslavine Mika Kneevia aktivna 1945. i skupina Kolak - Andri
(obojica ustae) na podruju upanje.653
Na bjelovarskom podruju partizanske su snage ustanovile svoju vlast pred sam kraj travnja i poetkom svibnja 1945.,
zauzimajui pojedina mjesta tek u tim danima. Na ovom su prostoru tijekom 1945. registrirane uobiajene aktivnosti kri
ara, a posebice oko izbora 11. studenoga 1945. godine. U 1946. prema izvjeu Ante Vrbana jedna je skupina zauzela"
Rovie pokraj Bjelovara, ali je vjerojatno rije o napadu ili upadu u to mjesto. Aktivnost kriara ovdje je poela zamirati
tijekom 1947. godine. Na ovom podruju uoeni su sljedei pripadnici UV-a ili pokreta, kao i njihove skupine: ustako-kriarska bojna bojnika Martina Cikoa, bojnika i logornika iz Koprivnice Martina Nemeca poznatog kao osnivaa logora Da
nica 1941., bojnika i logornika iz Klotra Ivania Ivana Kovaia Kovaeca, asnika i logornika ustake mladei iz urevca
Branka Fantonija, porunika Ivana Kevria Mehmeda, Josipa Bosnaca, asnika Josipa Pavlovia Sae, asnika Butkovia,
ustakog tabornika iz Velikih Zdenaca (G. Polje) Luke Raana i tabornika iz Sigetca Josipa Lukaina, zbirnika Ivana Babia, vodnika Ive upera i ustaa iz Nove Ploice Rudolfa Majdaka, ustae iz Prugovca Milana Bana, ustae iz Daruvarskog
Brestovca braa Santo (njihovu skupinu preuzeo je ustaki zastavnik Ivan Ljubi), skupine ustaa: Ivana Avirovia, Vinka
Kenela, Branka Tereka, Antuna Adijevia, Paje Alekse, Vlade Kerina, Ivana Korena, Franje najdera, Jose Sertia, Nikole
Lonarevia, Antuna Glavana, Petra Petaka...654
Na irem zagrebakom podruju koje su partizani zauzeli 1. - 9. svibnja 1945. takoer su se kasnije pojavili kriari. Oni
su uglavnom bili ustae, a dio njih ak je bio sastavljen od bjegunaca iz zarobljenikih logora uspostavljenih u Velikoj Pi
sanici ili Lepoglavi. Najpoznatiji od aktivnih pripadnika Ustake vojnice na ovom podruju bio je bojnik Slavko Hajdinovi.
On je imao skupinu s oko 20 kriara u rajonu Petrinje. Ova se skupina raspala potkraj 1945., a Hajdinovi je kao i ustaki
natporunik paniek uspio emigrirati. Pored ovog asnika UV-a, na terenu su bile i skupine koje su imale za voe asni
ke i doasnike UV-a (porunici Roko Smii Roca, Stjeapn Cigleneki, Stejepan Sefner, Dragitin Pljuec, zastavnik Josip
Borgudan ili rojnik Marko Jeli), odnosno predvodile su ih pojedine ustae (grupe Stjepana i Zvonka Leka, Janka Vreka
Marka, Jurja Delija, Josipa Lihtera, Blaa Bikupa, Nikole Juria, Jure ipua, Stanka Kuretanjeka, Ludenika" skupina i tako
dalje).655 Na irem podruju Moslavake gore nove vlasti izvele su u jesen 1946. akciju protiv kriara, poslije koje, barem
na ovom podruju, vie nije bilo njihovih veih cjelina. Tijekom zime 1946. - 1947. nastup UDB-e bio je nemilosrdan to se
vidi iz podatka da je ubijeno 20 kriara. Ipak, u ovom kraju skupine postoje do poetka 1950-ih.656
653
Z. Radeli, n.dj., 257.-288
654
792.
Z. Radeli, n.dj., 303.-322.; Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj 1944-1946,Dokumenti Zagreb i sredinja Hrvatska, 791.-
655
Z. Radeli,n.dj., 342.-352.
656
Z. Radeli, n.dj., 325.-338.; Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj 1944-1946,
Dokumenti Zagreb i sredinja Hrvatska.

257
Podruje od Karlovca prema Rijeci, Kordunu i Lici, takoer je bilo znaajno ustako-kriarsko podruje. Kako su ovdje
partizani jo 1944. u pojedinim dijelovima kontrolirali vlast i teren, ve tada su se razvile ideje o ustakoj gerili s oslon
cem na Velebit. Ovdje su zapovjedno ustae stajale i dalje prilino jako, jer su meu zapovjednicima skupina bili istaknuti
asnici kao Delko Bogdani, Franjo Sudar, Bonaventura Baljak ili Joso Aleksi. Padom pojedinih mjesta na ovom podruju
u partizanske ruke krajem oujka i poetkom travnja 1945., a prije svega Gospia 4. travnja i Slunja 12. travnja, ve tada
se u umama nalo vie stotina pripadnika HOS-a, od kojih svakako najvie ustaa. To je za nove vlasti bio i najvei izazov
uz glad i unitenu infrastrukturu. Rasprene skupine na terenu tijekom 1945. povezivao je Delko Bogdani. Meutim,
Bogdani sa svoja etiri zastavnika uglavnom se nije nikuda kretao, ve je bio u skrovitu kod Peruia. U jednoj od akcija
nove slube sigurnosti 30. studenoga te godine, Bogdani je bio ubijen. To je bio znaajan udar na organizaciju otpora u
ovom dijelu Hrvatske. Njegovo je tijelo bilo izloeno potom u Gospiu ak tri dana radi zastraivanja, odnosno pokazivanja
moi nove vlasti, lako su ovdje skupine bile najjae u Hrvatskoj, one su tijekom 1946. bile postupno unitavane, zakljuno
s 1950. godinom.657
Osim istaknutih pripadnika bile su tu i skupine koje su vodili ustaki asnici: bojnik Ivan Niki, Idriz Deli (skupina
muslimana), satnik ili bojnik Mile Orekovi, porunik Marko Obajdin, Joja Paveli Buban, zastavnik Ante Vuki i Milan
Frkovi, Mio Peari, asnik Martin Kasunovi Strica, Drago Ani, doasnik Nikola Krpan Vranzela, rojnik Jakov Meduni,
vodnik Duka ani ili logornik Stipe Javor, tabornik Nikola Klobuar, Mate Blakovi, skupine koje su vodile ustae bez
inova Ante Radoaja, Zvonka egle, Pavla tajduhara, Ante Grdia, Jose Sertia, Mile pehara, Nikole Vukovia, Ivana Kukuruzovia, Jure Magliia, Pere Paneia, Ivice Domitroiva, Vida Lesia, Ivana Martinka, Petra Vukovia, Franje Pavliia
- Munje, Franje Grguria, Marka Gerovca, Mate Pavlovia - Ieka, Grge Smovjera, Ivana ikia ikana, Maraka Balena Zule,
Petra Marasa Vie, Milana Biania, Juke Samardije, Jose Petranovia Cime, Ivana Delaa Trapana, Marka Mandekia,
Marka Heimovia, Jose Milkovia, Stipe Rukavine, Franje Mikulina Dijana, Milana Mihaljevia, Jose Badanjka, Branka
Jurtkovia...658 Ono to je uoljivo da su na ovom dijelu Hrvatske voe skupina uglavnom ustae, za razliku od drugih dije
lova gdje ima i voa drugog profila.
Na podruju srednje Dalmacije u irem okruenju Splita, kriara i njihovih skupina ima iskljuivo u brdovitim krajevima
i podrujima vezanima za planinske masive Biokova, Dinare, Promine, Svilaje, Velebita i tako dalje. Na zadarskom podruju
ove su se skupine orijentirale vie prema Lici. I na ovom podruju ustaka - kriarska gerila kree s dolaskom partizana
i njihovim zauzimanjem ovih krajeva. Poslije zavretka rata, teko je ustanoviti brojke kriara na ovom podruju zbog
657
Z. Radeli, n.dj., 355.-371.
658
Z. Radeli, n.dj., 373.-392.
258
njihova prelaenja s teritorija Bosne i Hercegovine, odnosno jer se u statistikama UDB-e s ovog terena esto zajedno broje
kriarske i etnike skupine. Posljednje vee skupine unitene su 1948. i 1949. godine, a posljednji kriari uhvaeni su u
rujnu 1951. godine na makarskom podruju, poslije ega nestaju kriari na podruju Dalmacije.659
Vjerojatno najpoznatiji ratni voa na ovom podruju bio je ustaki pukovnik Bonaventura Baljak, na poetku s oko
80 ljudi, kreui se po Bukovici i oko izvora Zrmanje. Treba spomenuti i skupinu bojnika Mate Medvidovia osnovanu u
Imotskoj krajini, porunika Luke Nenadia - Peinova, Tadije Jurete, asnika Marka imurine ikolije, zastavnika Mate
urlina... Od skupina koje su vodile ustae (bez ina) najpoznatija je skupina Marka Dadia Markoa, koja je opstala kao
posljednja u zadarskom kraju sve do sredine 1948., zatim ime Tomia Isusa, Petra Bogia, Maraka Martia Karla, Filipa
Radovia, Maraka Kanaeta, Ivana Milinarevia, Stjepana Teskera i posebno Nedeljka Piplice, koji je pripadao prvo Ustakoj
mladei pa SKOJ-u, da bi se potom odmetnuo.660
Prema istraivanjima Z. Radelia, UDB-a za Hrvatsku jo je 1. srpnja 1948. konstatirala da vie ne postoji nijedna orga
nizirana oruana skupina u Hrvatskoj. Iako organiziranih skupina nije bilo, nastavljena je pojedinana aktivnost ili jedno
stavno skrivanje. Poetkom 1950-ih i te posljednje skupine nestaju s terena.661
NA PROSTORU BOSNE I HERCEGOVINE

Teritorij Bosne i Hercegovine imao je odmetnike" svih triju vjera - nacija. Srpske skupine bile su najjae u zonama naselje
nima srpskim stanovnitvom, kakve su planine Manjaa, Majevica, Trebava, Ozren, Foa i zapadni dio republike. U istonim
krajevima etnika je gerila opstala do sredine 1950-ih godina. U drugim krajevima bilo je ustaa, ustakih milicionara,
zelenaa" i dezertera.662 Teko je utvrditi broj bosanskohercegovakih kriara, ali je vrlo vjerojatno da ih je neposredno
nakon rata bilo vie od 1.000. Njih je bilo na podrujima gdje je ivjelo hrvatsko stanovnitvo, kakvi su zapadna Hercego
vina ili Posavina. U Posavini su se ustake snage zadrale u organiziranom smislu i neposredno poslije kraja rata, kada su
snage partizanske JA poduzele operaciju protiv te grupacije tijekom svibnja 1945. godine.
659
Z. Radeli, n.dj., 397.-411.
660
Z. Radeli, n.dj., 413.-425.Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj 1944-1946, Dokumenti Dalmacija.
661
Z. Radeli, n.dj., 226.-230.
662
VA, Fond NOB, k.773, 26/6.
259
Naime, ratne okolnosti uinile su da najjae arite i najvea koncentracija pripadnika hrvatskih (ustakih) snaga bude
na irem prostoru Bosanske Posavine. Poetkom svibnja 1945. u selima: Novi Grad, Vlaka Mala, Odak, Mrka Ada, Balegovac, Dubica, Prid... skoncentrirala se jaka ustaka formacija jaine 3.500 - 4.000 boraca. Ova ustaka formacija (bila je)
pod komandom uvenog ustakog krvnika Rajkovca i veeg broja ustakih oficira iz Slavonije". Na tom su se prostoru ove
snage utvrdile u izraene fortifikacijske objekte. Vlaka Mala bila je sredinja otporna toka, a ostala su sela utvrena za
dugotrajnu obranu. Snage partizanske 27. divizije poele su izvoditi napade protiv ove grupacije jo poetkom svibnja, ali
bez uspjeha. Kada je stigla jedna partizanska brigada 53. divizije i neto topnitva, zapoet je 9. svibnja napad uz topniku
pripremu, ali su ustake snage odbacile partizane. Obje strane imale su velike gubitke. Potom je nastalo relativno zatije,
samo uz okraje s obiju strana. Partizanska zapovjednitva traila su pomo u zrakoplovstvu i tenkovskim jedinicama, jer
se procijenilo da se ustaka uporita ne mogu nikako drukije unititi. Ocijenjeno je da se borba moe pretvoriti u pozicijsko ratovanje, to pak nama ne ide u korist". Ustakih snaga zaostalo je i na drugim lokacijama dublje u sjeveroistonoj
Bosni, ali je ova grupacija bila najvei problem.
U kasnijoj procjeni za drugi dio svibnja 1945. brojnost ove ustake grupacije procijenjena je na 2.000 - 3.000 ljudi. Ipak
njihova borbenost i upornost nije poputala ve svakim danom vre ispade i na nae napade odgovaraju kontranapadima
i stalno rade na pojaavanju svojih uporita izradom novih bunkera i streljakih rovova, iz ega se moglo zakljuiti da je
ova ustaka banda reena na borbu do posljednjega borca." U razdoblju 15. - 24. svibnja partizanske snage (etiri brigade,
jedan partizanski odred i bojna KNOJ-a) koje su opkoljavale ovu grupaciju, vrile su demonstrativne napade radi slabljenja
ove grupe. Od 22. svibnja u bojno djelovanje ukljueno je i zrakoplovstvo koje je 23. - 24. toga mjeseca estoko bombar
diralo sva uporita u spomenutih est sela. Tijekom tih napada partizanske su snage zauzele Odak 23., a potom je 25.
pokrenut napad sa svim snagama. Kako je napad bio snaan, poslije poetnih borbi ustake snage (i neto etnika) povukli
su se prema Vujaku. Partizani su sva uporita zauzeli 25. svibnja, a nastavili su ienje terena i narednih dva dana. Gubici
hrvatskih snaga bili su 881 mrtvih, 104 ranjenih meu kojima i zapovjednik ove grupacije Rajkovac, zatim 572 zarobljena
(od toga deset etnika), kao i veliki ratni plijen u naoruanju i opremi. Partizani su imali 17 nastradalih, est nestalih i 49
ranjenih boraca u ovoj akciji.663
Sredinom srpnja 1945. u kotaru Drvar pojavila se skupina od 50 ustaa na povratku iz Slovenije. Ova je skupina izne
nada stigla, pojavivi se u selu Basatsima, i stvorila je iznenadni problem za snage lokalne 20. brigade. Dolo je do sukoba
u kome su ubijene neke ustae, a ostali su se rasprili po terenu. Takoer, ubijeno je, ranjeno i zarobljeno vie etnika ili
ustaa na tom rajonu.664
663
Zbornik, svezak V., knjiga 34., 925., 949.
664
VA, fond NOB, k.1267, 40/7.
260
Kasnije, kako je mir, a s njim i pobjeda komunista, postao realnost, kriari su u Bosni i Hercegovini nastavili aktivnosti,
ali nije bilo vie ni veih grupacija ni veih teritorija pod njihovom kontrolom. Kriari su se najvie kretali u podrujima
vezanima za planinske masive ili na podrujima gdje su prelazili iz jedne republike u drugu i obratno.
Procjene obavjetajnog odjela VI. armije, koja je teritorijalno zahvaala podruje Bosne i Hercegovine, u veljai 1946.
bile su sljedee: Ustae, iako su brojno slabiji od etnika, bolje su organizovani, imaju bolje rukovodstvo i nastoje da
poveu svu reakciju pod imenom kriara, te u tom pravcu politiki djeluju na terenu. U tu se svrhu slue raznim svojim
organizacijama koje su postojale za vrijeme okupacije, a nisu posve unitene... a naroite usluge im u pogledu odravanja
veze, propagande i podrke ini katolika crkva. Preko crkvenih organa se upozoravaju katolike mase odane vjeri, da im
je vjera u opasnosti. Ta parola ini, da kriari, kao borci za vjeru, uivaju nepodijeljene simpatije i podrku katolikog dijela
stanovnitva". Ove procjene analizirale su djelatnost u pojedinim samostanima na logistikoj podrci kriarskim skupina
ma, njihove pristalice u gradovima te kanale i vezu s Hrvatskom i dalje s inozemstvom. Ukazano je da Naroitu smetnju na
podruju nae armije ine vii ustaki oficir, koji se kriju po selima i politiki djeluju". Ukazano je da prema neprovjerenim
vijestima u Posavini djeluje Luburi ili netko tko se tako predstavlja. U tom trenutku procijenjeno je da ima 374 ustaa
podijeljenih u skupine na terenu VI. armije, odnosno NR Bosne i Hercegovine.665
Prema podacima iz srpnja 1946. procijenjeno je da je na teritoriju VI. armije u vie skupina bilo 549 ustaa (i 865 et
nika). Uoava se da je tijekom prethodnog mjeseca bilo ubijenih 42, a novoodmetnutih 44 osobe u redove kriara - ustaa,
to moe svjedoiti o ivosti kriarske akcije. Od toga se polovina nalazila u Hercegovini. Za to je podruje ocijenjeno da su
ustae aktivni i politiki i vojniki, a etnici samo politiki".666
Armijske procjene iz studenoga 1946. govorile su: vojnika aktivnost bandi u ovom periodu imala je vie kriminalni
karakter i svodi se na pljaku i ubistva poteni graana i demobilisani boraca... U Hercegovini aktivnost bande, u manjim
razmerama svodi se na pljaku odee i itovnih namirnica". I ovo razdoblje pokazuje konstantu brojnost ustaa-kriara na
terenu BiH. Krajem listopada bilo ih je 511, a krajem studenoga 541. Tijekom mjeseca ubijeno je 43, ali se pojavilo" novih
82 kriara-odmetnika!667 1 ostali dokumenti sigurnosne provenijencije pokazuju da je problem kriara i njihove aktivnosti
bio aktualan i u 1947. godini.
Najvanije voe bile su ustaki asnici poput satnika Boe Mandia ili porunika Mirka Kapulice. Za ovoga prvoga go
tovo da je vrijedilo da je glavni zapovjednik svih kriara na podruju Bosne i Hercegovine, sve dok nije bio ubijen sa svoja
etiri kriara na planini vrsnici sijenja 1947. godine. U zoni oko Sarajeva bilo je oko 70 ustaa. Oko Busovae, Fojnice i
665
VA, Fond Vojnobezbednosne agencije, k.2, Ob.odeljenje VI armije, pov. br.53/1, 7. II. 1946. u Sarajevu.
666
VA, Fond Vojnobezbednosne agencije, k.2, dok. Ob.odeljenje VI armije iz jula 1946., Akcije odmetnika (str. 29.-32.]
667
VA, Fond Vojnobezbednosne agencije, k.2, tab VI armije, II odeljenje, str. pov. br.2910, 5. XII. 1946.
Kseljaka, krajeva izmeu Sarajeva i Zenice djelovale su skupine Ante Brkljaia i Stjepana imi, a u Bihakoj krajini i sku
pina ustakog asnika Kapetanovia i druge.668
Posebno sklonite hrvatska je gerila nala u okrilju katolike crkve na terenu. Tako su se mnoge ustae prikrile nasla
njajui se logistiki na lokalne sveenike. U Bosni su njihove skupine bile na prostoru gdje je ivjelo katoliko stanovnitvo
oko Zenice, Tuzle, Busovae i Sarajeva. Oko Zenice je bio aktivan fra Franjo lafhauzer, koji je u jednom trenutku pripremao
napad na zranu luku kod Sarajeva. Fra Kruno Mili djelovao je oko Varea.669
Zahvaljujui sauvanoj dokumentaciji, moe se rekonstruirati dio aktivnosti I. hercegovakog zdruga iz ljeta 1946., koji
je bio najvea poslijeratna organizirana ustaka postrojba u BiH.
Na dan 28. lipnja 1946. osnovan je od skupine hercegovakih ustako-kriarskih (skupina] 1. hercegovaki ustakokriarski zdrug. Odreeni su zapovjednici etiriju bojni, kao i satnija. Brojno stanje bilo je sljedee: u I. bojni 14 ljudi, u II.
bojni 16, u III. bojni 12, dok u IV. bojni nije bilo ljudi na osnivanju. Zapovjednik zdruga bio je ustaki satnik Boo Mandi.670
Naredbe satnika Boe Mandia dosta govore o stanju unutar ove ustako-kriarske postrojbe: Primetio sam da poje
dini pripadnici ovoga Sdruga kreu koji kuda bez iijeg znanja. Radi vee sigurnosti pojedinaca kao i celine zabranjujem
kretanje svakom bez razlike, bez odobrenja pretpostavljenog... Primjetio sam da pojedinci psuju i meu sobom svakakve
rijei, kao meu sobom tako i meu celinom. To nije dostojno uope ovjeku, a naroito vjerskog nacionalnog vojnika.
Psovka i druge pogrdne rijei su ogledalo svakog pojedinca kao celine".
Meusobno bratstvo meu nama ne dolazi do izraaja. Pojedini podcenjuju svoje kolege, moda to su mladi ili to su
kasnije stupili u Sdrug. Radi toga moramo svijem silama raditi na produbljivanju bratstva i sve svoje sile moramo upotrije
biti na dobroj zajednici pokretu."671
Primjetio sam da pojedinci shvaaju stvari jo neozbiljno i neizvravaju tano zapovjedi zapovjednika satnije. To danas
napomenjujem da se vie ne ponavljam, jer neki dan je od ovih, neizvravao samo zapovijedi zapovjednika satnije, a neka
zna da ne izvrava svoju dunost koje mu nalae prisega koju je poloio."
Danas je (8. lipnja] svaki pripadnik Sdruga zaduen sa orujem i streljivom do sada se je dogaalo, da pojedinci ne
paze i neuvaju stvari i naboje. Za to je svaki zaduen sa streljivom, pa neka se zato shvati pozornost na uvanju naboja i
redenika. Bit e dotini kanjen sa straom i prekorednom slubom."672
668
Z. Radeli, n.dj., 427.-429.
669
Ratnici mira, knjiga 2,116.-133.
670
VA, Fond NDH, k.85f, 1/5-1.
671
VA, Fond NDH, k.H4i, 2/10-1.
672
262
Od 19. lipnja uvedena je molitva, koju trebao itati nadzorni asnik prije podjele hrane.
Zapaeno je da jo je pojedincima bezuspjeno lijepo kao ljudima govoriti, te se od danas svaki pojedinac (20. lipanj)
za svaki mali prekraj e se kanjavati. Kazne e se odreivati prema veliini prekraja." Skrenuta je pozornost i da se ne
dogaaju svae pred civilima, a ponovno da se upotrebljavaju razne nepristojne rijei.
U zabiljeci pod 28. lipnjem nalazimo neizravnu podrku o sukobljavanju s organima sigurnosti novih vlasti: Opaeno
je da se pojedinci prilikom dosadanjih borbi sa partizanima izvlae bez naloga i ne gledajui na druge." Zabranjeno je,
stoga, izvlaenje bez naloga, a doputeno je pucati na svakoga tko pokua bjeati.
Sudei prema dnevnim naredbama I. hercegovakoga ustako-kriarskog zdruga, obraana je pozornost na nabavu i
podjelu hrane. Trebalo ju je sakupiti na jedno mjesto i otuda dijeliti. Takoer, trebalo je rijeiti i pitanje smjetaja po nase
ljenim mjestima i kretanja. Pregledati mjesto logorita da neostane kakvih stvari i maskirati mjesto da se neprimjeti gdje
se je bilo u koliko je to mogue.673"
Dnevnik ove postrojbe za razdoblje od 20. lipnja do 15. srpnja registrira, osim kretanja i sakrivanja po terenu, samo
jednu borbu s partizanima", 24. lipnja, gdje je s obiju strane pao po jedan pripadnik. Mandi zavrava zabiljeke opaskom
kroz to vreme ja sam bio prilino raspoloen i snovao sam planove za na daljni rad i opstanak".674
Za razliku od NR Hrvatske, u NR BiH dijelovi kriarsko-ustakih" skupina zadrali su se neto due nego u Hrvatskoj,
ali i one su prognane i uklonjene poetkom 1950-ih. Do 1950. likvidirane su vee skupine hrvatskih ustaa u zapadnoj
Hercegovini i vee skupine na prostoru Bugojna, Varea i Kiseljaka.675
673
674
VA, Fond NDH, k.85F,4/5-1.
675 Broj odmetnika imao je tendenciju padanja, i to po godinama izgleda ovako: 1946. - 2031, 1947. -1212,1948. - 292,1949. -132, 1950. -104,
1951. - 61, 1952. - 51, 1953. - 25 i 1954. jo 9. U ovim akcijama stradalo je 88 pripadnika Narodne milicije i 26 pripadnika UDB-e, od kojih i ef
opunomostva UDB-e u Lukavcu prosinca 1946. i pomonik efa opunomostva u Mostaru oujka 1946. Safet Filipovi, Organi bezbednosti Bosne
i Hercegovine u borbi protiv banditizma, Narodna milicija, 6/1954.11-13.
263
Ustaki zastavnik s tvrdom kapom, 1944.

ili 1945.
Ustaki doasnik PTS-a, snimljeno 13.

kolovoza 1944.
264
Ustaki vojniar naoruan mauzerom 1944. (Mario Pavlovi]
Porunik PTS-a (u sredini) s dvojicom zastavnika PTS-a nakon dodjele

odlikovanja, obueni su u finske odore oznaene u skladu s propisom od 15.
sijenja 1945.
Ustaki porunik PTS-a snimljen nakon dodjele
odlikovanja u finskoj odori u Banja Luci, zima 1945.
265
asnici i doasnici PTS-a nakon dodjele odlikovanja, zima 1945. u Banja Luci
Iz svakodnevnog ivota ustakog vojniara

266
Mimohod Ustake obrane, najvjerojatnije u Gospiu, zima 1943./1944. godine.
U mimohodu sudjeluju tankete L3, laki tenkovi L6/40 i srednji tenk M13/40.
Tenk M13/40 ima neuobiajenu dodatnu zatitu na kupoli.
6. DIO
OPERACIJE U SJEVEROZAPADNOJ
HRVATSKOJ
Tijekom 1943. godine i na podruju sjeverozapadne Hrvatske sve se vie osjeala prisutnost i djelovanje Narodnooslobodilakog pokreta (NOP], a posebice nakon kapitulacije Italije, kada su snage NOP-a ojaale u tolikoj mjeri da su bile u stanju
zauzimati i dobro utvrena posadna mjesta. U trenutku kada je Italija izila iz rata, glavnina njemakih oruanih snaga i
oruanih snaga NDH bila je usmjerena prema jugu radi razoruavanja talijanskih snaga te uspostave nadzora nad jadran
skom obalom i njezinim zaleem, a kapitulacija dotadanjega nominalnog saveznika loe se odrazila na moral Hrvatskog
domobranstva u kojem je zabiljeen povean broj vojnih bjegunaca. Snage Narodnooslobodilake vojske Jugoslavije (NOVJ)
na podruju sjeverozapadne Hrvatske iskoristile su ovaj za njih povoljan razvoj dogaaja i u razdoblju od rujna do studeno
ga 1943. zauzele vana protivnika uporita u Varadinskim Toplicama, Ludbregu, Koprivnici, urevcu i azmi.
Za Nezavisnu Dravu Hrvatsku ovo je podruje bilo od izuzetne vanosti. Osim to je prostor izmeu rijeke Save, Drave,
Sutle i Ilove, ukljuujui i grad Zagreb, bio industrijski najrazvijeniji dio drave, tu je ivjelo neto vie od 1,000.000 sta
novnika, to je predstavljalo etvrtinu ukupnog stanovnitva NDH. Prometna mrea bila je gusta i dobro razvijena i preko
ovog podruja pruale su se prometnice koje su povezivale NDH s Maarskom i Njemakom. Ove prometnice bile su od
velikog znaaja i za njemake snage, a posebice eljeznika pruga Zagreb - Beograd koja je bila glavni opskrbni pravac za
Grupu armija E i F. Stoga je za NDH uspostava potpunog nadzora nad sjeverozapadnom Hrvatskom i odvijanje nesmetana
prometa na ovom podruju bilo pitanje opstojnosti. Koncem 1943. oruane snage NDH uspjele su se konsolidirati i poele
su pojaavati svoje snage na ovom podruju.
OPERACIJA DUBROVNIK
Borbe za Zlatar i Varadinske Toplice
Poetkom sijenja snage X. zagrebakog zbora NOV i POH (X. zagrebaki korpus NOV i POH) nastojale su proiriti svoj nad
zor i na Hrvatsko zagorje, a za prvi cilj odreeno je zauzimanje uporita oruanih snaga NDH u Zlataru, vanom prometnom
voritu iz kojeg su se pruali prometni pravci prema Zlatar Bistrici, Loboru, Mihovljanu i Novom Marofu.676 Zauzimanje
ovog uporita povjereno je 32. diviziji NOVJ, koja je 3. sijenja 1944. napustila svoje dotadanje poloaje na Kalniku i sljede
eg se dana razmjestila na crti Belec - Hraina - Trgovie. Za napad na sami Zlatar odreena je brigada Matija Gubec, dok
je pravac od Marije Bistrice osiguravala udarna brigada Braa Radi pojaana jednom bojnom Zagrebakoga partizanskog
676 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilakom ratu jugoslavenskih naroda, svezak V., knjiga 24., dokument br. 16., str. 65.-66. U
daljnjem tekstu Zbornik NOR-a.
odreda, pravac od Krapine i Lepoglave Zagorski partizanski odred, a pravac od Varadina jedna bojna brigade Matija Gubec.
Priuvu je inila jedna bojna iz sastava udarne brigade Braa Radi
Zlatar je branila 7. satnija Zagrebake ustake posadne bojne (ZUPB).677 Posada je bila utvrena po zgradama u selu
meusobno povezanima rovovima i zatienim preprekama od bodljikave ice. Od oruja za potporu posada Zlatara raspo
lagala je dvama protuoklopnim topovima od 37 mm, jednim tekim minobacaem i trima tekim strojnicama.678
Partizanske snage otpoele su napad na Zlatar 6. sijenja u 4,20 sati iz dvaju pravaca.679 Teite napada nalazilo se na
sjeverozapadom pravcu, otkuda je napadala I. bojna [bataljon] brigade Matija Gubec, dok je II. bojna napadala iz pravca sje
veroistoka. Iako su partizanske snage uspjele iznenaditi posadu u Zlataru i prodrijeti u samo mjesto, 7. satnija ZUPB-a brzo
se pribrala i odbila ovaj napad. Pred zoru se I. bojna samoinicijativno povukla iz mjesta, dok se II. bojna uspjela zadrati u
zgradama koje je zauzela tijekom noi. Neto kasnije I. bojna ponovno je krenula u napad u kojem je uspjela zauzeti nekoli
ko zgrada u mjestu i time uspostaviti vrst obru oko samog uporita. U 17,30 sati otpoela je priprema za novi partizanski
napad, ali protuoklopni topovi 47 mm nisu bili odvie uinkoviti, jer su zgrade iz kojih se branila posada Zlatara bile vrste
i granate ih nisu uspijevale probiti. Bez obzira na to novi je napadotpoeo u 18 sati, ali je odbijen kao i sljedei napad koji
je izveden pod okriljem noi.
Nakon viekratnih neuspjelih juria, I. bojnu brigade Matija Gubec smijenila je III. bojna udarne brigade Braa Radi te
je povuena u priuvu. Tijekom sljedeeg dana, 7. sijenja, posada Zlatara povremeno bi izvodila protunapade podrane
snanom vatrom protuoklopnih topova, minobacaa i tekih strojnica, no ovi napadi nisu bili usmjereni prema proboju, ve
na ometanje partizanskih priprema za zauzimanje uporita. Novi partizanski napad otpoeo je dolaskom mraka, tijekom
kojeg su III. bojna udarne brigade Braa Radi i II. bojna brigade Matija Gubec dva puta juriali na uporite, ali su u oba
navrata zaustavljeni na ianim preprekama.
Tog je dana iz Zagreba u pomo posadi Zlatara upuena jedna mjeovita bojna sastavljena od dviju satnija iz sastava
domobranskih Zagrebakih posadnih bojni, jedne satnije Zagrebake ustake posadne bojne i oklopnim vozilima iz sasta
va
oklopno-mehanizirane
satnije
Poglavnikova
tjelesnog
zdruga
(grenadirska
sat
Poglavnikovih
tjelesnih
sdrugova-PTS).680
Ovom mjeovitom bojnom zapovijedao je ustaki dopukovnik Josi. Prvi pokuaj proboja izvren je jo istoga dana, ali bez
podrke oklopnih vozila i ovaj su pokuaj partizanske snage zaustavile kod Zlatar Bistrice bez veih potekoa.
677 Hrvatska, Zagreb, Hrvatski dravni arhiv, HR HDA 1450, Zbirka mikrofilmova Gradivo iz inozemnih arhiva koje se odnosi na Hrvatsku,
mikrofilmski svitak D-2168 (ZM 53b/48), snimci 115,148., Bojne relacije podreenih jedinica I. zbornom podruju za mjesec sijeanj 1944.
godine.
678
Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 24., dokument br. 16., str. 65-66.
679
Isto, str. 66.-67.
680 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2168 (ZM 53b/48), snimci 115.-148., Bojne relacije podreenih jedinica I. zbornom podruju za
mjesec sijeanj 1944. godine.
274
Ni sljedeeg dana, 8. sijenja, mjeovitoj bojni nije uspjelo probiti se do Zlatara, iako su se toga dana napadu pridruila
i oklopna vozila iz sastava oklopno-mehanizirane satnije PTS-a. Tijekom noi s 8. na 9. sijenja mjeovita bojna dodatno je
ojaana 4. satnijom ZUPB-a iz Marije Bistrice i s deset njemakih oklopnih vozila iz Donje Stubice. Ove snage prikupile su se
kod Zlatar Bistrice i Poznanovaca i izmeu 3 i 5 sati probile su partizanski obru. U izvjeu partizanskog X. zbora navodi se
da su njemaki tenkovi od 15 tona zaobili postavljene zasjede i da su se kretali izvan putova koje su njihove snage prekopa
le upravo u tu svrhu, jer je zemljite bilo zaleeno i pogodno za djelovanje oklopnih vozila i izvan cestovnih pravca.681 Nakon
to je probijen obru, partizanske su se snage povukle u smjeru Ivanice, a mjeovita bojna pojaana oklopnim snagama
ula je u Zlatar 9. sijenja u 9 sati. Pretrpljeni gubici bili su veliki na obje strane. Oruane snage NDH imale su estoricu
poginulih, 25 ranjenih i 16 nestalih, dok su partizani pretrpjeli gubitke od 20 poginulih i 64 ranjena, od kojih su petorica
naknadno podlegla ranama. I jedna i druga strana procjenjivale su gubitke kod protivnika daleko veima od stvarnih.
U isto vrijeme dok su se odvijale pripreme snaga NOVJ za napad na Zlatar, izvidnice koje su 3. sijenja iz Varadina upu
ene u smjeru sela Petrijanec, Vinica, Maruevac, Beretinec, Kneginec, Kelemen i Bartolovec nisu naile na nikakav otpor,
to je upuivalo na odsustvo partizanskih snaga na ovom podruju.682 Stoga je ve sljedeeg dana I./l. PTS bojna, pojaana
Oklopnim sklopom PTS-a i haubikom bitnicom Domobranske sredinje kole iz Varadina, iznenadnim napadom u ranim
jutarnjim satima zauzela Varadinske Toplice. Tijekom zauzimanja snage PTS-a nisu imale gubitaka, dok su istodobno
izvijestile da je protivnik imao 25 poginulih i 30 zarobljenih. Ove su snage683 7. sijenja u 5 sati izvrile prodor smjerom
Varadinske Toplice - Tuhovec - Svibovec - Leskovec i preko Kalnika na selo Ludbreki Ivanec. Selo je zauzeto nakon krae
borbe, a bolnica i stoer partizanskog Kalnikog odreda koji su se nalazili u selu potpuno su uniteni. U napadu su ranjeni
ustaki porunik Petar ori i vojniar Ivan Stani iz 1. pjeake pukovnije PTS-a, dok su partizanski gubici prema izvjeu
zapovjednika Pothvatnog zapovjednitva Varadin iznosili 15 poginulih.
Dana 10. sijenja dvije su satnije iz sastava 2. novake pukovnije izvrile prodor pravcem Varadin - Trnovec - emovec - Martijanec - Ludbreg u svrhu nasilnog izvianja, raiavanja zemljita i otkupa namirnica.684 Ove su snage uspjele
zauzeti Ludbreku eljezniku postaju i zapadne dijelove grada, gdje je njihovo daljnje napredovanje zaustavljeno, tako da
su ove dvije satnije pred mrak odstupile pravcem Bartolovec - emovec - Zamlaka. Druga novaka pukovnije u napadu na
Ludbreg imala je dvojicu ranjenih domobrana. Sljedeeg dana na povratku u Varadin satnije su u 16,30 sati napadnute kod
sela Trnovec, ali je ovaj napad nakon polusatne borbe odbijen bez gubitaka.
681
Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 24., dokument br. 16., str. 67.
682 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2168 (ZM 53b/48), snimci 150.-157., Podhvatno zapovjednitvo Varadin, Oba bojna relacija za
683 Jedina razlika u sastavu ove borbene grupe bila je zamjena bitnice haubica s bitnicom gorskih topova Domobranske sredinje kole iz
Varadina.
275
Karta 1: Napad snaga NOV] na Zlatar 6. sijenja 1944.

276
Pothvat Dubrovnik 1"

Zaustavljanjem napredovanja 32. divizije NOVJ prema Zagorju kod Zlatara i zauzimanjem Varadinskih Toplica, oruane
snage NDH ostvarile su dobre preduvjete za otvaranje prometnice Zagreb - Varadin. Kako bi se to ostvarilo, bilo je potreb
no oistiti ire podruje oko Novog Maro fa, june obronke Ivanice i okolicu Zlatara te je u tu svrhu od dijelova PTS-a ustro
jen Pothvatni zdrug Dubrovnik (Podhvatni Sdrug Dubrovnik).685 Glavninu partizanskih snaga na ovom podruju sainjavala
je 32. divizija NOVJ s brigadom Matija Gubec na crti Otrice - Klju - Novi Marof i s udarnom brigadom Braa Radi koja se
u tom trenutku nalazila u pokretu iz okolice Zlatara na poloaj Brezniki Hum - Visoko - Radei.686 Raspored Pothvatnog
zdruga Dubrovnik vidljiv je iz zapovijedi o njegovu ustroju od 20. sijenja 1944.:687
1.) Ustrojava se Borbena skupina Dubrovnik", pod mojim zapovjednitvom.
2.)
Sastav: a) Stoer podhvata: Zapovjednik puk. Mokov, astnik na slubi nadsatnik Nali, pobonik por. Buza - Vidas,
pisari, glastnici, upravljai samovoza, 1 vod MO-KO Brzog ski. P.T.S. (Glastniki vod), 1 krugovalni i 1 brzoglasni set.
b) II/l. puk. P.T.S., zapovjednikstk. Donevi

c) III/l. puk P.T.S., zapovj. boj. Blaevi
d) 3 sati Novakog ski. P.T.S., zapovjednik boj. Perkovi.
e) I. Bitnica (haubice 10 cm) Topn. ski. P.T.S., zapovjednik nadp. Hitil, prema zapoviedi zap. P.T.S. Ia - br. 107/taj. od 18. 1.
1944. podredjena do daljnjega zapovj. Nov. ski. P.T.S., boj. Perkovi.
3.) Izlazni poloaji: a) Stoer podhvata - Sv. Ivan Zelina. Stoer se ima postrojiti dne 20. 1.1944. do 12.00 sati u Maksimiru,
odakle e se uputiti na izlazni poloaj.
b) I I/l. puk P.T.S. - Komin
c) III/l. puk. P.T.S. - Bikupec
d) 3 sati Nov. skl. P.T.S. i I. Bitnica Topn. skl. P.T.S. - Sv. Ivan Zelina.
4.) ZA vrieme podhvata se moe od zapovjednitva P.T.S. zatraiti pomo zrakoplovstva.
5.)
U Sv. Ivan Zelina ima se osnovati obskrbno skladite za podhvat Dubrovnik" i to za 1700 ljudi, 230 grla i 20 motornih
vozila (osobni i teretni samovozi, motor-koturi i motor trokolice), raunajui za 5 dana trajanja podhvata. Obskrbno
skladite ima biti dovreno 21.1.1944. do 12.00 sati. Odjel lb izdat e sve potrebne zapoviedi za izvrenje ovoga i odredit
e zast. Tomiia za voditelja ovog skladita. II/l. puk. P.T.S. odrediti e 1 roj za osiguranje skaldita.
685 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimci 345.-346.,
Poglavnikovi tjelesni sdrugovi, Ia - br,118/taj,
Predzapovied
za podhvat Dubrovnik", 20.1.1944. Iako se u zapovjedi ova skupina postrojbi PTS-a naziva Borbenom
skupinom Dubrovnik, u svim kasnijim
dokumentima koristi se naziv Podhvatni Sdrug Dubrovnik koji se nalazi i u njihovu zaglavlju.
686
687 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimci 345.-346.,
podhvat "Dubrovnik, 20.1.1944.
Poglavnikovi tjelesni sdrugovi, Ia - br.H8/taj,
Predzapovied za
277
6.) Dojavna sat P.T.S. ima uzpostaviti krugovalnu vezu izmedju Borbene skupine Dubrovnik" i zapovjednitva P.T.S.
7.) Ranjenike i slino ima se slati u Sv. Ivan Zelina odakle e biti prevezeni u Zagreb. Odjel lb izdat e preko odsjeka Ib7
potrebne zapoviedi za prevoz ranjenika iz Sv. Ivan zelina u Zagreb. Najstariji lienik postrojbi Borbene skupine Dubrov
nik" je ujedno lienik stoera podhvata.
8.) Zarobljenike i zarobljeno tvorivo ima se do daljnje zapoviedi uz pratnju slati u Sv. Ivan Zelina i predati tamonjoj po
strojbi Prometnih Sdrugova U. V. sa molbom, da ih odpremi zapovjednitvu P.T.S. u Zagreb i preda odjelu lc.
9.) Znakovi razpoznavanja izmedju pjeatva i zrakoplovstva, te izmedju samog pjeatva, biti e:
1 biela raketa - Ovdje smo mi
1 crvena raketa (izpaljena u pravcu neprijatelja) - Ovdje je neprijatelj.
1 biela i 1 crvena raketa [izpaljena istovremeno) - Molim urnu pomo.
10.)
Odjel lc ima sve potrebne podatke o poznatim imenima neprijatelja na tom podruju predati 2 0 . 1 . 1 9 4 4 . do 20.00 sati
nadsatniku Nali. ZA POGLAVNIKA I DOM SPREMNI!
Zapovjednik Poglavnikovih Tjelesnih Sdrugova
ust. puk. (A. Mokov)
Zapovjednik PTS-a, ustaki pukovnik Ante Mokov istoga je dana donio posebnu zapovijed u kojoj je stajalo da588 ...na
podruju Zagorja, koji je isto hrvatski kraj, z a h t j e v a m o d svakog zapovjednika, astnika doastnika, i arkara najvei zapt
u svakom pogledu. Mi, kao pravi tumai ustake misli i kao najblia vojska Poglavnikova, moramo u svakom pogledu sluiti
primjerom reda, samopriegora, rtve ljubavi, za na izpaeni narod. Svaka i moebitna samovolja i neposluh pojedinaca ima
se svim sredstvima u zametku sprieiti. Postupak prema naem puanstvu mora biti na najveoj visini, jer mi nastupamo kao
zatitnici naeg hrvatskog ivlja, njegove asti i njegove imovine. Svaki pojedinac, koji bi doao u sukob sa ovim naelom, biti
e smatran kao hotimian prekritelj zapoviedi, te e biti stavljen pod prieki sud P.T.S. Sa uhvaenim odmetnicima postupati
prema ve izdatoj zapoviedi br. 118/taj., raunajui, da ih ima i zavedenih i na silu odvedenih. U svakom sluaju napisati za
svakog pod kojim je okolnostima uhvaen ili se predao".
Teite napada nalazilo se na II./I. PTS bojni koja se 20. sijenja trebala s postava oko Komina prebaciti preko Bisaga i
Vinina u selo Visoko i sljedeeg dana izvriti prodor pravcem Visoko - Sudovec - kota 161 - Novi Marof- Moenec.689 Na
lijevom krilu trebale su se kretati tri satnije Novakog sklopa PTS-a pojaane bitnicom haubica, i to pravcem Sv. Ivan Zelina
688 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimak 344., Podhvatni sdrug Dubrovnik", Posebna zapovied (tajno: za
zapovjednike bojna) od 20.1.1944.
689 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimak 343., Podhvatni sdrug Dubrovnik", Ia - br.l/taj, Zapovied za rad 20. i 21.
I. 1944. od 20.1. 1944.
278
- Komin - Vinino - Paka, a III./l. PTS bojna trebala je sa svog postava u Bikupcu napredovati prema Bisagu i tu ostaviti
jednu satniju kao osiguranje, a zatim napredovati prema Radeiu i Breznikom Humu.
Napad 1I./1. PTS bojne razvijao se prema zapovijedi i bez veih potekoa. Selo Visoko, koje je prema izvjeu zapo
vjednika II./l. PTS bojne ustakog satnika Stjepana Donevia branio Zagrebaki odred, zauzeto je u jutarnjim satima 21.
sijenja i odmah zatim nastavljeno je napredovanje predvienim pravcem prema Novom Marofu.690 Ovaj pravac branila je
udarna brigada Braa Radi koja je pruila jai otpor i II./l. PTS bojna je tijekom napredovanja nailazila na brojne parti
zanske zasjede. Nakon gotovo cjelodnevne borbe bojna je zauzela Novi Marof u 17 sati. Tijekom ovih borbi II./l. PTS bojna
imala je trojicu poginulih, jednog ranjenog i dvojicu nestalih za koje su smatrali da su pobjegli svojim kuama. 0 protivni
kim gubicima izvijestila je da su zarobljena trojica partizana i jedna partizanka te da su na mjestu borbe nali tijela deset
poginulih partizana, a od naoruanja je zaplijenjeno devet puaka.
Prema izvjeu 32. divizije NOVJ u isto je vrijeme otpoeo i napad dijelova PTS-a smjetenih u Varadinskim Toplicama,
koji su bez veih potekoa potisnuli brigadu Matija Gubec prema Maarevu i Poljanju.691 Prema ovom izvjeu udarna
brigada Braa Radi 21. sijenja jo uvijek se nije u potpunosti razmjestila na nove poloaje zbog ega nije stigla na vrijeme
zatvoriti pravac od Sudovca prema Novom Marofu kojim je napredovala II./l. PTS bojna.
Na pravcu kojim se kretao Novaki sklop PTS-a nalazile su se jae snage iz sastava udarne brigade Braa Radi, koje
su koristei gustu maglu postavile zasjedu kod sela Butkovec i zaustavile njezino daljnje napredovanje.692 Oko podneva,
kada su snage Novakog sklopa dovele selo u poluokruenje, druga skupina partizana iz sela Radei napala je kolonu s
haubicama koja je ostala na cesti pa je stoga zapovjednik Novakog sklopa PTS-a, ustaki bojnik Matija Perkovi zapovjedio
povlaenje kako bi se zatitila kolona. Tijekom ovih borbi Novaki sklop PTS-a imao je trojicu poginulih i dvojicu ranjenih.
Neto ranije, u 10,30 sati istoga dana, zapovjednik Pothvatnog zdruga Dubrovnik, ustaki pukovnik Mokov zapovjedio je
III./l- PTS bojni da urno izmijeni smjer napredovanja na pravac Vinino - Visoko - Radei, kako bi se zahvatile partizan
ske snage zamijeene na ovom prostoru.693 Nakon to je ostavio dio 10. satnije kao osiguranje u okolici sela Bisaga, preostali
dio III./l. PTS bojne nastavio je napredovanje prema dobivenoj zapovijedi. Kod sela Vinino bojna je zadobila puanu va
tru i glavnina bojne prihvatila je borbu, dok je 11. satnija, koja je bila sastavljena od novaka i ova joj je borba predstavljala
vatreno krtenje, upuena zaobilaznim putem prema selu Visoko. Partizanske su snage potisnute i oko 13,30 sati III./l. PTS
bojna zauzela je poloaje za napad na selo Radei. U isto vrijeme doao je glasnik iz zapovjednitva Pothvatnog zdruga
690 HR HDA
od 22.1.1944.
1450, mikrofilmski svitak D-2375(ZM
53b/255), snimak 491., Zapovjednitvo II/l. puk. P.T.S., izvjee podhvat Visoko - N. Marof
691
Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 23., dokument
br. 98., str. 432.-433.
692
HR HDA
53b/255), snimak 635., Izvjee boj. Luburia zapovjedniku RT.S.-a, 21.1.1944.
693
HR HDA
53b/255), snimak 512., Izvjetaj zapovjednika III/l. puk. RT.S. za dan 21.1.1944.
279
Karta 2.: Pothvat Dubrovnik 1", Pravac napredovanja Pothvatnog zdruga Dubrovnik 20. sijenja 1944.
Dubrovnik koji je donio poruku: Imamo mnogo mrtvih, topovi ne mogu djelovati, lee na cesti, vojniari su u zaklonu iza
ceste, pukovnik naredjuje da urno napredujete i zauzmete Velie, (pokazuje rukom glavicu]. Velike snage partizana nalaze se
u s. Radei",694 Bojnik Vatroslav Blaevi kasnije je u izvjeu kritizirao glasnika radi preuveliavanja, paninog i netonog iz
vjetavanja, jer kota koju je trebalo zauzeti zapravo nije bila Velie ve erjenec i nalazila se juno od sela Radei. Napad na
erjenec izvela je 9. satnija i uspjela je zauzeti samo prednji partizanski postav, nakon ega su uslijedila tri partizanska protunapada, a borba se vodila na bliskom razmaku pjeakim naoruanjem i runim bombama. Tijekom noi snage I1I./1. PTS boj
ne povuene su prema cesti Zagreb - Varadin radi zaite povoza, a zatim je prema zapovijedi Mokova bojna zauzela postav
iznad sela Radei na njegovoj zapadnoj strani. Selo je zauzeto 22. sijenja u 5 sati, ali su se partizanske snage u meuvremenu
ve izvukle iz Radeia. Gubici kod II1./1. PTS bojne u ovoj borbi iznosili su jedan poginuli i jedan teko ranjeni vojniar.
U izvjeu 32. divizije NOVJ ocijenili su da se udarna brigada Braa Radi dobro drala i da je zasjeda izmeu sela Butkovec i Radei bila dobro postavljena, ali da je zbog nedovoljne odlunosti proputena mogunost da se protivniku nanesu
vei gubici i zaplijeni znatnija koliina naoruanja.695 Za brigadu Matija Gubec izneseno je da je iskazala potpunu nesreenost i nesamostalnost u zapovijedanju. U istom izvjeu navodi se da su ukupni gubici 32. divizije NOVJ u ovim borbama
iznosili sedmorica poginulih, 11 ranjenih i etvorica nestalih, a meu poginulima nalazio se i stoerni asnik or Medvedov iz udarne brigade Braa Radi.
Sljedeeg su dana 9. i 10. satnija iz sastava II1./PTS bojne uz potporu topnitva, minobacaa i zrakoplova u vie navrata
pokuale zauzeti brdo erjenec i brdo Velie koje je jo uvijek drala udarna brigada Braa Radi.696 Borbe su se vodile na
bliskom razmaku i postavi su vie puta prelazili iz ruke u ruku, ali su u 17,30 sati ustake satnije prisiljene na povlaenje na
svoje ishodine poloaje. Tijekom noi udarna brigada Braa Radi povukla se prema Kalniku i III./l. PTS bojna bez borbe
je 23. sijenja zauzela brdo erjenec i brdo Velie. Nakon zauzimanja ovih kota na erjencu je naeno 40 iskopanih bun
kera, a na Veliu tri reda po 16 bunkera.
U ovim borbama III./l. PTS bojna imala je dvojicu poginulih i jednog ranjenog. Partizanski se gubici ne navode, jedino
je tjedan dana nakon ove borbe (28. sijenja] ophodnja III./l. PTS bojne nala tijela dvojice partizana i jedne partizanke na
bezimenom visu istono od brda Velia, a koji su stradali uslijed izravnog pogotka iz tekog minobacaa.697 Jedan od par
tizana imao je asnike oznake, a prema izvjeu bojnika Blaevia najvjerojatnije su stradali u borbama 21. sijenja, kada
je na taj postav djelovao teki minobaca iz sastava njegove III./l. PTS bojne.
694
Isto. Poruka se odnosi na tri satnije iz sastava Novakog sklopa pojaanog bitnicom haubica koji su upali u zasjedu kod sela Butkovec.
695
696 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimci 514.-516., Obe podhvatno izvjee III/l. puk. P.T.S. u vremenu 22.1.
1944. do 25.1. 1944. zakljuno.
697 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimak 534., STOER III/l. puk. P.T.S. Izvjee o mrtvim partizanima nadjenim
na bezimenom visu istono od Velia. 29.1. 1944.
281
Prema izvjeu 32. divizije NOVJ brigada Matija Gu

bec vodila je 24. sijenja borbu kod Svibovca s dijelovi
ma posade PTS-a iz Varadinskih toplica i pritom odbila
sve napade, no u izvjeima oruanih snaga NDH o ovim
borbama
nema
nikakva
spomena.698
Ostale
postrojbe
Pothvatnog zdruga Dubrovnik u ovom razdoblju nisu ima

le borbenih djelovanja i usmjerene su bile na utvrivanje
dostignutih poloaja, izvianje okolice i osiguravanje po
pravka ceste Novi Marof- Paka te eljeznike pruge Novi
Marof - Varadin, kako bi se u cijelosti mogao uspostaviti
promet na pravcu Zagreb - Varadin.699 Uspostavom pro
meta zavren je pothvat Dubrovnik 1" i na ovom podruju
nastupilo je zatije. Snage 32. divizije NOVJ koncem sije
Skica 1. Poloaj 32. divizije NOVI na brdu erjenec
nja nalazile su se na sljedeim poloajima: udarna briga

da Braa Radi nalazila se na Kalniku i inila je priuvu X.
zagrebakog zbora, brigada Matija Gubec razmjetena je
na crti Globoec - Ludbreki Vinogradi - Svibovec - Donja
Poljana - Gornji Martijanec, a Kalniki odred drao je Apatovac, Sudovec i Ljubelj. U tom trenutku ovim podrujem
kretala se i slovenska XIV. divizija NOVJ, koja se po zapovi
jedi Vrhovnog taba NOV i POJ prebacivala iz Bele Krajine u
tajersku pravcem Vivodina - rijeka Sava - azma - Kalnik
- Ivanica.700 Divizija na podruju NDH nije borbeno dje
lovala, a oruane snage NDH u nekoliko navrata pokuale
su postaviti zasjede i sprijeiti njezin prolazak. Meutim,
dodir s protivnikom nije ostvaren i slovenska XIV. divizija
Skica 2. Poloaj 32. divizije NOV] na brdu Velie

698
NOVJ napustila je podruje NDH 5. veljae 1944. godine.701
Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 23., dokument br. 130., str. 575.-576.
699
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimak 361., Podhvatni
i snimak 497., 11/1. puk. P.T.S. Izvjee za 28. i 29. I. 1944.
sdrug Dubrovnik",
Broj32/44, Zapovijed od 26.1.1944.
700
Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 23., dokument br. 120., str. 535., fusnota 6.
701
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimci 537.-538., Stoer III/l. puk. P.T.S.Obe podhvatno izviee
za dan 30.1. 1944.
282
III/l. puk P.T.S.
Pripadnici Novakog sklopa PTS-a.
283
Pothvat Dubrovnik 2"

Nakon uspostave prometa na pravcu Zagreb - Varadin Pothvatni zdrug Dubrovnik nastojao je potisnuti partizanske snage
to dalje od ove prometnice. Tako je 30. sijenja III./l. PTS bojna trebala oistiti dio Kalnikog gorja na podruju brdo Velie - kota 401 - kota 415 - kota 361 - Gornja Rijeka - kota 206 - Sudovec - anjevo - brdo Velie.702 Tijekom napredovanja
izvidnica bojne zadobila je jaku vatru s bezimenog visa zapadno od ceste Sudovec - Modenec te joj je u ispomo poslana
9. satnija i jedan vod iz sastava 11. satnije. Izvidnica se spojila s vodom iz 11. satnije i napredovala je prema bezimenom
visu, dok je 9. satnija napredovala pravcem kota 415 - 361. Otpor je bio jak, a glavni partizanski postav s vie lakih i tekih
strojnica nalazio se na Otrom vrhu. Razvile su se bliske borbe u kojima je III./l. PTS bojna uz potporu vatre iz lakih mino
bacaa postupno zauzimala uzvisine iznad sela Sudovec. Tijekom ovih borbi ranjen je jedan vojniar iz 11. satnije, a u juriu
na postav koji su branile dvije lake strojnice poginuo je ustaki zastavnik Zvonko Junaevi, koji je vlastitim primjerom
nastojao potaknuti novake 11. satnije. Inae je Junaevi zapovijedao 1. vodom 12. satnije, a u ovom pothvatu sudjelovao je
na vlastiti zahtjev, jer se njegova satnija toga dana nalazila na odmoru.703 Partizanske su snage oko 14 sati odstupile preko
Otrog vrha u pravcu kote 504. Zapovjednik III./l. PTS bojne izvijestio je da je na bojitu pronaeno 15 mrtvih partizana
meu kojima i tijelo jednog asnika.
Neto kasnije izvidnice iz Varadinskih Toplica ustanovile su da se u selu Svibovec nalazi razmjetena IV. bojna (bataIjori) iz sastava brigade Matije Gubec s oko 150 partizana.704 Prepad na Svibovec izvrile su tri satnije iz I./l. PTS bojne 1.
veljae u 6,30 sati. Izvjee I./l. PTS bojne o ovim borbama vrlo je turo i o samom napadu ne donosi nikakvih pojedinosti,
osim to se navodi da je nakon dvosatne borbe poginulo 57 partizana, meu kojima i zapovjednik i komesar bojne, a 44 ih
je zarobljeno, meu kojima se nalazio i bivi domobranski nadporunik Zvonimir Menari.705 Zaplijenjene su tri lake stroj
nice, 29 puaka i vea koliina streljiva. Gubici I./l. PTS bojne iznosili su jedan tee i tri lake ranjena vojniara.
702 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimak 361., Podhvatni sdrug Dubrovnik", Broj 32/44, Zapovijed od 26.1.1944. i
snimak 497., II/l. puk. P.T.S. Izvjee za 28. i 29.1. 1944.
703
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimak 623., Popis poginulih P.T.S. od 21. sijenja do 10. veljae 1944.
704 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimak 486., 1. bojna 1. pukovnije P.T.S. Izvjetaj o podhvatu na s. Svibovec, 2. 2.
1944, snimak 418., Podhvatni sdrug Dubrovnik", Broj 62/44, Izvjee o podhvatu I/l. puk u s. Svibovec, 1. veljae 1944., i snimak 474., Brzoglas
upuen od PTS/Ia, 10. II. 1944.
705 Na manjkavosti u izvjetavanju postrojbi Ustake vojnice primjedbe su davali i domobranski asnici. Tako je, primjerice, zapovjednik
Pothvatnog podruja Varadin pukovnik Begi izvijestio Zapovjednitvo I. zbornog podruja da Ustake postrojbe koje se nalaze na podruju
ovog zapovjednitva u obe ne izvjeuju nita o proteklim dogadjajima niti o pokretima i promjenama kod partizana, tako da ovo zapovjednitvo
nije obavijeteno o namjerama i pokretima protivnika". HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2168 (ZM 53b/48), snimci 290.-294., Podhvatno
zapovjednitvo-Varadin, Oba bojna relacija za mjesec veljau 1944. To ne znai da postrojbe nisu pisale izvjea, samo ih oito nisu slale
domobranskim zapovjednitvima, ve samo zapovjednitvima Ustake vojnice. Naalost u dostupnom arhivskom gradivu pronaao sam malo
takvih izvjea.
284
Izvjee 32. divizije NOVJ upueno X. zboru znatno je opirnije i u njemu se navodi sljedee:706 Neprijatelj je poao i
izvrio napad sa tri satnije iz uporita Varad. Toplice. Dobivi tane podatke od svoje obavjetajne slube i voen dobrim
vodiima, pojedini su bili u redovima nae vojske, a kasnije su prebjegli ka bandi, - jednom satnijom krenuo je u pravcu visa
Segled, gdje se je nalazila jedna eta imenovanog bataljona, jednom satnijom krenuo je zaobiavi Segled putem od Drenovca,
prebacio se na vis Fiur, gdje je ostavio jedan dio snaga kao osiguranje, spustio se na vis Korovi i putem preko imenovanog
visa ispao na cestu Svibovec - Leskovec. Ispavi na cestu, neprijatelj je produio cestom u pravcu Jalevca i zaobiavi selo sa
istone strane razvio se u strijelce iza samog Sviboveca. Za to vrijeme jedna satnija nastupala je od Tuhovca putem prema
Retkovcu i ispod Greevine prela preko brvna na Bednji i dola razvivi se u strijelce sa sjeverozapadne strane Sviboveca. Za
to vrijeme IV. bataljon nije uopte preko svojih straa i patrola osjetio pribliavanje bande. Pred jutro jedna patrola iz tekog
odjeljenja nosila je teki mitraljez na poloaj eti na Segledu. Na putu se je susrela sa bandom i povukla natrag za Svibovec.
Tada je tab bataljona poslao jedan vod kao pojaanje na Segled, ali isti vod nije izvrio zadatak poto se je na putu takoer
susreo sa bandom i djelomino izginuo i razbjeao se. Banda je izvrila juri na Svibovec i borci uvi vatru ispali su na poloaj,
izletivi iz kua, iznenaeni, na jugozapadnu ivicu sela. Kad sa te strane nisu dobivali vatru, t.j. od pravca Tuhovca, oni su se
okretali prema vatri koja im je dolazila iza lea, ali u tom je banda ve bila kod njih i dolo je do guve i hvatanja za puke.
Novi su se borci razbjeali, skakajui u Bednju i plivajui preko nje, a meu njima i sam tab bataljona. Neprijatelj je u roku od
15 minuta zauzeo poloaj Svibovec.
Borba na Segledu vodila se je oko 50 minuta i banda je uspjela etu koja je drala taj poloaj opkoliti. Juriem eta se je pro
bila uz vei broj mrtvih i ranjenih. Za to vrijeme voenja borbe sa IV. bataljonom jedna eta I. bataljona krenula je u pomo IV.
bataljonu, s tim da doe neprijatelju iza lea, dok su dvije ete I. bataljona krenule prema Greevini i zauzele pogodne poloa
je, tako da mogu tui neprijatelja sa boka i ela. Ova eta I. bataljona, t.j. 1. eta najprije je poela voditi borbu sa neprijateljem
za vis Fiur, gdje je uspjela potisnuti neprijatelja i oko 9 sati ve se je nalazila na poloaju Segled.
Banda se iz Sviboveca poela povlaiti, a isto tako i od Segleda prema Tuhovcu. 1. eta I. bataljona udarila je neprijatelja
snanom vatrom u bok, pri emu mu je nanijela osjetne gubitke. 2. i 3. eta I. bataljona, koje su se nalazile na poloaju iznad
Greevine, prebacivale su se jo naprijed prema Starom Vrhu i koti 309, kako bi presjekle odstupnicu neprijatelju za Vara.
Toplice. Meutim, ete su zakasnile i neprijatelj je uspio da se po brisanom prostoru izmeu Tuhovca i Vara. Toplica prebaci
za uporite bez da su nanijeti tom prilikom gubitci. Nai borci vratili su svoje stare poloaje.
Gubitci neprijatelja: mrtvih 7, meu njima jedan oficir, dva podoficira i 4 ustae. Ranjenih 15 ustaa. Sopstveni gubitci: 27
mrtvih, 7 ranjenih, 46 nestalih. Gubitci u oruju: 2 pukomitraljeza i 33 puke".
706
285
Karta 3: Prodor l./l. PTS bojne u Svibovec, 1. veljae 1944.

286
Ovo izvjee negira pogibiju komesara bojne, za kojeg tvrdi da je sa svojim zamjenikom uspio preplivati rijeku Bednju i
pobjei prema stoeru brigade Matija Gubec u Donjoj Poljani. Rade Bulat, koji je u tom trenutku bio zapovjednik Zapadne
grupe NOP odreda, a neto kasnije i zapovjednik 32. divizije NOVJ, u svom djelu navodi znatno vee gubitke koji odgovaraju
izvjeu I./l. PTS bojne.707 Prema njemu gubici su iznosili 50 poginulih, sedam ranjenih i 47 zarobljenih, a izgubljeno je
osam lakih strojnica i 33 puke. Isti izvor navodi da su ovako veliki gubici uzrokovani nedovoljnom budnou zapovjedni
tva bojne, slabih mjera osiguranja i izvianja, ali i navodnoga pijunskog djelovanja upnika Josipa Lesjaka iz Svibovca. Bu
lat za upnika Lesjaka navodi da je ...prilikom napada ustaa na 4. bataljon brigade 'Matija Gubec dao precizne informacije
o
razmjetaju i priblino tono brojno stanje. Ipak je Lesjakovo zloinako djelovanje protiv NOP-a razoblieno u toku 1944.
god. i on je dobio zasluenu kaznu. Strijeljan je".
Zbog tolikih gubitaka partizanska IV. bojna je rasputena, a njezino preostalo ljudstvo premjeteno je u sastav II. boj
ne.708 Osim toga ovi su gubici loe djelovali na moral brigade Matija Gubec te je stoga izvren njezin preustroj. Jedna bojna
iz sastava udarne brigade Braa Radi premjetena je u brigadu Matija Gubec, gdje je trebala sluiti kao okosnica brigade,
a kao zamjena upuena joj je jedna bojna brigade Matija Gubec. Nakon preustroja brigada Matija Gubec brojila je 710, a
udarna brigada Braa Radi 1.080 pripadnika.
Nekoliko dana kasnije u selu Zajezda otkrivena je skupina od oko 150 partizana s 40 ranjenika.709 Rije je bilo Zagor
skom odredu koji je 4. veljae kod zaselka Sambolii vodio borbu s posadom iz uporita Zlatar nakon koje se povukao u selo
Zajezda.710 Zapovjednitvo Pothvatnog zdruga Dubrovnik zapovjedilo je II./l. PTS bojni da napadne i uniti ove snage, a
potporu su joj davale III./l. bojna i dvije satnije iz sastava Novakog sklopa.711 Meutim, u trenutku kada se II./l. PTS bojna
prebacivala iz smjera Novog Marofa prema Zajezdi, Zagorski odred ve je bio u pokretu prema selu Paka s namjerom da se
prebaci na Kalnik.712 II./l. PTS bojna stupila je u gonjenje protivnika, ali bez uspjeha i Zagrebaki se odred s ranjenicima u
cijelosti uspio prebaciti na podruje Kalnikog gorja.
707
Rade Bulat, Deseti korpus Zagrebaki" NOV 1 POJ, GP Delo, Ljubljana, 1985., str. 34.
708
709 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM

1944. u prostoru s. Zajezda, 6. veljael944.
710
6.2.
711 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM

1944. u prostoru s. Zajezda, 6. veljae 1944.
712
53b/255), snimak 388., Podhvatni sdrug Dubrovnik", Broj 75/44, Podhvat na dan
53b/255), snimak 388., Podhvatni sdrug Dubrovnik", Broj 75/44, Podhvat na dan
6.2.
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimak 507., Zapovjednitvo II/l. puk. P.T.S., pothvat Zajezda od 6. II. 1944.
287
Nakon to su osigurali prometnicu Zagreb - Varadin u zapovjednitvu Pothvatnog zdruga Dubrovnik otpoeli su pri
preme za zauzimanje Kalnika i unitenje partizanskih snaga na ovom podruju, to je bio preduvjet za zauzimanje Ludbrega i Koprivnice te ponovne uspostave prometa na eljeznikoj pruzi Krievci - Koprivnica. Ovaj pothvat nazvan je Du
brovnik 2", a osim postrojbi PTS-a u njemu je sudjelovao i V. stajai djelatni zdrug Ustake vojnice pod zapovjednitvom
ustakog dopukovnika Rafaela Bobana.713 Ovaj je zdrug u sijenju 1944. preseljen iz Livna u Zagreb na popunu i preustroj,
jer je krajem 1943. u borbi s partizanskim snagama pretrpio velike gubitke, a osim toga najvei dio ljudstva muslimanske
vjeroispovijedi preao je u 13. SS gorsku diviziju Handar [13. Waffen-Gebirgs-Division der SS Handschar). Meutim, ubrzo
nakon dolaska u Zagreb V. stajai djelatni zdrug ulazi u sastav Pothvatnog zdruga Dubrovnik, iako zapravo nije ni otpoeo
s popunom. Zdrug je 6. veljae prebaen eljeznicom sa Zapadnog kolodvora Zagreb u Krievce, a njegovo je brojno stanje
u tom trenutku iznosilo 1.050 asnika, doasnika i vojniara.714
Postrojavanje V. stajaeg djelatnog zdruga na stadionu Concordije u Kranjevievoj ulici u Zagrebu, sijeanj 1944. godine. Smotru
vri poglavnik NDH Ante Paveli u pratnji ustakog dopukovnika Rafaela Bobana i pukovnika Viktora Prebega.
713 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255], snimak 389., Podhvatni sdrug Dubrovnik", Broj 82/44, Podhvat Dubrovnik 2",
7. 2.1944.
714 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimak 469., Poglavnikovi tjelesni zdrugovi, Ia - br. 242/tj. Predmet: Podhvat
Dubrovnik 2".
288
U Pavelievoj pratnji
nalaze se jo zapovjednik
PTS-a Ante Mokov (5),
zapovjednik Oruanih
snaga Matija ani (1) i
glavar Stoera Ustake
vojnice Tomislav Serti (3).
289
Ustaki pukovnik Mokov zapovjedio je da postrojbe Pothvatnog zdruga Dubrovnik 8. veljae zauzmu sljedee poloaje:715
-
V. stajai djelatni zdrug razmjestio se u selo Sveta Helena otkuda je trebao napredovati i istoga dana zauzeti crtu
Veliko Brdo - Gradec (kota 386).
II./l. PTS bojna zauzela je poloaj na junim obroncima Kalnika i Kalnikog grada iznad mjesta Kalnik.
III./l. PTS bojna, pojaana jednim gorskim vodom topova Domobranske sredinje kole (DS) i jednim vodom lakih
tenkova, zatvarala je prostor Kalnika kod sela Borje i sela opron.
I./l. PTS bojna trebala je do 6 sati opkoliti Drenovec i nakon svanua oistiti selo od partizana. Po zavrenom ienju
bojna je trebala sprijeiti mogue pokrete partizana iz smjera juga, dolinom potoka Kamenice, prema Drenovcu.
Jedna satnija iz sastava Oklopnog sklopa sa est tenkova upuena je iz Varadina putem Turin - Melinec - Kelemen
- Jalabet. Kada je dostigla kotu 258 u selu Jalevec, jugoistono od Jalabeta, satnija je potpala pod zapovjednitvo
I./l. PTS bojne.
Partizanske su se snage nalazile 8. veljae u sljedeem rasporedu:716

-
I. i III. bojna udarne brigade Braa Radi iz sastava 32. divizije NOVJ nalazile su se oko sela Leskovec, IV. bojna raz
mjetena je u Puhlakama, jugozapadno od Ludbrega, a II. bojna u Ludbregu.
Brigada Matija Gubec nalazila se u priuvi, i to s dvjema bojnama u selu Veliki Poganac, a s jednom bojnom u selu
Ivanec.
II. brigada iz sastava 33. divizije NOVJ drala je poloaj oko sela Donjara gdje je zatvarala pravac Krievci - Kopriv
nica.
Kalniki odred nalazio se u selu Apatovac.
III. bojna Zagorskog odreda nalazila se u selu Osijek Vojakovaki.
715 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimak 389., Podhvatni sdrug Dubrovnik", Broj 82/44, Podhvat Dubrovnik 2",
7. 2.1944. Ova zapovijed u cijelosti se nalazi i u Zborniku dokumenata i podataka o narodnooslobodilakom ratu jugoslavenskih naroda, svezak
V., knjiga 24., dokument br. 122., str. 593.-594., a donosi je i Rade Bulat u svom djelu Deseti korpus, str. 34. i 35., ali se u oba navedena djela
prilikom transkribiranja dogodila pogreka i umjesto III./l. PTS bojna stoji II./l. PTS bojna.
716 Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 24., dokument br. 61., str. 286.-287.; vidi i HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-1187 (ZM 51E/2), snimci
107.-108., tab K.P.O.H., Operativni izvjetaj od 8 do 11/11 1944.
290
Karta 4.: Pothvat Dubrovnik 2", 8 . - 1 1 . veljae.
Dana 8. veljae u 5 sati II. i III./l. PTS bojna zauzele su predviene poloaje i odmah otpoele napad na Osijek Vojakovaki.717 Nakon krae borbe rasprena je III. bojna Zagorskog odreda, a selo je zauzela najvjerojatnije III./l. PTS bojna, dok
je II./l. PTS bojna nastavila napredovanje junim obroncima Kalnika i zauzela Gradec (kota 386) te zaselak Breanci, gdje
ju je zaustavio Kalniki odred. U isto je vrijeme s napadom otpoeo i V. stajai djelatni zdrug, koji je zauzeo selo Marinovci
i tu zastao. U 17 sati Kalniki odred krenuo je u protunapad na postave II./I. PTS bojne i potisnuo je iz Breanca, a oko 20
sati otpoeo je napad na brdo Gradec. Iako je uspio prodrijeti u protivniki prvi i drugi postav, Kalniki odred nije uspio
zauzeti Gradec i u 22,30 sati odstupio je prema Apatovcu. Kalnikom odredu kao pojaanje upuena je tijekom dana jedna
satnija i jedan vod sa est lakih strojnica iz sastava I. bojne udarne brigade Braa Radi, a u borbi za Gradec sudjelovao je
samo jedan vod i tri lake strojnice.
717 Isto.
Neto kasnije nego je bilo predvieno, napad je otpoela I./l. PTS bojna na poloaj koji su drale III. i I. bojna udarne
brigade Braa Radi (I. bojna bila je oslabljena za jednu satniju i vod lakih strojnica). Oko 11 sati kod sela Svibovec izvidnika desetina I./Braa Radi bojne otvorila je vatru po lijevoj koloni I./l. PTS bojne, koja je napredovala cestom iz smjera
Varadinskih Toplica.718 Kolona je zastala u Svibovcu i nije pokuavala dalje napredovati, a za to je vrijeme desna kolona,
koju su inile tri satnije I./l. PTS bojne, bez veih problema zauzela selo Drenovec i nastavila napredovati u smjeru zaselka
Gabrinovec. Nakon zauzimanja Gabrinovca kolona je skrenula prema visu Medved (kota 346), na kojem se nalazila jedna
desetina I./Braa Radi bojne pojaana jednom tekom i jednom lakom strojnicom. Oko 13 sati desna je kolona izbila pred
vis Medved, dok je istodobno lijeva kolona potisnula partizanske snage iz Svibovca i napredovala prema selu Leskovec. Vis
Medved ubrzo je zauzet i s ove uzvisine otvorena je snana vatra po Leskovcu, dok se istodobno glavnina I./l. PTS bojne
spustila iza lea partizanskim snagama u Leskovcu. Naoruani partizani povlaili su se preko Viograda na vis Glavica (kota
437), a oni bez oruja i jedan dio bolnikog voda pokuavali su se prebaciti preko rijeke Bednje. Kako se ova posljednja
skupina povlaila preko otvorenog prostora, imala je dosta gubitaka od vatre koja je dolazila s visa Medved. Tom je prilikom
zajedno s arhivom zarobljena Beta Modri, koja je vodila pismohranu III./Braa Radi bojne.
Sljedeeg je dana, 9. veljae, u 8,30 sati III./l. PTS bojna pojaana jednim gorskim vodom topova DS-a i jednim vodom
lakih tenkova otpoela napad na Apatovac i nakon trosatne borbe potisnula Kalniki odred iz sela koji se povukao u Iva
nec.719 Napad je nastavljen u 15,30 sati napadom na selo Veliki Poganac u kojem se tijekom noi prebacila itava I. bojna
udarne brigade Braa Radi. Neto prije toga, oko 14 sati, V. stajai djelatni zdrug otpoeo je napad na selo Koprivnika
Rijeka. Ovaj pravac zatvarala je III. bojna brigade Matija Gubec, koja je osim toga imala i zadatak da u sluaju napada na
Veliki Poganac intervenira napadom na protivniki desni bok. Meutim, ova bojna nije bila u stanju sprijeiti zauzimanje
Koprivnike Rijeke pa tako nije mogla ni pritei u pomo I./Braa Radi bojni u Velikom Pogancu, koji je u 17 sati zauzela
III./l. PTS bojna. Nakon zauzimanja Koprivnike Rijeke V. stajai djelatni zdrug nastavio je napredovanje prema selima
Mali Poganac i Botinovec, koja su zauzeta nakon otre borbe prsa u prsa. Nakon ove borbe jedinice brigade Matija Gubec
povukle su se jugoistono od pruge Krievci - Koprivnica, dok je zdrug nastavio napredovanje i istoga dana u 21,30 sati
uao u Koprivnicu.720 Brzi prodor V. stajaega djelatnog zdruga iznenadio je snage NOVJ o emu je u svojim memoarima
posvjedoio i Ivan ibi, tadanji komesar X. zagrebakog zbora:721 Bila je ve duboka no kad se naa kolona nala pred Ko
privnicom. U tabu Korpusa imali su izvjetaje i podatke po kojima je taj na najvei grad jo uvijek slobodan i moglo se kroz
718
7 1 9 Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 24., dokument br. 61., str. 290.-291.
720 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2168 (ZM 53b/48], snimci 257.-280., Bojne relacije podreenih jedinica 1. zbornom podruju za
mjesec veljau 1944. godine.
721 Ivan ibi, Sjeanja II: Ratni dnevnik, Zagreb, 1986., str. 334.-335. Vidi i Zvonimir Despot, Vrijeme zloina, Novi prilozi za povijest koprivnike
Podravine 1941-1948, Hrvatski institut za povijest - Podrunica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Zagreb - Slavonski Brod 2007., str. 146.147.
292
njega nesmetano proi dalje prema Podravini ili Bilogori. To je i bio plan! Ali u ratnoj dinamici situacije se mijenjaju bre nego
to se kreu duge i glomazne tapske kolone i podaci zaas zastare. Pola sata prije nas u Koprivnicu je stigla Crna legija i naa
prethodnica je na ulazu u grad naila na ustae. Zavladala je panika. Laki ranjenici i bolesnici poskakali su s kola i pobjegli u
mrak. Tei ranjenici su zapomagali i jaukali. Mnogi su kategoriki zahtijevali bombe i pitolje da se ubiju. Bolje je ubiti se nego
iv pasti u ruke crnolegionara! Stanje je postalo kritino. Starjeine, koji bi morali u takvim situacijama sauvati ivce, jurili su
s ela na zaelje kolone u dobroj namjeri da uvedu red i disciplinu, no i sami su bili uzbueni i svatko je nareivao neto drugo.
Koijai su kleli, konji su njitali i rzali, mnogi su borci upalili lampae i baterije, svaali su se, vikali i lupali. Nije lako okrenuti
300 seljakih kola na cesti pred Koprivnicom samo 50 metara daleko od ustaa. Kuriri i bolniari u mraku su pronalazili uo
kolo rasprene ranjenike i bolesnike i dovodili ih nazad u kolonu. Ne znam kako se moglo dogoditi da nas ustae, unato tome
sajmu koji je trajao najmanje pola sata, nisu otkrili i postrijeljali! Kolona se sredila, okrenula za 180 stupnjeva i polako pola
u kolnika brda".
Na napadnom pravcu od Varadinskih Toplica prema Ludbregu, I./l. PTS bojna spojila se sa satnijom iz sastava Oklo
pnog sklopa i u 10,30 sati dijelom lijevom kolonom napala poloaj II./Braa Radi bojne u samom Ludbregu.722 Napad je
bio potpomognut dvama tenkovima koji su se povukli nakon to je s kote 155 na njih otvorena vatra iz protuoklopnog topa.
Neto kasnije napad je obnovljen uz potporu etiriju tenkova. Dva tenka kretala su se nasipom stanice s namjerom prodo
ra u samo mjesto, dok su druga dva tenka osiguravala bok pjeatvu koje se prebacivalo razvijeno u strijelce od Poljanica
prema Ludbregu. Ovaj pravac branila je II./Braa Radi bojna i borba na ovom postavu potrajala je puna tri sata. Za to je
vrijeme desna kolona napredovala pravcem Leskovac - vis Duga greda - kota 338 - selo Graci i pritom se sukobila s III./
Braa Radi bojnom. Nakon kratke i silovite borbe potisnuta je III./Braa Radi bojna i desna kolona I./l. PTS bojne zauzela
je dominantne poloaje iznad Ludbrega. Kako je time II./Braa Radi bojni zaprijetilo odsijecanje od njezine glavnine, iz
zapovjednitva udarne brigade Braa Radi dola je zapovijed da se II. i III. bojna povuku prema selu ukovec, nakon ega
je Ludbreg zauzela I./l. PTS bojna. Tijekom ovih borbi poginuo je zapovjednik I./l. PTS bojne, ustaki bojnik Krunoslav
Devi, ali uobiajeno tura izvjea postrojbi Ustake vojnice ne navode pojedinosti o okolnostima ovog dogaaja.723
722
723 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimak 389., Podhvatni sdrug Dubrovnik", Broj 86/44, Izvjee o podhvatu
Dubrovnik 2", 12. 2. 1944. i snimak 474., Brzoglas upuen od PTS/Ia, 10. II. 1944.
293
Nakon zauzimanja Ludbrega snage Pothvatnog zdruga Dubrovnik nastojale su 10. veljae oistiti jugoistone obronke
Kalnikog gorja i otvoriti prometnicu Veliki Poganac - Rasinja. Udarna brigada Braa Radi nalazila se tog dana rasporee
na na crti Duga Rijeka - Ivanec - Mala Rasinjica, Kalniki odred drao je poloaj u selu Ivanec, a u selu Radeljevo nalazila
se III. bojna brigade Matija Gubec.724 U 13,45 sati II./l. i III./l. PTS bojna otpoele su napad na trima pravcima, a teite se
nalazilo na pravcu prema selu Radeljevo. U samome selu nalazile su se dvije satnije III. bojne brigade Matija Gubec, a jedna
na koti 192 iznad sela.725 Nakon sat i pol borbe partizanske satnije u selu povukle su se na kotu 192, a kako bi rasteretili ovaj
napad na III./Matija Gubec bojnu, kao pojaanje upuene su im dvije satnije iz sastava IV./Braa Radi bojne. Osim toga, II./
Braa Radi bojna i Kalniki odred trebali su se ubaciti u selo Veliki Poganac i tako napasti II./l. i III./l. PTS bojnu s lea.
Dvije bojne iz sastava Kalnikog odreda u tome su i uspjele te su zauzele selo Veliki Poganec u kojem vie nije bilo jedinica
Pothvatnog zdruga Dubrovnik, ime su II. i III./l. PTS bojni zale iza lea.726 Uslijedio je napad partizanskih snaga na postav
u selu Radeljevo koji je odbijen, ali se potaknuta ovim djelovanjem u napad ukljuila i III./Matija Gubec bojna. Ova se bojna
uspjela probiti do prvih kua u selu, gdje su doekani runim bombama i jakqm strojnikom vatrom, uslijed ega je ova
bojna pretrpjela znatne gubitke, a meu poginulima nalazila su se i tri partizana naoruana lakim strojnicama. Kako bi po
vratili izgubljeno oruje, III./Matija Gubec bojna ponovno je krenula u protunapad u kojem su partizani uspjeli izvui tijela
poginulih i tri lake strojnice, no selo nisu uspjeli povratiti. Nakon toga II. i III./l. PTS bojna nastavile su s napredovanjem i
do veeri su zauzele selo Rasinje. Sutradan su se ove snage spojile sa snagama Pothvatnog zdruga Dubrovnik iz Ludbrega
ime je pothvat Dubrovnik 2" okonan. Ukupni gubici tijekom ovih borbi na partizanskoj strani bili su estorica poginulih,
devetorica ranjenih i 12 nestalih. Izvjee zapovjednitva Pothvatnog zdruga Dubrovnik o ovim borbama ponovno ne sadr
i pojedinosti o pothvatu, ve samo navodi:727 ,,'Podhvat Dubrovnik 2 uzpio. Koprivnica i Ludbreg u naim rukama. Partizani
svuda uz krvave gubitke razpreni. Tonije izvjee slijedi naknadno. Odmah nastojati uzpostaviti vezu Krievci - Koprivnica,
jer saobraaj kamionima preko Varadina nemogu radi sruenih mostova izmedju Ludbrega i Rasinje, kao i radi pomanjkanja
samovoza. Isto tako nemogu promet prema Ludbregu radi snienih nanosa. Pukovnik se nalazi u Ludbregu".
Ukupni gubici Pothvatnog zdruga Dubrovnik tijekom ovih borbi iznosili su:728
Poginulih: dvojica asnika, jedan doasnik i 11 vojniara i domobrana
Ranjenih: jedan asnik, sedmorica doasnika i 18 vojniara i domobrana.
724
725
726
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-1187 (ZM 51E/2), snimci 107.-108., tab K.RO.H., Operativni izvjetaj
od 8 do 11/11
1944.
727 U izvjeu se navodi da e tonije izvjee biti poslano naknadno, meutim,u sauvanim arhivskim izvorima ovo izvjee
nisam uspio
pronai. HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimak 389., Podhvatni sdrug Dubrovnik", Broj 86/44, Izvjee o podhvatu
Dubrovnik 2", 12. 2. 1944.
728 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2168 (ZM 53b/48), snimci 295.-297., Izkaz gubitaka kod pojedinih postrojbi na podruju Podhvatnog
zapovjednitva Varadin, koje su operirale na zemljitu u toku mjeseca veljae 1944. g.
294
U izvjeu zapovjednitva partizanskog X. zbora gubici su izostavljeni, dok Rade Bulat u svom djelu navodi da su parti
zanske snage tijekom ovih borbi imale 22 poginulih, 21 ranjenog i 17 nestalih.729 Ovaj broj gotovo je podudaran s navodom
iz izvjea 32. divizije NOVJ, u kojemu stoji da je divizija imala 12 poginulih, 21 ranjenog, 17 nestalih i jednoga zaroblje
nog.730 Broj koji navodi Bulat oito ne ukljuuje gubitke Zagorskog i Kalnikog odreda te su ukupni partizanski gubici zacije
lo bili vei. Izvori oruanih snaga NDH spominju da je u ovim borbama zarobljeno 39 partizana, dok obje strane viestruko
uveavaju broj poginulih na protivnikoj strani i ne mogu se smatrati vjerodostojnima. Primjerice, Rade Bulat navodi da su
oruane snage NDH imale 88 poginulih i 109 ranjenih, dok Zapovjednitvo Pothvatnog podruja Varadin navodi broj od
476 poginulih i oko 600 ranjenih partizana.731
Nakon zavretka nastalo je zatije na ovom bojitu. Snage NDH nastojale su se uvrstiti u zauzetim mjestima i uspo
staviti nesmetan promet na komunikacijama Zagreb - Varadin i Krievci - Koprivnica. Prigodom ienja i osiguravanja
podruja zateeni su brojni vojni obveznici koji su iz svojih postrojbi bili puteni na dopust, na zdravstveni oporavak ili
su ih zarobili partizani te se vie nisu mogli ili nisu htjeli vratiti u svoje matine postrojbe.732 Ovi obveznici vraeni su u
svoja popunidbena zapovjednitva, dok su osobe za koje je ustanovljeno da su vojni bjegunci upuivane na daljnji postu
pak.733 Zarobljene partizane i njihove simpatizere slalo se nakon prvotnog ispitivanja u Zagreb. Tako je obavjetajni asnik
Pothvatnog zdruga Dubrovnik 7. veljae izvijestio:734
1. Upuuju se Crnek Viktor i Crnek Mirko, rodjeni 1924 u s. Radoboj. Odvedeni po partizanima polovicom mjeseca sienja. Bili su u 1. eti IV bataljona brigade 'Matije Gubca' sa kojom su sudjelovali u borbi kod s. Svibovec, gdje su izbjegli
poslie poraza. Uhieni po naoj obhodnji dne 5. o. mj. kod s. Hraina - Trgovie, kada su pokuali bieg.
2. Upuuju se Nemec Tomo, rodj. 1922 u s. Zajezda i Nemec Stjepan rodj. 1 9 1 8 u s . Zajezda. Po dolasku naih snaga poku
ali su bjeati u umu u emu su bili sprieeni. I ako su znali za kretanje partizana, nisu htjeli na pitanje davati odgovora.
3.
Upuuje se Ivan Ferenak rodj. 1925 u selu Bidrovec, ob. Markuevac. Uhien je na prijavu seljaka. Izpoetka se je
branio da nije partizan, nego da su ga silom odveli i da je sada pokuao bjeati od njih. Suoen sa Crnek Viktorom i Cr
nek Mirkom priznaje da je bio u 1. eti IV bataljona brigade Matije Gubca. Poslie podrobnijeg presluavanja priznao
sliedee:
729
Rade Bulat, Deseti korpus, str. 38.
730
731
Isto i HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2168 (ZM 53b/48), snimak 298., Izkaz vjerojatnih protivnikih gubitaka.
732
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimak 401., Podhvatni sdrug Dubrovnik", OP. BR. 18, 25. sijenja 1944.
733 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimak 405., Podhvatni sdrug Dubrovnik", Broj 27., Upuuju se vojni bjegunci,
26. sijenja 1944. i snimak 412., Podhvatni sdrug Dubrovnik", Broj 51/44, Upuuju se vojni bjegunci, 31. sijenja 1944.
734 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimak 432., Podhvatni sdrug Dubrovnik", Broj 83/44, Uhieni partizani i vojni
bjegunci, 7. veljae 1944.
295
Poslie poraza partizana kod s. Svibovec vratio se sa orujem u Kalnik i javio komandiru jedne ete IV bataljona brigade
'Matije Gubca', imenom Kraneli Tomo. On ga je poslao u s. Vidovec Ivanu Drotar, predsjedniku mjestne organizacije,
da vidi koliko ima organiziranih i da dovede novake za popunu i pomo. Na putu do Vidovca imao se svratiti u s. Gornja
Glavnica (4 km iztono od s. Planina) do partizana imenom Mrki u t. zv. realnu stanicu'.
Osim ve gore navedenog Ivana Drotar, spominje jo i Ivana Cik - Ferenak iz s. Bidrovec koji je bio predsjednik mjestne
organizacije i koji ga je navodno zaveo da ode u partizane".
Meu vojnim bjeguncima zateen je i jedan Nizozemac, Jan Knol, pripadnik 11. SS oklopno-mehanizirane divizije
Nordland [ 1 1 . SS Panzergrenadier Division Nordland), koji je navodno jo u studenome 1943. izmeu Zaboka i Bedekovine
dospio u partizansko zarobljenitvo.735 Knol je uhien 17. veljae i isprva je pokuao pobjei pred pripadnicima Novakog
sklopa PTS-a, a kasnije prigodom ispitivanja esto je mijenjao iskaz. Zapovjedniku Novakog sklopa, ustakom bojniku Matiji Perkoviu doimao se vrlo sumnjivim i smatrao je da je Knol sudjelovao u radu partizanskih kola u Apatovcu ili Velikom
Pogancu. Njegova daljnja sudbina nije mi poznata, ali je najvjerojatnije izruen njemakim vlastima.
Prema zarobljenim lanovima Narodnooslobodilakih odbora (NOO) ustaki bojnik Perkovi zahtijevao je od zapovjed
nitva PTS-a znatno stroi postupak. Tako je za uhiene lanove NOO-a - Ivan Gornjaki Futa, Ivan unec, Ivan Hucika, Ivan
Brcika i Franjo Markui - traio izvrenje smrtne kazne, jer su terorizirali puanstvo, razoruavali i svlaili vojnike koji su
dolazili na dopust te sakupljali sredstva za partizane, a smrtnu kaznu navodno je zahtijevalo i stanovnitvo toga kraja.736
Ovlatenje za izvrenje kazne nije dobio, a jo istoga dana Perkovi je povukao svoj zahtjev jer su737 ...predsjednik odbora
Markui Ivan i Hucika Ivan, saznavi za hapenje odbora, otili izravno vojnim vlastima u Zlatar, ili Zagreb, s namjerom da
se predadu, prema emu bi smaknue ovih ostalih, prema dubokom uvjerenju podpisanog, ovdje na licu mjesta zlo djelovalo,
jer bi mjetani mogli kazati, da su najglavniji spaeni, a drugi kanjeni. Podpisani je zapovjedio poruniku Horvatu, da odmah
brzoglasi ovom zapovjednitvu, da li se moe izvriti kazna ili ne, ali nije uobe dobio odgovora do sada 16 sati, prema emu je
itavo pitanje dobilo posvema novi oblik. Stoga sam mnijenja, da je najbolje rjeenje, da se ovi tamo zadre, dok to zapovjed
nitvo sazna, gdje su ostala dvojica prijavljena, a to e se moi saznati okrunicom na zapovjednitva mjesta, te da ih ovima
prikljui i zajedno kazni. Samo zajednikom kaznom, moglo bi se udovoljiti pravdi, kad ve ovo zapovjednitvo nije bilo odmah
ovlateno da odmah na licu mjesta izvri kaznu".
735 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimak 437., Podhvatni sdrug Dubrovnik", Broj 92/44, Upuenje uhienog, 17.
veljae 1944. U dokumentu se navodi da je Knol pripadnik 8./NDL SS PZ.GR.REG. 1. Rije je najvjerojatnije o 8. satniji SS-Grenadier-Regiment 1
Danmark iz sastava SS-ove divizije Nordland, koja je kasnije preimenovana u SS-Panzergrenadier-Regiment 24 Danmark.
736 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255], snimak 446., Pothvatni skup DUBROVNIK, Broj 102 od 28. 11. 1944, Pratnja
uhapenika.
737
296
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimak 448., PODHVATNI ZDRUG DUBROVNIK, Broj 103/44, 28. II. 1944.
Jedini primjer izvrenja smrtne kazne na koji sam naiao jest onaj nad suprunicima Josipom i Danicom Muko iz Budinine, koji su uhieni 25. veljae 1944. na osnovi prijave njihovih susjeda, a pod sumnjom 738 ... da su terorizirali okolno
seljatvo, skupljali sredstva za partizane, te eksplozivom ruili eljezniku prugu i silili seljatvo, da ju rui. Obadvijica navede
nih uhapenika priznali su u cjelovitosti obtubu, dapae je Muko Josip, videi da ne moe izbjei kazni, drzovito uzkliknuo:
'Poruio sam dosta pruge i sad mi nije ao na njoj poginuti. Njegova supruga je s njim uestvovala, te s samokresom u ruci silila
seljatvo, da rui prugu i daje materijalna sredstva za partizansku borbu. Kod navedenih je pri uhapenju pronadjena vojnika
karabinka s 35 naboja kod Muka Josipa, sa 5 runih praski, a kod njegove supruge Danice pronadjena je pistola Stayer, nabi
jena. Kako su seljaci zahtijevali, da se ovi na licu mjesta kazne smru, jer su se bojali odmazde, ako se on vrati prije ili kasnije
natrag, izvrena je na njima kazna smrti vjeanjem, a samo vjeanje je izvreno na eljeznikoj pruzi izpod sela Pece. Poslie iz
vrene kazne zapovjedjeno je mjetanima, kao i opinskom poglavarstvu, da objeeni imadu vjesiti 5 dana, a nakon toga roka,
da ih se moe skinuti i pokopati. Javljamo ovo znanja radi".
V. stajai djelatni zdrug tijekom razmjetanja neposredno prije poetka operacije "Dubrovnik 2". U prvom planu nalaze se talijanske
tankete L3.
738 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimak 450., PODHVATNI SDRUG DUBROVNIK", Broj 105/taj., Muko Josip i
Muko Danica iz Pece - kazna smrti vjeanjem, 29. II. 1944.
297
Kolona V. stajaeg djelatnog

zdruga u sastavu koje se
nalaze i Iako oklopljene
tanke te.
298
Zastoj na putu.
Zastoj su uzrokovala dva vozila nepoznate SS postrojbe.

300
Ljudstvo je oito bilo dobro raspoloeno.
Nakon to je zastoj otklonjen, kolona V. stajaeg djelatnog zdruga nastavlja nastup.

302
Stanka radi opskrbe.
Ustaki porunik u razgovoru s tenkistima tijekom stanke. Na slici gore, naslonjen na tenk,
stoji ratni izvjestitelj V. stajaeg djelatnog zdruga.
Ratni izvjestitelj u ulozi zapovjednika tankete L3.
Ista tanketa L3 s ratnim izvjestiteljem (lijevoj i stvarnom posadom (desnoj.
Borbe na podruju Ivanice i Kalnika od druge polovine veljae do kraja oujka 1944.
Pothvatom Dubrovnik 2 sueno je podruje djelovanja partizanskog X. zbora, a komuniciranje izmeu partizanskih po
strojbi na podruju Ivanice, Kalnikog gorja i Bilogore znatno je oteano, no ne i u potpunosti onemogueno. Unato tome
to su pojedine postrojbe X. zagrebakog zbora, posebice brigada Matija Gubec, pretrpjele znatne gubitke tijekom ove ope
racije, sve su uspjele sauvati koherentnost i pokretljivost. Partizanske su snage ubrzo ponovno zaposjele Apatovac i Veliki
Poganac, kao i neka druga sela na jugoistonim obroncima Kalnikog gorja, a nakon toga otpoeli su s manjim prepadima
ija je svrha bila uznemiravanje protivnika i njegovo vezanje na obranu svojih uporita. Tako je 15. veljae II. bojna udar
ne brigade Braa Radi napala posadu u Ludbrekim Vinogradima koja se utvrdila u tri kleti.739 Koristei gustu maglu II.
bojna nezamijeeno se pribliila samom uporitu i u potpunosti iznenadila tamonju posadu. Prema izvjeu II. bojne, po
sada Ludbrekih Vinograda bila je
potpuno oputena i oito nije oe
kivala nikakav napad, jer se u tom
trenutku zabavljala uz harmoniku.
Tijekom kratke borbe poginulo je
est vojniara, zaplijenjen je jedan
laki minobaca, jedna laka strojni
ca i pet puaka, dok su gubici kod
partizana
iznosili
dvojica
ranjenih.
Dijelovi PTS-a koji su se nalazili u

Ludbregu ubrzo su krenuli u protunapad pred kojim se partizanska
bojna povukla na svoj ishodini po
loaj.
Skica 3.: Borba kod sela Ludbreki Vinogradi 15. veljae 1944
739 Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 24., dokument br. 65., str. 304.-305. 0 partizanskom napadu na Ludbreke Vinograde u dokumentima
oruanih snaga NDH nisam naao nikakvih podataka.
307
Potaknuta ovim uspjehom udarna brigada Braa Radi pokuala je uoi dana proslave osnutka Crvene armije, u noi
s 22. na 23 veljae, zauzeti Ludbreg i Ludbreke Vinograde. Snage PTS-a u jaini bojne bile su razmjetene u samom Lud
bregu te na poloaju u Ludbrekim Vinogradima na crti od Tri lipe (kota 155), rubom visova lijevo od Tri lipe iznad samog
Ludbrega, zatim pored puta Duga Rijeka - Ludbreg, pa do ciglane na otrovu brijegu.740 Napad je poeo 22. veljae u 23,15
sati u sljedeem rasporedu:
-
II. bojna napala je postave kod Tri lipe (kota 155) i pored puta Duga Rijeka - Ludbreg.
I. bojna s dvjema satnijama napala je postav kod ciglane na otrovu brijegu, a s jednom satnijom spustila se na crtu
Hrastovsko - Kuane, otkuda je trebala nastupati prema samom gradu.
III. bojna osiguravala je pravac prema Varadinu kod Martijanca.

IV. bojna razmjestila je jednu satniju kod raskrija Koprivnica - Bukovec, a dvije su satnije preko Sigeteca i Selnika
zale na sjevernoj strani grada i zatim su izvrile napad na sam grad iz smjera Starog Grada i Selnika.
Zamisao je bila da I. i II. bojna najprije zauzmu postave u Ludbrekim Vinogradima, a potom da prodru u grad svim
snagama iz etiriju pravaca.
Prva je u dodir s protivnikom stupila II. bojna. Nakon to je uspjela prei brisani prostor koji je bio tuen jakom strojnikom i puanom vatrom, izbila je pred dobro utvrene postove. Rune bombe koje su partizani bacali na bunkere i rovove
nisu imale veeg uinka, jer su vojniari PTS-a natkrili rovove i bunkere i uspjeli su bez veih gubitaka odbaciti partizane
na njihov ishodini poloaj. Tijekom noi II. bojna jo je dva puta pokuala zauzeti postav kod Tri lipe, ali je svaki puta od
bijena, jer ni I. bojna nije uspjela zauzeti postavljene ciljeve, tako da je II. bojna tijekom juria osim eone vatre dobivala i
vatru u bok s otrova brijega.
Dok su se vodile borbe u Ludbrekim Vinogradima, dvije satnije iz sastava IV. bojne koje su zauzele Sigetac i Selnik
uspjele su se probiti u Ludbreg, ali su naile na jak otpor dijelova I./l. PTS bojne koji su bili utvreni po zgradama. Parti
zanske su se satnije nale izloene vatri sa svih strana te su bile prisiljene odstupiti iz mjesta. Za to vrijeme III. bojna koja se
nalazila u zasjedi kod sela Martijanec nije imala borbenih djelovanja. U izvjeu 32. divizije NOVJ navodi se da su u 4,30 sati
prestala sva borbena djelovanja i da su sve jedinice povuene iz borbe.741 Meutim, oito je da su neke od partizanskih bojni
ostale na dosegnutim poloajima, jer se u bojnoj relaciji I. zbornog podruja navodi da su neimenovane ustake snage 24.
veljae od 9 do 11 sati vodile borbu s partizanskim snagama u selu Martijanec.742 Inae su izvjea oruanih snaga o ovim
740
741
Isto.
308
borbama vrlo tura i u bojnoj relaciji Pothvatnog zapovjednitva Varadin o ovoj je borbi zabiljeeno samo da je partizanski
napad na Ludbreg odbijen nakon dvosatne borbe i da je u borbi smrtno stradao vojniar Muhamed Sulji, a da su ranjeni
vodnik DS-a Ivan Stipi i vojniar Marko avar.743 Udarna brigada Braa Radi izvijestila je da je u napadu na Ludbreg
imala estoricu poginulih i 22 ranjenih.
Dana 25. veljae sukobila se brigada Matija Gu
bec sa snagama V. stajaega djelatnog zdruga. Pre
ma izvjeu 32. divizije NOVJ I. bojna brigade Mati
ja Gubec nalazila se u selu Rasinja, dok se II. bojna
nalazila razmjetena na uzvisini iznad sela Subotica
Podravska.744 U 9 sati tri satnije V. stajaega djelat
nog zdruga iz Koprivnice iznenadile su satniju II./
Matija Gubec bojne, koja je drala poloaj u umi
Razbojite i u napadu je potpuno razbili. Ustake su
se snage potom razmjestile u selo Subotica, gdje su
ih u 13 sati napale preostale dvije satnije iz sastava
II./Matija Gubec bojne pojaane satnijom iz I. bojne.
Ustake satnije povukle su se pred ovim napadom
iz Subotice prema koti 168, gdje su pokuale orga
nizirati novu crtu obrane, ali je uslijedio novi napad
iz smjera ume Leptan i tri su se satnije V. stajaega
djelatnog zdruga povukle u Koprivnicu. U istom izSkica 4, Napad
23. veljae 1944.
udarne
brigade
Braa
Radi
na
Ludbreg
noi
22.
na
vjeu
nayodi
se
da
je
brigada
Matija
Gubec
ovoj
borbi imala jednoga poginulog, etvoricu ranjenih

i dvojicu nestalih. Zaplijenjene su dvije lake strojni
ce i sedam puaka, a za protivnika se navodi da je
imao devetoricu smrtno stradalih.
743 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2168 (ZM 53b/48), snimci 290.-294., Podhvatno zapovjednitvo-Varadin, Oba bojna relacija za
mjesec veljau 1944.
744
309
Bojna relacija I. zbornog podruja u potpunom je opreju s ovim izvjeem i u njoj stoji da su 25. veljae:745 Ustake postroj
be vodile su borbu s komunistikim skupinama izmeu s. Rasinje i Subotice. Poslie jednosatne borbe komunisti su protjerani.
Naih gubitaka nema. Protivniki gubitci: 1 poginuo i 2 zarobljena".
U isto su vrijeme njemake snage

otpoele
ienje
Zlatarskog
kotara
na ijem su se podruju nalazile II.

i
na bojna Zapadne grupe odreda.746

Nakon
to
su
dovrile
okupljanje
na podruju Zaprei - Zabok nje

make su snage 24. veljae poele
potiskivati
Zagorski
odred,
koji
je
bio razmjeten na crti Gornja Selnica - Grtovec, prema planini Ivanici. Istodobno su ustaka posada u
Zlataru i postrojba PTS-a u Novom
Marofu
Budinina
Humu
-
blokirale
Podrute.
pravac
Nakon
to
su njemake snage zauzele Gornju

Skica 5.: Borba kod sela Subotica Podravska 25. veljae 1944.
Selnicu, partizanske su snage tue

ne jakom topnikom vatrom poele
odstupati dublje u Ivanicu, gdje se radi tekih zimskih uvjeta i nadmonosti neprijatelja nisu mogle due zadrati. Stoga
su se ranjenici, II. bojna, Udarna bojna i stoer Zapadne grupe odreda u noi s 26. na 27. veljae prebacile preko grebena
Ivanice na podruje Kalnika, a III. bojna Zagorskog odreda povukla se u okolicu Krapine. Zapovjednik Zapadne grupe
odreda Rade Bulat izvijestio je da su gubici u ovim borbama bili estorica poginulih i najmanje 22 ranjenih, dok su njema
ke snage izvijestile da su imale jednoga poginulog i etvoricu ranjenih.747
746 Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 25., dokument br. 72., str. 346.-348. U ovom izvjeu zapovjednitva Zapadne grupe odreda navodi se da
je nositelj ovog pothvata njemaka 558. divizija. Ovdje je oito rije o pogreci, jer je u sastavu Wehrmachta jedina divizija koja se vodila pod tim
brojem bila 558. Grenadier-Division, a koja je ustrojena tek u lipnju 1944. te se borila na podruju Baltika.
747
310
Isto i Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 25., dokument br. 144., str. 653., o ovim borbama vidi i Rade Bulat, Deseti korpus, str. 44.
Ovaj pothvat njemakih snaga okonan je 28. veljae, a poetkom oujka prebacile su se u Krievce radi zajednikog pothva
ta sa snagama PTS-a iz Ludbrega. Pothvat je otpoeo 4. oujka kada su postrojbe PTS-a iz Ludbrega napale brigadu Matija
Gubec koja je drala poloaj Duga Rijeka - Ivanec - Rasinja, a njemake su snage izvrile prodor pravcem Krievci - Veliki
Poganac - Apatovac koji je zatvarala udarna brigada Braa Radi.748 0 ovim borbama nijedna strana ne donosi previe pojedi
nosti. U bojnoj relaciji I. zbornog podruja za mjesec oujak navodi se samo da je u razdoblju od 4. do 8. oujka postrojba PTS-a
iz Ludbrega napredovala pravcem Segovina - Ribnik - Veliki Poganac i tijekom ovog pothvata potpuno rasprila partizanske
snage na ovom podruju. U ovoj borbi PTS nije imao gubitaka, a navodi se da je zarobljeno 100 partizana, da je zaplijenjeno
jedno osobno i dva teretna vozila te vee koliina naoruanja i ostalog ratnog tvoriva. U izvjeu 32. divizije NOVJ stoji samo
da je 5. oujka:749 Poslije borbe na sektoru Kalnika, a poto je neprijatelju uspjelo prodrijeti na na osloboeni teritorij, Divizija
se prebacila preko pruge Krievci - Koprivnica na sektor Bilogore". Tijekom ovih borbi brigada Matija Gubec imala je jednoga
poginulog, dvojicu ranjenih i estoricu nestalih, a udarna brigada Braa Radi petoricu poginulih, 18 ranjenih i 13 nestalih.
Pojaana prisutnost njemakih snaga na ovom podruju oito je bila uzrokovana potrebom da se osigura siguran prolazak
prema Maarskoj postrojbama koje su sudjelovale u operaciji Margharete", njemakoj okupaciji Maarske. 0 ovim je pokre
tima stoer Zapadne grupe odreda izvijestio sljedee:750 15. III. otpoele prolaziti njemake kolone cestom Zlatar - Bistrica Novi Marof, cestom Zabok - Krapina - Lepoglava - Varadin, cestom Sv. Kri Zaretje - Novi Golubovec - Lepoglava (Sekc. Ptuj
1:100.000] i cestom Zagreb - Sv. Ivan Zelina - Varadin. Kolone su sainjavali svi rodovi vojske. Cestom Zlatar - Bistrica - Novi
Marof kolona se kretala 2 dana i proao je jedan puk, a isto tolike snage preko Krapinskog sektora. Po naoj ocjeni kroz Zagorje
prola je jedna nepotpuna divizija. Cestom Zagreb - Sv. Ivan Zelina - Varadin prolazile su uglavnom motorizovane kolone do 18.
III. Tom cestom proao je vei dio tekih tenkova i topova. Prema svim znacima te su snage krenule preko Varadina za Meimur
je. 18. III. cestom Zagreb - Sv. Ivan Zelina - Varadin prolo je 30 kamiona vaba sa 5 tenkova, a ne ustaa kako je bilo depeom
javljeno. Govori se da e i ustai u Meimurje, ali do sada pokreta u tom pravcu nema".
748 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2168 (ZM 53b/48), snimci 378.-410., Bojne relacije podreenih jedinica I. zbornom podruju za mjesec
oujak 1944. godine., i Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 25., dokument br. 42., str. 208.-210.
749
750
311
BORBE NA PODRUJU ZAGORJA

Prelazak 32. divizije NOVJ u Zagorje
Nakon povlaenja 32. divizije NOVJ u Bilogoru nastupilo je zatije na irem podruju Kalnikog gorja. Oruane snage NDH iz
svojih su uporita u Krievcima, Novom Marofu, Varadinskim Toplicama, Ludbregu i Koprivnici slale izvidnice i ophodnje
radi pretresa terena, hvatanja vojnih bjegunaca i lanova Narodnooslobodilakih odbora. Primjerice, jedan odjel ustake
I./V. bojne u snazi od 40 ljudi izvrio je 13. oujka iznenadni prepad na selo Apatovac i u potpunosti iznenadio malobroj
ne partizanske snage u selu.751 Tom prilikom zarobljene su dvije lake strojnice, pismohrana i promidbeni materijal, a
zarobljen je partizan Dragan Vuina. Snage PTS-a iz Ludbrega izvrile su 18. oujka u 24 sata pothvat na Bednju u svrhu
hvatanja partizanskih ophodnji i odbornika. Nakon to je selo okrueno izvren je pretres tijekom kojega je uhieno 18
odbornika i 80 vojnih bjegunaca.
S obzirom na nadmo oruanih snaga NDH na prostoru Kalnika i Podravine, 32. divizija NOVJ izvrila je nakon odmora
na Bilogori u noi s 12. na 13. oujka pokret prema Moslavini s ciljem da se preko Prigorja prebaci u Zagorje, gdje je na
mjeravala ponovno zadobiti na inicijativi i popuniti jedinice novim ljudstvom.752 Meutim, kako su cesta i eljeznika pruga
Krievci - Gradec - Vrbovec bile dobro uvane i nadzirane te zbog neprohodna terena uslijed rastapanja snijega, 32. divizija
NOVJ nije mogla izvriti pokret za Zagorje ovim pravcem, ve se morala vratiti natrag i potom se pokuala prebaciti u Za
gorje juno od Kalnika. Tijekom pokreta vreni su manji prepadi i diverzije u cilju stalnog uznemiravanja protivnika. Tako
je 13. oujka minirana pruga izmeu eljeznike postaje Brezovljani i Sv. Ivan abno u trenutku kada je naiao Radni vlak
br. I.753 Vlak je iskoio iz tranica nakon ega je uslijedio partizanski napad koji su posada vlaka i odjel 1. streljake satnije
1. doknadne eljeznike straarske (estra) bojne nakon jednosatne borbe uspjeli odbiti. Osim jednog domobrana, poginuli
su jo strojovoa, loa, nadzornik pruge i desetar pruge, a etvorica domobrana su ranjena. Dana 18. oujka II./Matija
Gubec bojna postavila je na prometnici Koprivnica - Krievci kod sela Donjare zasjedu u koju je upao njemaki kamion s
jednim asnikom i desetoricom vojnika. Kamion je izgorio, trojica njemakih vojnika su zarobljena, estorica su poginula,
dok su asnik i jedan vojnik uspjeli pobjei.754
mjesec oujak 1944. godine.
752
mjesec oujak 1944. godine.
754 Isto i Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 25., dokument br. 131., str. 680. Podaci u ovim dvama izvorima poneto se razlikuju pa tako u
izvjeu 32. divizije NOVJ stoji da je u kamionu bilo 12 njemakih vojnika od kojih su trojica zarobljena, osmorica ih je ubijena, a jedan je uspio
pobjei. Tom je prilikom zaplijenjeno 11 puaka, jedna kratka strojnica, jedan pitolj, 700 kg ita i 70 kg peka.
312
Partizanska 32. divizija i na ovom je pravcu imala problema s prebacivanjem u Zagorje. Naime, 32. divizija trebala je
22. oujka prijei cestu Zagreb - Varadin kod Bisaga, ali je pritom dolo do nepredviena razdvajanja njezinih brigada.755
Udarna brigada Braa Radi osiguravala je prijelaz kod Bisaga, dok je brigada Matija Gubec prelazila cestu neto iznad
predviena mjesta. U tom je trenutku iz smjera Varadina naila kolona neprijateljskih teretnih vozila na koju je udarna
brigada Braa Radi otvorila vatru, koja je meutim zahvatila i brigadu Matija Gubec. Uslijed ove vatre trojica su partizana
ranjena, a 11 ih je nestalo. Radi ovog je izgreda brigada Matija Gubec kasnila s prikupljanjem i tijekom dana nisu poduzete
potrebne mjere osiguranja.
Uoivi prikupljanje znatnijih partizanskih snaga, zapovjednitvo PTS-a donijelo je zapovijed da se unite protivnike
snage na podruju itomira.756 U ovom pothvatu pod kodnim nazivom Sisak" sudjelovala je 12./III. satnija Prometnog
zdruga Ustake vojnice (PZUV), Brzi sklop PTS-a, posadna satnija Zlatar i posadna satnija Marija Bistrica. Koncentrinim
napadom iz smjera Zlatara, Konjine i Marije Bistrice trebalo je zatvoriti obru oko partizanskih snaga na podruju itomi
ra, dok bi istoni pravac zatvarale posade u Sv. Ivanu Zelini i Breznikom Humu. Zapovjednik pothvata bio je ustaki bojnik
Nikola Orekovi.
Napad nije bio dobro usklaen, jer su se 12./III. PZUV satnija, posadna satnija Zlatar i Brzi sklop PTS-a u noi s 22. na 23.
oujka tek trebale prebaciti na svoje ishodine poloaje, pri emu su oito kasnile, tako da je jedino ustaka posadna satnija
iz Marije Bistrice pojaana mjesnim orunicima otpoela napad prema dobivenoj zapovijedi. Napad je u potpunosti izne
nadio I./Matija Gubec bojnu i stoer brigade Matija Gubec, koji su se nalazili razmjeteni na crti itomir - Globoec. U borbi
je poginuo zapovjednik brigade major Mijo Bobetko, zapovjednik brigadnog saniteta Veljko Eterovi i jo 12 partizana, a I./
Matija Gubec bojna je uz velike gubitke potisnuta u umu kod sela Peeno.
757
Zaplijenjeno je 35 puaka, dva pitolja, jedna
radijska postaja te cjelokupna pismohrana brigade. Gubici kod oruanih snaga NDH bili su jedan vojniar smrtno stradao,
a petorica vojniara i jedan orunik su ranjeni.
Oko 9 sati uslijedio je napad posadne satnije Sv. Ivan Zelina iz smjera Oreja na kosinu iznad sela Beloslavec koju je
drala III./Matija Gubec bojna i koji su partizanske snage odbile bez gubitaka na vlastitoj strani.758 S velikim zakanjenjem
u borbe su se oko 16 sati ukljuile i snage 12./III. satnije PZUV-a, ojaane sa est tanketa Brzog sklopa PTS-a te dijelova
posadne satnije Zlatar. Ova grupa napala je iz smjera Konjine na postav Belosalvec - Jertovec, koji je drala II. bojna
131., str. 681.-682., i Rade Bulat, Deseti korpus, str. 48.-49.
755
Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 25., dokument br.
756
HR HDA1450, mikrofilmski svitak D-2364 (ZM 53b/244), snimak 348., Brzi sklop PTS-a, Zapovjed za pokret podhvat Sisak".
757
156., str. 767.
758 Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 25., dokument br. 131., str. 682.-683. U bojnoj relaciji I. zbornog podruja borbe oko
se ne spominju. Partizanski izvori procijenili su snagu Borbene grupe Orekovi na 200 ljudi i est tanketa.
Beloslavca i Jertovca
313
Zagrebakog odreda i II./Matija Gubec bojna.759 Ustaka posadna satnija Zlatar uspjela je potisnuti II. bojnu Zagrebakog
odreda s njezina poloaja na Vinskom vrhu prema selu Gornji Jertovec, nakon ega je glavnina grupe otpoela napredovati
cestom prema selu itomir, ime je ugrozila desno krilo brigade Matija Gubec. Partizanska II. bojna Zagrebakog odreda
pregrupirala se u Gornjem Jertovcu i zajedno s II./Matija Gubec bojnom uspjela zaustaviti daljnje napredovanje ove borbe
ne grupe te je odbaciti na njezin ishodini poloaj. Partizanske snage u ovoj borbi nisu imale gubitaka, a prema izvjeu 32.
divizije NOVJ u borbi je poginuo neimenovani ustaki porunik, zapovjednik 12./III. PZUV satnije, oteena je jedna tanketa
te su zaplijenjena dva motocikla.
Borbe oko Krapine, Klanjca i Novog Golubovca

Nakon neuspjeha pothvata Sisak", snage 32. divizije NOVJ uspjele su se u noi s 24. na 25. oujka prebaciti u Zagorje i na
predovati u okolicu Krapine s namjerom zauzimanja utnice, sela u blizini Krapine u kojem se nalazila tvornica tekstila.760
Napad je trebao otpoeti 28. oujka u 4 sata. Za napad na samo mjesto odreena je II./Braa Radi bojna, I. i II./Braa Radi
bojna osiguravale su pravac iz smjera Krapine, dok je brigada Matija Gubec sa svojom I. i III. bojnom osiguravala pravce iz
smjera Lepoglave, Zaretja i Zlatara. Priuvu je inila II./Matija Gubec bojna, koja je prije samog napada na utnicu napala
posadu u selu Donje Strahinje, koja se sastojala od 30 pripadnika SS policijske bojne (SS-Polizei-BatailIone) i koja se veim
djelom uspjeli povui u Krapinu.761
Prilikom razmjetanja postrojbi na dodijeljene poloaje dogodio se izgred kada je I./Braa Radi bojna pri prelasku
ceste Krapina - utnica naila na bunker iz kojeg je po njoj otvorena vatra. Uslijed ove vatre bojna se potpuno rasprila i
samo je jedna satnija uspjela prijei cestu i zauzeti svoj poloaj na osiguranju pravca iz smjera Krapine, zbog ega je napad
na utnicu otpoeo u 5,30 sati sa sat i pol zakanjenja. Partizanske su snage u napadu imale potporu topa 47 mm pomou
kojeg je II./Braa Radi bojna oko 12 sati uspjela zauzeti jednu uporinu zgradu, nakon ega se posada utnice u cijelosti
759 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-1187 (ZM 51E/2), snimci 138.-143., tab zapadne grupe partizanskih odreda, Op. broj
72/44, Dostavlja operativni izvjetaj od 20. III. do 10. IV. 1944. Ovaj dokument objavljen je i u Zborniku dokumenata i podataka o
narodnooslobodilakom ratu jugoslavenskih naroda, svezak V., knjiga 26., dokument br. 72., str. 333.-343. Meutim, kako je pri transkribiranju
dolo do nekih pogreaka u ovom radu koristio sam se navedenim mikrofilmskim preslikom.
760
Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 26., dokument br. 51., str. 222.-224., i Rade Bulat, Deseti korpus, str. 52.-53.
761 SS-ove policijske bojne bile su dio redovitih policijskih snaga (Ordnungspolizei-Orpo) koje su za vrijeme Drugoga svjetskog rata na
podrujima izvan Njemake sluile kao pomone jedinice redovnim oruanim snagama. Zadaci su im bili osiguravanje pozadine i prometnica,
borba protiv partizana i si. Ordnungspolizei se nalazio pod upravom Allgemaine SS-a i SS policijske bojne nisu bile dio Waffen SS-a. U NDH je
posebnim sporazumom ustrojeno Njemako-hrvatsko redarstvo, u iji su sastav ulazili dravljani NDH njemake i hrvatske nacionalnosti.
Sveukupno je ustrojeno 15 ovakvih bojni, a njihov slubeni naziv je bio Polizei Freiwillige Bataillone (kroat.) - Hrvatske dobrovoljake policijske
bojne. Kako se u izvornim dokumentima ove postrojbe nazivaju razliitim nazivima, esto je teko razluiti o kojim se postrojbama tono radi.
314
povukla unutar same tvornice. Istodobno s ovim napadom odvijao se i napad Udarne bojne Zapadne grupe odreda (ZGO)
na urmanec, pred kojim se tamonja posada povukla na uzvisine iznad utnice, i to na poloaje na kojima je trebala
biti razmjetena I./Braa Radi bojna. Povlaenje posade iz urmanca zapravo je sprijeilo dovoenje utnice u potpuno
okruenje.
Ubrzo je posadi utnice iz Krapine upuena jedna satnija SS policijske bojne u pomo, koja se sukobila s dijelovima
I./Matija Gubec bojne kod uelj Brijega. Partizanska I./Matija Gubec bojna povukla se na kotu 410, gdje joj je iz priuve
upuena jedna satnija iz sastava II./Matija Gubec bojne i uz iju je pomo uspjela odbaciti SS policijsku satniju na ishodini
poloaj. Oko 11 sati u Krapinu su iz smjera Velike Vesi poele pristizati njemake snage, a istodobno su dva zrakoplova
napali partizanske postave na uelj Bregu i Radoboju. Stoga je zapovjednitvo 32. divizije NOVJ zapovjedilo prekid borbi i
u 18 sati njezine su se jedinice povukle dublje u Ivanicu i Macelj Goru. Gubici 32. divizije NOVJ bili su osmorica poginulih
i 14 ranjenih, a Udarna bojna ZGO-a imala je jednoga poginuloga i jednoga ranjenoga. Oruane snage NDH imale su trojicu
poginulih i devetoricu ranjenih vojniara, dok su njemake oruane snage imale estoricu poginulih i etvoricu ranjenih.762
Nakon neuspjela napada na tvornicu tekstila u utnici jedinice 32. divizije NOV] nalazile su se u stalnom pokretu na po
druju Zagorja.763 Znaajnijih borbi nije bilo sve do 5. travnja, kada su se dijelovi PTS-a iz Novog Marofa prilikom izvianja
sukobili s brigadom Matija Gubec kod sela Pece.764 Tijekom borbe koja se vodila od 12 do 13 sati selo je spaljeno, a pri tome
nijedna strana nije pretrpjela znaajnije gubitake niti je dolo do promjene odnosa na terenu.
Udarna brigada Braa Radi u to se vrijeme nalazila rasporeena na crti Dubrovan - Tuhuljske Toplice - Rakovac i
namjeravala je zauzeti Klanjec koji je branila posada sastavljena od 60 pripadnika Ustake vojnice. U tu je svrhu Udarna
bojna ZGO-a postavila 6. travnja zasjedu na cesti Kraljevec - Klanjec, kojoj se pridruila i jedna satnija iz sastava slovenske
partizanske Kozjanske bojne.765 Na prvoj crti zasjede, u selima Gredice i Nove Dvore Cesargradske razmjetena je po jedna
satnija Udarne bojne ZGO-a, dok su drugu crtu zaposjele preostala satnija Udarne bojne ZGO-a u selu Ledine i slovenska
satnija u selu Gorkovac. Prije nego je otpoeo napad udarne brigade Braa Radi na Klanjec cestom Kraljevec - Klanjec,
naila je njemaka kolona koja se sastojala od oko 200 ljudi, tri tenka766, jednoga brdskog topa 75 mm, dva topa 45 mm, dva
762
763
764 Isto, str. 227. i HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2168 (ZM 53b/48), snimci 532.-548., Bojne relacije podreenih jedinica I. zbornom
podruju za mjesec travanj 1944. godine.
765 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-1187 (ZM 51E/2), snimci 138.-143., tab zapadne grupe partizanskih odreda, Op. broj 72/44,
Dostavlja operativni izvjetaj od 20. III. do 10. IV. 1944. Slovenska se satnija prebacila na podruje Hrvatske, jer su u to vrijeme njemake snage
vodile pothvat protiv slovenskih partizana na podruju Kozja.
U izvornom dokument navodi se: ...2 tenka model Pancer, jedan tenk od 7 tona..!', to je u Zborniku transkribirano kao ...2 tenka model
'Panter'...". 0 kojoj vrsti tenka je tono rije ovdje moemo samo nagaati, meutim nedvojbeno moemo zakljuiti da nije rije o tenkovima
Panther, koji su se nalazili samo u sastavima elitnih oklopnih postrojbi. Tenk od sedam tona koji se spominje u izvjeu najvjerojatnije je PzKpfw I.
766
315
teka minobacaa i devet kamiona. Kada je kolona naila na barikadu kod Novih Dvora Cesargradskih, na nju je otvorena
vatra, na koju su Nijemci odmah uzvratili vatrom iz topova. U isto vrijeme otpoeli su i pjeaki napad prema Novim Dvorima i selu Ledine pred kojima su se Udarna bojna ZGO-a i slovenska satnija povukle prema crkvi sv. Filipa, a njemake su
snage bez gubitaka ule u Klanjec. U susret ovim njemakim snagama iz smjera Velikog Trgovia kretali su se dijelovi PTSa i nakon to su se spojile, ove su snage otpoele zajedniki napad na poloaj I. i IIl./Braa Radi bojne.767 Podaci o ishodu
ove borbe su kontradiktorni; u dnevnom izvjeu Operativnog odjela MINORS-a tako se navodi da su partizani raspreni
bez vlastitih gubitaka, dok se u izvjeu 32. divizije NOVJ navodi da su odbijena etiri neprijateljska napada te da su pritom
protivniki gubici iznosili 40 mrtvih i ranjenih, a gubici na vlastitoj strani iznosili su dvojica poginulih i etvorica ranjenih.
Kako god bilo, udarna brigada Braa Radi sljedeeg se dana povukla na podruje oko Gornjeg Jesenja.
Kako bi olakali pokrete na podruju Zagorja, partizanske su snage odluile zauzeti Novi Golubovec i Veterniku Goru,
jer se iz ovih mjesta u potpunosti nadzirao prolaz izmeu planine Ivanice i Strahinice.768 Ovaj postav branila je I./l.
PTS bojna, ija se glavnina nalazila u Novom Golubovcu, dok se na Veternikoj Gori nalazila posada od 40 ljudi. Za napad
na Novi Golubovec odreena je jedna bojna iz Zagorskog odreda, a za na Veterniku Goru jedna bojna iz sastava udarne
brigade Braa Radi. Preostale dvije bojne Zagorskog odreda zatvarale su pravac iz smjera Lepoglave, dok su preostale
postrojbe 32. divizije NOVJ osiguravale pravce iz smjera Krapine i Zlatara.
Prije samog zauzimanja Novog Golubovca bilo je potrebno zauzeti Veterniku Goru koja je dominirala itavim ovim
podrujem. Meutim, bojna udarne brigade Brae Radi kasnila je s napadom i bojna Zagorskog odreda prva je krenula u
napad koji je otpoeo 13. travnja u 23,55 sati. Posada Novog Golubovca pred ovim je napadom odstupila prema Veternikoj
Gori na koju je napad otpoeo pola sata kasnije. Posada na Vetrnikoj Gori, koja je od tekog naoruanja imala samo jednu
teku i dvije lake strojnice, uspjela je odbiti partizanski napad i zadrati postav sve dok joj se nije pridruila glavnina I./l.
PTS bojne iz Novog Golubovca. Nakon to je odbijen napad bojne iz sastava udarne brigade Braa Radi, otvorena je vatra
po bojni Zagorskog odreda u Novom Golubovcu, koja je bila prisiljena povui se na okolne bregove. U pomo I./l. PTS boj
ni krenula je u 3 sata iz Lepoglave II./l. PTS bojna, koja je prema Novom Golubovcu nastupala u tri kolone. Dvije kolone
zaustavljene su kod sela Oure, dok je trea uspjela zaobii partizanski postav na brdu Veliko Kalce, potisnuti desno krilo
Zagorskog odreda preko ceste Novi Golubovec - Lepoglava i probiti se u sam Novi Golubovec. U isto je vrijeme brigada Ma
tija Gubec uspjela zaustaviti pomo koja je bila upuena iz smjera Zlatara. Meutim, u jutarnjim se satima i Oklopni sklop
PTS-a uspio probiti u Novi Golubovec iz pravca Mihovljana i spojio se s II./l. PTS bojnom iz Lepoglave. Ove su snage potom
zauzele kote 474 i 487, ime je u potpunosti osiguran promet na cesti Radoboj - Novi Golubovec - Lepoglava. Jedan dio boj
ne Zagorskog odreda koja je napadala na Novi Golubovec naao se tako odsjeen od svoje glavnine i otpoeo je povlaenje
prema Starom Golubovcu, a u 17 sati zapovjeeno je povlaenje svih jedinica Zagorskog odreda prema brdu Jesenjsko gdje
767
Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 26., dokument br. 51., str. 227.-228., i dokument br. 159. str. 821.
768
Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 26., dokument br. 71., str. 330.-332., i dokument br. 77., str. 388.-389.
se odred trebao pregrupirati. U ovim borbama Zagorski odred imao je trojicu poginulih i 36 ranjenih, a 32. divizija NOVJ
dvojicu poginulih i 18 ranjenih. Oruane snage NDH ukupno su imale estoricu poginulih i 11 ranjenih.769
Nakon borbe za Novi Golubovec 32. divizija NOVJ povukla se 16. travnja na poloaj Lobor - Juranina.770 Brigada Ma
tija Gubec trebala je zauzeti poloaje oko Belca, meutim, kako su izvidnice javile da Belec dri samo jedna satnija Ustake
vojnice, zapovjednik 32. divizije NOVJ Izidor trok zapovjedio je zauzimanje mjesta iz pokreta. Izvjee 32. divizije ne do
nosi pojedinosti o ovom napadu, ve samo navodi da napad nije uspio zbog brze reakcije protivnika, koji je odmah poslao
pojaanja iz smjera Zlatara, Novog Marofa i Zagreba, te da su gubici u borbi za Belec iznosili osmoricu mrtvih i 18 ranjenih.
Vie pojedinosti o ovom napadu donosi izvjee Brzog sklopa PTS-a, u kojem njegov zapovjednik ustaki bojnik Nikola
Orekovi iznosi miljenje da je do napada na Belec dolo jer se nije dovoljno energino progonio protivnik nakon borbe
kod Novog Golubovca.771 U izvjeu stoji: Smatram, da isti podhvat nije vriedio nita (odnosi se na Novi Golubovac, op.a.),
a doim se je potroilo mnogo materijala uzalud. Najbolje svjedoi, da su partizani ostali na svom mjestu netaknuti, poto je
po zapovjedi odredjeno, da jedna sat iz Zlatara zaposjedne selo Belec i da tamo prenoi i da ostane kao trajna posada. Ista
posada drugog dana oko 5,00 sati u jutro bila je napadnuta od partizana i obkoljena, te se je 3 sata ogoreno borila, dok joj
nije stigla sa zapadne strane u pomo posada, a sa jugo-istone Brzi sklop PTS., koji se je odmah probio u selo Belec, te naglom
intervencijom pritisnuo partizane na uzmak. Neprijatelj u povlaenju i tokom borbe po navodima ranjenih partizana koji su
uhvaeni, da su imali gubitke oko 60 mrtvih. Na naoj strani je uhvaeno 5 puaka. Posada Belec uhvatila je 15 okvira za strojopuku zbrojevku sa 160 komada naboja, zatim jedan naniza naboja. Sigurno pjeatvo, kojem je zapovjedjeno, da predje na
uzvisine, odakle su se partizani povukli, gdje su mogli pronai razni materijal. Partizani pod pritiskom nae vatre morali su se
povui, a istovremeno su zapalili selo Repno u kojem je izgorilo oko 10 kua, a veinom su od Ustake obitelji. Brzi sklop nema
nikakvih gubitaka, dok posada Zlatar ima dva mrtva i tri ranjena. Isti su odmah prevezeni u Stub. Toplice u Njemako pomoite gdje im je pruena prva pomo. Po zavretku iztog podhvata povukao sam Brzi sklop PTS. na odredjeno mjesto u Koninu".
mjesec travanj 1944. godine.
770
Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 26., dokument br. 77., str. 389., i Rade Bulat, Deseti korpus, str. 54.
771
HR HDA 250, Ustaka vojnica, serija Poglavnikovi tjelesni zdrugovi, Izvjetaj o podhvatu Brzog sklopa 15. i 16. 4.1944.
317
Borbe za Ivanec
Izostanak uspjeha 32. divizije NOVJ potaknuo je prebacivanje operativnog dijela stoera X. zagrebakog zbora s njegovim
zapovjednikom general-majorom Vladom Matetiem na podruje Zagorja. U pratnji stoera nalazila se IV./Braa Radi
bojna i I. moslavaka brigada iz sastava 33. divizije NOVJ, jer je 32. diviziji i Zapadnoj grupi odreda nakon proteklih borbi
bio potreban odmor, a i popuna novim ljudstvom bila je slaba i brojno stanje njezinih jedinica svakim se danom sve vie
smanjivalo.772 Po dolasku na podruje Zagorja operativni dio stoera X. zagrebakog zbora i I. moslavaka brigada razmje
stili su se 18. travnja na podruju Trgovie - Hraina.
Kako bi ojaale svoj poloaj u Zagorju, partizanske snage trebale su zauzeti jedno vee uporite i namjera zapovjednika
X. zagrebakog zbora bila je da svim raspoloivim snagama napadne i zauzme Ivanec.773 Da se na junim obroncima planine
Ivanice prikupljaju vee partizanske snage, zamijetile su postrojbe PTS-a koje su osiguravale pravac Zagreb - Varadin
i 21. travnja izvele iznenadni prepad na snage 32. divizije NOVJ i I. moslavake brigade razmjetene na crti Kamena Gora
- Podrute - Zajezda - Budinina.774 Napad je izvela jedna kombinirana bojna sastavljena od dijelova I. i II./l. PTS bojne,
pojaane dijelovima Oklopnog sklopa PTS-a i voda gorskih topova DS-a. Napad je otpoeo u 9 sati topnikom pripremom,
a teite napada nalazilo se na pravcu od Kamene Gore prema Budinini i Zajezdi. Ove poloaje drala je brigada Matija
Gubec, koju je kombinirana bojna PTS-a nakon teke borbe uspjela potisnuti i zauzeti Budininu te zatim napredovati
prema Zajezdi koju je drala I. moslavaka brigada.775 Istodobno s ovim napadom iz smjera Preputovca prema Svetom
Kriu slabijim je snagama napadnuto i desno krilo I. moslavake brigade.776 Snage I. moslavake brigade povukle su se na
povoljnije poloaje na uzvisine iznad Sv. Kria i Pauravca i ovdje prihvatile borbu. Napredovanje kombinirane bojne PTSa oklopna vozila nisu mogla pratiti zbog postavljenih prepreka i ispresijecanosti terena i u 15,10 sati snage PTS-a poele su
odstupati; jednim djelom prema Budinini i Konjini, a oklopne snage i povoz povlaili su se prema Breznikom Humu i
Novom Marofu. Pritom su oklop i povoz naili na poloaje udarne brigade Braa Radi, koja je ove snage dovela u potpuno
okruenje u dolini izmeu Podruta i Kamene Gorice. Borbe za proboj iz obrua trajale su sve do 11 sati 22. travnja pri emu
su povoz i Oklopni sklop PTS-a pretrpjeli velike gubitke. Poginulo je 30 vojniara i jedan domobran, sedmorica vojnia
ra i dvojica domobrana su ranjena, a izgubljen je jedan laki tenk L6/40, dva gorska topa 75 mm, dva protuoklopna topa
772 Rade Bulat, Deseti korpus, str. 54.

773 Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 26., dokument br. 78., str. 390.-391.
318
37 mm, etiri teretna i dva osobna vozila i 12 konja.777 Partizanski izvori navode da je zarobljeno i pet motocikala s priko
licom, jedna radijska postaja, jedna teka strojnica i jedna strojnica MG 32.778 Partizanski su imali trojicu poginulih i etvo
ricu ranjenih kod I. moslavake brigade te dvojicu poginulih i devetoricu ranjenih kod 32. divizije NOV],
Ove borbe odgodile su napad na Ivanec za 23. travnja, a partizanske su snage u napadu na mjesto koristile i naoruanje
zarobljeno kod Podruta.779 Ivanec je branila 14. satnija Prometnih zdrugova Ustake vojnice (PZUV) u snazi od 164 ljudi, a
nalazila se pod zapovjednitvom ustakog porunika Jure Rukavine. Razmjetaj satnije bio je sljedei: na Svetom Duhu (kota
471] nalazila se posada od 16 vojniara s jednom lakom strojnicom, na koti 260 jedna desetina, na groblju jedan vod pojaan
jednom tekom i jednom lakom strojnicom, dok se lijevo i desno od groblja nalazio po jedan bunker svaki zaposjednut s po
jednom desetinom. U bunkeru kod crkve razmjetena je jedna desetina, tri bunkera nalazila su se na kosi koja se protee od
Viteinca prema Ivancu i jedan bunker kod eljeznike postaje Stanjevec. Stoer PZUV satnije nalazio se u Dvorcu Ivanec.
Za napad na Ivanec odreena je I. moslavaka brigada.780 Udarna brigada Braa Radi s tri je bojne osiguravala pravac
iz smjera Varadina, a s jednom bojnom pravac Podrute - Bela. Brigada Matija Gubec osiguravala je pravac iz smjera Lepoglave, Udarna bojna ZGO-a osiguravala je pravac iz smjera Lobora, a Zagorski partizanski odred rasporeen je na poloaj
Jerovec - kota 253, kako bi zatvorio prilaz iz pravca sela Drukovec i cestom Lepoglava - arovnica - Kuljevica. Priuvu je
tvorila I. bojna I. moslavake brigade.
Napad je otpoeo u 4 sata, nakon to su se tijekom noi IV./I. moslavaka bojna i dvije satnije II./I. moslavake bojne
uspjele neprimjetno pribliiti vanjskim postavima oko mjesta. Nakon polusatne borbe 1. satnija IV./I. moslavake bojne
zauzela je postav na Sv. Duhu, a 2. satnija II./I. moslavake bojne na koti 260. U isto vrijeme odvijao se napad na postav kod
groblja, gdje je 3. satnija IV./I. moslavake bojne zauzela jedan bunker kraj groblja i kapelicu. Drugi bunker napadala je 1.
satnija IV./I. moslavake bojne i posada bunkera runim je bombama uspjela odbiti prvi napad, ali je za vrijeme drugoga
prisiljena na povlaenje prema sreditu Ivanca. Bunker kod eljeznike postaje Stanjevec zauzela je udarna brigada Braa
Radi uz pomo nedavno zarobljenog lakog tenka L6/40.781 Nakon toga razvile su se borbe u samom mjestu, a nakon to
se partizanskim snagama u mjestu pridruio i tenk, zapovjednik 14. satnije PZUV-a zapovjedio je proboj prema Varadinu.
778
ZbornikNOR-a,
svezak V., knjiga
779
ZbornikNOR-a,
svezak V., knjiga26., br. 97., str. 479., i dokument br. 104., str. 519.-520.
26., dokument br. 100., str. 489.-490.
780
ZbornikNOR-a,
svezak V., knjiga
26., br. 78., str. 390.-393.
781
ZbornikNOR-a,
svezak V., knjiga
26., dokument br. 108., str. 541.-542.
Posada Lepoglave krenula je u 15 sati prema Ivancu, ali su jedinice brigade Matija Gubec uz pomo zarobljena tenka zau
stavile njezino napredovanje i odbacile je na ishodini poloaj. Gubici 14. satnije PZUV-a u borbi za Ivanec bili su izuzetno
teki i iznosili su 34 poginulih i 40 nestalih vojniara.782 Partizanski gubici iznosili su sedam poginulih i 12 ranjenih.
Oruane snage NDH ve su sljedeeg dana, 24. travnja, u Varadinu ustrojile borbenu grupu koja je trebala povratiti
Ivanec. U sastav grupe ule su I. bojna iz sastava V. stajaega djelatnog zdruga, dijelovi 1. pjeake pukovnije PTS-a, Oklopni
sklop PTS-a, dijelovi VII. hrvatske dobrovoljake policijske bojne iz Varadina i vod haubica DS-a.783 Borbena grupa istoga
je dana u 14,30 sati napala postav renjevo - Bikovec - Ivanec, koji je branila udarna brigada Brae Radi.784 Napad je odbi
jen, a pritom je borbena grupa Varadin izgubila jedan tenk koji je naiao na minu i u potpunosti izgorio. Borbe su se nasta
vile i sutradan i o njima obje strana donose samo ture podatke, ali su izvjea obostrano podudarna u tome da promjena na
bojinici toga dana nije bilo. Tijekom noi s 25. na 26. travnja brigada Matija Gubec smijenila je udarnu brigadu Braa Radi,
koja se povukla na june obronke Ivanice i zauzela poloaj Pece - Cerje - Petruevec - Gotalovec. Brigada Matija Gubec
nije uspjela odrati preuzeti poloaj, koji je Borbena grupa Varadin probila u ranim jutarnjim satima 26. travnja i u 9,30 sati
ponovno zauzela Ivanec. Prilikom zauzimanja Ivanca osloboeno je i 40 zarobljenih vojniara 14. satnije PZUV-a.785 Ukupni
gubici Borbene grupe Varadin u ovim borbama iznosili su 15 poginulih i 20 ranjenih, dok se partizanski gubici navode
samo za udarnu brigadu Brae Radi, koja je imala dvojicu poginulih i 16 ranjenih. U izvjeu Pothvatnog zapovjednitva
Varadin navodi se da je osim toga zarobljeno 11 partizana te da su zaplijenjeni jedna laka strojnica i 15 puaka.
Dok su se vodile borbe za Ivanec, I. moslavaka brigada i Udarna bojna ZGO-a prebaene su na junu stranu Ivanice
radi zauzimanja uporita u selu Belec.786 Sam napad na Belec izvrila je jedna satnija Udarne bojne ZGO-a, pri emu je
imala minobacaku i topniku podrku, dok je I. moslavaka brigada osiguravala pristupne pravce prema selu.787 Napad je
otpoeo 26. travnja u 6,45 sati i posada Belca, koja je brojala oko 120 ljudi, ve se u prvom naletu povukla prema Zlataru.
Meutim, u povlaenju je naila na zasjedu II. i IV./I. moslavake bojne, pri emu je pretrpjela dodatne gubitke. U samom
selu posada Belca imala je devetoricu poginulih i 12 zarobljenih, a pri povlaenju smrtno su stradala 24 vojniara, dok ih je
12 zarobljeno. Partizanske snage u ovoj borbi nisu imale gubitaka.
782 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2364 (ZM 53b/244), snimak 435., Dnevno izvjee PTS-a, la, 24. 4.1944.1 dnevno izvjee Operativnog
odjela MINORS-a iznosi ovaj podatak, dok u izvjeu I. zbornog podruja navode gubitke od estorice poginulih i 12 nestalih. Izvjee X.
zagrebakog zbora donosi podatak o deset poginulih i 26 zarobljenih vojniara, vidi Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 27., dokument br. 9., str. 56.
784
785
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2364 (ZM 53b/244], snimak 437., Dnevno izvjee PTS-a, Ia, 27.4.1944.
786
787 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-1187 (ZM 51E/2], snimak 162., tab zapadne grupe partizanskih odreda, Op. broj 96/44., tabu X.
korpusa Zagrebakog" NOV i POJ, 6. V. 1944.
320
Laki tenkL6/40 kojeg su pripadnici

Udarne brigade Braa Radi" zarobili
21. travnja 1944. u borbi izmeu
Podruta i Kamene Gorice i kojega
su nazvali 'Grga. Tenk je ponovno
vraen u sastav Oruanih snaga
NDH 28. travnja 1944. kada su ga u
borbi povratili pripadnici V. stajaeg
djelatnog zdruga.
321
Borbe kod Novog Marofa

Istoga dana kada je zauzet Ivanec, stoer X. zagrebakog zbora donio je zapovijed o napadu na Novi Marof, jer je procijenio
da je veina postrojbi Ustake vojnice s ovog podruja prebaena u okolicu Ivanca.788 Prema procjeni stoera X. zagreba
kog zbora u Novom Marofu se nalazila samo jedna posadna satnija Ustake vojnice. Za sam napad na Novi Marof odreeni
su III. i IV./Braa Radi bojna, dok su preostale postrojbe 32. divizije NOVJ i I. moslavaka brigada trebale osiguravati
prilaze Novom Marofu. Na pravcu iz Varadina nalazila se brigada Matija Gubec koja je zaposjela crtu Gaice - Margean
- Zavrje te preostale dvije bojne udarne brigade Braa Radi na crti Luan - Kresovica, dok je I. moslavaka brigada osi
guravala pravac iz smjera Zagreba na crti Hum - Radei - Visoko - Sudovec. Prilikom zauzimanja poloaja na osiguranju
prema Varadinu zauzeti su bunkeri koji su nadzirali prelaze preko rijeke Bednje kod Preseena i Kruljevca i tom je prili
kom zarobljeno 23 domobrana.789
Partizanska III. i IV./Braa Radi bojna s dva pridodana topa od 75 mm i 47 mm otpoele su nastup prema Novom Ma
rofu u rano jutro 28. travnja.790 Meutim, partizanske izvidnice nisu zamijetile da su se 27. travnja u Novom Marofu priku
pile dvije bojne V. stajaega djelatnog zdruga, Oklopni sklop PTS-a i
podruje Podrute - Zajezda - Budinina od partizanskih
snaga.791
Tako
vod
gorskih topova DS-a,ija je namjerabila oistiti
je 28. travnja u 6 sati dolo do nenadanog
susreta
suprotstavljenih strana u okolici sela Madarevo te se razvila borba iz pokreta u kojoj su obje strane nastojale ovladati
uzvisinama iznad sela.792 Ustake su snage ve otprije drale uzvisinu Kr otkuda su jakom strojnikom vatrom pokrivali
napredovanje svog pjeatva te su uskoro ovladali svim dominantnim tokama oko Madareva. Na III. i IV./Braa Radi
bojnu otvorena je snana topnika i minobacaka vatra, nakon ega je uslijedio proboj ustakih snaga na partizanskom
lijevom krilu, ime je partizanskim snagama zaprijetilo okruivanje i gubitak topova iz pratnje. Stoga im je u pomo upu
en nedavno zarobljeni laki tenk L6/40, koji je uspio zaustaviti daljnje napredovanje ustakih snaga i omoguio izvlaenje
dviju partizanskih bojni i pridodanoga tekog naoruanja prema Podrutama uz relativno male gubitke. Sam tenk uspio je
otetiti jedan gorski top 75 mm, ali mu je u borbi spala gusjenica i posada ga je morala napustiti nakon to ga je neuspjeno
pokuala unititi. Pripadnici V. stajaega djelatnog zdruga uspjeli su ugasiti podmetnutu vatru i odvui ga s bojita uz po
mo volovskih zaprega. Istodobno je iz pravca Lepoglave nastupila I./l. PTS bojna, koja je uspjela potisnuti Udarnu bojno
ZGO-a s njezina poloaja kod sela Podrute, ime je zala u lea III. i IV./Braa Radi bojni i zatvorila im ovaj pravac povla
788 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-1186 (ZM 51E/1), snimci 24.-25., tab X. korpusa Zagrebakog" NOV i POJ, Op. broj 254., 26. IV. 1944.
u 16,00 sati
789
Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 27., dokument br. 5. str. 24.
790
792 Zbornik NOR-a, Tom V, knjiga 27., dokument br. 9., str. 52.-53. O borbi kod Novog Marofa vidi i izvjee u dokumentu br. 70. str. 279.-280.,
kao i Rade Bulat, Deseti korpus, str. 60-62.
enja, te su stoga povlaenje morale preusmjeriti prema poloajima koje je drala I. moslavaka brigada, a manjim djelom
su se izvukli prema sjevernim obroncima Ivanice.
Sudei prema gubicima meu asnicima u ovim borbama, najtee je stradala IIl./Braa Radi bojna, u kojoj su smrtno
stradali zapovjednik Ivan Kocijan i satnijski komesar Jurmanovi, dok su ranjeni stoerni asnik Antun Duh i zamjenik za
povjednika III./Braa Radi bojne. Osim ovih gubitaka partizanske su snage imale jo osmoricu poginulih i trojicu ranjenih,
a u borbi je tee ranjen i divizijski komesar Ivan Robi, koji se nalazio s pridodanim topovima. Osim toga, partizanske su
snage izgubile jedan tenk, tri teka minobacaa, etiri teke strojnice, 100 puaka, jednu radijsku postaju i dvoja kola sa
streljivom. Gubici Ustake vojnice iznosili su 15 poginulih i 24 ranjena.793
Nakon borbe od 28. travnja partizanska I. moslavaka brigada povukla se na prostor Trgovie - Hraina, glavnina
udarne brigade Braa Radi nalazila se na podruju Podrute - Pece, a brigada Matija Gubec na crti Gotalovec - Zajezda.794
Inicijativa je postupno prelazila na stranu oruanih snaga NDH i 1. svibnja izvren je pothvat na podruju Podrute - Kraljevec - Hraina - Trgovie - Hum - Podrute.795 U pothvatu su sudjelovale dvije bojne V. stajaega djelatnog zdruga, dijelovi
1. pukovnije PTS-a, Oklopni sklop PTS-a i vod gorskih topova DS-a.796 Borbena grupa Ustake vojnice nastupala je u trima
kolonama i prvi dodir s protivnikom ostvaren je kod kote 386, juno od Kamene Gorice i puta Novi Marof - Budinina.797
Tu se u zasjedi nalazila I./Braa Radi bojna koja je nakon kratke borbe potisnuta i sredinja kolona borbene grupe bez za
stoja nastavlja prodor i zatim potiskuje jednu satniju III./I. moslavake bojne s kote 365 kod ume Cerje, prema koti 428. U
isto vrijeme lijevo krilo borbene grupe u snazi jedne bojne i tri tenka nastupala je iz smjera Pake prema Breznikom Humu,
otkud je izbacila 3. satniju III./I. moslavake bojne i odbacila je prema Hraini, a jedna skupina od 19 partizana i komesara
odstupila je u pravcu Kalnika.798 Nakon ove borbe I. moslavaka brigada i I./Braa Radi bojna pregrupirale su se i zauzele
poloaje na kosini iznad sela Kraljevec i kote 428 i tu zaustavile daljnje nadiranje protivnika. Za to je vrijeme desno krilo
borbene grupe razbilo poloaj II./Braa Radi bojne kod sela Podrute te je prisililo na povlaenje u smjeru Pokojca, a po
tom se kod Peca sukobila s IV./Braa Radi bojnom.799 Nakon krae borbe IV./Braa Radi bojna potisnuta je iz sela Pece
te je lijevo krilo borbene grupe nastavilo napredovanje prema selu Krapinica. Desna kolona borbene grupe tu se sukobila s
793
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2364 (ZM 53b/244), snimak 438., Dnevno izvjee PTS-a, Ia, 29. 4. 1944.
794
Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 27., dokument br. 6., str. 29., i knjiga 26., dokument br. 149., str. 786.
795
mjesec svibanj 1944. godine.
798 U sastavu lijeve kolone oito su se nalazili pripadnici V. stajaega djelatnog zdruga, jer je u izvjeu I. moslavake brigade zabiljeeno:
Neprijatelj, vjerojatno Boban-ustae (jer su uzvikivali 'napred Bobanovi'j, jaine jedne bojne oko 600, zapovjednik nepoznat, dobro naoruani
automatskim orujem".
799
Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 27., dokument br. 6., str. 29., i dokument br. 70., str. 281.-282.
323
I./Matija Gubec bojnom, ali nije ulazila u Krapinicu, ve je nakon odbijena partizanskog protunapada nastavila napredovati
u pravcu kote 428 i Breznikog Huma. Nakon to su se sve tri kolone spojile kod kote 428, borbena grupa odstupila je u
smjeru Novog Marofa. Partizanske snage imale su osmoricu poginulih, sedmoricu ranjenih i sedmoricu nestalih, a oruane
snage NDH dvojicu poginulih i etvoricu ranjenih. Borbena grupa UV-a u borbi je zarobila jedan teki minobaca, jednu
teku strojnicu i vie lakih strojnica i puaka.
Zauzimanje uporita Donje Oreje i borbe oko Ivanca poetkom svibnja 1944.
Jedinice I. moslavake brigade prebacile su se nakon ove borbe u okolicu Donjeg Oreja, gdje su stavljene pod zapovjedni
tvo Zapadne grupe odreda radi predstojeeg napada na ovo selo.800 Za napad na samo uporite odreena je II. bojna Zagre
bakog odreda, dok je I. moslavaka brigada osiguravala pravce iz smjera Marija Bistrice, Sv. Ivana Zeline i Komina.801 Posa
du Donjeg Oreja inio je jedan vod Prometnih zdrugova UV-a, koji se utvrdio u zgradi kole oko koje su iskopani rovovi.802
Napad je otpoeo 3. svibnja u 4,30 sati i ustaka posada pruala je ogoren otpor. Na zgradu kole otvorena je vatra
iz dvaju protuoklopnih topova 47 mm, a zauzimanje uporita uslijedilo je tek nakon to je dio zgrade miniran i dignut u
zrak. Pokuaj posadne satnije Sv. Ivan Zelina da pritekne u pomo opkoljenom vodu u Donjem Oreju zaustavile su snage
I. moslavake brigade. Borba je zavrena oko 8 sati, pri emu je cijela posada uporita ili smrtno stradala ili zarobljena: po
ginulo je 18 vojniara dok ih je 12 zarobljeno. Druga bojna Zagrebakog odreda imala je dvojicu smrtno stradalih i jednoga
ranjenog partizana. Partizanske snage zaplijenile su jednu teku strojnicu, jednu laku strojnicu i 40 puaka.
Sljedeeg dana otpoelo je prebacivanje 32. divizije NOVJ i I. moslavake brigade na sjeverne padine Ivanice s kraj
njom namjerom da se zauzme Vinica kraj Varadina.803 Kako su toga istog dana u Ivanec prispjele dvije satnije I./l. PTS
bojne, odustalo se od napad na Vincu i u stoeru divizije zapovjedili su brigadi Matija Gubec da zauzme Ivanec.804 Pristupne
pravce osiguravala je udarna brigada Braa Radi. 0 napadu nijedna od strana ne donosi previe pojedinosti i u izvjeu 32.
divizije NOVJ samo se navodi da: Brigada 'Matija Gubec zbog neorganizovanog napada i nepovezanosti jedinica nije uspjela
da izvri likvidaciju, te je povuena na poloaj Margean - Radovan - Zavrje. Nai gubitci u toj borbi bili su jedan mrtav i 2
800
ZbornikNOR-a,
svezak V., knjiga27., dokument br. 18., str. 107.-108.
801
ZbornikNOR-a,
802
ZbornikNOR-a,
svezak V., knjiga27., dokument br. 7., str. 30.
803
ZbornikNOR-a,
svezak V., knjiga27., dokumentbr. 70., str. 282.-283.
804 Isto, te HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2168 (ZM 53b/48), snimci 612.-629., Bojne relacije podreenih jedinica I. zbornom podruju
za mjesec svibanj 1944. godine.
ranjena. Gubitci neprijatelja raunaju se na oko 10 izbaenih iz stroja. Udarna brigada Brae Radia ostala je na poloajima
Vuglovec - Prigorec - Ivaneka eljeznica". U bojnoj relaciji I. zbornog podruja za 4. svibanj navodi se da su dvije satnije
I./l. PTS bojne u Ivancu ...zatekle skupinu komunista nepoznate jaine, sa kojom su odpoele borbu. Komunisti su 5. svibnja
uniteni. Gubitci: nema. Gubitci protivnika 17 poginulih i 30 zarobljenih".
Snage 32. divizije NOVJ izvrile su 5. svibnja pregrupiranje radi ponovnog napada na Ivanec. Nositelj napada bila je
udarna brigada Braa Radi, brigada Matija Gubec osiguravala je pravac iz smjera Varadina, a na ovo podruje prebaena
je i I. moslavaka brigada koja je osiguravala pravac iz Lepoglave.805 Napad je otpoeo 6. svibnja u 2,30 sati, a borba se pro
duila kroz cijeli dan. Brzi sklop PTS-a pojaan dvjema pjeakim satnijama u vie se navrata tijekom dana pokuao probiti
do opkoljenih satnija I./l. PTS bojne iz smjera Lepoglave, a iz Varadina je to isto pokuavala jedna borbena okupljena oko
Brzog sklopa PTS-a.806 Zbog pomanjkanja streljiva dvije satnije PTS-a u 17,30 sati otpoele su proboj du pruge i desno
od nje u pravcu Lepoglave. Ove snage uspjele su se tijekom noi spojiti s Brzim sklopom PTS-a, koji je uspio napredovati
nakon to je uklonio zapreke na putu koje je postavila I. moslavaka brigada. Gubici PTS-a tijekom ove borbe i proboja bili
su dvojica poginulih i 15 ranjenih, a partizanski gubici navode se samo za udarnu brigadu Braa Radi, koja je imala dvojicu
mrtvih i trojicu ranjenih.
Sljedeeg su dana u 9 sati dvije bojne 1. pjeake pukovnije PTS-a, Oklopni sklop PTS-a i vod gorskih topova DSS-a
otpoeli napad na Ivanec.807 Nakon topnike pripreme od Ribi Brega, snage PTS-a su iz Jerovca poele napredovati pre
ma Ivancu u trima kolonama: jedna prema eljeznikoj postaji Ivanec, druga cestom prema Ivancu i trea prema rudniku
ugljena.808 eljeznika postaja i rudnik ugljena ubrzo su zauzeti, a protunapad udarne brigade Braa Radi potpomognut
ojaanom satnijom I. moslavake brigade nije uspio.809 0 razlozima neuspjeha ovog protunapada u izvjeu I. moslavake
brigade navodi se: Minobacakom vatrom lupali smo njihove poloaje oko elj. stanice i oko rudnika. U21 h, a po instrukcija
ma primljenim od taba brigade 'Brae Radia' da koordiniramo rad, tj. da bono lupimo neprijatelja, uputili smo jednu i pol
etu ka rudniku, neprijatelja smo od istog protjerali, koji se je povukao uz prugu ka elj. stanici, ali kako je ova eta i pol bila
usamljena i, kako smo oekivali da e brigada 'Braa Radia napasti pravcem elj. stanice Ivanec, ova je nada izostala, to se
ova eta i pol povukla prema starim poloajima". U izvjeu udarne brigade Braa Radi samo se navodi da protunapad nije
uspio, jer se neprijatelj ogoreno branio", dok je u izvjeu I. zbornog podruja o ovim borbama jedino zabiljeeno: Odpor
odmetnika je slomljen istog dana oko 19,00 sati".
805
806
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2364 (ZM 53b/244], snimak 443., Dnevnoizvjee PTS-a, Ia, 7.5.1944.
807 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2168 (ZM 53b/48), snimci

808
809
612.-629., Bojne
relacije podreenih jedinica I. zbornom podruju za
Jedinice udarne brigade Braa Radi povukle su se iz Ivanca 8. svibnja u 2,30 sati i zauzele poloaje iznad samoga grada,
dok su u mjestu ostale samo slabe zalaznice. U isto vrijeme ustake su snage napale na lijevo krilo I. moslavake brigade iz
smjera Lepoglave koje su koristei se klancima i usjecima poele zalaziti u njezino zalee. Nakon to su se snage PTS-a pro
bile kod mjesnog groblja, gdje se nalazio spoj izmeu I. moslavake brigade i udarne brigade Braa Radi, partizanske su
snage otpoele odstupati na nove poloaje. Udarna brigada Braa Radi povukla se na poloaj Margean - Seljanec - Bela,
ali je pri povlaenju Ill./Braa Radi bojna naila na zasjedu kod Salinovca, uslijed koje se bojna djelomino rasprila. Pro
gon bojne protunapadom je zaustavila I./Matija Gubec bojna. Brigada Matija Gubec odstupila je na poloaj Gaice - Oseka
-
Radovan, a I. moslavaka brigada povukla se pod borbom u dubinu Ivanice. Snage PTS-a zauzele su grad 8. svibnja u
16 sati. Gubici PTS-a iznosili su 12 lake ranjenih, a zarobljen je jedan partizan, jedna teka strojnica, dvije lake strojnice i
20 puaka.810 Gubici kod udarne brigade Braa Radi bili su estorica poginulih, devetorica ranjenih i sedmorica nestalih, a
kod 1. moslavake brigade estorica poginulih, jedan ranjen i estorica nestalih.
810
326
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2364 (ZM 53b/244), snimak 445., Dnevno izvjee PTS-a, Ia, 9.5.1944.
Ove su fotografije nastale najvjerojatnije tijekom proljea 1944. godine za vrijeme pothvata PTS-a protiv snaga NOVJ na podruju
Zagorja. Zapovjednik PTS-a Ante Mokov u pratnji domobranskog asnika obilazi postrojbe PTS-a na terenu.
Trokolice u pratnji naoruane su talijanskim tekim strojnicama FIAT-Revelli M-1935.
U pratnji zapovjednika PTS-a nalazila se i jedna tanketa L3
Trokolica s tekom strojnicom FIAT-Revelli M-1935.

329
Grupa vojniara podnosi prijavak Mokovu.
Domobranski asnik i zapovjednik PTS-a Ante Mokov nadgledaju pothvat.
Dvojica vojniara PTS-a uzimaju obrok u hodu.
Utvrivanje postava za teku strojnicu FIAT-Revelli M-1935.
Izvianje terena.
332
Tekli na motorkotau.
333
Tenkisti Oklopnog sklopa PTS-a u svome uporitu nakon izvrenog

pothvata.
Borbe za Kovin, Mae i Mihovljan

Nakon neuspjeha kod Ivanca 32. divizija NOVJ i I. moslavaka brigada ponovno se prebacuju na podruje juno od planine
Ivanice. Udarna brigada Braa Radi razmjestila se 10. svibnja na podruju Hraina - Trgovie, a brigada Matija Gubec
zauzela je poloaj Gornji Kraljevec - Sv. Jelena.811
Prema zapovijedi iz 32. divizije NOVJ brigada Matija Gubec izviala je 11. svibnja uporite u Kominu. Nakon to je
ustanovljeno da mjesto brani posada od 38 pripadnika Ustake vojnice koji su od teeg naoruanja raspolagali s jednom
tekom strojnicom i dvije lake strojnice, brigada Matija Gubec jo se istoga dana u 18 sati razmjestila za napad na Komin.
Posada mjesta smjestila su se na prostoru oko crkve, a postav s tekom strojnicom nalazio se na zvoniku. Nositelj napada
bila je I./Matija Gubec bojna, dok su ostale postrojbe brigade osiguravale prilaze samom mjestu.
Napad je otpoeo 12. svibnja u 1 sat pri emu je I./Matija Gubec bojna imala potporu protuoklopnog topa 47 mm. Pomo
u ovog topa uniten je postav s tekom strojnicom na zvoniku, ali zidove oko crkve koji su bili debeli oko metar nije bio u
stanju probiti. Ni pokuaj miniranja dvorinog zida nije uspio te je napad obustavljen u 4,15 sati. Sudei prema izvjeima
zaraenih strana, gubici u ovoj borbi bili su obostrano zanemarivi. Prema izvjeu 32. divizije NOVJ brigada Matija Gubec
imala je u ovom napadu etvoricu lake ranjenih, dok dnevno izvjee PTS-a navodi da je posada Komina imala tri lake
ranjena vojniara.812
Dok su se vrile pripreme za ovaj napad, u zapovjednitvu X. zagrebakog zbora donijeli su zapovijed za zauzimanja
uporita u Mau i Mihovljanu.813 Za napad na Mae odreena je I. moslavaka brigada, a za napad na Mihovljan I. zagorska
brigada.814 Osiguravanje pristupnog pravca iz smjera Zlatara povjereno je udarnoj brigadi Braa Radi.
Napad na Mae, koje je branila slabo naoruana posada seoske milicije, poeo je 13. svibnja u 4,30 sati i okonan je u
9 sati potpunim unitenjem uporita. Jedan pripadnik seoske milicije je zarobljen, a ubijeno ih je 59.815 Partizanski gubici
iznosili su jedan poginuli i dvojica ranjenih, a zarobljene su 34 puke i dva pitolja. Dijelovi Brzog sklopa PTS-a iz Zaretja
i ustake milicije iz Zlatara, koji su upueni u pomo okruenoj posadi, ponovno su zauzeli Mae u 12 sati.816 Proboj su po
kuale zaustaviti jedinice udarne brigade Braa Radi, ali su potisnute u smjeru Sutinske. Gubici ustake milicije iz Zlatara
u proboju bili su trojica poginulih, a udarne brigade Braa Radi dvojica poginulih i petorica ranjenih.817
811
812
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2364 (ZM 53b/244), snimak 445., Dnevno izvjee PTS-a, la, 9. 5. 1944.
813
814
I. zagorska brigada ustrojena je 8. svibnja od Udarne bojne ZGO-a i dviju bojni iz sastava zagorskog odreda. Rade Bulat, Deseti korpus, str. 65.
815
816
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2364 (ZM 53b/244), snimak 449., Dnevno izvjee PTS-a, la, 13.5.1944.
817
335
Istodobno s napadom na Mae otpoeo je i napad na Mihovljan. Posadu Mihovljana inilo je 50 pripadnika posadne
satnije Zlatar, koja se utvrdila u mjesnoj crkvi.818 Oko crkve se nalazio debeli zid na kojemu su bile probijene pukarnice, a
postav s tekom strojnicom nalazio se na zvoniku crkve. Vanjsko osiguranje nalazilo se na oko 500 metara od crkve.
Nositelj napada bila je Udarna bojna I. zagorske brigade koja je potisnula vanjsko osiguranje unutar crkvenog dvorita,
ali dalje nije mogla napredovati uslijed jake protivnike vatre. Tijekom dana Udarna je bojna dva puta juriala na zidine
crkve i oba puta bila odbijena. Dolaskom veeri partizanske su snage uspjele pribliiti ulaz u crkvu i minirati ga te su se u
20 sati probile u dvorite i u samu zgradu crkve. Posada se povukla u zvonik otkuda je nastavila pruati otpor gdje su se
uspjeli odrati i nakon to je po njima otvorena vatra iz protuoklopnog topa 47 mm. Kako su partizani sav eksploziv utro
ili na miniranje ulaza u crkvu, pokuali su naftom i slamom zapaliti zvonik, ali je posada ovaj pokuaj sprijeila bacanjem
runih bombi.
Nakon to je pribavljen novi eksploziv partizanske su snage u 6,30 sati uspjele minirati zvonik ime je savladan otpor
posade. Samo pola sata kasnije u Mihovljan se iz smjera Krapine probila mjeovita motorizirana kolona sastavljena od pri
padnika njemakih SS policijskih bojni i Ustake vojnice. Udarna i II. bojna Zagorske brigade povukle su se na Veterniku
goru, a III. bojna Zagorske brigade povukla se zajedno s I. moslavakom brigadom.
U crkvi Mihovljan smrtno je stradalo 43 pripadnika posadne satnije Zlatar, a zarobljeno ih je sedam. Zarobljeno je oko
30 ispravnih puaka, dok je ostalo naoruanje oteeno u eksploziji. Partizanski gubici bili su jedan poginuli i 14 ranjenih.
Pothvat Sarajevo"
Izvidnice 32. divizije NOVJ zamijetile su da oruane snage NDH pojaavaju posade u uporitima Zlatar i Novi Marof te da u
mjesta Gornja Batina i Bela, koje dotada nisu drale zaposjednutima, dovode nove snage.819 U stoeru X. zagrebakog zbora
ocijenili su da je svrha ovog prikupljanja potiskivanje partizanskih snaga s junih obronaka planine Ivanice, a kako je
nakon dugotrajnih i tekih borbi na podruju Zagorja borbena sposobnost 32. divizije NOVJ i I. moslavake brigade bila
i suvie niska da bi se tomu mogle uinkovito suprotstaviti, donesena je zapovijed o povlaenju ovih snaga na podruje
istono od ceste Zagreb - Varadin.
336
Namjera oruanih snaga NDH doista je bila potiskivanje partizanskih snaga s planine Ivanice na prostor Kraljevec
-
Hraina - Trgovie, gdje su ih namjeravali dovesti u okruenje i unititi.820 Ovaj pothvat dobio je naziv Sarajevo" i
otpoeo je 15. svibnja 1944. godine. Iz vrlo turih dnevnih izvjea PTS-a i bojne relacije I. zbornog podruja nemogue je
ustanoviti toan borbeni sastav ovog pothvata, ali je nesumnjivo da su glavninu snaga inile postrojbe PTS-a.
U trenutku kada je otpoeo pothvat Sarajevo", partizanske su se snage dijelom ve razmjestile na nove poloaje, a dije
lom su se jo nalazile u pokretu. Tako su se I. i III./Braa Radi bojna nalazile na podruju sela Vinino i Visoko, a II. i IV./
Braa Radi bojna drale su poloaj kota 318 - Brezniki Hum.821 Glavnina brigade Matija Gubec s dvjema bojnama nalazila
se na brdu Velie, dok je jednu bojnu isturila prema selu Moenec radi osiguranja pravca iz Novog Marofa. Jedinice I.
moslavake brigade upravo su pristizale na podruje Hraina - Trgovie, kada su kod kote 377 dole u sukob s protiv
nikim snagama.822 Nakon kratke borbe I./I. moslavaka bojna potisnuta je s kote 377 jednim dijelom prema selu Radei,
a drugim prema Hraini.
U isto su vrijeme pothvatne snage koje su nadirale iz smjera Novog Marofa potisnule IV./Braa Radi bojnu s poloaja
na koti 318 i odbacile je u smjeru sela Visoko, dok su II./Braa Radi bojnu potisnuli u pravcu Trgovia i Hraine na po
loaj I. moslavake brigade. Pothvatne snage iz Novog Marofa zatim su se spojile sa snagama koje su nastupale iz pravca
Komina, dovevi tako u okruenje I. moslavaku brigadu i II./Braa Radi bojnu.
Uslijedio je koncentrini napad na partizanske snage u okruenju, tijekom kojeg su pothvatne snage imale i podrku
zrakoplovstva. U 12 sati oruane snage NDH zauzele su kotu 428, ime su sve dominantne toke u okruenom podruju
stavljene pod njihov nadzor. Pod udarima topnitva i zrakoplovstva partizanske su snage odstupale prema Breznici, jer
je tamonji teren pruao najvie mogunosti za prikrivanje pokreta.823 III./Matija Gubec bojna pokuala je probiti obru
izvana i oko 18 sati zauzela je kotu 318, ali se odmah nala pod protunapadom i dalje od ove toke nije mogla napredovati.
Tijekom veeri I. moslavaka brigada i II./Braa Radi bojna uspjele su se uz velike gubitke probiti iz okruenja i pridruiti
svojoj glavnini u selima Kraevac i Visoko.
820 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2364 (ZM 53b/244], snimak 451., Dnevno izvjee PTS-a, Ia, 15. 5.1944., i HR HDA 1450,
mikrofilmski svitak D-2168 (ZM 53b/48), snimci 612.-629., Bojne relacije podreenih jedinica I. zbornom podruju za mjesec svibanj 1944.
godine.
821 Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 27., dokument br. 133., str. 549.
823 Isto. U izvjeu PTS-a stoji napomena: Naroito priznanje zasluuje bojno zrakoplovstvo, koje je vlastitim snagama djelotvorno pomagalo".
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2364 (ZM 53b/244), snimak 452., Dnevno izvjee PTS-a, Ia, 16. 5.1944.
337
Karta 5.: Pothvat Sarajevo", stanje 15. svibnja 1944.

338
Sljedeeg dana pothvatne su snage poele potiskivati 32. diviziju NOVJ i I. moslavaku brigadu prema Kalniku. Povlae
nje je bilo neorganizirano i izmeu partizanskih postrojbi dolazilo je do estih nesporazuma, to se moe iitati iz izvjea
32. divizije NOVJ:824 Prije povlaenja jedinica udarne brigade 'Braa Radia', jedinice I moslavake brigade dobile su u za
datak da se prebace od Visokog na poloaje kod Sudovca prema Novom Marofu. Meutim, iste jedinice su se povukle odmah
sve prema Gor. Rijeci i na poloajima iznad Sudovca nije se nalazio nitko do dolaska jedinica brigade 'Brae Radia', osim 11
bataljona brigade 'Matija Gubec, te su kote 280, 534, 547 bile bez kontrole i neprijatelj ih je mogao vrlo lako zauzeti a da mi
uopte ne znamo. Jedinice udarne brigade 'Brae Radia, kada su polazile na zauzimanje novih poloaja, dobile su odmah sa
istih poloaja vatru i to dosta jaku i iznenadnu, tako da su se nae jedinice pod neprijateljskim juriem, sem tapskih jedinica i
dijelova I bataljona, koji su se uspjeli probiti prema Kalniku, morale povui preko ceste Visoko - Gor. Rijeka u pravcu Podvinja.
Iznenadno dobivenom vatrom sa poloaja koje su jedinice trebale zauzeti, jedinice su bile demoralisane i nisu htjele prihvatiti
poloaje, kako bi se moglo vriti uredno povlaenje, tako da je neprijatelj nastavio sa gonjenjem naih jedinica. Poslije dueg
vremena jedinice je uspjelo srediti i izvren je kontranapad i neprijatelj je odbijen".
povlaenju na dan 16. svibnja I. moslavaka brigada izvijestila je sljedee:825 Oko 7 sati jedinice ove brigade prebacuju
se iz Visokog preko Gor. Rijeke za Vojnovac - Dekleanec i Hianovec. Pod pritiskom neprijatelja i bombardiranjem avijacije
jedinice ove brigade povukle su se sa tih poloaja i zaposjedaju poloaje oko sela Kalnik (sekcija akovec 1:100.000). I na tim
poloajima dolazi do borbe sa neprijateljem, a jedinice zamorene i demoralizovane povlae se preko Kamenice i Osijeka za
Apatovac. Prilikom tog povlaenja izgubljena je protivtenkovska puka".
Sutradan su se postrojbe 32. divizije NOVJ i I. moslavake brigade prikupile na prostoru oko Apatovca, Velikog Poganca i
Ribnjaka, gdje se jo od prije nalazio i Kalniki odred. U 9 sati uslijedio je napad na ovaj prostor iz dvaju smjerova: iz smjera
Osijeka Marinovakog i Marinovaca napredovale su dvije bojne 1. pjeake pukovnije PTS-a, kojima je pridodana i 4. satnija
ZUPB-a, Oklopni sklop PTS-a i vod gorskih topova DS-a pod zapovjednitvom ustakog dopukovnika Viiima Gredelja, a
iz pravca Koprivnice u pothvat su se ukljuile dvije bojne iz sastava V. stajaega djelatnog zdruga.826 Nakon kratke borbe
jedinice I. moslavake brigade poele su naputati poloaje i u malim se grupama prebacivati na podruje Bilogore.827 Apa
tovac, Veliki Poganac i Ribnjak zauzele su pothvatne snage Ustake vojnice, dok su se jedinice 32. divizije NOVJ odrale na
irem prostoru oko Ivanca Ludbrekog.828 II. i III./Braa Radi bojna pokuale su 17. svibnja ponovno zauzeti Apatovac, ali
zbog neodlunosti boraca napad nije uspio. Pothvat Sarajevo" okonan je 18. svibnja, a jedinice 32. divizije NOVJ prebacile
su se na podruje Bilogore 20. svibnja 1944. godine.
824
825
mjesec svibanj 1944. godine, i mikrofilmski svitak D-2364 (ZM 53b/244), snimak 454., Dnevno izvjee PTS-a, Ia, 18.5.1944. i HR HDA 250,
Ustaka vojnica, serija Poglavnikovi tjelesni zdrugovi, Ia. - br. 1009/taj., pohvalno priznaje od 21. 5.1944.
827
828
339
Ukupni gubici Ustake vojnice tijekom ovog pothvata bili su estorica poginulih i 18 ranjenih.829 Udarna brigada Braa
Radi imala je osmoricu mrtvih, 16 ranjenih i 125 nestalih, a izgubila je jedan top 75 mm, jedan teki minobaca, jedan laki
minobaca, dvije protuoklopne puke, tri teke strojnice, dvije lake strojnice i 91 puku.830 Gubici kod I. moslavake brigade
bili su 25 poginulih, 124 ranjena i 149 nestalih. Izgubljen je jedan protuoklopni top 37 mm, jedna protuzrakoplovna stroj
nica 12 mm, jedna protuoklopna puka, jedna teka strojnica, sedam lakih strojnica, 156 puaka i 23 kratke strojnice.831
Borbe na podruju Zagorja znatno su oslabile 32. diviziju NOV] i I. moslavaku brigadu. Poetkom lipnja borbeno stanje
udarne brigade Braa Radi spalo je na 320 ljudi te su njezina IV. bojna i topniki odjel 75 mm rasformirani.832 Za brigadu
je ocijenjeno da je ...kao cjelina znatno oslabila kako brojano tako i po svojoj udarnoj moi. Borbama kroz ofanzivu izgubila
je mnogo ljudstva i oruja. Neuspjesi u posljednje vrijeme takoer su utjecali na samu borbenost. Brigada je sposobna za izvr
enje manjih i srednjih zadataka".
Borbeno stanje brigade Matija Gubec u isto vrijeme iznosilo je 272 ljudi, a borbeno stanje cjelokupne 32. divizije NOVJ
673 ljudi, dok je opskrbno stanje divizije bilo 994 ljudi.833 Koliko je 32. divizija NOVJ izgubila na borbenoj sposobnosti, naj
bolje se moe iitati iz usporedbe s brojnim stanjem s poetka oujka iste godine.834 U to je vrijeme borbeno stanje udarne
brigade Braa Radi iznosilo 981 pripadnik, a bila je ocijenjena kao sposobna za izvravanje svih zadataka, dok je borbeno
stanje brigade Matija Gubec iznosilo 735 ljudi.
Borbeno stanje I. moslavake brigade poetkom oujka iznosilo je 576 borbeno sposobnih ljudi, dok je poetkom listo
pada spalo na 461 ovjeka.
Poetkom lipnja dolo je do smjene u zapovjednitvu 32. divizije NOVJ. Dotadanjeg zapovjednika potpukovnika Izidora
troka zamijenio je potpukovnik Rade Bulat. Sam dokument o imenovanju novog zapovjednika nisam pronaao, ali se od
lipnja u potpisu divizijskih izvjea i zapovijedi nalazi potpis Rade Bulata. Ova smjena vjerojatno se nadovezuje na zamjer
ke koje je jo 22. travnja zapovjednik Glavnog taba NOV i POH Ivan Gonjak uputio svom zamjeniku Petru Drapinu:835
Sa stanjem u X. korpusu G.. nije zadovoljan. Nakon postignutih znaajnih vojnikih i politikih uspjeha tab korpusa nije
znao iskoristiti povoljnu situaciju i ii dalje. Svojom pasivnou dopustili su neprijatelju da priberu i da preuzmu inicijativu u
svoje ruke. Ve kada se komesar vraao iz Slavonije na Moslavinu uoio je da se situacija naglo pogorava. Naime, korpus je
830
831
832
833
Isto i Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 28., dokument br. 4., str. 18.-19.
834
835
nepravilno procijenio situaciju i povukao 33. diviziju u Koprivnicu i tamo je divizija leala 15 dana u iekivanju ofenzive. Za
to vrijeme neprijatelj je poeo da vri ispade iz garnizona i da ugroava pozadinu. S druge strane razvili su jaku propagandu
Maekovci, ustae i okupator. Korpus je bio nekoliko puta upozoren o opasnostima koje mogu nastati iz takvog stanja. (Kada
tamo stigne, potrai sve nae telegrame pa ih proitaj.). Pored svega toga njima nikako nije polo za rukom da preu u
ofanzivu. Sa njihovog teritorija u zadnje vrijeme otilo je u neprijateljsku vojsku 4 - 5000 ljudi, a 32 divizija broji svega 1.100
boraca. Drugovima u korpusu treba ukazati na njihove nedostatke i pomoi im da ih otklone. Nastoj da im u jednoj zgodnoj
formi ukae. No ipak tamo treba nastupiti kao zamjenik komandanta, tj. staviti im do znanja da se tvoja nareenja moraju
izvriti. Mi emo ih takoe upoznati sa tvojim dolaskom i zadacima. U korpusnoj oblasti isto nije dobro stanje pa im nastoj
pomoi i po tim pitanjima".
Zapovjednik 32. divizije NOVJ Rade Bulat i divizijski komesar janko Bobetko tijekom prisege brigade Matija Gubec.
341
Prije nego to je Bobetko imenovan komesarom 32. divizije NOV], ovu je dunost privremeno obavljao Franjo Tuman.
342
BORBE U PODRAVINI TIJEKOM LIPNJA I SRPNJA 1944.

Nakon odlaska 32, divizije NOVJ i I. moslavake brigade na Bilogoru, intenzitet borbenih djelovanja na podruju Kalnika
znatno je smanjen. Dijelovi PTS-a razmjeteni u Ludbregu i V. stajai djelatni zdrug u Koprivnici nastojali su svakodnevnim
ophodnjama i nasilnim izvianjima uznemiravati protivnika i drati ga izvan ravnotee. U izvjeu Zapadne grupe odreda
o djelovanja snaga Ustake vojnice na podruju Kalnika navode sljedee:836 Taktika koju neprijatelj upotrjebljava pri svojim
napadima s vodi se na prikrivene pokrete u kojem cilju koristi no i umu, iznenadjenja u kojem cilju napade vri nou, ili u
ranu zoru. Dalje osobine njegove taktike jesu, koncentrino nastupanje iz vie pravaca i u vie kolona izmedju kojih ne postoji
neka naroito vrsta veza, osim to je naredjenje predvidilo, da u odredjeno vrijeme imaju biti na odredjenim mjestima. Sama
akcija sprovodi se od strane neprijatelja energino, svim snagama i brzo. Neprijatelj umije iskoristiti svoju nadmonost u vatri
nemilice troei municiju. Neprijatelj se nikad dugo ne zadrava na jednom mjestu u ovim svojim naletima. Nae jedinice pri
ovakvim neprijateljskim napadima, pokazuju veliku pasivnost tj. preputaju inicijativu potpuno napadau u ruke".
Tako je, primjerice, 28. svibnja XXXVII./V. stajaa djelatna bojna iz Koprivnice, snage oko 450 ljudi, izvrila prepad na I.
bojnu udarne brigade Braa Radi u Malom Pogancu.837 Jedinice 32. divizije NOVJ, koje su nakon povlaenja s Kalnika sudje
lovale u tekim borbama u okolici Bjelovara, pokuale su se vratiti i razmjestiti na podruju Veliki Poganac - Mali Poganac,
ali su uslijed napada XXV1I./V. bojne bile prisiljene povui se natrag na Bilogoru. Udarna brigada Braa Radi imala je etiri
poginula, jednoga ranjenog i tri nestala partizana, a od naoruanja izgubila je jednu teku strojnicu, dvije lake strojnice i
jednu puku. Meu poginulima nalazio i satnijski komesar Zvonko Pavlakovi. Uobiajeno tura izvjea PTS-a o ovoj borbi
samo kratko navode: 29. i 30. o. mj. vren je manji podhvat kod Apatovca gdje je ubijeno 10 partizana bez vlastitih gubitaka.
Oslobodjeno je 17 pripadnika Orsa i mnogo gradjana koji su bili na prisilnom radu".B3a
Nakon povratka 32. divizije NOVJ na Bilogoru na podruju sjeverne Hrvatske ostali su djelovati samo odredi iz sasta
va Zapadne grupe odreda X. zagrebakog zbora. Zavladalo je relativno zatije i obje strane poduzimale su samo manje
zahvate, poput pothvata Wildsau (Divlja svinja] koji su 6. i 7. lipnja zdrueno izvele 15. hrvatska dobrovoljaka policijska
bojna (Polizei-FreiwiIIige-BtI. 15 [kroat.]) i dijelovi PTS-a.839 Pothvat je bio usmjeren protiv I. zagorske brigade na podruju
izmeu urmanca i Krapinskih Toplica. Njemaka i hrvatska izvjea ne donose nikakvih pojedinosti o tijeku pothvata i u
dnevnom izvjeu PTS-a od 7. lipnja samo se navodi: Pothvat 'Wildsau' je zavren. Nastavljeno je s progonom neprijatelja,
836 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-1186 (ZM 51E/1), snimci 448.-454., tab Zapadne Grupe Partizanskih Odreda Hrvatske, op. broj
139/44 21. lipnja 1944., Dostavlja operativni izvjetaj.
837
838
839 Za pothvat Wildsau vidi sljedee dokumente: HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2364 (ZM 53b/244), snimci 474. i 476., Dnevno izvjee
PTS-a, Ia, 6. 6.1944. i 7. 6.1944.; Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 28., dokument br. 122., str. 645.-646., i web stranica Axis History http://www.
axishistory.com/axis-nations/croatia/137-germany-military-other/foreign-volunteers/1968-foreign-volunteers
343
koji je izmaknuo u junom i iztonom pravcu. Dosadanji neprijateljski gubitci: 38 nabrojanih mrtvih i 4 zarobljena, od toga 1
polit, komesar, zarobljene su 24 puke, a oslobodjen je puk. Rubi i 20 domoradnika"8W
Izvjee I. zagorske brigade upueno zapovjednitvu Zapadne grupe odreda ne potvruje ove gubitke, a o tijeku pothva
ta navodi se sljedee:841 Neprijatelj je u 6 sati ujutro napao na poloaje I Udarnog bataljona. Cestom od Tuhelja krenula je
neprijateljska motorizacija i to 9 tenkova te 6 kamiona koji su u Tuhlju iskrcali pjeadiju. I bataljon prihvatio je borbu na
kotama iznad Tuhlja, ali se uslijed daleko jaeg neprijatelja morao povui prema Deseniu. III. bataljon zauzeo je poloaje
iznad sela Vel. Horvatska te kod kole gdje je bio postavljen protivtenkovski mitraljez. Neprijatelj je obasuo nae poloaje sa
jakom mitraljeskom vatrom iz tenkova, a u isto vrijeme tukao je na poloaj iz topa traei naa mitraljeska gnijezda. Poloaji
su drani do 8 sati ujutro, kada su se sve nae snage morale povui u pravcu Desinia. Budui se ve u samom Desiniu nalazili
Nijemci, koji su u vie kolona doli iz Slovenije, to smo morali promijeniti pravac povlaenja i vjeto manevrirati, da nas nepri
jatelj ne bi otkrio, te smo tako ostali naveer do 21,00 sat u umi iznad sela Sopot. Sa tog poloaja izvrili smo pokret u Gornju
Plemeninu. Putem u Gornju Plemeninu patrola koja je krenula u Pregradu sa ob. oficirom Brigade drugom Kataleni Valentom ubila je dva ustaa... Neprijateljski gubitci bili su: Onesposobljena dva tenka, potueno 14 neprijateljskih vojnika a oko
20 ranjeno, zarobljene 2 mauzer puke. Vlastitih gubitaka nije bilo ni u ljudstvu ni u materijalu, tek se 11 boraca izgubilo, koji
se pomalo vraaju u sastav svojih jedinica".8*2
Borbe na pravcu Koprivnica - Bjelovar

Zatije je potrajalo do 19. lipnja kada je I./l. PTS bojna napala stoer Kalnikog odreda u Apatovcu i zauzela ga 20. lipnja
bez gubitaka na vlastitoj strani.843 Tom prilikom zarobljeno je 27 puka, pismohrana zapovjednitva Kalnikog podruja,
ambulanta s mnogo lijekova, sustav veze i drugo vojniko tvorivo. Uspjehu ovog pothvata zacijelo je pridonijelo i to to je
Kalniki odred morao predati svoje dvije bojne 32. diviziji NOVJ za popunu udarne brigade Braa Radi.
840 Osloboen je oruniki pukovnik u miru Mato Rubi. HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2169 (ZM 53b/49), snimci 79.-96., Obe bojne
relacije podreenih jedinica I. zbornom podruju za mjesec lipanj 1944. godine.
841
842 U izvjeima s obje strane obino se znatno uveava broj stradalih protivnika, ali nije uobiajeno da broj raste kako se izvjee prosljeuje
viem zapovjednitvu. Usporedi ovo izvjee s izvjeem koje je zapovjednitvo ZGO-a uputilo X. zagrebakom zboru, u kojem stoji da je u
napadu sudjelovalo pet bojni Ustake vojnice i dvije njemake bojne, te da su ove snage imale oko 100 izbaenih iz stroja i da su oteena dva
tenka i zapaljen jedan kamion. HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-1186 (ZM 51E/1), snimci 448.-454., tab Zapadne Grupe Partizanskih
Odreda Hrvatske, op. broj 139/44., 21. lipnja 1944., Dostavlja operativni izvjetaj.
843 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2364 (ZM 53b/244), snimak 501., Dnevno izvjee PTS-a, Ia, 20. 6. 1944. Navodni partizanski gubici
u ovoj borbi iznosili su 56 poginulih, ali kako ne postoje partizanska izvjea o ovoj borbi koja bi potvrdila ovaj navod, podatak ne moemo
smatrati vjerodostojnim.
344
Istoga dana dijelovi V. stajaega djelatnog zdruga zauzeli su urevac, i to neposredno prije nego je u mjesto ula 28.
udarna divizija NOVJ.844 U urevcu se, naime, trebala razmjestiti njezina XXI. udarna brigada, koja meutim nije bila oba
vijetena o zauzimanju ovog mjesta, te se 21. lipnja kod sela Budrovac sukobila s V. stajaim djelatnim zdrugom.845 Pojedi
nosti o ovom pothvatu nedostaju i iz V. stajaega djelatnog zdruga izvijestili su samo da su 20. lipnja zarobili jednu teku
strojnicu, est lakih strojnica, 30 puaka, alat pukarske radionice i drugo tvorivo.
Bila je to najava tekih borbi koje e uslijediti u Podravini sljedeih tjedana. Naime, nakon tekih borbi koje je X. zagre
baki zbor vodio prvom polovinom lipnja u okolici Bjelovara, njegovo vodstvo odluilo je izvesti nekoliko veih napada na
podruju Podravine, Bilogore i Kalnika.846 Dana 21. lipnja 32. divizija NOVJ razmjestila se na podruju Hudovljani - Maslarec - Donja Velika i ve je 22. lipnja II./Braa Radi bojna dola u sukob s dijelovima V. stajaega djelatnog zdruga koji su
bili u izvianju podruja iznad Hudovljana.
Sljedeeg dana, 23. lipnja, otpoeo je pothvat protiv snaga X. zagrebakog zbora koje su se prikupljale na prostoru iz
meu Koprivnice i Bjelovara. Iz smjera Koprivnice nastupale su I./l. PTS bojna i VII./V. stajaa djelatna bojna, a iz smjera
Bjelovara dijelovi njemake 1. kozake konjanike divizije (1. Kosaken-Kavallerie-Division).mi U 8,30 sati dolo je do sukoba
izmeu VII./V. stajae djelatne bojne i udarne brigade Braa Radi, koja je drala poloaj Donja Velika - Gornja Velika Gornja Sredica - kota 230 - kota 220. U izvjeu 32. divizije NOVJ od 24. lipnja stoji:848 Uslijedjakog pritiska neprijatelja i
iznenadnog napada, koji brigada nije oekivala od pravca Mostova i Poljanana s obzirom na jedinice XXVIII. divizije, Brigada
se morala povui i povukla se je sa Sredica. Neprijatelj je nastupao dalje i kod Sredica dolo je do tekih i krvavih borbi i poslije
nekoliko juria neprijatelj je uspio zauzeti selo, dok su se nai povukli na poloaje oko sela".
Kod Gornjih Sredica udarnu brigadu Braa Radi napala je VII./V. stajaa djelatna bojna, koja se nakon ove borbe pro
bila prema Bjelovaru, a primjedba o 28. udarnoj diviziji NOVJ odnosi na njezin razmjetaj, jer je ova postrojba trebala po
krivati desno krilo udarne brigade Braa Radi i zatvarati pravac od sela Mosti i Poljanani. Meutim, 28. udarna divizija
NOVJ u tom se trenutku jo nije bila razmjestila na svoje poloaje, najvjerojatnije zbog sukoba koje vodila proteklih dana
s dijelovima V. stajaega djelatnog zdruga kod urevca. Divizija se jo uvijek nalazila u pokretu i njezina XXI. udarna
brigada sukobila se u hodu s nastupajuim ustakim snagama kod sela Gornje Zdjelice, gdje se ujedno nalazio i stoer X.
zagrebakog zbora, a u isto se vrijeme njezina XVII. udarna brigada sukobila s dijelovima 1. kozake konjanike divizije
844
845 Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 29., dokument br. 39., str. 206. 28. udarna divizija NOVJ ula je u sastav X. zagrebakog zbora tijekom borbi
u okolici Bjelovara, a 25. lipnja na podruje Bilogore stigla je i I. zagorska brigada.
846
847
848
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-1186 (ZM 51E/1), snimak 245., tab XXXII. Divizije NOVJ, 24. lipnja 1944. u 7,40.
345
kod sela Rakitnica.849 Iako se u izvjeu 28. udarne divizije NOVJ navodi da je protivnik u ovim borbama odbaen preko
sela Mosti natrag u Koprivnicu, ova tvrdnja stoji u oitoj suprotnosti s izvjeima 32. divizije NOVJ, u kojima stoji da je
nakon zauzimanja Gornjih Sredica VII./V. stajaa djelatna bojna u 10 sati nastavila napredovati prema Bjelovaru.850 Oito
se 28. udarna divizija NOVJ sukobila s pobonicom koja je titila napredovanje glavnine, o emu je u izvjeu 32. divizije
NOVJ od 25. lipnja zabiljeeno sljedee: Borba je bila vrlo otra, krvava na bliskom odstojanju, partizani su se izmijeali s
ustaama i tom prilikom vreno je nekoliko juria i protujuria, dosta neorganizovanih, u kojima su se naroito istakli pojedini
borci. Neprijatelj je konano uspio da odbaci nae snage iz Gor. Sredica, koje su tada zauzele poloaje oko samog sela". Gubici
udarne brigade Braa Radi u ovim borbama bili su 11 poginulih i 22 ranjena, dok se gubici VII./V. stajae djelatne bojne
ne navode.
Istim putem nastupala je i I./l. PTS bojna, koja se kretala na zaleu VII./V. stajae djelatne bojne.851 Ova se bojna 24.
lipnja sukobila s 28. udarnom divizijom NOVJ kod Pavlin Klotra, a zbog slabe veze izmeu partizanskih postrojbi, 32. di
vizija NOVJ sa zakanjenjem je obavijetena o ovoj borbi te njezin pokret nije bio dobro koordiniran, tako da ova divizija
nije imala udjela u ovoj borbi.852 Istoga dana u 23 sata I./l. PTS bojna ula je u Bjelovar, a tijekom ove borbe imala je etiri
smrtno stradala i sedam ranjenih vojniara.
849
850 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-1186 (ZM 51E/1), snimci 248.-249., tab XXXII. Divizije NOVJ, Oper, broj 127/44., Dne 25. lipnja
1944. U kasnijem izvjeu 32. divizije NOVJ od 29. lipnja, daljnje napredovanje VII./V. bojne opisano je kao panino povlaenje u pravcu Pavlin
Klotara - Bjelovara", ali s obzirom da je ova bojna napredovala pravcem Koprivnica - Bjelovar s ciljem da se spoji s dijelovima 1. kozake
konjanike divizije, jasno je da je ovakva ocjena neodriva. Vidi Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 28., dokument br. 100., str. 520. Osim toga u
izvjeu od 25. lipnja jo se navodi: Brigada je i ako potiskivana od neprijatelja odstupala organizovano, bataljoni spremni za borbu i nisu bili
razbijeni to je jedinstven sluaj za nae jedinice koju su se do sada kod povlaenja pred neprijateljem redovno rascjepkale".
851
852
346
Karta 6.: Prodor prema Bjelovaru V1./V. stajae djelatne bojne na dan 23. svibnja 1944.
347
Pothvat Brod"
U zapovjednitvu X. zagrebakog zbora namjeravali su sljedeih dana izvriti napad na Koprivnicu za to su od Glavnog ta
ba NOV i POH zatraili podrku zrakoplovstva, jer su procijenili da bez zrane potpore ne mogu zauzeti ovo jako uporite.853
Kako Glavni tab nije mogao zajamiti zranu potporu, zapovjednitvo X. zagrebakog zbora preusmjerilo je svoje snage na
zauzimanje Ludbrega. U sklopu priprema za napad minirani su mostovi izmeu Ludbrega i Koprivnice, a na istom pravcu
porueno je i 3.500 metara pruge. Sukobi izmeu ophodnji na ovom podruju postaju sve uestaliji te je tako kod Subotice
Podravske 28. lipnja dolo do jaeg sukoba posade iz Koprivnice i brigade Matija Gubec, koja se razmjestila na uzvisine
juno od ceste Koprivnica - Subotica Podravska.854 Do sukoba je dolo nakon to su u 6,30 sati dva motocikla s prikolicom
naila na partizansku zasjedu u kojoj su dva vojniara V. stajaega djelatnog zdruga poginula, a dvojica su uspjela pobje
i.855 Na to je iz uporita u Koprivnici upuena jedna satnija ojaana dvama lakim tenkovima, koja se na visovima Leptan,
Razbojite i kota 228 sukobila s IIl./Matija Gubec bojnom. Dok se vodila ova borba, II./Matija Gubec bojna nastojala je zai
u lea ustakoj satniji, to ju je primoralo da odstupi natrag prema cesti. Osim dvojice poginulih u zasjedi, V. stajai djelatni
zdrug u ovoj je borbi imao jo tri smrtno stradala i etiri ranjena vojniara, dok su gubici u brigadi Matija Gubec bili jedan
poginuli i etvorica ranjenih. Udarna brigada Braa Radi povukla se uveer na poloaj Ribnjak - Radeljevo Selo - Prkos,
a brigada Matija Gubec na poloaj Vrhovac - Domaje.856 Ovome treba dodati i da je zbog zasjede kod Subotice Podravske,
Vojni sud u Bjelovaru, kojim je predsjedao zapovjednik V. stajaega djelatnog zdruga, ustaki dopukovnik Boban dao 30.
lipnja strijeljati 26 partizanskih simpatizera.857
Ophodnje iz uporita u Koprivnici i Ludbregu svakodnevno su javljale o premjetanju snaga NOVJ prema Ludbregu te je
stoga posada u Ludbregu pojaana 1. satnijom III./l. PTS bojne iz Ivanca i dvama oklopnim vozilima iz Varadina. Po okol
nim visovima otvarana je topnika vatra, a zatraeno je i djelovanje zrakoplovstva. U Ludbreg se 30. lipnja u 21 sat vratila
iz Bjelovara I./l. PTS bojna, a s njom je dola i VII./V. stajaa djelatna bojna.858
Sljedeeg je dana, 1. srpnja, otpoeo pothvata Brod". Iako u arhivskom gradivu koje mi je bilo na raspolaganju zapovi
jed za ovaj pothvat nisam uspio pronai, najvjerojatnije je poduzet kako bi se preduhitrio oekivani napad snaga NOVJ na
Ludbreg. U samom pothvatu udio su imale I. i II./l. PTS bojna, jedna satnija iz III./l. PTS bojne, VII. hrvatska dobrovoljaka
853
854 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2364 (ZM 53b/244), snimci 518.-520., Dnevna izvjee PTS-a, Ia, 28. i 29.6.1944. U dnevnom izvjeu
PTS-a za 29. lipnja stoji da se je sukob vodio s 21. udarnom brigadom, ali je zapravo u pitanju bila brigada Matija Gubec.
855
856
857
Zvonimir Despot, Vrijeme zloina, str. 151.
858
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2364 (ZM 53b/244), snimak 524., Dnevno izvjee PTS-a, la, 1. 7.1944.
348
policijska bojna iz Varadina, vod gorskih topova i vod haubica DS-a te vod gorskih topova 1. pjeake pukovnije PTS-a.859
Za zapovjednika pothvata imenovan je ustaki dopukovnik Vilim Gredelj.860
U tom trenutku jedinice 32. divizije NOVJ, kojima je bila podreena i I. zagorska brigada, nalazile su se pokretu i nave
er 1. srpnja dosegle su crtu Svibovec - Donja Poljana - Leskovec Topliki.861 Na njihov prijanji poloaj razmjestila se 28.
udarna divizija NOVJ, ija je XXI. udarna brigada zauzela poloaje u okolici sela Prkos i Vrhovac s obje strane puta Veliki
Poganac - Rasinja.862 Sljedeeg je dana I./l. PTS bojna ojaana dvama tenkovima u 12 sati dola u dodir s partizanskom I./
XXI. i III./XXI. bojnom, koje su bile razmjetene s lijeve strane puta, te nakon krae borbe izbila na cestu Prkos - Rasinja
i tu zastala. Istodobno je iz smjera Velikog Poganca nastupila glavnina borbene grupe Gredelj, koja se sastojala od II./I.
PTS bojne, VII. hrvatske dobrovoljake policijske bojne i voda gorskih topova DS-a i koja se sukobila s partizanskom II./
XXI. i IV./ XXI. bojnom razmjetenima na postavu desno od ceste Veliki Poganac - Rasinja. Partizanske su bojne prihvatile
borbu i otvorile jaku vatru po glavnini borbene grupe Gredelj, a istodobno su se tri satnije iz sastava I./XXI. i III./XXI. bojne
odvojile i nezamijeeno joj zale iza lea. Napad s lea u potpunosti je iznenadio glavninu borbene grupe Gredelj, ije su
se jedinice poele povlaiti u neredu, na to je sa svog pravca odstupila i I./l. PTS bojna u smjeru Rasinje i Belanova Sela.
Borbena grupa Gredelj u ovoj je borbi pretrpjela teke gubitke; poginulo je 12 pripadnika VII. policijske bojne, estorica
domobrana iz Domobranske sredinje kole i jedan vojniar II./I. PTS bojne.863 U prvi trenutak gubici su se inili jo teim
i prva izvjea javljala su da II./l. PTS bojna ima 20 poginulih i nestalih, VII. policijska bojna 60, a Domobranska sredinja
kola jednog asnika i 20 domobrana, ali se oito velik broj nestalih uspio naknadno vratiti u svoje postrojbe.864 U izvjeu
XXI. udarne brigade navodi se da je na bojitu pronaeno 45 tijela, a zarobljena su dva topa 75 mm, jedan minobaca 81
mm, tri laka bacaa, dvije teke strojnice, tri lake strojnice, dvije kratke strojnice, 30 puaka, dvije brdske kuhinje, 12 konja
te mnotvo ostalog tvoriva. Gubici XXI. udarne brigade bili su trojica poginula i 13 ranjenih.
859
860
861
862
863 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2169 (ZM 53b/49), snimci 215.-218., Mjestno zapovjednitvo Varadin, 2196/taj., 7. VIII. 1944., Oba
bojna relacija za mjesec srpanj 1944. godine.
864
349
Karta 7.: Pothvat Brod", 1. srpnja 1944.

350
Zapovjednitvo Domobranske sredinje kole u Varadinu pokrenulo je istragu o gubitku brdskih topova u kojoj je usta
novljeno sljedee:865
1. Da je kombiniranu-pojaanu bojnu, u ijem se sastavu nalazio vod gorskih topova ove kole, vodio jedan ustaki nadporunik, koji u ovom sluaju nije pokazao dovoljno spreme i sposobnosti za svrsishodnu upotrebu voda gorskih topova i vodjenje
bojne u obe.
Prema tome, trebala bi se iztraga proiriti u smislu priedloga povjerenstva, radi ustanovljenja, zbog ega je tolika snaga na
najteem i najvanijem pravcu podhvata povjerena ustakom nadporuniku, kada je u zapovjednitvu 1. pukovnije PTS-a bilo
pogodnijih astnika.
2. Da se je satnija odredjena za neposrednu zatitu topova u kritinom trenutku odmah bez odpora razbjegla i taj vod topova
ostavila nezatien, tako da je isti morao nakon kratke borbe, samoobrane i pokuaja spasavanja iste onesposobiti i napustiti.
Prema tome trebalo bi iztragom utvrditi krivinu odgovornost zapovjednika sati za osiguranje voda topova.
3.
Osim toga bilo bi potrebno iztragom utvrditi razloge zato djelovanje snaga iz Ludbrega sa ovima kod Prkosa nije bilo
uskladjeno, jer imadem dojam, da u tom cielom podhvatu, gdje su izgubljeni topovi, nije bilo jedinstveno rukovodjenje borbom.
Dostavljajui prednje, slobodan sam napomenuti, da je isto ve drugi sluaj nepovratnog gubitka voda gorskih topova 7,5 cm.
Obr. 28 u razmaku od 2 mjeseca ime je ova kola izgubila gorsku bitnicu (4 topa)".
Naknadno je jo dodano:
1. Uobe vodjenje kombinirane II/l. pukov. P.T.S. ne odgovara trenutnim ondanjim prilikama, kako se to vidi iz izvjea top.
porunika Slavka Grguria.
2.
Unato nepoznavanja situacije kod sela Prkos, nije provedeno razvidjanje, niti osiguranje desnog boka, te je time usliedio
prepad partizana i gubitak topova.

3.
Nije bilo jedinstvenog rukovodjenja niti medju djelovima kombinirane bojne, kao ni uskladjen rad s djelovanjem snaga iz
Ludbrega".
Neposredno prije nego je otpoeo pothvat Brod", u noi s 1. na 2. srpnja, jedna ophodnja Brzog sklopa PTS-a u snazi
od 60 ljudi izvrila je nasilno izvianje pravca Drenovec - Jalevec - Svibovec.866 Nakon to je u 3 sata nezamijeeno prola
izmeu I. i III./Braa Radi bojne, ophodnja se u samom Svibovcu sukobila s II./Braa Radi bojnom. Ophodnja je prisiljena
na povlaenje, a u pomo su im upuene dvije satnije Oklopnog sklopa PTS-a iz Varadinskih Toplica, koje su odstupile na
kon to je na njih otvorena vatra iz protuoklopnog naoruanja.867 Gubici PTS-a bili su petorica poginulih i nestalih, a udarna
brigada Braa Radi imala je jednog poginulog i petoricu ranjenih.
865
HR HDA 250, Ustaka vojnica, serija Poglavnikovi tjelesni zdrugovi, spis Ia-br.T. 1789/44., Izvjee po zavretku iztrage o gubitku gor.
866
867
351
U noi s 3. na 4. srpnja brigada Matija Gubec napala je uporite u Novom Marofu.868 Napad je trajao od 2 do 4 sata i po
sada Novog Marofa odbila ga je uz gubitak od trojice lake ranjenih na vlastitoj strani, dok se u izvjeu 32. divizije NOVJ
gubici u ovoj borbi ne navode.869 U dnevnom izvjeu PTS-a o ovom dogaaju samo je zabiljeeno da je tom prigodom za
robljen jedan partizanski asnik.
Borbe za Ludbreg
S obzirom da su snage NOVJ poele sve vie ugroavati komunikaciju od Varadinskih Toplica prema Ludbregu, zapovjed
nik PTS-a ustaki pukovnik Ante Mokov prebacio je iz Zagreba u Varadinske Toplice tri satnije Doasnikog teaja PTS-a,
a u Novi Marof jednu kombiniranu bojnu sastavljenu od l./II. i 1./1II. satnije Zagrebakoga ustakoga posadnog zdruga
(ZUPZ) i 1./V1I. satniju I. prometnog zdruga.870 Kako je l./II. satnija ZUPZ-a inila posadu Marije Bistrice, na njezino mjesto
postavljena je 8./III. satnija Straarskog sklopa PTS-a.
Na ovaj nain oslobodile su se snage 1. pjeake pukovnija PTS-a za pothvat ienja podruja izmeu Varadinskih To
plica i Ludbrega, koji je otpoeo 5. srpnja u ranim jutarnjim satima. Napad se razvijao iz dvaju smjerova: od Varadinskih
Toplica prema Drenovcu i Svibovcu te od Ludbrega prema Leskovcu i Svibovcu. Snage PTS-a koje su napredovale od Lud
brega prvo su napale poloaj na uzvisini Medved (kota 333), koji je branila jedna satnija I. zagorske brigade, a u uz nju su se
jo nalazile i stoerne postrojbe 32. divizije NOVJ, bolniki vod i doasnika kola.871 Napad je u potpunosti iznenadio parti
zanske snage koje su se povukle u neredu, a bolniki vod pritom je ostao bez sanitetskog tvoriva. Postrojbe PTS-a produile
su napad i ubrzo je itava I. zagorska brigada potisnuta u selo Viograd. Uslijedio je napad iz smjera brda Piramida u kojem
je I. zagorska brigada potisnuta na poloaj II./Braa Radi bojne na brdu Glavica (kota 437], a nakon minobacake pripre
me ponovno je otpoeo napad iz smjera Viograda, a uslijedio je i napad PTS-a iz smjera Varadinskih Toplica i Drenovca,
koji je potisnuo I. i III./Braa Radi bojnu prema Glavici. Pred ovim napadom udarna brigada Braa Radi, I. zagorska bri
gada i stoerne postrojbe povukle su se prema Piramidi. Nakon to su se spojile na podruju Leskovca i Svibovca snage 1.
pjeake pukovnije PTS-a sukobile su se s brigadom Matija Gubec kod Gornjeg Polja. Nakon kratke borbe brigada Matija
Gubec povukla se, a postrojbe PTS-a vratile su se u svoja uporita u Varadinskim Toplicama i Ludbregu. Postrojbe PTS-a
imale su u ovom pothvatu jednoga poginulog i trojicu ranjenih, a zarobljen je jedan teki minobaca, etiri teke strojnice i
dvije lake strojnice.872 Izvjee 32. divizije NOVJ navodi gubitke od jednoga poginuloga i desetorice ranjenih.
868
869
HR
HDA 1450,
mikrofilmski
svitak D-2364(ZM 53b/244), snimak 533., Dnevno izvjeePTS-a, la, 5. 7. 1944.
870
HR
HDA 1450,
mikrofilmski
svitak D-2364(ZM 53b/244], snimak 530., Dnevno izvjeePTS-a, Ia, 4.7.1944.
871
872
HR
352
HDA 1450,
mikrofilmski
svitak D-2364(ZM 53b/244], snimak 535., Dnevno izvjeePTS-a, Ia, 6. 7. 1944.
Bez obzira na ove borbe i izvjea o pojaanjima koje je zaprimila posada u Ludbregu, zapovjednitvo X. zagrebakog
zbora donijelo je odluku da se napad na Ludbreg nastavi prema planu.873 Uvodni dio zapovijedi za napad na Ludbreg pisan
je u nadasve dramatinom tonu, to u postrojbama NOVJ inae nije bila iznimka:874 Jedinice X. korpusa 'Zagrebakog' NOV i
POJ i jedinice XXVIII. Udarne Divizije NOVJ zapoinju svoju ofenzivu na neprijatelja, koji je privremeno zaposjeo nekoliko veih
uporita u Podravini. Neprijateljske posade u tim uporitima sastavljene su od najkrvavijih ustakih razbojnika, koji su poha
rali i popalili mnoge nae krajeve. Opustjela i pogorjela sela Kalnika, ne pokoene livade i brojni grobovi koji vape za osvetom,
djelo su tih ustakih hordi, koje ve nekoliko mjeseci are i pale na naem oslobodjenom teritoriju, pod vodstvom najveeg
pavelievog krvoloka Bobana. Polazimo u borbu da im se osvetimo i da ih unitimo. U asu kada se obru oko hitlerove nje
make stee ne smanjenom brzinom sa svih strana mi polazimo u borbu sa vrstim uvjerenjem da e pobjeda biti naa i da e
sva garita i sve suze biti krvavo osveene. Borci slavom ovjenanih brigada XXVIII. Ud. Divizije, koji su prole jeseni oslobodili
Koprivnicu i Ludbreg uz pomo boraca XXXII. i XXXIII. Divizije, sijati e opet smrt u redovima neprijatelja. Narod oko Ludbrega
eljno oekuje slobodu i sjea se XVII. Udarne Brigade, koja e ga ovaj puta ponovo da oslobodi".
Jedinice 32. divizije bile su zaduene za osiguranje smjera od Varadina i Varadinskih Toplica, stoga su se u noi s 5. na
6. srpnja premjestile na nove poloaje; udarna brigada Braa Radi zauzela je postav ikovina - Hrastovljan, brigada Matija Gubec rasporeene je u okolicu Vrbanovca, a I. zagorska brigada crtu Leskovac - kota 295.875 Za napad na samo mjesto
odreena je XVII. udarna brigada, a XXI. udarna brigada i XXV. brodska brigada osiguravale su pravac iz smjera Koprivnice.
Zapadna grupa odreda osiguravala je smjer od Krievaca.
Napad na Ludbreg poeo je iza ponoi s 5. na 6. srpnja. Partizanska III./XVII. bojna uspjela je u prvom naletu probiti
prepreke od bodljikave ice, zauzeti rovove oko grada i s dvjema satnijama probiti se u mjesto sa sjeverozapadne strane.876
Za to su vrijeme preostale jedinice III./XVII. bojne osiguravale njezino lijevo krilo, a jedna satnija iz sastava IV./XVII. bojne
njezino desno krilo. Nakon izvrena proboja dijelu III./XVII. bojne koja se nalazila u samom mjestu upuene su kao pojaa
nje dvije satnije iz II./XVII. bojne kako bi ubrzale pad uporita. Meutim, posada Ludbrega uspjela je prije dolaska II./ XVII.
bojne odbaciti jedinice III. i IV./XVII. bojne koje su osiguravale bokove prodora u grad i dovesti u okruenje dvije satnije
III./XVII. bojne. Dijelovi II., III. i IV./XVII. bojne tri su puta napadale kako bi uspostavile vezu s odsjeenim satnijama, ali su
sva tri pokuaja odbijena. Pred svitanje su snage PTS-a s postava na Ludbrekim Vinogradima uspjele odbiti i napade I./
XVII. bojne, koji su se odvijali istodobno s napadom na samo mjesto i s ovih su visova otvorile jaku vatru po partizanskim
snagama koje su nastojale probiti se u Ludbreg. U isto vrijeme otpoeo je i protunapad iz samog uporita, u kojem je posada
iz Ludbrega uspjela probiti partizanski postav na spoju izmeu III. i IV./XVII. bojne i zauzeti eljezniku postaju. Nakon
873
874 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-1186 (ZM 51E/1), snimci 63.-64., tab X. korpusa Zagrebakog" N.O.V. i RO.J., op. broj 341., 29. VI.
1944., Zapovjest.
876 Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 29., dokument br. 6., fusnota 2.
353
toga XVII. udarna brigada poela se povlaiti, a dvije satnije koje su ostale odsjeene u Ludbregu unitene su tijekom dana.
Postrojbe na osiguranju nisu vodile borbu i oko 10 sati poele su se povlaiti prema Kalniku.
Izvjea oruanih snaga NDH o ovim borbama jo su saetija nego inae i ne donose gotovo nikakve pojedinosti. Donosi
se jedino podatak da su u borbi poginula 183 partizana, ukljuujui i zapovjednika brigade, zarobljeno je 26 lakih strojnica,
dok se za posadu u Ludbregu navodi da je imala desetoricu smrtno stradalih i 18 ranjenih.877 Izvjea 28. udarne divizije
NOVJ navodi sljedee gubitke:878
-
I./XVII. bojna: jedan poginuo i devetorica ranjenih
II./XVII. bojna: etvorica poginula i desetorica ranjenih
III./XVII. bojna: 78 poginulih i nestalih i 21 ranjen
IV./XVII. bojna: 16 mrtvih i 26 ranjenih.
Od III./XVII. bojne ostalo je na broju samo oko 60 ljudi, a od asnika su smrtno stradali:879 Duan Popovi, zapovjednik
II.
bojne; Nikola Kundadija, zapovjednik 3./I. satnije, i Stjepan Lisjak, asnik bez zaduenja. Kao nestali vode se: Birta
Mojica, zapovjednik III. bojne; Dragan Domajnko, zapovjednik satnije; Ilija Kristovi, zapovjednik satnije; Savo Manojlovi,
zapovjednik satnije; Blagoje Miladinovi, zapovjednik satnije, i Kovaevi Pavao, zamjenik zapovjednika bojne. Naknadno
je potvreno da je Birta Mojica smrtno stradao u napadu na Ludbreg.
Borbe na podruju zapadne Bilogore i operacija Rouen"

Nakon neuspjela napada na Ludbreg glavnina snaga X. zagrebakog zbora povukla se na podruje zapadne Bilogore. Briga
da Matija Gubec sukobila se prilikom povlaenja s posadom Varadinskih Toplica kod brda Madaras iznad Gornje Poljane,
ali se pod borbom uspjela probiti preko ceste Varadinske Toplice - Ludbreg i nastaviti odstupanje u smjeru Ivanca Ludbrekog.880 Tom je prilikom imala dvojicu smrtno stradalih i petoricu ranjenih.
Naveer 7. srpnja udarna brigada Braa Radi nalazila se na crti Velika i Mala Brajinska - Srijem, brigada Matija Gubec
na crti Velike Sesvete - Veeslavec, a I. zagorska brigada razmjestila se u Ladislav.881 Toan raspored jedinica 28. udarne
divizije NOVJ nije mi poznat, ali prema izvjeima 32. divizije NOVJ nalazila se na njezinu desnom krilu, na irem podruju
877 Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 29., dokument br. 126., str. 708., i HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2169 (ZM 53b/48), snimci 183.198., Bojne relacije podreenih jedinica I. zbornom podruju za mjesec srpanj 1944. godine.
878
879
Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 29., dokument br. 6., fusnota 2.
880
881
354
oko sela Hudovljani. Iza ove dvije divizije razmjestila se 33. divizija NOVJ na crti Poveli - Brezovac - Turski Brijeg.882 Sto
er X. zagrebakog zbora nalazio se u irokom Selu.883
Jedinice 17./28. udarne brigade jo se nisu u potpunosti sredile kada ju je 8. srpnja iz smjera Novigrada Podravskog napala
borbena grupa u ijem su se sastavu nalazili dijelovi 1. pjeake pukovnije PTS-a i V. stajaega djelatnog zdruga.884 Napad je
bio podran topnikom i minobacakom vatrom i nakon kratke borbe XVII./28. udarna brigada napustila je svoje poloaje
kod Hudovljana, a istoga se dana cijela 28. udarna divizija NOVJ povukla dalje prema Slavoniji, gdje se vratila u sastav mati
nog VI. zbora. Ubrzo potom ustake su snage zauzele selo Gornji Kri i kotu Zrinski breg (197) i nastavile napredovati prema
Zrinskom Topolovcu.885 Kako bi zaustavile njihovo daljnje napredovanje iz 33. divizije NOVJ upuena je u Zrinski Topolovec
I. moslavaka brigada. Meutim, dijelovi brigade koji su uli u Zrinski Toplovec brzo su potisnuti i uskoro je itava I. mosla
vaka brigada odbaena preko otarikog Sela u umu Brdo, a borbena grupa Ustake vojnice zauzela je selo Turski Breg.
Istodobno s ovim napadom napadnuti su i poloaji 32. divizije NOVJ.886 Dijelovi 1. pjeake pukovnije PTS-a, koji su
napredovali od Sokolovca preko Miliina i Male Mune, oko 13 sati zauzeli su iroko Selo i nastavili napredovati do crkve
na uzvisini iznad sela Gornji Kri, gdje su se spojili sa snagama koje su napredovale iz Novigrada Podravskog. Uslijedio je
protunapad \./\. zagorske udarne bojne i I./Braa Radi bojne na Gornji Kri, ali je bio loe koordiniran i obje su postrojbe
suelice juriale na postav kod crkve, a osim toga, II./Braa Radi bojna pogrekom je otvorila vatru na I./I. zagorsku udar
nu bojnu, nakon ega su se partizanske snage povukle radi pregrupiranja.
U protunapad je stupila i 33. divizija NOVJ s objema svojim brigadama, koje su u vie navrata juriale na kotu Zrinski breg
i selo Turski Breg. Oko 19 sati I. moslavaka brigada uspjela se probiti u Turski Breg, ali se ubrzo morala povui, jer je zamalo
ostala odsjeena u samom selu. Naime, s postava na Zrinskom bregu ustaka borbena grupa nadzirala je sve prilaze prema Topo
lovcu i Turskom Bregu i jakom vatrom ometala svaki neprijateljski pokret. Borbe su okonane oko 22 sata, kada su snage PTS-a i
V. stajaega djelatnog zdruga produile nastupanje prema Jakopovcu Kapelskom i Klotru Podravskom te dalje prema Bjelovaru.
Time je ovaj pothvat okonan te su 9. sijenja II./l. i III./l. PTS bojna upuene u Novigrad Podravski, a I./l. PTS bojna
vratila se u Ludbreg.887 Gubitci PTS-a u ovim borbama iznosili su 12 poginulih, 30 ranjenih i trojica nestala, dok su ukupni
partizanski gubici iznosili 16 poginulih i 32 ranjena.888
882
883
Rade Bulat, Deseti korpus, str. 107.-108.
884 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2364 (ZM 53b/244), snimak 541., Dnevno izvjee PTS-a, Ia, 9. 7. 1944., i Zbornik NOR-a, svezak V.,
knjiga 29., dokument br. 128., str. 714.-715.
885
886
887
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2364 (ZM 53b/244), snimak 543., Dnevno izvjee PTS-a, la, 10. 7. 1944.
888 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2364 (ZM 53b/244), snimak 547., Dnevno izvjee PTS-a, Ia, 12. 7.1944., i Zbornik NOR-a, svezak V.,
knjiga 29., dokument br. 30., str. 169.
355
U noi s 10. na 11. srpnja stoer X. zagrebakog zbora i 33. divizija NOVJ napustili su podruje zapadne Bilogore. Nastu
pilo je kratkotrajno zatije koje je potrajalo do 13. srpnja kada je otpoeo zajedniki pothvat njemakih i oruanih snaga
NDH pod nazivom operacija Rouen".889 Ovu operaciju planirao je i vodio zapovjednik njemakog LX1X. zbora, General der
Infantere Helge Auleb i izvorno je bila usmjerena protiv partizanskih postrojbi na podruju Kalnika, a u njoj su trebale
sudjelovati i maarske postrojbe. Navodno je upravo radi toga ustaki pukovnik Mokov prikupio sve raspoloive snage
PTS-a na ovom podruju kako bi vlastitim snagama oistio Kalnik od snaga NOVJ, jer je smatrao da bi sudjelovanja ma
arskih postrojbi na podruju sjeverozapadne Hrvatske bilo politiki izrazito tetno.890 Mokov je ovu izjavu dao jugosla
venskim istraiteljima prigodom sasluanja u zatoenitvu, stoga je treba uzeti s oprezom, ali nakon to je odbijen napad
na Ludbreg, a partizanske se snage povukle prema Bilogori, svakako vie nije imalo smisla izvoditi operaciju na Kalniku.
Stoga je operacija izvedena u skraenom obliku i bez sudjelovanja maarskih postrojbi, a usmjerena je protiv snaga NOVJ
na zapadnoj Bilogori. Osnovna zamisao ovog pothvata bila je istodobnim brzim nastupom iz vie pravaca dovesti partizan
ske snage na ovom podruju u okruenje i zatim ih unititi. Iz smjera Koprivnice i Novigrada Podravskog nastupale su 1.
pjeaka pukovnija PTS-a i V. stajai djelatni zdrug ojaani dijelovima Oklopnog sklopa PTS-a, iz smjera Bjelovara nastupali
su dijelovi IV. gorskog zdruga ustrojeni u Pothvatnu skupinu Majer te jedna SS-ova policijska bojna, a iz Krievaca dijelovi
I. posadnog zdruga iz Krievaca.891
Partizanska glavnina nalazila se na podruju iroko Selo - Gornji Kri - Gornje Sredice - Zrinski Topolovac - Jakopovac
Kapelski, a sainjavale su je 32. divizija NOVJ, I. zagorska brigada, IV./I. moslavaka bojna i Bjelovarski odred.892 Sve ove
postrojbe bile su podreene stoeru 32. divizije NOVJ.
Prikupljanje postrojbi koje su sudjelovale u operaciji Rouen" prolo je nezamijeeno od strane stoera 32. divizije NOVJ
i poetni napad ih je u potpunosti iznenadio. U 8 sati napadnuti su iz smjera Poljanana poloaji brigade Matija Gubec kod
Gornjih Sredica i nakon tekih borbi, u kojima su Gornje Sredice dva puta prelazile iz ruke u ruku, brigada Matija Gubec pri
siljena je na povlaenje prema visu Brezine (kota 254). Oko 9 sati snage Ustake vojnice koje su nastupale pravcem Donja
Velika - kota 202 - Ciganica uma, izbile su pred Jakopovac Kapelski i zauzele kotu 224 te izbile na put Gornji Kri - Gornje
Sredice, ime su se uklinile izmeu brigade Matija Gubec i udarne brigade Braa Radi. Pokuaj III./Braa Radi bojne da
odbaci protivnike snage od ove komunikacije odbijen je snanom vatrom, nakon ega se ova bojna povukla na groblje
kod sela Jakopovac Kapelski. Istodobno su u stoeru 32. divizije NOVJ zaprimili obavijest da pothvatne snage iz Bjelovara
napreduju preko Kapele u pravcu Pavlin Klotra i Gornjih Zdjelica te da snage iz Krievaca napreduju preko Sv. Petra vr-
889
Zbornik NOR-a, svezak XII., knjiga 4., dokument br. 89., str. 397.-405. Zapovijed je donesena 7. srpnja 1944., a objavljena je i u Rade Bulat,
Deseti korpus, str. 108.-113.

890 Rade Bulat, Deseti korpus, str. 113.-114.
891
Zbornik NOR-a, svezak XII., knjiga 4., dokument br. 92., str. 416.-417. Vidi i svezak V., knjiga 29., dokument br. 51., fusnota 12, str. 292.
892
356
steca prema selima Domanjku i Ladislav. Osim toga, partizanske ophodnje izvijestile su i da se na odsjeku Donjare - Carevdar - Sokolovac nalaze jake protivnike snage, koje blokiraju uobiajeni put kojim su se partizanske snage prebacivale
s podruja Bilogore na podruje Kalnika.893 Stoga su u stoeru 32. divizije NOVJ donijeli odluku da se sve partizanske snage
povuku preko Tvrde Rijeke na podruje istone Bilogore.
Odstupnicu su osiguravale III./Braa Radi bojna i lII./Matija Gubec bojna, koje su na poloaju od groblja kod Jakopovca
Kapelskog do visa Brezine titile izvlaenje stoera 32. divizije NOVJ i partizanskih snaga koje su se nalazile na podruju
Gornji Kri - Zrinski Topolovac, prije nego se obru oko njih ne zatvori u potpunosti. Prve su odstupile I. i II./Braa Radi
bojna, koje su se nalazile na poloajima oko Gornjeg Kria i tijekom povlaenja sukobile se s dijelovima I. posadnog zdruga
koje su se iz pravca Domanjkua nastojale probiti prema Jakopovcu Kapelskom. Nakon to su odbacile protivnika natrag
prema Domanjkuu, I. i II./Braa Radi bojna su u 9,30 sati otpoele povlaenje prema Tvrdoj Rijeci. Meutim, jedinice
Bjelovarskog podruja, pozadinske postrojbe i postrojbe pri stoerima brigada i divizije zahvatila je panika i povlaile su
se u neredu. Kod groblja Jakopovac Kapelski dolo je do grupiranja i zastoja te je na ovu skupinu otvorena minobacaka i
topnika vatra. Neke od borbenih jedinica uspjele su zadrati prisebnost i nisu podlijegale panici, poput III./Braa Radi
bojne koja je uspjela odbiti nekoliko napada u koma su sudjelovala i dva tenka iz sastava Oklopnog sklopa PTS-a. Ova je
bojna organizirano odstupala, dok su Bjelovarski odred i IV./I. moslavaka bojna napustile poloaje bez borbe i u neredu
se probijale u pravcu Tvrda Rijeka - Konjska uma. Pozadinske i stoerne postrojbe kod Konjske ume ponovno u dole
pod minobacaku i topniku vatru, uslijed koje je dolo do razdvajanja i jedan se dio probio u pravcu Moslavine, a drugi je
dio produio u pravcu sela Visovi. Od 12 do 14 sati trajalo je prikupljanje i sreivanje jedinica na podruju Konjske ume i
Visova, nakon ega su se partizanske snage povukle preko Kapele i juno od Kapele prema urlovcu.
Tijekom sreivanja kod urlovca voene su manje borbe s oruanim snagama NDH koje su prele u gonjenje i odstupa
nje je nastavljeno prema andorovcu. Nakon kratke borbe 32. divizija NOVJ i I. zagorska brigada odstupile su prema Rai
gdje su se spojile s 33. divizijom NOVJ.
U borbama od 13. srpnja oruane snage NDH zarobile su sedam lakih strojnica, dvije kratke strojnice, 96 puaka, jed
nu pokretnu tiskaru, etiri radijske postaje, 100 kg eksploziva i velike koliine raznog streljiva.894 Gubici u ljudstvu meu
postrojbama NOVJ nisu jasno iskazani, a prema Bulatu sveukupno su iznosili 27 mrtvih, 24 ranjena i 43 nestala.895 Gubici
kod oruanih snaga NDH izneseni su skupno za razdoblje od 13. do 17. srpnja, a tijekom kojeg su imali 14 poginulih, 18
ranjenih i 20 nestalih.896
893 Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 29., dokument br. 51., str. 290.-291. Vidi i Rade Bulat, Deseti korpus, str. 118-119.
895
896
357
358
Pripadnici V. stajaeg
djelatnog zdruga, "Crne
legije", izlau zaplijenjeno
naoruanje. Preteito je
rije o lakim strojnicama
Zbrojevka ZB vz. 26., a na
lijevoj strani vidljiva je i
jedna laka strojnica Bren
Mkll. koja je snagama
NOVJ isporuena u sklopu
saveznike pomoi.
Vojniar desno nosi znak
Crne legije"to upuuje
na to da je rije o veteranu
i sudioniku pohoda na
Drinu iz travnja 1942.
Pripadnici V. stajaeg
djelatnog zdruga poziraju
uz ostatak sruenog
amerikog zrakoplova
B-l 7 "Letea tvrava.
359
Teka strojnica Browning 12,7 mm skinuta sa sruenog zrakoplova

B-17.
Naoruanje skinuto sa sruenih zrakoplova nalazilo je razliitu

primjenu. Na fotografiji se nalaze pripadnici Ustake vojnice
naoruani tekom strojnicom Browning M. 1919 kal. 7,62 mm koja
je skinuta sa sruenog amerikog zrakoplova i koju su postavili na
improvizirano postolje s kotaima.
Pripadnik V. stajaeg djelatnog zdruga sa zarobljenom
strojnicom Browning.
360
Nastup pripadnika V. stajaeg zdruga u Podravini, srpanj 1944.
Na zgradama su jasno uoljivi tragovi nedavnih borbi.
Postav V. stajaeg djelatnog zdruga s talijanskom tekom

strojnicom Breda M-37 smjeten u seoskom dvoritu.
Prebacivanje teke strojnice na novi postav.
Truba daje znak za napad.

362
Minobacaki postav. Podrku pjeatvu u napadu daje talijanski minobaca 81mm M-35.
arolikost odora bila je u Ustakoj vojnici prisutna sve do kraja rata, ali je ipak poneto
neuobiajeno vidjeti pripadnike "Crne legije" u talijanskim odorama koncem srpnja 1944. godine.
363
Postav s tekom strojnicom i prebacivanje na novi poloaj.
Borbe su voene od kue do kue sve dok nije ovladano cijelim selom.
V. stajai djelatni zdrug u

borbama u Podravini koncem
srpnja 1944. godine.
Dva zanimljiva primjerka vozila koje su pripadnici V. stajaeg djelatnog zdruga zarobili u
borbama tijekom srpnja 1944. godine. Navodno je mali motorkota engleske proizvodnje.
367
BORBENA SKUPINA NALI

Nakon odlaska 32. divizije NOVJ u Moslavinu intenzitet borbi na podruju Zagorja, Kalnika i zapadne Bilogore znatno se
smanjio. Obje su strane nastojale popuniti i odmoriti svoje postrojbe te osigurati etvu na prostorima na kojima su imale
nadzor, tako da su poduzimana borbena djelovanja samo manjeg opsega. Poetkom kolovoza 32. divizija prebacila se na po
druje istono od Bjelovara i 3. kolovoza nalazila se na crti Ciglena - Severin.897 U isto je vrijeme partizanski VI. zbor poeo
ugroavati uporita u okolici Daruvara i 9. se kolovoza cjelokupna posada Konanice predala 12. diviziji NOVJ.898 Posadu je
inila 6./4. satnija IV. gorskog zdruga i njezin zapovjednik porunik imeni predao je uporite sa svim naoruanjem bez
borbe. Tom je prilikom zarobljeno 65 domobrana i etiri Nijemca.
I prije nego je zauzeta Konanica, u Daruvaru je zamijeena prisutnost jaih partizanskih snaga, stoga je zapovjednitvo
njemakog LXIX. zbora donijelo zapovijed da dijelovi njemake 1. kozake konjanike divizije ojaani borbenim grupama
oruanih snaga NDH poduzmu pothvat na prostoru izmeu Bjelovara i Daruvara, radi osiguranja prometnice izmeu ovih
dvaju gradova. U tu je svrhu zapovjednitvo PTS-a ustrojilo Borbenu skupinu Nali koja se sastojala od:899
-
mjeovite bojne 1. pjeake pukovnije PTS-a, koja nije smjela imati manje od 500 ljudi. U sastav ove bojne ule su dvije
satnije iz I./l. PTS bojne i dvije satnije iz II./l. PTS bojne.
mjeovite bojne V. stajaega djelatnog zdruga (SDZ), koja nije smjela imati manje od 600 ljudi, a u njezin su sastav ule
po dvije satnije iz VII. i XXXVII. djelatne stajae bojne. Ovom bojnom zapovijedao je ustaki satnik Poganik.
mjeovite bitnice PTS-a, koja se sastojala od dviju haubica 100 mm iz sastava 1. bitnice Topnikog sklopa PTS-a i dvaju
gorskih topova 75 mm iz sastava Topnike satnije 1. pjeake pukovnije PTS-a.
deset teretnih vozila i jednog oklopnog vozila iz sastava Samovoznog sklopa PTS-a.
Borbenom skupinom zapovijedao je ustaki bojnik Branko Nali, zapovjednik III./l. PTS bojne, a itavim pothvatom za
povjednik 1. kozake konjanike divizije Generalleutnant Helmuth von Pannwitz.
Skupina se okupila 9. kolovoza u Virju i sljedeeg se dana prebacila u Bjelovar, gdje je uspostavila vezu s 1. donskom
kozakom konjanikom pukovnijom (Don Kosaken Reiter Regiment l).900
Istoga je dana stoer IV. gorskog zdruga zapovjedio da se u Daruvaru prikupe XI. stajaa djelatna bojna UV, I./4. gorska
bojna, Dojavna i Opkoparska satnija te Oklopni vod radi ponovnog zauzimanja uporita u Konanici.901 Poslije opetovanih
897
898
899
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimci 28.-36., Poglavnikovi tjelesni sdrugovi,Ia - br.l767/44/taj, Zapovied od 8. 8.1944.
900
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimci 28.-36., Podhvatni dnevnik Borbene skupine Nali" za vrieme
9. VIII. 1944. do 26. VIII. 1944.
901
368
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2169 (ZM 53b/49), snimci 379.-384., Dostavlja bojnu relaciju 4. gorskog zdruga za mjesec kolovoz
podhvata od
napada na samo selo, ove su snage uspjele potisnuti XII. udarnu brigadu iz sastava 12. divizije NOVJ i doi iza lea dvjema
bojnama ehoslovake brigade Jan ika iz sastava iste divizije u samom selu.902 Kako bi izbjegle opkoljavanje, ehoslovake bojne poele su se povlaiti, ali je odstupanje bilo neorganizirano i pritom su pretrpjele velike gubitke. U izvjeu parti
zanskog VI. zbora stoji da su u ovoj borbi poginula sedmorica partizana, petorica ih je ranjena, a desetorica su zarobljena.
Meu poginulima se nalazio i zapovjednik I./Jan ika bojne Mirko Hladik. U IV. gorskom zdrugu smrtno je stradao jedan
asnik i sedmorica domobrana, a desetorica su ranjena. Zarobljeno je 11 partizana, sedam lakih strojnica, 31 puka i vee
koliine streljiva.
Istodobno su dvije kozake pukovnije nastupale prema Daruvaru iz smjera Pakraca i kod sela Grahovljani sukobili se
s Osjekom brigadom 12. divizije NOVJ.903 Osjeka brigada uspjela je zaustaviti napredovanje Kozaka, ali je pritom imala
etvoricu poginulih i 23 ranjenih, od kojih je 12 bilo iz Ruske satnije, postrojbe ustrojene od prebjega upravo iz 1. kozake
konjanike divizije. Kozake pukovnije ule su u Daruvar 11. kolovoza u kojem se istoga dana smjestio i stoer 1. kozake
konjanike divizije. Ukupni gubici kozakih pukovnija tijekom ova dva dana bili su dvojica smrtno stradalih i 22 ranjenih.904
Borbena skupina Nali otpoela je nastup 11. kolovoza u 13 sati pravcem Bjelovar - Prespa - Severin - Veliki Grevac, a 1. donska kozaka konjanika pukovnija napredovala je iza borbene skupine s dnevnim ciljem Stara i Nova Raa.
Mjeovita bojna PTS-a dosegla je u 22,30 sati Veliki Grevac bez borbe, dok je mjeovita bojna V. SDZ-a kod sela Bedenik
stupila u borbu s II./Matija Gubec bojnom.905 Naime, u tom su se trenutku jedinice 32. divizije NOVJ upravo razmjetale na
crti Lasovac - androvac, a spomenuta partizanska bojna trebala je zauzeti selo Bulinac. Meutim, u selo je prije toga ula
mjeovita V. SDZ bojna te je nakon krae borbe potisnula II./Matija Gubec bojnu prema selima Laslovac i Ravne i zanoila
u selu Bedenik. Borbena skupina Nali ne spominje gubitke u ovoj borbi, dok je brigada Matija Gubec izvijestila da je imala
estoricu ranjenih.
Sljedeeg je dana, 12. kolovoza, glavnina Borbene skupine Nali napredovala bez borbe do Grubinog Polja u koje je
ula u 14 sati, dok je mjeovita bojna V. SDZ-a nastavila borbu s dijelovima brigade Matija Gubec.906 Ova je borba mjeovitu
bojnu V. SDZ-a skrenula s njezina glavnog pravca te je u Grubino Polje stigla tek u veernjim satima. Borba se vodila na
pravcu Bedenik - Velika Pisanica - Veliki Grevac u kojoj je mjeovita bojna V. SDZ-a imala dvojicu poginulih i estoricu
ranjenih, a zarobila je dvije lake strojnice i vie puaka, dok se partizanski gubici ne navode.
902
903
Isto.
904
905
Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 31., dokument br. 41., str. 216.-217. Vidi i Rade Bulat, Deseti korpus, str. 130.
906 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimci 28.-36., Podhvatni dnevnik Borbene skupine Nali", za vrieme podhvata
od 9. VIII. 1944. do 26. VIII. 1944.
369
Ustaki bojnik Nali, njegov pobonik i zapovjednik 1. donske pukovnije Oberstleutnant Constantin Wagner istoga su
dana otili u Daruvar na savjetovanje u Pannwitzov stoer. U Daruvar su putovali preko Konanice, a nakon zavrena savje
tovanja o daljnjem voenju pothvata vratili su se u Grubino Polje istim putem. Prilikom prolaska kroz selo ispod prateega
teretnog vozila iznenada je odjeknula eksplozija. Detonacija nije bila snana i isprva se mislilo da je rije o puknuu gume,
tim vie to je osobno vozilo s asnicima ve dva puta prelo preko toga istog mjesta, meutim, rije je bila o nagaznoj mini
ija je detonacija lake otetila teretno vozilo. Od vojnika u pratnji njih sedmorica lake su ranjena, a uglavnom se radilo o
ogrebotinama i ozljedama nastalima prilikom pada na zemlju.
Puno tee gubitke imala je kolona vozila Samovoznog sklopa PTS-a koja je 12. kolovoza dostavila hranu iz Bjelovara
u Grubino Polje i pri povratku naila na zasjedu jedne bojne iz sastava udarne brigade Braa Radi.907 Kolonom je zapo
vijedao ustaki satnik Hereni, a sastojala se od dvaju teretnih i jednoga osobnog vozila u kojima su se nalazila i dvojica
asnika, jedan doasnik, desetorica vojniara Samovoznog sklopa PTS-a i pratei roj od devetorice vojniara iz sastava
I./l. PTS bojne.908 Zasjeda je postavljena du puta eljeznika postaja Severin - Severin - Patkovac - Prespa, a na cesti kod
Severina bile su postavljene barikade od drvea i saonica. Kod barikade je na vozila otvorena vatra s lijeve i desne strane
od koje je ranjen jedan strojniar Samovoznog sklopa te je izgubljena jedna laka strojnica, a kolona se s velikim potekoa
ma probijala kroz selo. Najjaa vatra doekala je kolonu iz kua na raskriju u selu Patkovac. Osobnom i jednom teretnom
vozilu onesposobljeni su motori, a ranjeni su bili svi vozai, tako da je ustaki satnik Hereni preuzeo upravljanje jedinim
teretnim vozilom u voznom stanju u koje je ukrcao ranjenike i uspio se probiti iz Patkovaca. U zasjedi je smrtno stradao
ustaki zastavnik i petorica vojniara, a jedan je vojniar zarobljen. Onesposobljeno osobno i teretno vozilo zapaljeni su i
potpuno uniteni.
U isto to vrijeme glavnina 12. divizije NOVJ prebacila se na prostor jugoistono od Daruvara. Kako bi unitili ove snage,
u zapovjednitvu IV. gorskog zdruga ustrojili su borbenu grupu pod zapovjednitvom pukovnika Markovia, u iji su sastav
ule 1I./8. gorska bojna, I./4. gorska bojna, XI. stajaa djelatna bojna UV i mjeovita bitnica I. topnikog sklopa.909 Borbenoj
grupi Markovi isprva je uspjelo potisnuti snage 12. divizije NOVJ, ali je njezino daljnje napredovanje zadrano jakom va
trom na crti Sira - Pijanovo brdo - Pakrani - Vukaska glavica - Markovac. Ubrzo je uslijedio i partizanski protunapad pred
kojim je borbena grupa postupno odstupala i nakon pada mraka povukla se natrag u Daruvar. Pritom je imala etvoricu
poginulih, devetoricu ranjenih i petoricu nestalih, dok su u 12. diviziji NOVJ imali trojicu poginulih i 17 ranjenih.
907
Isti, kao i Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 31., dokument br. 41., str. 217.
908 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimak 164., Zapovjednik Samovoznog sklopa, Izvjetaj o napadu na samovoznu
kolonu dana 12-VIII-44.
909 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2169 (ZM 53b/49), snimci 379.-384., Dostavlja bojnu relaciju 4. gorskog zdruga za mjesec kolovoz
1944. godine.
370
Borbena skupina Nali prebacila se 13. kolovoza u okolicu sela Batinjani radi predstojeeg napada na partizanske snage
istono i jugoistono od Daruvara. Napad je otpoeo 14. kolovoza u 4 sata i zahvatio je cjelokupni postav 12. divizije NOVJ na
crti Markovac - Bijela - Sira.910 Na sredinjem pravcu napada nalazila se Borbena grupa Pannwitz, u ijem su se sastavu nalazile
dvije kozake pukovnije, na lijevom krilu napadala je Borbena skupina Nali, a na desnom Borbena grupa IV. gorskog zdruga.
Borbenoj skupini Nali pridodana je XI. stajaa djelatna bojna pod zapovjednitvom ustakog bojnika Majera i topniki
motritelj s radijskom postajom te je skupina napadala u sljedeem rasporedu:
-
Mjeovita bojna PTS-a napadala je pravcem Batinjani - Batinjska rijeka - vrh Vranjevina - kota 426 - kota 526 - Pe
trov vrh (kota 615] - Dolari, a njezin zadatak bio je zai protivniku iza lea i sprijeiti mu bijeg na istok.
XI. stajaa djelatna bojna je izmeu kota 426 i 526 trebala skrenuti na jug i potpomoi napad 1. donske kozake ko
njanike pukovnije na selo Markovac.
Priuvu borbene skupine tvorila je mjeovita bojna V. SDZ-a.
Mjeovita bojna PTS-a sukobila se na koti 426 s desetinom ehoslovake brigade Jan ika koja je drala predstrau i
nakon krae borbe u kojoj su partizani imali dvojicu smrtno stradalih potisnula ju je prema koti 526.911 Pod zatitom mi
nobacake vatre i gubitak od petorice ranjenih, bojna PTS-a zauzela je i kotu 526 te odmah potom nastavila napredovanje
prema Petrovu vrhu. ehoslovaka brigada Jan ika poela se povlaiti junim padinama Petrova vrha prema selu Gornji
Borki i bojna PTS-a je oko 9 sati bez borbe zauzela ovaj vrh s kojega se pruao dobar pregled itavog bojita i jasno su se
vidjeli topniki udari koji su zasipali partizanske grupe u povlaenju. Bojna PTS-a zastala je na Petrovu vrhu, dok su desno
iza nje Donska pukovnija i XI. bojna naile na jak otpor XII. udarne brigade i nisu uspijevale zauzeti selo Markovac. Pokret
je obnovljen nakon to je na Petrov vrh doao zapovjednik Nali, koji je zapovjedio bojni PTS-a da odmah prijee u napad
na desni bok i lea XII. udarne brigade. Brzim udarom do 11 sati zauzete su kote 396 i 372, a zauzimanje ovih dviju kota
XII. udarnoj brigadi prijetilo je opkoljavanje pa se pod navoenom topnikom i minobacakom vatrom povukla sa svojih
poloaja prema visu Skupidua i selu Dolari. Bojna PTS-a produila je napad i izbila na kotu 391 iznad sela Dolari, a Borbe
na grupa Pannwitz napredovala je preko Markovca do ispred Dolara, gdje je obustavila daljnje gonjenje protivnika.
Na desnom krilu borbena grupa IV. gorskog zdruga nije naila na jai otpor i pred njezinim nastupom Osjeka je brigada
brzo odstupila.912 Meutim, borbena je grupa zastala kod sela Barica i nije dalje napredovala. Napad je u potpunosti obu
stavljen i predveer su prema zapovijedi Generalleutnant Pannwitza sve borbene grupe povuene u Daruvar.
910 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimci 94.-96., Borbena skupina Nali, Op.br. 42, Zapovied od 14. 8.1944., i
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2169 (ZM 53b/49), snimci 379.-384., Dostavlja bojnu relaciju 4. gorskog zdruga za mjesec kolovoz 1944.
godine.
911
44.
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimci 126.-127., Zapoviednitvo I./l. p. PTS, Op.br. 116, Izvjee za dan 14. VIII.
912
371
Karta 9. Zasjeda brigade Matija Gubec na odsjeku Drljenovac - Bulinac, 16. kolovoza 1944.
372
Borbena skupina Nali i pridodana XI. stajaa djelatna bojna u ovom su pothvatu imali dvojicu smrtno stradalih i 13
ranjenih, a zarobljene su dvije lake strojnice i 18 puaka.913 Gubici 12. divizije NOV} bili su 11 poginulih, meu kojima se
nalazio i komesar I. bojne Osjeke brigade Teodor Stanivukovi, 26 ranjenih, jedan zarobljen i etvorica nestalih.914
Prema zapovijedi 1. kozake konjanike divizije Borbena skupina Nali prebacila se 15. kolovoza u Velike Zdence na
odmor i sreivanje opreme, a iz njezina sastava izila je XI. stajaa djelatna bojna.915 Skupina je sljedeeg dana upuena u
Severin, a nastupala je na dvama pravcima:916
-
Mjeovita bojna V. SDZ-a nastupala je pravcem Veliki Zdenci - Velika Jasenovaa - Grevac - Velika Pisanica - Be
denik - Severin.
Mjeovita bojna PTS-a pravcem Veliki Zdenci - Pavlovac - Veliki Grevac - Donja Kovaica - Mala Pisanica - Drljanovac - Nova Raa - Stara Raa - Severin.
Ovaj pokret dojavljen je zapovjednitvu 32. divizije NOVJ i 15. kolovoza brigada Matija Gubec postavila je zasjedu na od
sjeku Drljenovac - Bulinac sa svojom 1.1II. bojnom, dok je III. bojnu drala u priuvi u selu Bedenik.917 Meutim, na zasjedu
je prva naila kolona Kozaka, snage oko 300 ljudi, koja je iz Bjelovara krenula u susret Borbenoj skupini Nali. Njih je kod
Severina napala II./Matija Gubec bojna i nakon krae borbe ova se bojna povukla u selo Bulinac bez gubitaka. Istodobno se
i I./Matija Gubec bojna povlai sa zasjede u Drljanovcu prema Bulincu, i to prije nego je naila bojna PTS-a. Na zvuk borbe
koja se vodila oko Severina bojna PTS-a ubrzala je nastup i kod Nove Rae zatekla jednu satniju I./Matija Gubec bojne na
izlasku iz sela. Bojna se s dvjema satnijama upustila u progon, dok su dvije satnije ostale s topnitvom na cesti kao osigu
ranje i priuva. Za to je vrijeme bojna V. SDZ-a kod Velike Pisanice stupila u borbu s III./Matija Gubec bojnom i potiskivala
je prema zapadu. Partizanske snage u selu Bulinac nale su se tako pred obuhvatnim napadom iz dvaju smjerova. Brigada
Matija Gubec u neredu odstupa prema selu Lasovac, a satnija I./Matija Gubec bojne, koja se posljednja povukla iz Nove
Rae, upala je u klijeta i gotovo je unitena. Oko 13 sati zauzeta su sela Bedenik i Bulinac i skupina je bez zadravanja
nastavila za Severin u koji je ula u 14 sati, gdje je i zanoila. Borbena skupina Nali u ovoj je borbi imala petoricu ranjenih,
a zarobljeno je sedam lakih strojnica, 30 puaka i dvije kratke strojnice. Brigada Matija Gubec izvijestila je da je imala e
storicu poginulih, osmoricu ranjenih i 17 nestalih.
913
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimak 116., Borbena skupina Nali, Op.br. 55, izvjee od 14. 8.1944., 22,00 sata.
914
915
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255], snimak 112., 1. Kosaken-Divsion, la, Br.B.Nr. 1011/44 gehaim,
14. 8.
1944.
916
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimci 28.-36., Podhvatni dnevnik Borbene skupine Nali", za vrieme podhvata
od 9. VIII. 1944. do 26. VIII. 1944., i snimak 136., Zapoviednitvo I./l. p. PTS, Op.br. 121, Izvjetaj za dan 16. VIII. 44.
917
373
Karta 10. Napad na postav 12. udarne divizije NOVJ, 14. kolovoza 1944.
374
Sljedeeg dana skupina se prebacila u selo Brezovac kod Bjelovara gdje ju je u poslijepodnevnim satima posjetio Gene
ralleutnant Pannwitz i tom prigodom odlikovao eljeznim kriem 11. stupnja (Eisernes Kreuz II. Klasse) etvoricu pripadni
ka Borbene skupine Nali.918 Odlikovani su:

-
ustaki porunik Josip ani iz I./l. PTS bojne
stoerni vodnik Marko Basic - Bekavac iz I./l. PTS bojne
dovodnik Pavao maholc iz II./l. PTS bojne
vojniar Muharem Redi iz VII. stajae djelatne bojne.
Borbena skupina Nali prebacila se 18. kolovoza u Moslavinu, gdje je zajedno s 3. i 6. kozakom konjanikom pukovni
jom trebala istiti podruje Staro tefanje - Ivanjska - Stara unjara - Bojana - Milaevci - Grabovnica - Vuani - Miklou - Samarica.919 Prema zaprimljenim podacima na ovom su se prostoru nalazile jae snage NOVJ, spremita s razliitim
tvorivom, a izmeu Milaevca i Grabovnice navodno i jedno uzletite na kojem su se nalazili britanski asnici. Skupina se
kretala pravcem Brezovac - Narta - tefanje - Mladina, kada je kod sela Bojana zamijeena skupina od 60 partizana iz
lea.920Na partizanske snage otvorena jestrojopuana
sastava Moslavakog odreda koja je nastojala zai bojni PTS-a iza
vatra, a nakon juria bojne PTS-a partizani su se povukli sjeveroistono od sela. Tijekom borbe
smrtno su stradala
dvojica
partizana, a u bojni PTS-a ranjen je asniki namjesnik Petar Gudelj.

U 16 sati bojna PTS-a spojila se bojnom V. SDZ-a izmeu sela Bojana i Vuani.921 Bojna V. SDZ-a napala je Vuane, a bojna PTS-a produila je nastup rubom ume Piesek - Kraljev put prema selu Gornji Miklou. U umi
je
bojna
PTS-a
naila
na
otpor
jae
partizanske
skupine,
ali
je
unato
nepovoljnom
zemljitu
uspjela
potisnu
ti ovu skupinu prema sjeveru i istoku te s istone strane zauzeti Gornji Miklou u 18,30 sati. Tijekom ove bor
be ranjen je ustaki zastavnik iz II./l. PTS bojne Boidar Vueti u desnu ruku i nogu, a zarobljen je jedan malo
ljetnik, laka strojnica Zbrojevka ZB vz. 26, talijanska puka Carcano i jedan samokres.922 U dnevniku skupine navo
di se da su pronaena tijela devetorice partizana, a da je zarobljeni maloljetnik zbog mladosti puten na slobodu.
Skupina je 19. kolovoza izviala podruje Moslavake gore uz Skrajnji drum, a zapadno od nje kretala se 6. tereka
kozaka konjanika pukovnija [Terek Kosaken Reiter Regiment 6). Na protivnika nije naila, ve samo na izbjeglice koje su
918 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255], snimci 28.-36., Podhvatni dnevnik Borbene skupine Nali", za vrieme podhvata
od 9. VIII. 1944. do 26. VIII. 1944.
919
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375
(ZM 53b/255), snimci 165.-168., Borbena skupina Nali", Zapovied od 17. VIII. 1944.
920
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255], snimci 212.-213., Zapoviednitvo I./l. p. PTS, Op.br. 127, Izvjee za dan
44., i svezak V, knjiga 33., dokument br. 6., str. 25.-26.
921
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375
18. VIII.
(ZM 53b/255), snimci 333.-341., Zapoviednitvo I./l. p. PTS, Pothvatni dnevnik.
922
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimak 288., Lienik Borbene skupine Nali", Dostavlja izvjetaj ranjenih
pripadnika PTS-a u borbi od 20. i 22. VIII. 1944., i snimci 28.-36., Podhvatni dnevnik Borbene skupine Nali", za vrieme podhvata od 9. VIII.
1944. do 26. VIII. 1944.
375
se sakrile u umu pred dolaskom Borbene skupine Nali, a nisu pronaena ni skladita za koja je dojavljeno da se nalaze
na ovom podruju.923 Dojava o maloj umskoj pruzi duine tri i pol kilometra kojom su se sluile snage NOV] pokazala se
tonom. Nakon ruenja ove pruge i mosta u duini od 20 metara skupina se vratila u Gornji Mikleu.924
Prema zapovijedi Generalleutnant Pannwitza Borbena skupina Nali izvrila je 20. kolovoza pokret pravcem Gornji Miklou - Samarica - imljanik - Otri Zid - Krivaja. Ispred skupine nastupala je Tereka pukovnija, koju je na potoku Mala
Sredska kod sela Samarica zaustavila III. brigada iz sastava 7. banijske udarne divizije NOVJ.92S Borbena skupina Nali pre
bacila se na desno krilo Tereke pukovnije, a bojna PTS-a produila je nastup i zaobila Samaricu s june strane. Tu je naila
na partizanske predstrae koje su drale jedna OZNA bojna i dijelovi Moslavakog odreda i koje je odbacila bez gubitaka te
nastavila prodor prema koti 255. S ove kote bojna se neopaeno pribliila selu imljanik sa zapadne strane i u iznenadnom
napadu potisnula dijelove III./7. brigade u umu imljanka.926 Nakon toga Tereka je pukovnija probila partizanski postav
u Samarici i nastavila prodor prema Otrom Zidu i zauzela ga pod borbom, a Borbena skupina Nali uputila se u selo Kri
vaja, gdje je i zanoila. Jedinice 7. banijske udarne divizije NOVJ predveer su se povukle prema Slavoniji. Borbena skupina
Nali u ovim borbama nije imala gubitaka, gubici kozakih postrojbi se ne navode, dok je 7. banijska udarna divizija NOVJ
izvijestila da je ukupno imala petoricu poginulih i 26 ranjenih. U selu imljanik bojna PTS-a oslobodila je zarobljenog do
mobrana iz I. gorskog zdruga.
Sljedeeg su dana Borbena skupina Nali i 6. tereka kozaka konjanika pukovnija upuene u Palenik kako bi pomogle
rasteretiti posade u Daruvaru i okolici. Naime, ubrzo nakon odlaska Borbene skupine Nali i 1. kozake konjanike divizije
s podruja Daruvara, snage partizanskog VI. zbora obnovile su napade na uporita u okolici grada. Tako je 12. divizija NOVJ
18. kolovoza zauzela Grubino Polje, nanijevi pritom velike gubitke II./4. bojni IV. gorskog zdruga, a 40. divizija NOVJ
napala je 20. kolovoza uporite u selu Hercegovac.927 Posada Hercegovca uspjela je zadrati uporite, iako su se jedinice
40. divizije NOVJ bile probile kroz obrambeni sustav i u selu su se razvile bliske borbe. Posadi su tijekom dana upuene u
pomo sve raspoloive snage iz Kutine, Garenice, Popovae i jedan njemaki oklopni vlak.928 Ove su snage uspjele u noi s
923
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimak 200., Borbena skupina Nali", Zapovied od 19. 8. 1944.
924 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimak 215., Borbena skupina Nali", Op.br. 109., Izvjee 1. kozakoj diviziji od
19.8. 1944.
925 Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 31., dokument br. 53., str. 275.-276. Glavni tab NOV i POH stavio je 7. banijsku udarnu diviziju NOVJ pod
operativno zapovjednitvo VI. zbora radi izvoenja operacija na podruju Daruvar - Bjelovar - Garenica - Banova Jaruga. III. i IV. brigada ove
divizija prele su u Moslavinu u noi s 15. na 16 kolovoza izmeu Popovae i Volodera. Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 31., dokument br. 51., str.
270.-271.
926
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimci 333.-341., Zapoviednitvo I./l. p. PTS, Pothvatni dnevnik.
927 O borbama za Grubino polje vidi svezak V., knjiga 33., dokument br. 20., str. 105.-110., a za Hercegovac Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga
31., dokument br. 83., str. 425.-433.
928 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2169 (ZM 53b/49), snimci 386.-399., Obe bojne relacije I. zbornog podruja za mjesec kolovoz 1944.
godine.
376
20. na 21. kolovoza potisnuti 40. diviziju NOVJ prema Grubinom Polju, ali je i pored toga pothvat Borbene skupine Nali i
1. kozake divizije u Moslavini opozvan te su 22. kolovoza ponovno upuene u Daruvarsku kotlinu.
Borbena skupina Nali stavljena je pod zapovjednitvo I. kozake konjanike brigade (/. Kosaken Reiter Brigade] od koje
je zaprimila zapovijed da u zajednici s 1. donskom kozakom konjanikom pukovnijom 22. kolovoza zauzme Grubino Po
lje.929 Pokret je izvren pravcem Palenik - Hercegovac - Veliki Zdenci - Mali Zdenci - Grubino Polje u dvije kolone: lijevu
je inila mjeovita bojna V. SDZ-a, a desnu mjeovita bojna PTS-a. Teite napada nalazilo se na Donskoj pukovniji, koja je
prema Grubinom Polju napredovala iz smjera Pavlovca.
Grubino Polje drala je 12. divizija NOVJ, i to u slijedeem rasporedu:930
-
XII. udarna brigada u Grubinom Polju
ehoslovaka brigada Jan ika u selu Poljana
Osjeka brigada u selu Gornja Raenica
Bilogorski odred u selu Mali Zdenci.
Napad na Grubino Polje otpoeo je bez topnike pripreme i Donska se pukovnija uspjela neprimjetno privui na svega
nekoliko metara od postava II./12. bojne na eljeznikoj postaji Grubino Polje. Postaja je zauzeta u brzom naletu, a njezi
no daljnje napredovanje zaustavio je protunapad IV./12. bojne. Istodobno je Borbena skupina Nali napredovala cestom
Veliki Zdenci - Grubino Polje u dvjema kolonama; lijevom stranom bojna V. SDZ-a, a desnom bojna PTS-a.931 Bojna V.
SDZ-a nije naila na neprijatelja, dok se bojna PTS-a sukobila s ehoslovakom brigadom Jan ika u selu Poljani. Do prvog
sukoba dolo je pred samim selom i bojna PTS-a uspjela je probiti ovaj vanjski postav i probiti se u unutar sela gdje su se
razvile bliske borbe.932 ehoslovaka brigada pruila je tvrdokoran otpor, posebice na istonom rubu sela, ali je nakon 45
minuta vrlo intenzivne borbe otpor slomljen i partizanske su se snage povukle preko kote 158 prema selu Mali Peratovac.933 Bojna PTS-a produila je potom napredovanje prema jugoistonom dijelu Grubinog Polja koje je u meuvremenu
ve zauzela Donska pukovnija. U daljnje gonjenje nije se ilo te se u 18,30 sati Borbena skupina Nali prebacila na noenje
u Male Zdence.
929 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255], snimci 28.-36., Podhvatni dnevnik Borbene skupine Nali", za vrieme podhvata
od 9. Vili. 1944. do 26. VIII. 1944.
930
od 9. VIII. 1944. do 26. VIII. 1944.
932
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimci 333.-341., Zapoviednitvo I./l. p. PTS, Pothvatni dnevnik.
933
377
Prije samog napada na Poljane, bojna PTS-a zarobila je dva amerika zrakoplovca na putu koji vodi juno od Malih
Zdenaca, doasnike Roberta Badella i Herberta Breckersa, iji se zrakoplov sruio toga dana u 11,30 sati jugoistono od
Daruvara.934 Osim navedene dvojice iz zrakoplova su iskoila jo sedmorica zrakoplovaca, koje su zarobili Kozaci i pripad
nici IV. gorskog zdruga.
U borbama od 22. kolovoza smrtno je stradao ustaki rojnik Ivan Kopila iz 6./1. PTS satnije, a ranjeni su vojniari Slavko Kui, Ante Mri i Jozo Juri iz PTS-a te vojniari Ivan ili i Marijan Kljai iz V. SDZ-a. Za gubitke u Donskoj pukovniji
nemam podataka, dok su gubici 12. divizije NOVJ bili devetorica poginulih, 24 ranjenih i 16 nestalih. Meu poginulima
nalazio se i zapovjednik XII. udarne brigade major Ivan Senjug.
Naveer istoga dana Borbena je skupina Nali dobila zapovijed da se sutradan prebaci u Bjelovar i da zajedno s jednom
kozakom pukovnijom proisti zemljite od Zdenaca do Bjelovara od zaostalih partizanskih snaga.935 Prostor Daruvarske
kotline je naputen, a razlog tome ostao je nepoznat i zapovjedniku skupine, koji je oekivao due zadravanje, jer se ras
polagalo podacima da se snage VI. zbora i 7. banijske udarne divizije NOVJ okupljaju na Bilogori.936
Pokret je uslijedio 23. kolovoza u 8 sati. Ispred skupine nastupale su dvije bojne Kozaka koje su kod Velikog Grevca
naile na partizanske snage. Kozaci su odbaeni juno od sela, stoga je ustaki bojnik Nali zapovjedio bojni V. ZDS-a da
preko sela Grbavac i Velika Jasenovaa pree u napad na Veliki Grevac.937 Selo je zauzeto uz gubitke od trojice ranjenih
vojniara, a zarobljene su dvije lake strojnice i neto puaka. Istodobno je bojna PTS-a zauzela eljezniku postaju Velik
Grevac. Skupina je nakon toga nastavila put bez smetnje i stigla u Prespu u 18 sati.
U Bjelovar je Borbena skupina Nali stigla 24. kolovoza uli sati, a ujedno je time prestala njezina podreenost njema
kom zapovjednitvu i ponovno je stavljena pod izravno zapovjednitvo PTS-a.938 Ustaki bojnik Nali zamolio je stoer PTSa da se postrojbama borbene skupine da dan odmora, kako bi se ljudstvo moglo urediti i okupati na gradskom kupalitu u
Bjelovaru, to je i odobreno.939 U pono 26. kolovoza skupina se uputila glavnom cestom za Virje gdje je prispjela u 7,30 sati.
Mjeovita bojna V. SDZ-a otputena je iz sastava skupine i vraena je u svoju matinu postrojbu, a bojna PTS-a upuena je
za Ludbreg. Stoer Borbene skupine Nali prestao je biti djelatan istoga dana u 18 sati.
934
935
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimci 281.-282., Borbena skupina Nali", Zapovied od 22. VIII. 1944.
936
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimak 286., Borbena skupina Nali", 0p.br.150. od 23. VIII. 1944.
937
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimci 292.-293., Borbena skupina Nali", 0p.br.156. i 157. od 23. VIII. 1944.
938
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2375 (ZM 53b/255), snimak 314., Brzojav od 24. VIII. 1944. u 12,00 sati.
od 9. VIII. 1944. do 26. VIII. 1944.
378
KRIZA ORUANIH SNAGA NDH

Ruenje prometnica
Koncem kolovoza 1944. njemake su snage na svim bojitima bile u uzmaku, a prelaskom Rumunjske i Bugarske na stranu
saveznika, Crvena armija naglo se pribliavala granici Jugoslavije. U tom se trenutku glavnina snaga NOVJ nalazila u prodo
ru prema Srbiji i Glavni tab zapovjedio je svim postrojbama NOVJ ruenje svih vanijih protivnikih komunikacija, kako bi
se osigurao bri razvoj operacija u Srbiji i onemoguilo prebacivanje protivnikih snaga na ovo podruje.
Shodno ovoj zapovijedi X. zagrebaki zbor trebao se u razdoblju od 1. do 7. rujna prvenstveno usredotoiti na ruenje
eljeznike pruge Varadin - Zabok - Zaprei - Zagreb - Banova Jaruga, ali i na druge komunikacije ve prema okolnosti
ma i mogunostima.940 Ruenje pruga trebalo je biti koordinirano s djelovanjem saveznikog zrakoplovstva, meutim ovo
je djelovanje na podruju sjeverozapadne Hrvatske u potpunosti izostalo.941
Partizanska 3. diverzantska bojna tako je u suradnji s 32. divizijom NOVJ 1. rujna izvrila miniranje pruge Varadin
-
Zabok. Neposredno osiguranje diverzantima davala je udarna brigada Braa Radi, dok je brigada Matija Gubec demon
strativnim napadom na Novi Marof skrenula panju tamonje posade na sebe. Topniki i minobacaki napad na Novi Marof
poeo je u 22 sata i trajao je do 3 sata, a u isto je vrijeme na pruzi od Novog Marofa do Budinine postavljeno preko 100
mina.942 Novaka bojna PTS-a koja je inila posadu u Novom Marofu nije imala gubitaka, dok je pruga razorena u duini od
tri kilometra. Prije nego je otpoelo miniranje pruge dolo je do sukoba izmeu Zagorskog odreda i II./l. PTS bojne, koja
je toga dana izviala podruje oko sela Podrute i Gornja Rijeka.943 Nakon krae borbe II./l. PTS bojna potisnula je Zagor
ski odred prema planini Ivanici, a dok se kretala prema Novom Marofu naila je na dijelove 32. divizije NOVJ, koji su se
preko ceste Sudovec - Moenec prebacivali prema umi iznad Gornje Rijeke. Iznenaenje je bilo obostrano i obje strane
nastojale su se to prije razdvojiti. Izvjee PTS-a navodi da je jedan vojniar poginuo, dvojica su ranjena, a zarobljena su
dvojica partizana. Udarna brigada Braa Radi imala je jednog poginuloga i etvoricu ranjenih.944
940
Rade Bulat, Deseti korpus, str. 139.-140.
941 Isto, str. 142. Rije je o operaciji Ratweek koja je prvenstveno bila usmjerena na komunikacije kojima se povlaila njemaka Grupa armije
E iz Grke prema Srbiji, ali i na potpomaganje prodora snaga NOVJ prema Srbiji. Djelovanje saveznikog zrakoplovstva znatno je usporilo
povlaenje Grupe armija E i uvelike pridonijelo zauzimanju Beograda i Nia. Operacija je dogovorena jo u prvoj polovini kolovoza u razgovoru
Josipa Broza Tita i Winstona Churchila u Caserti i Napulju.
942
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2364 (ZM 53b/244], snimak 656., Dnevno izvjee PTS-a, Ia, 3. 9. 1944.
943
Isto.
944
379
Istoga je dana 7. banijska udarna divizija NOVJ izmeu eljeznike postaje Popovaa i Kutina minirala prugu prilikom
nailaska njemakog oklopnog vlaka.945 Vlak je izletio s tranica i uniten je s cijelom posadom, kao i dva tenka koja su se
nalazila na njemu. Osim toga unitena je eljeznika postaja Voloder i ugibalite Graenica, eljeznika pruga u duini tri
kilometra, sve skretnice, postajna zgrada i etiri bunkera oko postaje Voloder.946 Poginula su 13 njemakih vojnika i 15
domobrana, a sveukupno ih je ranjeno oko 20. Promet ovom prugom bio je prekinut 15 dana.
Sustavno unitavanje pruge Varadin - Zagreb nastavilo se i sljedeih dana te je brigada Matija Gubec u zajednici s 3.
diverzantskom bojnom 4. rujna sruila est kilometara pruge na odsjeku Donja Konjina - Budinina, a 6. rujna I. bojna
Zagrebakog odreda uz pomo 3. diverzantske bojne minirala je prugu izmeu eljeznike postaje Zabok i Bedekovina u
duini od 400 metara.947
Postrojbe koje su sudjelovale u ruenju komunikacije izmeu Zagreba i Varadina, od strane Krievaca i Koprivnice
osiguravala je 33. divizija NOVJ, koja se u noi s 29. na 30. kolovoza prebacila na podruje zapadne Bilogore.948 U okolici Kri
evaca razmjestila se I. moslavaka brigada, a u okolici Koprivnice II. moslavaka brigada. Izvidnice V. stajaega djelatnog
zdruga zamijetile su dolazak II. moslavake brigade i 1. rujna napale je iz dvaju smjerova. Jedna bojna kretala se pravcem
Koprivnica - Jagnjedovac, a XXXVII./V. bojna nastupala je smjerom Novigrad Podravski - Javoravac - Donji Mosti - Poljanani - Gornje Sredice. Po dolasku u Gornje Sredice dio XXXVII./V. bojne upuen je u Gornji Kri koji je zauzet bez borbe.
Za to je vrijeme bojna V. SDZ-a koja je napredovala iz smjera Koprivnice, naila kod uzvisine iznad Hudovljana na di
jelove II. moslavake brigade i uspjela ih potisnuti s kote 304. Na ovu su kotu smjesta razmjetena dva brdska topa koja
su pruala dobru podrku obuhvatnom napadu na partizanski postav u Hudovljanima koji iao preko sela Gornja i Donja
Velika. Zapovjednitvo II. moslavake brigade ubacilo je iz priuve jednu satniju iz sastava svoje III. bojne i tako zaustavilo
daljnje nadiranje bojne V. SDZ-a, koja je oko 21 sat odstupila prema Jagnjedovcu.
Kako je nastup XXXVII./V. bojne ugrozio pozadinu II. moslavake brigade, iz I. moslavake brigade uputili su I. bojnu da
zaustavi njezino daljnje napredovanje i izbaci je iz sela Gornji Kri. Uz podrku minobacaa \./\. moslavaka bojna probila
se u 18 sati u zapadni dio sela, gdje su se razvile bliske borbe za gotovo svaku kuu, a prodor je zaustavljen na barikadama
od cigle koje su pripadnici XXXVII./V. bojne postavili izmeu pojedinih kua. U pomo \./\. moslavakoj bojni upuena je
jedna satnija iz III./I. moslavake bojne i u 22 sata dijelovi XXXVII./V. bojne odstupili su iz sela i pridruili se svojoj glavnini
u Gornjim Sredicama. Gubici XXXVII./V. bojne u ovim borbama bili su 16 poginulih i devetorica ranjenih, dok bojna koja
945
Zbornik NOR-a,
946
Zbornik
947
Rade Bulat, Deseti korpus, str. 142., i Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 33., dokument br. 122., str. 635.
948
Zbornik
NOR-a,
NOR-a,
je napadala iz smjera Koprivnice nije imala nikakvih gubitaka.949 Izvjee 33. divizije NOV] navodi da su ukupni gubici bili
estorica poginulih i 11 ranjenih, a da su u Gornjem Kriu zarobljene dvije lake strojnice i 12 puaka.
Sutradan je XXXVII./V. bojna ponovno zauzela selo Gornji Kri bez otpora, a bez borbe je zauzeto i selo Hudovljan,
koje je zauzela jedna bojna V. SDZ-a koja je dola iz smjera Koprivnice.950 Ove dvije bojne utvrdile su se zatim na crti kota
304 - Hudovljan - Gornji Kri i nisu dalje napredovale. U zapovjednitvu 33. divizije NOVJ zaprimili su obavijest da se i na
podruju Kalnika razmjetaju jae protivnike snage, stoga su odluili potisnuti V. SDZ s postava oko Hudovljana i Gornjeg
Kria, kako bi na taj nain mogli osigurati eventualno odstupanje 32. divizije NOV] prema Bilogori. Oko 13 sati 4. rujna II.
moslavaka brigada napala je na postav Roanec - Hudovljan - kota 304, a istodobno je otpoeo i napad I. moslavake
brigade na selo Gornji Kri. Ovo je selo iz smjera zapada napala je III./I. moslavaka bojna, ije je napredovanje ubrzo za
ustavljeno uslijed jake protivnike vatre, a iz smjera istoka napadala je II./I. moslavaka bojna. Ova se bojna unato jakom
otporu uspjela probiti u Gornji Kri i potisnuti XXXVII./V. bojnu na groblje kod kote 215, no dok se pripremala za napad
na groblje, zadobila je jaku vatru u lea od jedne ustake skupine koja je dola s poloaja oko Hudovljana, na to se II./I.
moslavaka bojna u neredu povukla iz sela. U izvjeu 33. divizije NOVJ izneseno je prilino neuvjerljivo objanjenje ovog
dogaaja, prema kojem se ova ustaka skupina zapravo nalazila u povlaenju pred napadom II. moslavake brigade na
Hudovljan i da je nastojala spojiti se s posadom u Gornjem Kriu, jer da zbog jakog junog vjetra nije ula da se borbu vodi
i u ovom selu (?]. Iz ovog izvjea proizlazi da je ustaka skupina posve sluajno naletjela na II./I. moslavaku bojnu, to je
malo vjerojatno s obzirom da su se svi kljuni postavi oko Hudovljana i dalje nalazili u rukama V. SDZ-a.951 Kako god bilo,
uslijed povlaenja II./I. moslavake bojne i III./I. moslavaka bojna povukla se na svoj ishodini poloaj.
U 20 sati ponovljen je napad na Gornji Kri ovoga puta samo iz smjera istoka. Napad je izvrila I./II. moslavaka
bojna ojaana jednom satnijom iz sastava III./I. moslavake bojne, a ishodina toka bila je Ciganica uma. Uz podrku
minobacaa s poloaja na Zrinskom bregu ove su se snage uspjele probiti do raskrija u selu, ali dalje nisu mogle i na
kon est sati intenzivne borbe povukle su se iz sela. Nakon toga 33. divizija NOVJ odustala je od daljnjih napada te je
povukla I. moslavaku brigadu na crtu Veeslavec - Ruevac - Poveli, a II. moslavaku brigadu na crtu Ladislav - Trnovac Sokolovaki. Kojom su se snagom vodile ove borbe, svjedoe i gubici V. stajaega djelatnog zdruga koji je uku
pno imao 13 smrtno stradalih i 34 ranjenih.952 Prema izvjeu 33. divizije NOVJ njezini ukupni gubici na dan 4. rujna
bili su trojica poginulih, meu kojima i komesar Ruske satnije II./I. moslavake bojne, te 46 ranjenih i dvojica nestalih.
949 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2364 (ZM 53b/244), snimak 656., Dnevno izvjee PTS-a, Ia, 3.9.1944. i snimak 660., Dnevno izvjee
PTS-a, Ia, 5. 9.1944.
950
951 U dnevnom izvjeu PTS-a navedeno je da su se 4. rujna borbe vodile samo oko Gornjeg Kria, dok je izvjee 33. divizije NOV) prilino
kontradiktorno i u njemu stoji: Pokret i vatra napadnih dijelova bili su dobro koordinirani, a komandovanje odluno, pa je neprijatelj nakon 2
sata borbe u oporima poeo bjeati na jug. I opet, uslijed slabe povezanosti jedinica, nije bilo mogue djelovati protiv neprijateljskog odstupanja..."
952
381
Kako bi odteretile V. stajai djelatni zdrug od pritiska 33. divizije NOVJ, na ovo je podruje upuena Borbena grupa PTSa, koja se sastojala od I./l. i II./l. PTS bojne, Topnike satnije 1. pjeake pukovnije PTS-a i dijela Oklopnog sklopa PTSa.953 Borbena grupa PTS-a razmjestila se 6. rujna na crti Carevdar -Lepavina i istoga dana otpoela nastup prema Gornjem
Kriu. Zapovjednitvo 33. divizije NOVJ odluilo se ne uputati u borbu i zapovjedilo je odstupanje dublje u Bilogoru.954
Meutim, Borbena grupa PTS-a je kod sela Ladislav zatekla jednu kolonu II. moslavake brigade u odstupanju i po njoj
otvorila topniku i strojniku vatru, od koje su dvojica partizana smrtno stradala, a etvorica su ranjena. U samom Ladislavu zarobljen je jedan partizanski doasnik, koji je prema izvjeu 33. divizije NOVJ strijeljan. Sljedeeg je dana 33. divizija
NOVJ otpoela prebacivanje u Moslavinu.
Napad na Krievce
Nakon ruenja prometnica izmeu Varadina i Zagreba u zapovjednitvu 32. divizije NOVJ odluili su napasti uporite u Sv.
Ivanu Zelini koje je spadalo pod Zapovjednitvo grada Zagreba i bilo dio vanjske obrane grada.955 Posadu Sv. Ivana Zeline
inilo je 90 domobrana iz Kombinirane satnije Zagrebakoga posadnog zdruga i 40 orunika. Za napad na uporite odree
ne su I. i II. bojna iz sastava udarne brigade Braa Radi, njezina III. bojna osiguravala je kod Komina pravac od Varadina,
a brigada Matija Gubec osiguravala je pravac od Zagreba. Napad je otpoeo 7. rujna u 23,40 sati iz triju pravaca, a teite
mu je bilo usmjereno na zauzimanje zgrade crkve, za to je odreen vod dragovoljaca iz II./Braa Radi bojne. Ovaj se vod
ubrzo nakon poetka napada probio kroz obrambeni postav i zauzeo crkvu, to je izazvalo pomutnju meu domobranima,
dok su se orunici povukli u oruniku postaju otkuda su nastavili pruati otpor. Partizani su na orunike otvorili vatru iz
runih bacaa PIAT, ali su zidovi zgrade bili dovoljno vrsti i otporni tako da je orunika posada uspjela odbiti ovaj napad.
Kako se runi bacai nisu pokazali dovoljno uinkovitima, zgrada je minirana i razruena, meutim orunici su i nadalje
odbijali predaju i povukli su se u podrum zgrade koji su partizani ponovno minirali. Orunici su se uspjeli spasiti zahva
ljujui podzemnom hodniku, kojim su se prebacili u susjedni podrum i otuda nastavili s borbom. Kako je udarnoj brigadi
Braa Radi ponestalo eksploziva, a bliio se jutro, u 4 sata iz stoera 33. divizije NOVJ dola je zapovijed za prekid napada
i povlaenje. Posadi Sv. Ivana Zeline tijekom dana prispjela je u pomo jedna ojaana satnija Doasnikog teaja PTS-a.956
Od posade zarobljeni su zapovjednik nadsatnik Hajdinger, nepoznati satnik, etvorica doasnika i 32 domobrana, a od
oruja izgubljene su dvije lake strojnice, tri kratke strojnice, 30 puki i 70 civilnih puki. Prema dnevnom izvjeu PTS-a
od orunika je jedan smrtno stradao, a dvojica su ranjena, dok je od domobrana u uporitu ostalo samo njih 20. Gubici 33.
953
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2364 (ZM 53b/244), snimak 664.,
954
955
956
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2364 (ZM 53b/244), snimak 666.,
382
Dnevno izvjee PTS-a, la,7. 9.1944.
Dnevno izvjee PTS-a, Ia, 8. 9.1944.
divizije NOVJ bili su etvorica poginula i 16 ranjenih, a meu poginulima nalazio se i Jugo Fillipi, divizijski ratni dopisnik. U
borbi je utroeno 51 mina za runi baca i 259 kg eksploziva.
Napad na Sv. Ivana Zelinu bio je najava znatno veeg napada na Krievce u kojem su sudjelovale gotovo sve postrojbe
X. zagrebakog zbora.957 Prije samog napada na Krievce 7. banijska udarna divizija NOVJ napala je u noi s 9. na 10. rujna
eljeznike postaje Vrbovec i Repinec i u potpunosti ih unitila, kao i prugu izmeu ovih postaja u duini od sedam kilo
metara.958 Prvotno je za tu no bio predvien napad na Krievce, ali ga je zapovjednitvo X. zagrebakog zbora odgodilo.
Najvjerojatnije je bilo rije o dodatnoj provjeri podataka dobivenih od zapovjednika posade Krievci, koji je navodno htio
predati uporite snagama NOVJ.959 Oito su u takvu mogunost posumnjali i u oruanim snagama NDH te su jo 7. rujna u
Krievce iz Koprivnice upuene dvije satnije iz sastava V. stajaega djelatnog zdruga, a 11. rujna jo jedna.960
Sam napad izvrile su I. moslavaka brigada iz smjera istoka i jugoistoka i 7. banijska udarna divizija iz smjera zapada.961
Pravac od Koprivnice i Ludbrega osiguravala je 32. divizija NOVJ, a Istona grupa odreda iz smjera Novigrada Podravskog.
Napad je otpoeo 13. rujna u 23,47 sati snanom minobacakom vatrom po zapadnom dijelu grada i eljeznikom kolodvo
ru, to je prisilio topnitvo posade Krievci na izmjetanje i zauzimanje novih vatrenih poloaja.962 Uslijedio je napad 7. banijske udarne divizije, koja je uspjela probiti prvu crtu obrane i ui u sam grad, ali je prodor ubrzo zatvoren protunapadom.
Napad I. moslavake brigade kasnio je jedan sat, jer su ekali da uspostave dodir s vezom iz uporita koja nije dola, tako
da je posada Krievaca u tom trenutku ve bila uzbunjena i razmjetena po bunkerima. Glavni pravac napada I. moslavake
brigade bio je usmjeren na zgradu gimnazije pored koje su se s lijeve i desne strane nalazila po dva bunkera, a ispred nje
nalazio se irok brisani prostor koji je tijekom napada osvjetljavan svjetleim raketama. Partizani su napadali bunkere pod
zatitom minobacaa i vatre iz runih bacaa PIAT, ali bez ikakva uspjeha i napad je obustavljen u 3,30 sati. Po zapovijedi
stoera 33. divizije NOVJ cijela se brigada povukla s poloaja za napad u 4,20 sati.
Posada Krievaca imala je sedmoricu poginulih, 33 ranjenih i 39 nestalih, od kojih dvojicu asnika, dok se partizanski
gubici ne navode.963
957
958
959
960
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2364 (ZM 53b/244), snimci 664. i 671, Dnevno izvjee PTS-a, Ia, 7. i 11. 9. 1944.
961
Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 33., dokument br. 57., str. 252.-253.,
i dokument br. 86.,str. 407.-408.
962
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2169 (ZM 53b/49), snimci 471.-473., Zapovjednitvo
mjesec rujan.
963
I.
posadnog zdruga, opa bojna relacija za
383
Dvojica pripadnika 32. divizije

naoruani runim bacaima PlAT
britanske proizvodnje. PIAT je
skraenica od Projector, Infantry, Anti
Tank, a partizani su ovo oruje zvali
John Buli". Tijekom 1944. godine Velika
je Britanija isporuila znatnu koliinu
ovih bacaa snagama NOVJ, koji su
se pokazali posebno pogodnima za
unitavanje bunkera i utvrenih zgrada.
Rujanska kriza
Pitanje je bi li se Krievci uspjeli obraniti da neposredno prije napada X. zagrebakog zbora uporite nije ojaano trima
satnijama XXXVI1./V. bojne. Naime, napredovanje saveznika na svim bojitima i prelazak Bugarske i Rumunjske na stranu
saveznika u znatnoj su mjeri utjecali na moral Domobranstva, koje se kao i nakon kapitulacije Italije poelo osipati i u veoj
mjeri prelaziti na stranu NOVJ. Tome je zacijelo pridonio i proglas marala Josipa Broza Tita upuenog 30. kolovoza 1944.
u kojem je stajalo da je to posljednji poziv etnicima, hrvatskim i slovenskim domobranima te da e svi oni koji se nakon
15. rujna zateknu u postrojbama koje se bore protiv NOVJ biti izvedeni pred ratni sud i da e biti kanjeni najstroom
kaznom.964
Osipanje domobranskih postrojbi najjae se osjetilo u Slavoniji.965 Tako se 6. rujna, tijekom borbe za Poegu, 12. diviziji
NOVJ predalo 460 domobrana, 40 doasnika i 40 asnika, iako se u tom trenutku pomo upuena iz Pleternice ve bila
probila do samog grada.966 Ubrzo potom uslijedio je napad 40. divizije NOVJ na Pakrac koji je branila I. i II. bojna 8. gorske
pukovnije, stoerna (15.) satnija 8. gorske pukovnije, 14./8. protuoklopna satnija, XII. topniki sklop, jedna satnija V. e
ljezniarske bojne, desetorica orunika i 60 njemakih vojnika iz sastava njemake izobrazne bojne, sveukupno oko 1.500
vojnika.967 Napad je otpoeo u 18 sati 13. rujna snanom topnikom vatrom, a 40. divizija NOVJ imala je i potporu dvaju
tenkova, koji su 9. rujna prebjegli na partizansku stranu. Topnitvo i oklop izazvali su veliku pomutnju meu domobranima
i ubrzo je naputen vanjski obrambeni postav. Velik se broj domobrana predao, a otpor u samom gradu nastavio se samo
u zgradi preparandije i pukovnijskog stoera, gdje se utvrdio jedan manji dio domobrana te Nijemci i orunici. Ove zgrade
potpuno su unitene miniranjem, vatrom iz minobacaa, tenkova i runih bacaa PIAT. Zgrade su zajedno s braniteljima
u potpunosti izgorjele, ime je u 7 sati 14. rujna prestao svaki otpor u Pakracu. O gubitku Pakraca u izvjeu IV. gorskog
zdruga navedeno je sljedee:968 Neposredno pred pad Pakraca bio je jako uzdrman moral momadi zbog dogaaja na bo
jitima izvan nae domovine i zbog veoma tekih gubitaka koje je 4. gorski zdrug pretrpio u kolovozu i rujnu 1944. Pojaana
komunistika propaganda uz poziv na predaju uinila je da su malodunici pojedinano i u skupinama naputali svoje jedinice
i bjeali komunistima zbog ega se opet stvorilo nepodnoljivo nepovjerenje izmeu jedinica i u jedinicama. Najtei udar po
moral, borbenost i povjerenje bilo je bjeanje komunistima zapovjednika 3. sati I./8. gor. pukovnije nadporunika epelja
Dragutina, porunika Antolia, Vukadinovia i Krelja, koji su sa sobom poveli 50 ljudi. Kada je odmetnicima preao i oklopni
vod momad je izgubila potpuno povjerenje i sebe i u svoje astnike, na svakom koraku ula se rije 'izdaja' i 'biti emo izdani'.
Komunisti, dobro obavijeteni, iskoristili su ovo, i dva dana poslie bjegstva nadporunika apelja, predvoeni od istoga napali
964
Zbornik NOR-a, svezak II., knjiga 13., dokument br. 477., str. 876.-877.
965
966
Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 33., dokument br. 50., str. 232.-233. i dokument br. 107., str. 536.
967
968
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2169 (ZM 53b/49), snimci 521.-525., 4. gorski zdrug, Bojna relacija za mjesec rujan.
385
su Pakrac. Rezultat ovog napada bilo je naputanje Pakraca i Lipika. Vii zapovjednici (zapovjednik pukovnije, XII. top. sklopa
i I./8. gorske pukovnije) poginuli su u borbi, dok je zapovjednik II/8. pukovnije, koji je u to vrijeme bio teko bolestan, nestao".
Dio posade uspio se probiti do Lipika i zatim se s posadom Lipika povukao u Pakraku Poljanu, gdje je ukupno prispjelo
24 asnika, 53 doasnika i 808 domobrana IV. gorskog zdruga te estorica asnika i 79 doasnika i vojnika njemake izobrazne bojne.969 Vei dio posade Pakraca je zarobljen, a izgubljeno je sve teko naoruanje. Prema izvjeu 40. divizije NOVJ
u Pakracu je ubijeno 20 domobranskih asnika, meu kojima i zapovjednik 8. gorske pukovnije, pukovnik Gustav Matkovi
i zapovjednik XII. topnikog sklopa potpukovnik Miroslav Okrkanji te 288 domobrana.970 Zarobljeno je 720 domobrana,
a od naoruanja i opreme 12 topova, tri teka minobacaa, 14 tekih strojnica, 23 lake strojnice, 850 puaka, 70 kratkih
strojnica, osam vagona razliita streljiva, velike koliine sanitetskog tvoriva, 50 lokomotiva i 50 eljeznikih vagona. Gubici
40. divizije NOVJ pri zauzimanju Pakraca i Lipika bili su 16 poginulih i 41 ranjen.
Nakon zauzimanja Pakraca i Lipika snage 40. divizije NOVJ okrenule su se prema Daruvaru i uskoro ga dovele u potpuno
okruenje.971 Posada Daruvara, koja se sastojala od glavnine IV. gorskog zdruga i XI. stajae djelatne bojne UV, prema za
povijedi njemakoga pothvatnog zapovjednitva trebala je napustiti uporite, a kao ispomo upuene su im dvije kozake
pukovnije i jedna bojna I. gorskog zdruga. Ove snage uspjele su se 16. rujna probiti do Daruvara i pomoi u evakuaciji
grada, koji je jo istoga dana u potpunosti naputen.972 Posada Daruvara povukla se smjerom preko Deanovaca i Uljanika
u Pakraku Poljanu, gdje se spojila s preostalim dijelovima 8. gorske pukovnije iz Pakraca i Lipika. U Pakrakoj Poljani
izvren je preustroj IV. gorskog zdruga; 8. gorska pukovnija je rasputena, a njezinim preostalim ljudstvom popunjena je
4. gorska pukovnija. Od 18. rujna do 1. listopada 1944. svi dijelovi IV. gorskog zdruga nalazili su se pod zapovjednitvom I.
gorskog zdruga, sve dok general Grli nije ponovno ustrojio zdrug i preuzeo zapovjednitvo. Gubici koje pretrpio IV. gorski
zdrug tijekom mjeseca rujna zorno svjedoe o tekom stanju u Hrvatskom domobranstvu:973
-
poginulih: 12
ranjenih: 13
nestalih: 1.126
prebjeglih: 100.
Od opreme i naoruanja izgubljeno je:

-
1.394 puke
332 samokresa
969 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2169 (ZM 53b/49), snimci 490.-495., Obe bojne relacije 1. gorskog zdruga Poglavnika Dr. Ante
Pavelia" za mjesec rujan 1944. godine.
970
971
972
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2169 (ZM 53b/49), snimci 521.-525., 4. gorski zdrug, Bojna relacija za mjesec rujan.
973
Isto.
386
47 kratkih strojnica
135 lakih strojnica
13 tekih strojnica
pet lakih minobacaa
dva protuoklopna topa
osam topova
dvije haubice.
Zahvaljujui prebjezima i novaenju na novozaposjednutim podrujima, snage NOVJ znatno su narasle i u svezi s tim
Glavni tab NOV i POH donio je sljedea upute:974
1. Izbjegavati formiranje novih jedinica. Sadanje divizije poveavati do 8000 ljudi. Dostavit emo vam formacijske sastave
jedinica kojima treba teiti.
2. Ako se zbog terenskih i vojno-politikih razloga treba formirati nova divizija - uiniti obrazloen prijedlog.
3. Dok ne stigne oruje i odijelo, ljudstvo vjebati u dopun. bataljonima. Naroito ih politiki vaspitavati.
4. Domobranske oficire ne drati uskupno i nezaposlene. Baterije i nesposobne za stroj rasporediti u pozadinu, tabove i za
vjebu novomobilisanih. Mlae i sposobne rasporediti na poloaje operativnih oficira ili oficira po tabovima - prema njihovom
inu i sposobnostima.
5. Imati na umu da e prelaenje na nau stranu rasti sa stepenom dezorganizacije i raspadanja okupator, snaga. Zato nijednog
trenutka ne prestajati sa presijecanjem komunikacija i napadima na njemake kolone u odstupanju. Potrebe u oruju i odjei
koje stalno traimo od Saveznika najsigurnije emo zadovoljiti sam otimajui od potuenog i dezorganizovanog neprijatelja".
Tako je koncem rujna VI. zbor brojio 12.719 ljudi od ega 9.425 borbeno sposobnih, a X. zagrebaki zbor 9.065 ljudi
ukupno, s tim da za ovaj zbor ne raspolaem podatkom koliko je od toga broja bilo borbeno sposobnih.975 Koliki je to porast,
moda je najbolje vidljivo iz podataka da je 32. divizija NOVJ gotovo pa udvostruila svoje ljudstvo u odnosu na brojno sta
nje iz lipnja. Tada je ova divizija ukupno brojila 994 ljudi (od toga borbeno sposobnih 673], dok je u rujnu njezino brojno
stanje iznosilo 1.745 (nije mi poznato koliko je od toga broja borbeno sposobnih).976 Tomu treba i nadodati da su osim
brojnog porasta sve postrojbe biljeile i porast u kvaliteti naoruanja i opreme.
U rujnu 1944. domobrani su u velikom broju poeli naputati svoje postrojbe. Na stranu NOVJ prelazile su itave po
strojbe poput ovih est asnika i 100 domobrana iz sastava protuzrane obrane Zagreba, koji su u noi s 12. na 13. rujna
prebjegli na podruje pod nadzorom X. zagrebakog zbora.
974
975 Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 33., dokument br. 30., i HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-1187 (ZM 51E/2), snimci 623.-624., Pregled
socijalnog i nacionalnog sastava X. korpusa Zagrebakog" NOVJ od 30. IX. 1944.
976
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-1187 (ZM 51E/2), snimak 625., Socijal nacionalni sastav 32, divizije NOVJ od 30. IX. 1944.
387
Borbe u Podravini
S naputanjem Daruvara naputena su uporita u Hercegovcu (13. rujna) i Garenici (16. rujna) koja su drale postrojbe
I. gorske pukovnije i 1. posadnog zdruga.977 Time su podruja pod nadzorom VI. i X. zagrebakog zbora spojena i znatno
proirena, to je stvorilo povoljnu operativnu osnovu za napad na Podravinu. Snage VI. zbora usmjerile su se na Viroviticu,
a X. zagrebaki zbor na Pitomau i Klotar Podravski.978 1 obavjetajni odjel PTS-a zamijetio je ovo prikupljanje o emu je
izvijestio:979 Na podruju Virovitica i Pitomaa nalazi se VI. i X. kom. korpus, te banijska divizija, svega oko 10 brigada. Na
mjera im je zauzeti Viroviticu i Pitomau".
Jedinice 32. divizije NOVJ prispjele su 25. rujna u Veliku i Malu renjevicu, gdje su otpoele s pripremama za napad
na Pitomau.980 Kako njihovo prikupljanje nije prolo nezamijeeno, I. bojna V. stajaega djelatnog zdruga iz Pitomae
krenula je u nasilno izvianje i 26. rujna u 10,30 sati napala postav udarne brigade Braa Radi u Velikoj renjevici. Ovaj
je napad u snazi od oko 400 ljudi odbijen uz pomo minobacake i topnike vatre, nakon ega je V. stajai djelatni zdrug
izvrio pregrupiranje svojih postrojbi te je dvije satnije V./V. bojne prebacio iz Krievaca u Podravski Novigrad, II./V. bojnu
iz Podravskog Novigrada u Pitomau, tri satnije V./V. bojne iz Koprivnice u urevac i III./V. bojnu iz urevca u Klotar
Podravski.981 U 21 sat uslijedio je novi napad iz Pitomae, koji je izvela I./V. bojna pojaana dijelovima II./V. bojne. Noni
napad iznenadio je udarnu brigadu Braa Radi, koja je nakon kratke borbe izbaena iz sela, pri emu je I./Braa Radi
bojna imala osjetne gubitke u ljudstvu i naoruanju. U ovom napadu istodobno je zauzeto i selo Grabovnica.
Borbe su se nastavile i cijelog 27. rujna, a u njima je sudjelovala i brigada Matija Gubec. U izvjeu 32. divizije NOVJ
navodi se da su u ovoj borbi vraeni svi izgubljeni poloaji od proteklog dana te da su pritom protivniku naneseni veliki
gubici, ali je to malo vjerojatno s obzirom da je zarobljena samo jedna kratka strojnica i da je prema zapovijedi X. zagreba
kog zbora udarna brigada Braa Radi u veernjim satima povuena prema Vukoslavljevici, a brigada Matija Gubec prema
Turnaici. Ni izvjee V. SDZ-a ne donosi previe pojedinosti i samo se navode protivnike postrojbe s kojima je voena
borba, kojima su navodno naneseni veliki gubici i pritom je zarobljeno est lakih strojnica, tri kratke strojnice, 25 puaka te
mnogo drugog tvoriva. Gubici 32. divizije NOVJ iskazani su skupno za 26. i 27. rujna i iznosili su 29 poginulih, meu kojima
i zapovjednik IV. bojne Mato Milinek i komesar IV. bojne Rudolf Bronec, te 42 ranjenih i 29 nestalih.982 Gubici V. SDZ-a
977 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2169 (ZM 53b/49), snimci 490.-495., Obe bojne relacije 1. gorskog zdruga Poglavnika Dr. Ante
Pavelia" za mjesec rujan 1944. godine.
978
Velimir Terzi, urednik, Oslobodilaki rat naroda Jugoslavije 1941-1945. Knjiga druga, Vojnoistorijski institut, Beograd 1965., str. 476.
979
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2365 (ZM 53b/245), snimak 16., Dnevno izvjee PTS-a, Ic, 28. 9. 1944.
980
981
982
Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 33., dokument br. 113., str. 596. IV./Braa Radi bojna ustrojena je 22. rujna 1944.
388
navode se samo za 26. rujna, kada je imao jednoga poginuloga i trojicu ranjenih vojniara, dok je tijekom dva dana borbi
izvijestio da je zarobio sedam lakih strojnica, tri kratke strojnice te 32 puke.983
U to je vrijeme VI. zbor sve vie jaao pritisak na Viroviticu, stoga je u noi s 28. na 29. rujna jedna bojna V. SDZ-a ojaa
na dijelom Oklopnog sklopa PTS-a izvrila prodor prema Virovitici, kako bi tamonjoj posadi dostavili pomo u tvorivu.984
Borba je voena tijekom itavog puta i pojaana bojna V. SDZ-a imala je jednoga poginulog i jednoga ranjenog vojniara.
Istodobno je odbijen napad Virovitike brigade iz sastava 40. divizije NOVJ na grad, a bojna V. SDZ-a istoga se dana vratila
u Pitomau.985
Do kraja rujna VI. i X. zagrebaki zbor dovrili su prikupljanje na podruju Podravine i stoer X. zagrebakog zbora do
nio je 1. listopada zapovijed za napad na Pitomau.986 Za napad na samu Pitomau odreena je 32. divizija NOVJ pojaana
XVIII. brigadom, 33. divizija NOVJ osiguravala je pravac od Klotra Podravskog, a Podravski odred osiguravao je smjer od
Bjelovara.
Prvenstveni cilj X. zagrebakog zbora bio je unitenje V. sjajeega djelatnog zdruga, a koliki mu je bio znaaj svjedoi i
pismo komesara zbora Ivana ibla:987 ... U februaru ov. god., nakon naih velikih pobjeda nakon to smo uspjeli da u kraje
vima oko samog Zagreba formiramo Zagrebaki Korpus, neprijatelj je u paninom strahu da ne izgubi jo i to podruje gdje
je bio relativno najjai, nakrcao te krajeve svojim elitnim trupama, Bobanovom legijom i tjelesnim zdrugom. Od tada pa do
danas to su nai glavni protivnici s kojima se za sve vrijeme bore nae, junake narodnooslobodilake brigade i partizanski
odredi.
Pobijediti Bobana, tj. unititi njegovu vojsku, znai zadati neprijatelju na podruju naega Korpusa smrtonosni udarac i preu
zeti inicijativu konano u svoje ruke da je vie nikada ne prepustimo neprijatelju.
Vrijeme odlune i velike borbe dolo je. Mi kreemo u prvu bitku koja evo zapoinje.
Ako hoemo da ta borba bude to uspjenija, treba da poznajemo neprijatelja, njegov nain borbe, njegovu snagu i njegove
slabosti. Treba da uoimo gdje je naa prednost da bi znali i usmjeriti pravce svojih udaraca.
Moral neprijatelja osniva se na oajanju. On znade da mu je umrijeti i nastojati e da se to dulje odri u ivotu, da nam na
nese to vee gubitke. On e pokuati da pod svaku cijenu to dulje zadri ove krajeve koji su mu posljednja odstupnica iz nae
zemlje.
983 HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2365 (ZM 53b/245), snimci 14. i 16., Dnevno izvjee PTS-a, Ia, 27. i 28. 9.1944. Rade Bulat u svom
djelu navodi da je I./Braa Radi bojna izgubila pet lakih strojnica, etiri kratke strojnice i 52 puke. Rade Bulat, Deseti korpus, str. 149.
984
985
986
987
389
Neprijatelj je podmukao, spreman da iznenauje, da prihvati nonu borbu i da napada nou. On se oslanja vie na napad nego
li na odbranu, znajui da je napad najbolja odbrana.
Neprijatelj je dobro naoruan i spreman da se bori do posljednjeg.
No ipak, usprkos svemu tome, nae su prednosti u ovoj borbi ogromne.
Mi imamo brojno jae snage koje su jo bolje naoruane od neprijatelja.
Na moral bazira se na svijesti i ogromnom poletu i oduevljenju pred konanu pobjedu.
Mi smo uporniji, tvri i vri od neprijatelja. Mi smo sigurni u pobjedu!..."
Napad na Pitomau trebao je otpoeti 1. listopada, ali je odgoen na zahtjev stoera 32. divizije NOVJ, koji je izvijestio
zapovjednitvo X. zagrebakog zbora da se u mjestu prikupljaju vee protivnike snage.988 Naknadno se ustanovilo da
nikakva pojaanja nisu pristigla u Pitomau i oito su stalni ispadi V. SDZ-a u okolici Pitomae stvorili pogrenu sliku u
stoeru 32. divizije NOVJ. Ovom pogrenom dojmu zacijelo su pridonijeli i pokreti dijelova V. SDZ-a koji su se pripremali
za ponovnu dostavu streljiva opkoljenoj posadi Virovitice. Prvi pokuaj od 2. listopada nije uspio i proboj je zaustavljen
kod sela Lozan, osam kilometara jugoistono od Pitomae.989 Nakon to je ova kolona pojaana dijelom Oklopnog sklopa
PTS-a, proboj je uspio i posadi u Virovitici dostavljeno je streljivo i jedna radijska postaja dugog dometa. Snage koje su se
probile do Virovitice nisu se zadravale u gradu i istoga su se dana pod borbom povukle prema Pitomai.990 Prema izvjeu
Virovitike brigade snaga kolone koja je dostavila pomo za Viroviticu bila je oko 450 ljudi i etiri talijanske tankete L3.991
Gubici V. SDZ-a tijekom proboja bili su trojica poginulih i sedmorica ranjenih, a zarobljene su tri lake strojnice, jedna kratka
strojnica i vei broj puaka.
Unato ovoj pomoi posada Virovitice, koja se sastojala od Sredinje doasnike kole, 8. satnije II. prometnog zdruga
UV, orunike postaje i graanske milicije, nije se uspjela odrati. U noi s 5. na 6. listopada postrojbe VI. zbora napale su
grad i nakon jakih borbi 12. divizija NOVJ uspjela je zauzeti ovo uporite.992 Glavnina VI. zbora poela se odmah po zauzi
manju grada prebacivati prema urevcu.
Istodobno s napadom na Viroviticu trebao je otpoeti i odgoeni napad 32. divizije NOVJ na Pitomau, koji je sada proi
ren i napadom 33. divizije NOVJ na Klotar Podravski. U Klotru Podravskom nalazile su se dvije satnije XXXVII./V. bojne i
988
989
990
991
992 Za borbe oko zauzimanja Virovitice vidi Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 34., dokument br. 22., str. 117.-124., i dokument br. 134., str.
657.-667. Pomo koju je V. SDZ uspio dostaviti posadi u Virovitici sastojala se od 80.000 naboja i jedne talijanske radijske postaje bez operatera.
Akumulator radijske postaje bio je prazan i bilo mu je potrebno 24 sata da se napuni, tako da ova radijska postaja nije bila ni koritena tijekom
napada na grad. Vei dio posade uspio se probiti iz Virovitice, ali je tijekom prodora pretrpio velike gubitke.
390
strojnika satnija VI./V. bojne pod zapovjednitvom ustakog porunika Borivoja Keera, pojaane s pet talijanskih tanketa
L3.993 Ukupna snaga uporita iznosila je 450 vojniara, a u oblinjem urevcu nalazila se VII./V. bojna s dvama topovima
75 mm i sedam tenkova. Jedinice 33. divizije NOVJ zauzele su poloaje za napad na Klotar Podravski u veernjim satima
3. listopada i sutradan u 4 sata sukobile su se s izvidnicama V. SDZ-a iz urevca. Posada urevca nastojala je ponovno
uspostaviti vezu s posadom Klotra Podravskog i napadala je uz potporu tenkova smjerom Kalinovac - Podravske Sesvete,
a istodobno je jedna satnija iz Klotra nastojala preko sela Budanevica otvoriti komunikaciju Klotar - urevac. Ova je
satnija uspjela nakon dvosatne borbe potisnuti I./II. moslavaku bojnu iz sela i zaci u lea I./I. moslavakoj bojni koja je u
tom trenutku vodila borbu s dijelovima VII./V. bojne iz urevca. Zadobivi vatru s lea I./I. moslavaka bojna povukla se
u umu Velika Sea i ostvaren je dodir izmeu VII./V. bojne i posade iz Klotra Podravskog, ali samo nakratko. U borbu je
iz priuve uvedena III. srpska brigada Milo Obili i u protunapadu s II./I. moslavakom bojnom, koji je potpomognut va
trom haubike bitnice, ponovno je prekinut dodir izmeu dvaju uporita V. sjajeega djelatnog zdruga.994 U 21 sat otpoeo
je napad na samo uporite Klotar Podravski, u koji se s istone strane ukljuila i IV. brigada iz sastava 7. banijske udarne
divizije NOVJ. Napad je u poetku slabo napredovao, jer se posada uporno branila i povremeno proputala protivnika na
pojedinim otpornim tokama, a potom ga odsijecala od glavnine i unitavala. Istodobno se posada urevca u tri navrata
pokuala probiti do Klotra Podravskog, ali je svaki puta odbijena. Borba u samom mjestu trajala je tijekom cijele noi i vo
dila se za svaku kuu i podrum. U jutarnjim satima 5. listopada postavljena je jedna haubica 33. divizije NOVJ pored kanala
Kozarevac u blizini same pruge koja je izravnim pogocima unitila jedan bunker, a obrambeni postav u potpunosti je slo
mljen snanom vatrom iz vie tekih minobacaa i runih bacaa PIAT. Uslijedio je napad iz vie smjerova i glavnina posade
poela se povlaiti prema umi Limbu. Nastupilo je gonjenje u kojem su se tankete zaglavljivale po jarcima i partizani su
ih sve uspjeli zarobiti. Iako je posada Klotra Podravskog u potpunosti razbijena, pojedine grupe nastavile su pruati otpor.
Najdue se odrala grupa od oko 30 ustakih vojniara koja se utvrdila u zgradi mlina pored pilane. Ova je grupa odbila sve
pozive na predaju i drala se do 18 sati kada su partizani zapalili mlin u kojem su svi iz ove grupe ivi izgorjeli. Podroban
opis borbe za mlin donosi Ivan ibi u svojim dnevnicima:995 Borba za Klotar ve je zavrena, ali mlin se jo uvijek dri.
Dvadesetak crnolegionara zabarikadiralo se u potkrovlju i pruaju ogoren otpor. Tuku pukomitraljezima i bacaju bombe.
Dok su god oni u mlinu, Klotar nije zauzet. Mlin dominira iznad mjesta i ustae mogu s njegova potkrovlja drati pod va
trom svaku seosku kuu.
Jedna je eta doprla do mlina. Dobro organiziranom vatrom uutkala je branioce. Odmah se izdvojio odred jurinih pionira
i pod zatitom vatre svojih drugova borci su prodrli u zgradu. Ustae su ih doekale bombama. U potkrovlje se moglo uspeti
993
Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 34., dokument br. 24., str. 129.-131. i dokument br. 18., str. 96.-98.
994 III. srpska brigada Milo Obili iz sastava 33. divizije NOVJ ustrojena 25. rujna 1944., a koncem listopada iste godine promijenila je naziv u
Nikola Demonja, jer je naziv Milo Obili bio nepopularan meu Hrvatima. Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 34., dokument br. 110., str. 543.
995
Ivan ibi, Sjeanja II: Ratni dnevnik, str. 379.-380.
391
samo s pomou Ijestava, kroz otvor na stropu. Iz tog otvora na stropu crnolegionari su tukli mitraljezima i automatima. Gusto
su padale defanzivne bombe. eta je opkolila mlin, a u njemu su bili ustae i jurini pioniri. Borci u donjoj prostoriji zauzeli su
zaklone i ekali. Jedan izmeu njih, obian borac, ne govorei ni rijei, uzme ljestve pod ruku i odvijenu defanzivnu bombu u
drugu ruku, zaleti se naglo i nenadano u susjednu prostoriju, poloi ljestve prema otvoru na stropu i pone se uspinjati. Stigao
je do polovice puta i pao mrtav pogoen kratkim rafalom. Za njim krene drugi jurini pionir. Partizan pukomitraljezac zaspe
vatrom otvor. Ustae nisu odmah odgovorili. Borac se popne po Ijestvama gotovo do potkrovlja. Zapali bombu i ubaci je kroz
otvor. Istodobno plane hitac i on se srui pogoen u glavu. Bomba je eksplodirala, moda i uinila svoje, ali ustae su i dalje
vatrom odbijali napadae. Jo ih je bilo ivih i sposobnih za otpor, tada se javi trei borac. 'Dr ih pod vatrom! dovikne pukomitraljescu i poleti prema Ijestvama. Ponio je nekoliko kilograma teku bombu napravljenu od topovske granate. Ponovi se
isto to se ve dva puta dogodilo. Dopro je do otvora, uspio je upaliti i ubaciti bombu, i onda pao mrtav. Njegova velika bomba
je eksplodirala, ali ustae su i dalje pruale otpor. Mora da su gore u potkrovlju imali dobre zaklone.
Komesar divizije Vlado Mutak - Mrki i ja promatrali smo pothvate jurinih pionira. 'Da zapalimo mlin? predloim mu.
'Moramo ga zapaliti, nema smisla da ljudi ginu, sloio se. I tako je veliki parni mlin u Klotru zapaljen. Bio je pun ita, planuo
je poput baklje. Nekoliko ustaa u crnim odorama popelo se na krov. Gorjeli su i guili se u dimu. Borci iz ete gaali su ih pu
kama i ruili jednog za drugim. Klotar je bio zauzet".
ienje je nastavljeno i 6. listopada i po kuama u okolici zarobljeno je jo 24 vojniara i jedan ustaki porunik. Toan
broj poginulih nije mogue utvrditi, ali zacijelo nije manji od 140. Ukupno je u Klotru Podravskom zarobljeno pet tanketa, tri kamiona, tri motocikla, etiri teka minobacaa, 12 tekih strojnica, 13 lakih strojnica, 170 puaka i velika koliina
streljiva.996 Gubici 33. divizije NOVJ iznosili su 22 poginulih, meu kojima komesar 3./I. satnije porunik Franjo Gluhak i
rukovoditelj SKOJ-a u II. moslavakoj brigadi Ivica Harmadi, a 53 ih ranjeno.997 Gubici 7. banijske udarne divizije NOVJ bili
su sedmorica poginulih i 25 ranjenih.
Padom Virovitice i presijecanjem komunikacije urevac - Klotar Podravski II./V. bojna u Pitomai nala se u neza
vidnom poloaju. Snage 32. divizije NOVJ okruile su uporite sa svih strana i pored vie minobacaa i runih bacaa PIAT
raspolagale su sa sedam brdskih topova i dva protuoklopna topa.998 Napad je otpoeo 5. listopada u 2 sata, a udarna brigada
Braa Radi napadala je s june, istone i zapadne strane, dok je brigada Matija Gubec napala sa sjeverne i zapadne strane.
Bunkeri na istaknutim otpornim tokama unitavani su runim bacaima PIAT i posada Pitomae postupno se povlaila
prema glavnoj uporinoj toki kod crkve, povremeno izvodei manje protunapade. Nakon to se koncentrirala na prosto
ru oko crkve, II./V. bojna izvrila je pod okriljem magle proboj na spoju izmeu III./Braa Radi i II./Matija Gubec bojne
i povukla se u smjeru Podravskih Sesveta. Magla je bila toliko gusta da pripadnici II./Braa Radi bojne nisu zamijetili
996
Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 34., dokument br. 110., str. 525., fusnota 52.
997
998
392
pribliavanje II./V. bojne, koja je iz neposredne blizine otvorila snanu vatru i nanijela protivniku osjetne gubitke.999 Svaki
otpor u mjestu okonan je u 8 sati, a jedinice 33. divizije nisu se uputale u gonjenje protivnika, ve su poele s prikuplja
njem zarobljena naoruanja i tvoriva, a dio ih se raziao po kuama. Gubici 33. divizije NOVJ bili su osmorica poginulih i 30
ranjenih, a zarobile su jedan teki minobaca, etiri lake strojnice i 20 puaka.
U borbama kod Klotra poginuo je ustaki bojnik Dene (?) kod kojega je pronaena zapovijed iz koje je bio vidljiv plan
obrane urevca, Virja i Podravskog Novigrada, kao i raspored postrojbi V. stajaega djelatnog zdruga po ovim mjesti
ma.1000 Prema ovom dokumentu raspored je bio sljedei:
-
urevac XX./V. bojna i dijelovi XXXVII./V. bojne, dva brdska topa 75 mm
Virje l./V. bojna i 100 pripadnika milicije
Podravski Novigrad dijelovi XXXVII./V. bojne
Koprivniki Bregi I./l. PTS bojna.
U Koprivnici su se nalazili dijelovi Brzog i Oklopnog sklopa PTS-a, koji su danju osiguravali pravce prema Virju i ur
evcu. urevac nije bio utvren i u sluaju napada na mjesto oslanjao se na pokretnu obranu i pomo snaga iz Virja i
Podravskog Novigrada. Iz izvjea partizanskih postrojbi vidljivo je da se jedan dio Brzog i Oklopnog sklopa PTS-a zatekao
u Podravskom Novigradu i urevcu u trenutku kada je otpoeo napad snaga NOVJ na ova uporita.
S obzirom na ovakav plan i raspored snaga Ustake vojnice i da su se na podruju Podravine nalazile snage dvaju zbo
rova NOVJ, zapovjednitva VI. i X. zagrebakog zbora razradila su zajedniki napad na uporita u urevcu, Podravskom
Novigradu i Virju. Jedinice VI. zbora napale su urevac, a X. zagrebaki zbor Podravski Novigrad i Virje.1001 Zajedniki
stoer nije ustrojen, to je otealo koordinaciju pokreta tijekom same operacije. Pred poetak napada raspored snaga NOVJ
bio je sljedei:
-
12. divizija NOVJ pojaana oklopnom satnijom VI. zbora, bitnicom gorskih topova 75 mm i odjelom haubica 100 mm,
trebala je napasti i zauzeti urevac.
40. divizija NOVJ pojaana bitnicom gorskih topova 75 mm i vodom brdskih topova 65 mm, rasporeena je na crti
Molve - kanal ivievac - potok Hotova radi osiguranja napada na urevac.
33. divizija NOVJ pojaana etirima brdskim topovima trebala je napasti i zauzeti Podravski Novigrad i Virje, s tim da
je teite napada bilo na Podravskom Novigradu, a Virje je trebalo zauzeti u suradnji s 40. divizijom NOVJ.
999
1000 Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 34., dokument br. 28., str. 146. Prema izvjeu I. posadnog zdruga dijelovi XXXVII. bojne u to su se
vrijeme nalazili i pod njegovim zapovjednitvom u Krievcima. HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2169 (ZM 53b/49), snimci 560.-562.,
Zapovjednitvo I. posadnog zdruga, Bojna relacija za mjesec listopad.
1001 Zapovijedi VI. i X. zagrebakog zbora donesene su u Zborniku NOR-a, svezak V., knjiga 34., dokument br. 27., str. 142.-144., i dokument br.
30., str. 153.-156.
393
32. divizija NOVJ osigurava napad na Podravski Novigrad iz smjera Koprivnice.

7. banijska udarna divizija NOVJ, III. brigada rasporeena je na desnom krilu 32. divizije NOVJ izmeu sela Hlebine i
Molve radi osiguranja napada na Podravski Novigrad, a IV. brigada inila je priuvu X. zagrebakog zbora.
Uz zapovijed za napad na urevac, stoer VI. zbora donio je i dodatak koji sadri napomene na to jedince u napadu
trebaju obratiti posebnu pozornost. Toke b) i c) odnose se na taktiku protivnika i u njima je navedeno slijedee:1002
,,b) Iz rasporeda neprijateljskih snaga i relativno slabog utvrenja odbrane mjesta moe se donekle zakljuiti da neprijatelj
nema namjere da otsudno brani neke linije odbrane, nego prvenstveno manevrom da nas izbije iz uporita, ili ako im to
ne uspije, a pomo ne stigne, da se probije. Zato se treba pripremiti i za najsolidnije gonjenje, i dati pri tom i posljednje
napore da se uniti neprijatelj. To bi znailo poetak unitenja Bobanove elite.
c)
Postoji mogunost neprijateljskih protivnapada. Poznato je da se Bobanovci aktivno brane. Oni vjeto manevriraju i ma
njim snagama nastoje stvoriti zabunu. Zato svaki osvojeni sektor odmah pripremiti za odbranu, na sve mogue strane
od eventualnog neprijateljskog napada i imati pripremljenu rezervu za na protivnapad. Te poesne rezerve drati uvi
jek na pravcima najvjerojatnijeg napada neprijatelja bono ili s lea. U takvim sluajevima neprijatelj se nalazi uvijek u
loijem poloaju. Ni pod koju cijenu ne dozvoliti rasipanje jedinica, zabavljanje pojedinaca sa stvarima koje se ne odnose
na borbu i nebudnost niih rukovodilaca. Dunost je vaa da ih stalno kontrolirate".
Tijekom priprema VI. i X. zagrebakog zbora za napad posada iz urevca podrana dvama srednjim i est lakih ten
kova sukobila se 11. listopada sa snagama 40. divizije NOVJ.1003 Najvjerojatnije je posada iz urevca zamijetila pokret
40. divizije NOVJ na svome lijevom krilu i htjela se osigurati da joj ove snage ne dou iza lea te je zbog toga i pojaana
dijelovima Oklopnog sklopa PTS-a iz Koprivnice. Sukob je otpoeo u 9,30 sati ispred sela Ferdinandovac, oko kojega se
razmjestila Virovitika brigada, kada je elni tenk naiao na minu i ostao nepokretan u minskom polju. Laki tenk L6 koji
ga je pokuao izvui zadobio je dva pogotka iz protuoklopnog topa, uslijed ega mu je otpala gusjenica, a preostali tenkovi
su se poeli povlaiti. Virovitika brigada prela je u gonjenje protivnika i potisnula ga u urevac te je pritom otetila jo
jedan laki tenk. Poslijepodne je posada urevca u tri navrata pokuala zauzeti Ferdinandovac, ali je Virovitika brigada
uspjela odbiti sve ove napade
Na bojitu je nastupilo kratko zatije da bi 11. listopada u 22 sata otpoeo napad 12. udarne divizije NOVJ na urevac,
a sat kasnije i napad 33. divizije NOVJ na Podravski Novigrad i Virje.1004 Napad nije iznenadio posade u uporitima i svi su
napadi tijekom noi odbijeni. Za vrijeme ovog napada III. brigada 7. banijske udarne divizije nastojala je zauzeti selo Hle
bine radi to boljeg osiguranja mogueg prodora iz smjera Koprivnice. Hlebine je branilo 40 pripadnika seoske milicije,
1002
1003
1004
Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 34., dokument br. 27., str. 142., i dokument br. 59., str. 280.-281.
394
koji su se pred napadom povukli u zgradu kole otkuda su nastavili pruati otpor. Otpor je bio neoekivano jak o emu je
7. banijska udarna divizija izvijestila:1005 Milicioneri su davali otpor i zabarikadirali su se u koli, te se nisu mogli u toku noi
likvidirati, ve je kola zajedno s njima zapaljena i izgorjela". U selo se nakon svitanja uspjela probiti jedna ustaka borbe
na grupa iz smjera Koprivnice i potisnuti 1II./7. brigadu prema Podravskom Novigradu. Na kanalu Bistra jedinice I1I./7.
brigade uspjele su se pregrupirati i zaustaviti napredovanje ove grupe kod prijelaza Meuvode. U protunapadu, koji su
potpomogli i dijelovi 32. divizije NOVJ razmjeteni oko sela Koprivniki Bregi, partizanske su snage ponovno zauzele selo
Hlebine.
Za to je vrijeme dolo do zastoja na pravcu 33. divizije NOVJ, koja je imala velike potekoe u napadu na uporite Po
dravski Novigrad. Uslijed jake minobacake vatre III./I. moslavaka bojna nije uspjela ostvariti dodir s l./II. bojnom na
svom lijevom krilu i poela je samovoljno odstupati s dosegnutog poloaja kod eljeznike postaje.1006 Vidjevi da se parti
zanske snage povlae, posada Podravskog Novigrada krenula je u protunapad i poela potiskivati III./I. moslavaku bojnu
prema poloajima III./7. brigade na kanalu Bistra. Pripadnici 1II./7. brigade otvorili su jaku vatru po III./I. moslavakoj
bojni mislei da je rije o protivnikom pokuaju proboja. Stijenjena izmeu dvije vatre III./I. moslavaka bojna pretrpjela
je velike gubitke.
Za to je vrijeme III. srpska brigada Milo Obili samo blokirala Virje i drala se zapovijedi da napadne uporite tek na
kon zauzimanja urevca i Podravskog Novigrada. Oko 10 sati I./V. bojna poela je naputati Virje i jedan se dio povukao
prema selu Molve, a drugi dio prema Podravskom Novigradu.
0
borbama u urevcu podaci su dosta oskudni. Prema navodima Jovana Kokota, zapovjednika XII./12. udarne brigade,
posada urevca pojaana etirima lakim tenkovima probila je u 8 sati postav koji je drala IV. bojna iz sastava XII./12.
udarne brigade i potom nastavila napredovati u smjeru ala na Dravi.1007 U izvjeu 40. divizije NOVJ, koja se nalazila na
osiguranju napada na urevac, stoji da se posada urevca nakon izvrena proboja prvotno kretala cestom prema Po
dravskom Novigradu, ali je na izlasku iz grada vodei tenk naiao na minu i potom je kolona skrenula prema selu Molve.1008
Kod sela Molve posada urevca sukobila se s dvjema bojnama iz sastava Virovitike brigade i dio posade uao je u selo
pod borbom, a jedan se dio prebacio preko Drave. U isto vrijeme pred Molvama se pojavio i dio posade iz Virja koju je Vi
rovitika brigada snanom vatrom skrenula preko kanala Komarnica u smjeru Hlebina. Nakon toga glavnina Virovitike
brigade napala je selo Molve iz kojeg je postupno potisnula dijelove posade iz urevaca. Jedan dio urevake posade u
povlaenju naiao je na Ill./virovitiku bojnu, koja je drala postav na kanalima Komarnica i Bistra i pritom pretrpio velike
gubitke, dok su se ostali dijelovi uspjeli prebaciti preko Drave. Sve borbe na ovom pravcu okonane su u 16 sati.
1005
1006
1007
Jovan Kokot, Dvanaesta proleterska slavonska brigada, Vojnoizdavaki zavod, Beograd, 1987., str. 354.
1008
Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 34., dokument br. 39., str. 189.-191., i dokument br. 43., str. 205.
395
Posada Podravskog Novigrada pojaana Brzim sklopom PTS-a i dijelovima posade iz Virja krenula je u proboj izmeu
i 13 sati prema Hlebinama.1009 Povlaenje je bilo organizirano i zatitnice su uspijevale drati jedinice 33. divizije NOVJ
12
na velikom razmaku i bez zastajanja su se probile do sela Delovi. Daljnji prodor zaustavile su jedinice I1I./7. brigade pot
pomognute dijelovima IV./7. brigade kod sela Jeuevac i ume Lug.1010 Posada Novigrada Podravskog uspjela se uz velike
gubitke prebaciti preko kanala Bistra i oko 14,30 sati okonane su borbe i na ovom pravcu.
U dostupnom mi arhivskom gradivu naao sam vrlo malo dokumenata oruanih snaga NDH vezanih uz ove borbe. U
dnevnom izvjeu PTS-a od 12. listopada 1944. zapisano je samo:1011 1/1 puk P.T.S., I/V. staj djel. zdruga U.V. i XX/V. staj.
djel. zdruga U.V. povukle su se nakon teke borbe i velikih gubitaka u Golu (16 km s. Gjurgjevac). Odatle e biti jo tokom 12.
10. 1944. vlakom prebaene u Koprivnicu. Brzi sklop P.T.S. koji je pokuavao iz Novi Grada probiti kroz neprijateljski obru
prema sjeveru tj. prema Hlebine (8 km. s. Novi Grad) raspren je uz velike gubitke. Neprijatelj raspolae jakim topnitvom.
Snage neprijatelja u ovim poduhvatima iznaaju prema izjavama zarobljenika 16 brigada".
Snage NOVJ u ovoj borbi zarobile su ukupno etiri tenka, 12 teretnih vozila, tri osobna vozila, osam motocikala s pri
kolicom, tri protuoklopna topa 50 mm, etiri minobacaa, 23 lake strojnice, jednu kratku strojnicu i 33 puke.1012 Ukupni
gubici snaga NOVJ bili su 63 poginulih, 162 ranjenih i 25 nestalih, dok podatke o gubicima Ustake vojnice i milicije nisam
pronaao.
ini se da je veina zarobljena naoruanja naknadno unitena, jer u analizi borbe za Podravski Novigrad i Virje koje je
sainio stoer X. zagrebakog zbora 21. listopada 1944. stoji:1013
VII. Ud. Divizija
Prilikom odbijanja neprijateljskih napada od Hlebina potpuno je izvrila svoj zadatak. Meutim prilikom gonjenja otstupajueg neprijatelja uinila je nekoliko propusta. Gonjenje je vreno spontano i prilikom istoga nije se teilo da se
uhvati veza sa susjednim jedinicama, tako da su jedinice te divizije u gonjenju nanijele ozbiljne gubitke bataljonu III.
Brigade. Samo gonjenje nije izvreno sa cjelokupnim snagama, nego su neke jedinice zadrane u Srdincu. Gonjenje nije
1009
1010
1011
1012 Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 34., dokument br. 34., str. 173., dokument br. 43., str. 206., idokument br.
39., str. 191. Veinu naoruanja
zarobila je 7. banijska udarna divizija, i
to: etiri tenka, 12 teretnih vozila, tri osobna vozila, est motocikalas prikolicom, tri protuoklopna topa
50 mm, etiri minobacaa i 20 lakih strojnica, a najvei broj stradalih dolazio je iz 33. divizije NOV] (45 poginulih, 137 ranjenih i 20 nestalih).
U izvjeu 7. banijske udarne divizije za broj zarobljenih motocikala stoji brojka 60, to je najvjerojatnije pogreka. Rade Bulat u svom radu
navodi da je zarobljeno est motocikala te sam stoga i ja prihvatio ovu brojku. Za usporedbu Rade Bulat u istom djelu navodi da su postrojbe X.
zagrebakog zbora u razdoblju od sijenja 1944. do svibnja 1945 zarobile ukupno 78 motocikala. Rade Bulat, Deseti korpus, str. 164. i 367.
1013
396
izvreno potpuno, nego se je zadovoljilo time da se od neprijatelja otme oruje i materijal (topovi, motorna vozila i ten
kovi), a na daljnje unitavanje neprijatelja nije se uopte mislilo. Nakon razbijanja neprijatelja, kada se izgubio dodir
sa njime, na mjestu borbe nastao je veliki nered. Nitko se nije postarao da taj zarobljeni materijal sredi i da ga otpremi,
nego su svi bacili se na preturanje zarobljenog materijala i vozikanje na motorima. U tome su naroito prednjaili ru
kovodioci. Takovim postupkom dozvolilo se neprijatelju da uspjenim povratnim napadom otme taj materijal ili u dru
gom sluaju da ga avijacijom uniti. Na mjestu borbe zakren je svaki saobraaj. Zarobljene maine nemilosrdno su se
kvarile, jer je sa njima rukovalo nestruno ljudstvo. Takve pogreke treba nemilosrdno iskorijeniti, jer nam se u buduim
operacijama mogu teko osvetiti".
32. diviziji NOVJ zamjereno je sljedee:

Imala je zadatak zatvaranja pravca od Koprivnice i im primijeti kolebanje u napadnutim uporitima da odmah vri
najaktivnija izvianja i pritisak na Koprivnicu. Za itavo vrijeme dok se je nalazila na toj prostoriji nije uspjela uhvatiti
tjenji dodir sa neprijateljem a kamoli da ugrozi neprijatelja u Koprivnici. Takva pasivnost dovela je do toga da se itavo
vrijeme nije imalo tanih podataka o situaciji u Koprivnici, to je imalo presudnog znaaja za stvaranje plana i donoe
nja odluke za likvidaciju Koprivnice".
Najvie zamjerki upueno je 33. diviziji NOVJ. Osim to joj je zamjerao loe odravanje veze meu podreenim postroj
bama, uslijed ega je njezina III./I. moslavaka bojna upala u prijateljsku vatru, stoer X. zagrebakog zbora istaknuo je i
sljedee pogreke:
,,b) Samovoljno izvlaenje III. bataljona I. Brigade sa pravca od s. Delovi jeste krupna vojnika greka i zasluuje svaku osu
du. Samovoljno povlaenje sa poloaja treba najstroije zabraniti. Ono se moe opravdati samo u iznimnim sluajevima
kada je situacija veoma teka i kada ona to diktira, ali i u tom sluaju treba prethodno obavijestiti susjedne jedinice
i pretpostavljeni tab. Takove i sline samovolje dovele su ve nekoliko puta nae jedinice u veoma kritian poloaj iz
koga se moralo izvlaiti pod cijenu tekih gubitaka.
c)
Nakon izvrene likvidacije uporita takoe je uinjeno nekoliko greaka. Borci su se razili po kuama prebirajui za
robljenu spremu i drugo, a neprijatelj je jo iz pojedinih kua pojedinano pripucavao. U budue treba narediti svim
jedinicama da po likvidaciji jednog mjesta tee da to prije zaposjednu suprotnu ivicu mjesta i da isto blokiraju, a zatim
oprezno pregledati sva dvorita i prostorije. Da se je ovako radilo u proloj borbi ne bi se dogodilo da nakon borbe od
jednom izleti tenk iz jednog dvorita i ispred oiju naih boraca nesmetano pobjegne.
d)
Nakon izbacivanja neprijatelja iz njegovih poloaja njemu se dozvolilo da se nesmetano izvue, a da se nije nastavilo
gonjenje istoga. Treba narediti u budue da se odmah nakon izbacivanja neprijatelja sa poloaja ima nastaviti sa go
njenjem, jer od rastrojavanja neprijatelja pa do njegovog potpunog unitenja fali samo jedan korak, kojeg mi moramo
uvijek izvriti, jer e se time postii potpuni uspjeh".
397
Zapovjednik V. stajaeg djelatnog zdruga

Rafael Boban obilazi svoje postrojbe u
Podravini. Vojniar koji stoji uz Bobanovo
vozilo nosi remen s oznakom Luftwaffe, a
odlikovan je njemakim eljeznim kriem I.
stupnja, dok vojniar iza njega na lijevom
depu bluze nosi njemaku ranjeniku znaku
(Verwundetenabzeichen).
Laki tenk L6/40 kojega su onesposobili pripadnici Virovitike

brigade 11. listopada u borbi kod Ferdinandovca.
Jedan postav V. stajaeg djelatnog zdruga u Podravini.
Bitka za Koprivnicu
Ova analiza donesena je nakon bitke za Koprivnicu, dok u trenutku kada su ovladali gotovo itavom Podravinom u zapo
vjednitvima VI. i X. zagrebakog zbora nisu radili ovakve ralambe i oekivalo se brzo zauzimanje grada. Pred samu bitku
meu snagama NOVJ vladao je velik zanos i moral je bio na visini, to se jasno moe iitati iz uvodnog dijela zapovijedi za
napad na Koprivnicu:1014
Neprijateljske snage koje su se nalazile u uporitima urevac, Virje i Novi Grad potpuno su razbijene i veim dijelom uni
tene. Neprijatelj je izgubio gotovo potpuno svu svoju opremu i naoruanje. U ruke naih jedinica pala su sva motorna vozila i
cjelokupno teko naoruanje. Jedan dio neprijateljskih snaga, razbijen i demoralisan, uspio je da se u neredu povue u uporite
Koprivnica. Jaina neprijateljskih snaga u uporitu Koprivnica prema primljenim podacima iznosi svega jedna bojna i dijelovi
razbijenih nepr. jedinica kod Novog Grada i Virja. Navodno se u Koprivnici nalazi i 15 topova raznog kalibra koji su veim
dijelom bez potrebne posluge. Nae jedinice u svojim ofanzivnim operacijama treba da zadre i treu fazu bitke za Podravinu
i likvidaciju uporita Koprivnica, definitivno oslobode od neprijatelja ovaj sektor1'.
Jedinice VI. i X. zagrebakog zbora brzo su se pregrupirale i ve su 13. listopada zauzele poloaje za napad na Kopriv
nicu koji je trebao otpoeti istoga dana u 22 sata. Snage NOVJ bile su i brojano i naoruanjem znatno nadmonije od po
sade Koprivnice i raspolagale su s oko 15.000 vojnika i 23 topa razliitog kalibra.1015 Njihov raspored i plan napada bio je
sljedei:1016
-
32. divizija NOVJ razmjetena je zapadno i juno od grada. Brigada Matija Gubec zauzela je postav oko Subotice
Podravske - Vinice, a udarna brigada Braa Radi Stari Grad - Draganovac - Jagnjedovac. Divizija je trebala napasti
grad sa zapadne i june strane i probiti se do sredita grada gdje se trebala spojiti s jedinicama 7. banijske udarne
divizije NOVJ. Prvi napadni cilj brigade Matija Gubec bio je zauzimanje eljeznike postaje i Uljarice koje je trebala
zadrati pod svaku cijenu, a po mogunosti zauzeti hotel Car".
7. banijska udarna divizija NOVJ zauzela je poloaje sjeverno i sjeverozapadno od grada. Crta razgranienja prema
32. diviziji NOVJ na desnom krilu eljeznika pruga Koprivnica - Gykenyes, a na lijevom potok Koprivnica. U njezino
podruje djelovanje potpadala je i tvornica Danica" s uzletitem.
33. divizija NOVJ osiguravala je s dvjema brigadama pravac prema Ludbregu, a s jednom brigadom pravac prema
Krievcima.
1014
1015
1016 Isto i dokument br. 59., str. 279., te HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-1186 (ZM 51E/1), snimak 115., tab X. korpusa Zagrebakog",
Otsjek za vezu., Zapovijest za vezu od 13. oktobra 1944.
40. divizija NOVJ s jednom je brigadom zatvarala pravac Drnje - Torec - Ungerov mlin - Pustakovec, a jednu je bri
gadu drala u priuvi u selu Koprivniki Ivanec, koja je trebala prema potrebi djelovati u zajednici s jedinicama 33.
divizije NOVJ.
12. udarna divizija NOVJ nalazila se u selu Koprivniki Bregi, a jedna njezina brigada tvorila je priuvu zbora.
Haubika bitnica razmjetena je na prostoru izmeu sela Glogovnica, Bakovica i Koprivniki Bregi, a vatru je prven
stveno trebala usmjeriti prema eljeznikoj postaji, Uljarici i sreditu grada. Po jedna bitnica brdskih topova 75 mm
dodijeljena je 32. i 7. banijskoj udarnoj diviziji NOVJ kao neposredna potpora u napadu.
Priuvu X. zagrebakog zbora inila je jedna brigada 12. divizije NOVJ i oklopna satnija, koje su bile razmjetene u
selu Koprivniki Bregi.
Za koordinaciju jedinica u napadu ustrojen je privremeni Operativni tab u koji su uli naelnik Glavnog taba NOV i POH
Pavle Jaki, zapovjednik VI. zbora Mate Jerkovi te zapovjednik i politiki komesar X. zagrebakog zbora Vlado Mateti i
Ivan ibi.1017 Kao to je vidljivo iz ve citiranog dijela zapovijedi za napad, njihova je procjena bila da je V. stajai djelatni
zdrug razbijen i da se u Koprivnici nalaze samo njegova XX. bojna te ostaci postrojbi koje su se uspjele izvui iz okruenih
uporita u Podravini, kao i manji dijelovi PTS-a. Od teeg naoruanja Operativni tab procjenjivao je da posada u Kopriv
nici raspolae s 15 topnikih orua koja su veim djelom bez potrebne posluge i s neto preostalih tenkova. Ovakvoj slici
uvelike je pridonijelo preuveliavanje protivnikih gubitaka u izvjeima koje su slale partizanske postrojbe svojim viim
zapovjednitvima. U njima se izvjetavalo o unitenju itavih postrojbi i stotinama poginulih, dok u stvarnosti postrojbe
PTS-a i V. stajaega djelatnog zdruga jesu pretrpjele teke gubitke, ali prvenstveno u tekom naoruanju, dok se ljudstvo u
najveoj mjeri uspjelo probiti iz okuenja i pridruiti se svojoj glavnini u Koprivnici. Ne raspolaem s tonim podacima o
sastavu posade Koprivnice, ali na osnovi izvjea iz prijanjih borbi za pretpostaviti je da se V. stajai djelatni zdrug sasto
jao od I., II., VI., VII., XX. i dijelova XXXVII. bojne, a da su se od PTS-a u gradu nalazili dijelovi Brzog i Oklopnog sklopa i I./l.
PTS bojne, sveukupno oko 2.000 ljudi.
1017
Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 34., dokument br. 40., fusnota 3., str.192.
401
Karta 11. Napad na Koprivnicu, raspored snaga 13. listopada 1944.

402
Karta 12. Detalj s topografske karte 1:25.000 na kojoj su istaknuta mjesta oko kojih su uspostavljene glavne uporine toke.
Sama Koprivnica bila je snano utvrena. Ravniarski poloaj te raspored glavnih ulica i znaajnijih graevinskih obje
kata u gradu omoguavali su postrojbama V. djelatnoga stajaeg zdruga dobru preglednost nad okolicom. Oko mjesta
podignut je sustav krune obrane, koji je projektirao ustaki satnik August Poganik.1018 Vanjska crta obrane na zapadu
ila je nasipom eljeznike pruge Koprivnica - Krievci, a na junoj strani du potoka Koprivnica. Uz cestu, prugu i potok
izgraeni su bunkeri, a pored toga su na groblju na zapadnoj strani grada i na prostoru obiju ciglana na junoj strani uspo
stavljene istaknute uporine toke. Ove istaknute toke zaposjedale bi se samo nou i njihova je namjena bila spreavanje
iznenadih nonih upada, jer ako se njima ne ovlada, prodor se mogao lako odsjei u njegovoj osnovici. Crta obrane dodatno
je ojaana minskim poljima i ianim preprekama koji su postavljeni na moguim prilazima gradu. Unutarnju crta obrane
podignuta je na ulazu u grad iz smjera Krievaca, Ludbrega, Novigrada Podravskog i Peteranca, gdje su izgraeni bunkeri
meusobno povezani rovovima i zatieni icom, a na zapadnoj strani, kod podvonjaka u smjeru Ludbrega i kod Uljare,
kroz icu je provedena i elektrina struja. U sreditu grada nalazio se veliki park iz kojeg se lako mogao pokrenuti protunapad u bilo kojem smjeru.
Partizanske su postrojbe bile izrazito samouvjerene te se nisu ni trudile prikriti svoje pokrete i dok su zauzimale po
loaje za napad pjevalo se:1019 Paveliu, je /' te mori tuga, ostat e bez ustakog zdruga" ili Od ustaa, od ustaa bit e pa
prikaa". Napad je otpoeo topnikom pripremom u 22 sata i ubrzo potom otpoeo je i pjeaki napad 32. divizije NOVJ.
iane zapreke, bunkeri i snana minobacaka i strojnika vatra iznenadili su partizanske snage koje nisu oekivale tako
jak otpor.1020 Prije samog napada jedinice 32. divizije NOVJ imale su malo vremena za izvianje i protivnikov raspored bio
im je slabo poznat. Tako je II./Matija Gubec bojna za vrijeme napada na eljezniku postaju zadobila jaku vatru s postava
na gradskom groblju u svoj desni bok, to je za nju bilo neugodno iznenaenje, jer izvidnice koje su slane tijekom dana nisu
uoile da se tamo nalazi dobro utvreno uporite.1021 Uslijed ove vatre II./Matija Gubec bojna pretrpjela je velike gubitke i
u neredu je odstupila na svoj poetni poloaj. Kasnije je u nekoliko navrata pokuala zauzeti uporite na groblju, ali su svi
napadi vreni suelice i nedovoljno koordinirani s topnitvom i minobacaima te su svi odbijeni uz velike gubitke. Velikim
partizanskim gubicima pridonijela je i meusobna loa koordinacija pa sve jedinice nisu istodobno krenule u napad. Napad
III./Matija Gubec bojne na zgradu Uljarice kasnio je za napadom II./Matija Gubec bojne, a kada je napokon krenula, bojna je
naila na minsko polje i iane prepreke sa strujom na kojima je smrtno stradalo nekoliko partizana.1022 Nakon toga bojna
se brzo povukla sa svog pravca i te noi vie nije kretala u napad.
1018
Despot, Vrijeme zloina, str. 166.
1019
Isto, str. 168.
1020
1021
1022
404
Napad udarne brigade Braa Radi imao je neto vie uspjeha i njezina IV. bojna uspjela se prebaciti preko potoka
Koprivnica te se probiti u unutranjost mjesta, ali ju je u daljnjem prodoru zaustavio jedan tenk i u protunapadu je ubrzo
odbaena na svoj ishodini poloaj.1023
Napad 7. banijske udarne divizije kasnio je jedan sat zbog pomrine te nepoznata terena i otpoeo je u 23 sata.1024 Ova je
divizija u napadu trebala imati i potporu oklopne satnije, ali su zbog nedostatka goriva i tehnikih kvarova tenkovi ostali u
pozadini i nisu sudjelovali u bitki za Koprivnicu. Napad III./7 i IV./7. brigade poeo je istodobno i posada Koprivnice pustila
ih je da se neometano priblie prvom redu kua, a zatim iz neposredne blizine otvorila snanu vatru iz svega raspoloivog
naoruanja. Pojedini manji dijelovi 7. banijske udarne divizije NOVJ uspjeli su zauzeti neke od prvih kua, ali su iz njih
izbaeni protunapadom. Ova je divizija tijekom noi u nekoliko navrata napadala na istim pravcima, svaki potpomognut
snanom minobacakom i topnikom vatrom, ali su svi ovi pokuaji zaustavljeni ve na ianim preprekama.
Zapovjednik V. stajaega djelatnog zdruga, ustaki potpukovnik Rafael Boban tijekom ovih borbi primijenio je i jednu
neuobiajenu metodu psiholokog ratovanja. On je okupio oko 30 pripadnika vojne glazbe iz Koprivnice i zapovjedio im
da sviraju neposredno iza uporinih toka koje su bile najvie ugroene.1025 Svirali su koranice i himne: Svi na vojsku, Mi
smo brao, Lika koranica, Zrinsko-frankopanska, ivila Hrvatska, Triglav, Kroz splitsku rivu, Hrvatski mornari, Pozdrav s
Jadrana, Bog i Hrvati, Splitske kale, Wagnerove koranice i druge. Pritom su glazbenici bili izloeni pogibelji moda i veoj
nego same posade u bunkerima, jer su se nalazili izvan zaklona. Primjerice, kraj uporita kod pjeakog podvonjaka svirali
su pod partizanskim granatama bez zaklona, jer im Boban to nije doputao. Jedan od glazbenika, Stjepan Horvat iz Kopriv
nikih Bregi, sjea se da je u trenutku kada je zavladalo zatije poelo dovikivanje izmeu dviju strana. Ustae su dovikivali
partizanima Tito, 'oe jo muzike?", a glas s druge strane odgovorio je ,,ou". Ustae su tada", kae Horvat, oderali po
partizanima iz svih deset mitraljeza s nasipa".
Obje brigade 32. divizije NOVJ ponovno su krenule u napad 14. listopada u 11 sati emu je prethodila topnika i mino
bacaka priprema.1026 Tijekom topnike vatre neki od bunkera su naputeni, ali zbog slabe suradnje partizanskog pjea
tva i topnitva ovaj trenutak nije pravodobno iskoriten i kada je otpoeo napad pjeatva, posade su ponovno zaposjele
bunkere i dodatno ih pojaale snagama iz priuve. Napad je odbijen uz osjetne partizanske gubitke, a ubrzo je uslijedio
protunapad ustakih snaga podran snanom minobacakom i topnikom vatrom. Protunapad je bio usmjeren prema cesti
Koprivnica - Krievci i u pravcu Starogradske ceste i na oba pravca ustake su snage vraene na svoje poetne poloaje.
1025
Despot, Vrijeme zloina, str. 169.-170.
1026
405
Pola sata nakon 32. divizije NOVJ, u 11,30 sati, napad je otpoela i 7. banijska udarna divizija. Njezina IV. brigada napa
dala je od sela Miklanovci, a III. brigada od eljeznike pruge Koprivnica - Gykenyes i du ceste Koprivnica - Peteranec.1027
Neposrednu topniku podrku pruale su im bitnice gorskih topova, dok je haubika bitnica gaala ciljeve u gradu. Obje
brigade napredovale su preko otvorena prostora i pritom trpjele snanu i ubitanu vatru. 0 tome je nakon dva sata borbi
izvijeten stoer X. zagrebakog zbora iz kojeg je zapovjeeno da se nastavi s napadom i da se pritisak pojaa. Oko 15 sati
nailo je est zrakoplova koji su otvorili vatru po jedinicama 7. banijske udarne divizije NOVJ, a istodobno je posada Ko
privnice izvrila protunapad prema cesti Koprivnica - Herein na spoju njezine III. i IV. brigade. Jedna bojna IV./7. brigade
koja se nalazila na tom pravcu poela se uslijed velikih gubitaka povlaiti, to je povuklo i susjednu bojnu iz III./7. brigade.
Povlaenje obiju bojni zaustavljeno je u selu Herein. U 17 sati stoer X. zagrebakog zbora zapovjedio je prelazak III./7.
brigade u priuvu, a IV./7. brigada povuena je u drugi borbeni red. Njih su na poloajima smijenile Osjeka udarna brigada
iz sastava 12. divizije NOVJ i XVIII. udarna brigada iz 40. divizije NOVJ.
U noi s 14. na 15. listopada udarna brigada Braa Radi napala je postave kod Ciglane i na gradskom groblju, dok briga
da Matija Gubec, zbog velikih gubitaka koje je dotada pretrpjela, nije ila u napad i zadrana je na svom poloaju. 0 ishodu
ovih borbi zapovjednitvo 32. divizije je izvijestilo:1028 U tekoj i krvavoj borbi kod groblja neprijatelj je uspio da odbije nae
jedinice. Na ciglani takoer jedinice nisu uspjele i vratile se na svoje poetne poloaje".
Tono u pono u napad su krenule i Osjeka i XVIII. udarna brigada.1029 XVIII. udarna brigada smijenila je s poloaja
III./7. brigadu i napadala du ceste Koprivnica - Peteranec, a Osjeka udarna brigada smijenila je IV./7. brigadu i napadala
cestom Koprivnica - Novigrad Podravski. Napad XVIII. udarne brigade od samog poetka zapao je u potekoe. Posade u
bunkerima osvjetljavale su tijekom napada okolno podruje svjetleim raketama i paljenjem stogova sijena i njihova je
strojnika vatra bila vrlo uinkovita, tako da je napad zaustavljen ve na ianim preprekama. Osjeka udarna brigada ima
la je neto vie uspjeha i zauzela je oko 40 kua na ulazu u grad iz smjera Podravskog Novigrada te je uspjela odbiti i jedan
protunapad potpomognut tenkovima, ali dublje u grad nije uspjela prodrijeti. Osim toga, jedinice 12. udarne divizije NOVJ
tog su dana napadnute od strane dvaju zrakoplova jednokrilaca, koji su doletjeli iz Zagreba i koji su mitraljirali njezine
kolone kod Koprivnikih Bregi. Ove kolone najvjerojatnije su pripadale XII./12. udarnoj brigadi koja je u poslijepodnevnim
satima 15. listopada upuena pojaati napad na pravacu udarne brigade Braa Radi.
1029
406
Isto, fusnota 7, i Zbornik NOR-a, svezak V., knjiga 34., dokument br. 52., str. 239.-240.
Posada Koprivnice poela je oskudijevati u streljivu i jo je 14. listopada radijskom vezom zatraena dostava pomoi
zranim putem, ali je zbog guste magla pomo dostavljena tek 15. listopada u poslijepodnevnim satima.1030 Streljivo iz zra
koplova bacano je padobranima, a jedan je dio pao na partizansku stranu.1031
U 9 sati 15. listopada u napad je ponovno krenula udarna brigada Braa Radi i nakon snane minobacake vatre njezi
na je I. bojna uspjela zauzeti zgradu Ciglane, a IV. bojna probila se do Koprivnikog potoka.1032 Pogotkom iz runog bacaa
PIAT uniten je bunker koji je zatvarao prijelaz preko potoka i jedna satnija poela je napredovati prema crkvi. Zalee IV.
bojni trebala je osigurati III. bojna iz sastava XII./12. udarne brigade pojaana Jurinom satnijom, ali se ova bojna ubrzo
nala na udaru ustakih snaga koje su izvrile protunapad na osnovicu prodora. Borba je bila izuzetno teka i dugotrajna,
a vodila se bajunetama i runim bombama, dok se u pozadini cijelo vrijeme mogla uti vojna glazba.1033 Zapovjednik XII.
udarne brigade Jovan Kokot nakon rata o ovoj borbi je zapisao: Borci su prvi put bili u situaciji da sluaju i gledaju vojnu
glazbu u borbi, kao i veliku gomilu ustaa koja je pjevala ustaku himnu i juriala s noem na puci, bez otvaranja puane
vatre. To je na borce psiholoki djelovalo i nisu mogli da se suprotstave ustakom protivnapadu". Kako je potiskivanjem poja
ane III./XII. bojne dijelovima IV./Braa Radi bojne zaprijetilo odsijecanje, ona je odustala od daljnjeg prodora i povukla
se u prve kue pored potoka. Teite napada prebaeno je potom na bunkere koji su se nalazili na spoju pruga Koprivnica
- Krievci i Koprivnica - Podravski Novigrad, ali je ovaj napad odbijen i nije postigao nikakav uspjeh.
Nakon neuspjeha na eljeznikom krianju teite napada 32. divizije NOVJ ponovno je prebaeno na desno krilo udar
ne brigade Braa Radi s namjerom da se prodorom prema crkvi odsijee protivniki postav na eljeznikoj postaji i grad
skom groblju. Istodobno s ovim napadom Osjeka udarna brigada trebala je izvriti prodor u sredite grada i tu se spojiti s
jedinicama udarane brigade Braa Radi. Ovaj napad otpoeo je u 0,30 sati 16. listopada topnikom pripremom, meutim,
u izvjeu 32. divizije NOVJ stoji:1034 Jedinice VI. korpusa koje su trebale izvriti prodor prema centru, isti nisu izvrile, uope
nisu prele u napad, pa u vezi sa tim ni nae jedinice nisu izvrile napad". Nasuprot ovoj tvrdnji u izvjeu 40. divizije NOVJ
stoji da je XVIII. udarna brigada krenula u napad tono u pono i da su se borbe vodile sve do zore.1035 Napad se ovog puta
1030
1031
Jovan Kokot, Dvanaesta proleterska slavonska brigada, str. 356.
1032
59., str. 281.
1033 Jovan Kokot, Dvanaesta proleterska slavonska brigada, str. 356. Kokot je ovu borbu u svojoj knjizi datirao u poslijepodnevne sate 16.
listopada, ali je rije o pogreci, jer s obzirom da je bitka za Koprivnicu tada ve bila okonana i da su snage NOVJ ve bile u odstupanju, ovaj se
dogaaj najvjerojatnije zbio 15. listopada.
1034
59., str. 282.
1035
51., str. 235.
407
odvijao iz smjera sela Miklinovec i jedan manji odjel XVIII. udarne brigade ovoga se puta uspio probiti kroz iane prepre
ke, ali je u protunapadu bio odsjeen i uniten.1036 Borba je utihnula u 5 sati kada se prema zapovijedi Operativnog taba
odustalo od daljnjeg napada na Koprivnicu te se XVIII. udarna brigada povukla na svoj poetni poloaj.
Time je ujedno i okonana bitka za Koprivnicu i u 5 sati 16. listopada sve su postrojbe VI. i X. zagrebakog zbora zapo
ele povlaenje na poloaje koje su drale prije napada na Koprivnicu. U operativnom dnevniku X. zagrebakog zbora u
nadnevku od 16. listopada zapisano je:1037 Prola no nije donela nikakvih rezultata. Gubitci kod naih jedinica ve su dosta
veliki. Dalje napadanje dovelo bi do jo veih gubitaka, a uspjeh je u pitanju. General i K.dant VI. (Vlado Mateti i Mate Jerko-
vi, op.a.) donose odluku da se odustane od daljnjih napada. Teka je to odluka, ali u to vreme bila je jedino rjeenje. U zoru je
izvreno izvlaenje iz borbe. Rezultati slabi. Neprijat. je imao dosta gubitaka, a i nai su gubitci znatni. Rauna se na oko 400
izbaenih iz stroja".
U dnevnom izvjeu PTS-a od 17. listopada navedeno je:1038 16.10.1944. hrvatsko zrakoplovstvo bombardiralo je oku
pljanje
partizana
na
irem
podruju
Koprivnice
izvrstnim
uspjehom.
Nou
16/17.10.1944.
neprijatelj
nije
napadao
na
Koprivnicu. 17.10.1944. partizanske snage na podruju Koprivnice nalaze se u obem povlaenju u pravcu Topolovac (17 km
j.jz. Koprivnica) i Podravski Novi Grad (13 km ji. Koprivnica). Sa sobom voze mnogo mrtvih i ranjenih, iz Koprivnice upuene
su vlastite snage u izvidjanje u pravcu Subutica, Rijeka, Bregi i Petranec (7 zaz., 5 jz., 6 iji., i 5 si Koprivnica)".
Gubici snaga NOV] u bitki za Koprivnicu bili su sljedei:

-
7. banijska udarna divizija imala je 54 poginulih i 111 ranjenih.1039 Meu poginulima nalazio se jedan zapovjednik
bojne, trojica zapovjednika satnije i etvorica satnijskih komesara.
32. divizija NOVJ imala je 38 poginulih, 208 ranjenih i 62 nestalih.1040 Meu poginulima i nestalima nalazio se jedan
zamjenik zapovjednika bojne, jedan zapovjednik bojne, jedan zapovjednik satnije i trojica satnijskih komesara.
40. divizija NOVJ imala je 16 poginulih, 55 ranjenih i jednoga nestaloga.1041
Za 12. udarnu diviziju NOVJ nemam podataka o pretrpljenim gubicima, ali je za pretpostaviti da su bili znatni. Iskazani
su gubici izneseni u izvjeima postrojbi NOVJ neposredno nakon zavrene bitke i zapravo nisu bili potpuni, jer je zapo
vjednik VI. zbora Mate Jerkovi nakon rata iznio podatak da su ukupni gubici snaga NOVJ u bitki za Koprivnicu iznosili 400
poginulih i vie od 600 ranjenih.1042
1036
1037
1038
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-1187 (ZM 51E/2), snimak 53., Operacijski dnevnik.
1039
1040
1041
1042
408
Prema dnevnom izvjeu PTS-a od 19. listopada ukupni gubici oruanih snaga NDH iznosili su oko 40 poginulih i 136
ranjenih.1043 Gubici su zasigurno bili neto vei, jer je prema podacima iz Muzeja grada Koprivnice zapovjednitvo grada
nakon borbe naruilo izradu 104 mrtvaka sanduka za pokop poginulih, dok je u bolnici bilo vie od 200 ranjenih.1044 Svi
sanduci nisu bili namijenjeni samo poginulima u borbi, jer je tijekom bitke smrtno stradalo i 18 graana Koprivnice, a zabi
ljeena su i svjedoanstva da je Boban zbog neovlatena povlaenja dao pogubiti trojicu asnika te 12 doasnika i vojnika.
HR HDA 1561/ KK589-05
Oruane snage NDH zarobile su u borbi 12 tekih strojnica, 40 lakih strojnica, 40 kratkih strojnica i 200 puaka.1045
Pripadnici V. stajaeg djelatnog zdruga pred poetak bitke za Koprivnicu.
1043
HR HDA 1450, mikrofilmski svitak D-2365 (ZM 53b/245), snimak 57., Dnevno izvjee PTS-a, la, 19.10.1944.
1044
1045
409
Poetak bitke za Koprivnicu.
Postav V. stajaeg djelatnog zdruga na vanjskoj obrambenoj crti grada.
ZAKLJUAK UZ POGLAVLJE OPERACIJE

U SJEVEROZAPADNOJ HRVATSKOJ
Kapitulacija Italije i kriza koje je zahvatila oruane snage NDH omoguila je jaanje snaga NOVJ i njihovo djelovanje u po
drujima kojima se dotada nije osjealo njihova jaa prisutnost. Za vladu NDH posebno je osjetljivo bilo zauzimanje grado
va u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, industrijski najrazvijenijem dijelu drave, gdje je ivjela etvrtina ukupnog stanovnitva u
NDH i preko kojeg su se pruale prometnice koje su povezivale NDH s Maarskom i Njemakom. Stoga je za NDH uspostava
potpunog nadzora nad sjeverozapadnom Hrvatskom i odvijanje nesmetana prometa na ovom podruju bilo pitanje njezine
opstojnosti. Osim za NDH, ove su prometnice bile od velikog znaaja i za njemake oruane snage, a posebice eljeznika
pruga Zagreb - Beograd koja je bila glavni opskrbni pravac za Grupu armija E i F.
Koliki je znaaj imalo ovo podruje, vidljivo je i po tome to su na ovom podruju razmjetene dvije najbolje i najpo
uzdanije postrojbe Ustake vojnice, Poglavnikovi tjelesni zdrugovi i V. stajai djelatni zdrug. Poetkom 1944. godine po
strojbe PTS-a uspjele su sprijeiti prebacivanje snaga NOVJ na podruje Zagorja, a zatim ponovno uspostaviti nadzor nad
prometnicama izmeu Zagreba i Varadina. Dolaskom V. stajaega djelatnog zdruga ove su dvije postrojbe poetkom velja
e izvele operaciju Dubrovnik 2" tijekom koje su uspjele staviti pod nadzor glavna sredita u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Glavninu snaga NOVJ na ovom podruju predstavljao je X. zagrebaki zbor, koji se nakon gubitka urbanih sredita povukao
na prostor Kalnikog gorja i Moslavine. S ovih teko dostupnih podruja, primjenom uobiajene gerilske taktike, nastavio
je ugroavati prometnice i napadati slabije branjena uporita, nastojei u to veoj mjeri destabilizirati oruane snage NDH
te pridobiti to vei broj stanovnitva za Narodnooslobodilaki pokret.
PTS i V. stajai djelatni zdrug suprotstavili su se ovoj taktici stalnim upadima na podruje pod nadzorom X. zagrebakog
zbora, posebice na Kalniko gorje. Svrha ovih prodora bila je drati snage NOVJ izvan ravnotee i ne dopustiti im da ostvare
sigurna podruja. U tu su svrhu postrojbe PTS-a i V. sjajeega djelatnog zdruga uspostavile svoja uporita u mjestima koja
su bila dobro prometno povezana i otkuda bi s manjim ili veim snagama vrile stalne upade na teko prohodna podruja
pod nadzorom partizana. Nakon potiskivanja snaga NOVJ, na neprohodnim podrujima ne bi uspostavljali stalna uporita,
jer je to zahtijevalo velik broj ljudstva, a na takvom tekom terenu uporita su bila suvie izloena iznenadnim partizan
skim napadima. Stoga bi se po izvrenom prepadu vraali u sigurna uporita iz kojih bi potom iznova kretali u nove poho
de, nasilna izvianja ili ienja terena. Pritom bi istodobno nastupale na vie pravca, izbjegavajui pokrete prometnicama
i drei se kosina i uma. Pokret je trebao ostati prikriven protivniku to je due mogue, stoga bi se esto primjenjivali
pokreti nou ili iznenadni noni napadi. Ovakav nain borbe zahtijevao je dobro obuene i opremljene postrojbe, ali je
za razliku od domobranskih postrojbi, koje su se najee oslanjale na uspostavu brojnih uporita, omoguavao da se uz
manje ljudstva postie uinkovitiji nadzor nad prostorom. Taktika domobranstva nije traila zahtjevnu obuku, ali je zato
iziskivala velik broj jedinica. Uporita su bila suvie statina i inicijativa je preputana protivniku, to je u konanici nemi
novno dovodilo do gubitaka pojedinih uporita, a to je osim gubitka u ljudstvu i opremi imalo i poguban uinak na moral.
413
Suoene s ovakvom taktikom iscrpljivanja koje su nametali PTS i V. stajai djelatni zdrug, snage X. zagrebakog zbora
povukle su se s Kalnikog gorja i nastojale su se prebaciti na drugo podruje gdje bi mogle ostvariti veu slobodu djelo
vanja. Nakon kratkog odmora na Bilogori zapovjednitvo X. zagrebakog zbora odluilo je koncem oujka prebaciti 32.
diviziju NOVJ u Zagorje, kako bi na taj nain ponovno zadobilo inicijativu u djelovanju. Bila je to uobiajena gerilska meto
da u kojoj se partizanske jedinice pred nadmonim protivnikom izvlae na prostor njegove slabije koncentracije i nastoje
razvui njegove snage na to iri prostor. Meutim, PTS je u tom trenutku bio zacijelo najbolje opremljena postrojba u
oruanim snagama NDH i uspio je sprijeiti ovu protivnikovu namjeru. PTS velikim je dijelom bio motoriziran, a u svom
je sastavu imao i jake oklopne snage, to mu je omoguavalo brzo prebacivanje s jednog podruja na drugo i brzu koncen
traciju vatrene moi oko odreenog ugroenog mjesta. U mjesec i pol neprestanih borbi u kojima su obje strane iskazale
visoku pokretljivost, oruane snage NDH uspjele su potisnuti snage X. zagrebakog zbora s podruja Zagorja, onemoguivi
ih u ostvarenju njegova glavnog cilja: stvaranje veeg podruja pod svojim nadzorom te novaenje novog ljudstva. S kojim
su se intenzitetom vodile borbe na podruju Zagorja, svjedoe i gubici koje je pretrpio X. zagrebaki zbor. Primjerice, 32. di
vizija NOVJ brojila je nakon povlaenja iz Zagorja manje od 1.000 pripadnika, od kojih je samo 673 bilo borbeno sposobno.
0
uzrocima neuspjeha X. zagrebakog zbora unutar samog Glavnog taba NOV i POH vladala su oprena miljenja. Tako
je zapovjednik Glavnog taba NOV i POH Ivan Gonjak jo 22. travnja iznio zamjerke na rad zbora svom zamjeniku Petru
Drapinu:1046 Sa stanjem u X. korpusu G.. nije zadovoljan. Nakon postignutih znaajnih vojnikih i politikih uspjeha tab
korpusa nije znao iskoristiti povoljnu situaciju i ii dalje. Svojom pasivnou dopustili su neprijatelju da priberu i da preuzmu
inicijativu u svoje ruke. Ve kada se komesar vraao iz Slavonije na Moslavinu uoio je da se situacija naglo pogorava. Naime,
korpus je nepravilno procijenio situaciju i povukao 33. diviziju u Koprivnicu i tamo je divizija leala 15 dana u iekivanju
ofenzive. Za to vrijeme neprijatelj je poeo da vri ispade iz garnizona i da ugroava pozadinu. S druge strane razvili su jaku
propagandu Maekovci, ustae i okupator. Korpus je bio nekoliko puta upozoren o opasnostima koje mogu nastati iz takvog
stanja. [Kada tamo stigne, potrai sve nae telegrame pa ih proitaj.). Pored svega toga njima nikako nije polo za rukom
da preu u ofanzivu. Sa njihovog teritorija u zadnje vrijeme otilo je u neprijateljsku vojsku 4 - 5000 ljudi, a 32 divizija broji
svega 1.100 boraca. Drugovima u korpusu treba ukazati na njihove nedostatke i pomoi im da ih otklone. Nastoj da im u jednoj
zgodnoj formi ukae. No ipak tamo treba nastupiti kao zamjenik komandanta, tj. staviti im do znanja da se tvoja nareenja
moraju izvriti. Mi emo ih takoe upoznati sa tvojim dolaskom i zadacima. U korpusnoj oblasti isto nije dobro stanje pa im
nastoj pomoi i po tim pitanjima".
Nakon obilaska postrojbi X. zagrebakog zbora Drapin je 30. kolovoza 1944. iznio miljenje da je uzrok neuspjeha
bio sljedei:1047 Poslije velikih uspjeha prole godine uinjena je velika organizac. greka. Formirale su se dvije divizije od
potpuno novog ljudstva sa mladim komandnim kadrom, to se osjetilo pri prvim udarcima neprijatelja... Vojna situacija se po
1046
1047
414
goravala iz dana u dan, iako je bilo ponekad zgoda za uspjeno djelovanje i dok je politika situacija takoe bila slaba. Ovo je
najtei na sektor koji, obzirom na vanost nije dobio dovoljnu pomo. Prema ovim drugovima odnosilo se kao prema korpusu,
dok njega treba izgraditi. Osnovna slabost taba Korpusa jeste u tome to nije vodio rauna o ovoj injenici, pa je prema tome
podesio operativnu, taktiku i politiku djelatnost. Bilo je zaneenosti, teilo se uspjesima i postavljalo zadatke koji se nisu
mogli postii raspoloivim snagama, to je takoe rastrojavalo jedinice. Nije bilo taktikog snalaenja".
Odgovor zapovjednika G NOV i POH Ivana Gonjaka bio je prilino otar:1048 Formiranje novih jedinica, tj. 8, 10. i XI,
(zbora, op.a.) poslije kapitulacije Italije bila je neizbjena i pravilna odluka. Novostvorene jedinice zahtijevale su naroitu
panju od tabova korpusa, kako u organizacionom tako i taktikom pogledu. tab X korpusa u tome nije zadovoljio. Nika
da G..H. nije traio od X korpusa ono to on ne bi mogao izvriti. Tvoje primjedbe o uinjenim organizacionim grjekama u
pogledu formiranja X korpusa od novog ljudstva i mladog komandnog kadra jesu neosnovane i nepravilne osim toga to su
neumjesne".
Nakon povlaenja iz Zagorja teite borbi prenijelo se na Bilogoru otkuda su snage NOVJ ponovno pokuale ovladati
podrujem Kalnikog gorja. Glavninu oruanih snaga NDH u ovim su borbama ponovno sainjavali PTS i V. stajai djelatni
zdrug, koji su u silovitim sukobima, uz obostrano velike gubitke, uspjeli potisnuti glavninu X. zagrebakog zbora s podruja
Kalnika i Bilogore. Na sjeverozapadu Hrvatske nastupilo je zatije, a snage X. zagrebakog zbora ponovno su intenzivirale
svoje djelovanje tijekom kolovoza, i to u Moslavini i zapadnoj Slavoniji gdje su se nastojale snanije povezati s postrojba
ma VI. zbora. Na pojaanu prisutnost snaga NOVJ stoer njemakog LXIX. zbora zapovjedio je ienje prostora izmeu
Bjelovara i Daruvara i osiguranja prometnice izmeu ovih dvaju gradova. Pothvat su izveli dijelovi njemake 1. kozake
konjanike divizije, koji su pojaani dijelovima PTS-a i V. stajaega djelatnog zdruga u snazi dvije bojne. Ova grupa nazva
na je prema njezinu zapovjedniku Borbena skupina Nali, a s 1. kozakom konjanikom divizijom djelovala je kroz vei
dio mjeseca kolovoza, u kojem snagama NOVJ nije priinjena znaajnija teta. Naime, nakon to bi potisnule snage NOVJ
s odreena podruja, 1. kozaka konjanika divizija i Borbena skupina Nali ne bi se uputale u progon protivnika, ve bi
se prema zapovijedi njemakoga vieg zapovjednitva brzo premjetale na druga krizna podruja. Snage NOVJ tako bi se
samo izmakle na teko pristupaan teren i ekale njihov odlazak te se u pogodnom trenutku vraale i ponovno zaposjedale
izgubljene poloaje bez znaajnijih gubitaka. U ovim borbama izostao je stalan i uporan pritisak na protivnika kojim bi ga
se tjeralo na iscrpljivanje i operativna sposobnost snaga NOVJ na ovom podruju nije bila naruena.
To se uskoro i osjetilo kada je u rujnu 1944. kriza ponovno zahvatila oruane snage NDH. Prelazak Rumunjske i Bugar
ske na stranu saveznika, pribliavanje Crvene armije granici NDH i openito lo poloaj njemakih snaga na svim bojitima
negativno su utjecali na moral u oruanim snagama NDH. Nakon proglasa Josipa Broza Tita od 30. kolovoza 1944. novi veli
ki val prebjega zahvatio je Hrvatsko domobranstvo, a zabiljeeni su i prijelazi itavih postrojbi s cjelokupnim naoruanjem
1048 Isto.
415
na stranu NOVJ. Sustav obrane oruanih snaga NDH time je temeljito naruen, dok su istodobno snage VI. i X. zagrebakog
zbora znatno ojaale i ubrzo su pod svoj nadzor stavile velik dio zapadne Slavonije i Podravine. Ove operacije imale su za
svrhu onesposobiti i vezati to vie neprijateljskih snaga, kako bi olakali prodor glavnine snaga NOVJ u Srbiju i njihovo
zajedniko djelovanje s jedinicama Crvene armije. Meutim, prvenstveni cilj NOV i POH ostao je sruiti NDH, a prema vla
stitim ocjenama glavna prepreka tomu bile su postrojbe PTS-a i V. sjajeega djelatnog zdruga. U pismu politikog komesara
X. zagrebakog zbora Ivana ibla upuenom stoeru 32. divizije NOVJ tako stoji:1049 Pobijediti Bohana, tj. unititi njegovu
vojsku, znai zadati neprijatelju na podruju naega Korpusa smrtonosni udarac i preuzeti inicijativu konano u svoje ruke da
je vie nikada ne prepustimo neprijatelju".
Nakon zauzimanja Klotra Podravskog, Pitomae, urevca, Virja i Podravskog Novigrada, koje su branile upravo po
strojbe V. stajaega djelatnog zdruga, u zapovjednitvu X. zagrebakog zbora smatrali su da je preostao jo samo jedan ko
rak do njegova konanog unitenja - zauzimanje Koprivnice. Odluka o napadu na Koprivnicu donesena je na zajednikom
sastanku VI. i X. zagrebakog zbora, kojemu je bio nazoan i naelnik Glavnog taba NOV i POH Pavle Jaki.1050 Na sastanku
je razmatrana i opcija napada na Bjelovar, za koji se pretpostavljalo da ga se moe lake zauzeti s obzirom na nizak moral
tamonje posade, ali je prevagnuo prijedlog zapovjednika X. zagrebakog zbora Vlade Matetia o napadu na Koprivni
cu, kada je tijekom sastanka zaprimljeno izvjee da je 7. banijska udarna divizija zadala teak udarac snagama koje su
se povlaile iz Podravskog Novigrada. Viekratna nadmo u ljudstvu i naoruanju, tendenciozna izvjea o protivnikim
gubicima i preveliko htijenje X. zagrebakog zbora za unitenjem V. stajaega djelatnog zdruga, doveli su do znatnog pod
cjenjivanja protivnikih snaga. Osim izvjea koja su govorila o unitenju itavih postrojbi i stotinama poginulih, obavje
tajne slube izvijestile su da se u Koprivnici nalazi samo jedna bojna i ostaci postrojbi koji su se uspjeli spasiti iz uporita
u Podravini te da je tamonja posada rastrojena, demoralizirana i spremna na bijeg. U stvarnosti postrojbe V. sjajeega
djelatnog zdruga i PTS-a u ovim borbama doista jesu pretrpjele teke gubitke, ali prvenstveno u tekom naoruanju, dok se
ljudstvo u najveoj mjeri uspjelo probiti iz okuenja i pridruiti se glavnini u Koprivnici. Sustav obrane grada bio je dobro
osmiljen i postavljen, a posada voljna za borbu, tako da su svi napadi odbijeni uz velike gubitke po napadaa, to ga je u
konanici i natjeralo da odustane od daljnjih pokuaja da zauzme grad.
Ovi gubici bili su najvei koje su VI. i X. zagrebaki zbor pretrpjeli dotada, a odgovornost za poraz zapovjednitvo X.
zagrebakog zbora pokualo je prebaciti na 32. diviziju NOVJ. Ova je divizija optuena da nije vrila nasilno izvianje, iako
joj je to bilo izriito zapovjeeno, da je bila pasivna i nije odravala dodir s neprijateljem te da stoga nije mogla pravilno
procijeniti protivnikovu sposobnost za obranu. Sve je to navodno uvelike utjecalo na donoenje odluke treba li iza uvodne
borbe i dalje nastaviti s napadom uvodei sve jae snage ili treba odustati od borbe i krenuti na zauzimanje Bjelovara.
1049
1050
416
Divizija je osim toga optuena i da su zbog slabog poznavanja stanja u uporitu pogreno odreeni glavni napadni pravci.
U svome radu Deseti korpus" tadanji zapovjednik 32. divizije NOVJ Rade Bulat na ove je optube odgovorio:1051
tab (32. divizije NOVJ, op.a) je vrlo dobro znao da je neprijatelj utvrdio Koprivnicu po sistemu utvrenog grada i da je
ona bila najbolje utvrena u Podravini te da je u njoj redovito bilo oko 2 000 ustaa i tab 5. stajaeg zdruga. Osmatranje i
izvianje neposredno pred odluku o napadu nije moglo dati neke vee rezultate, jer su realne mogunosti postojale samo za
osmatranje, nije se moglo u toku dana upasti u Koprivnicu pokraj neprijateljskih bunkera, preko minskih polja i kroz ianu
prepreku. tab Korpusa nije dao nikakve direktive i nareenja tabu 32. divizije da sa svim snagama Divizije istog dana upad
ne u Koprivnicu, dok je borba bila voena u Novigradu Podravskom.
Takva mogunost bila bi jedino ostvarljiva, da su 7. i 32. divizije produile nastupanje na Koprivnicu 12. listopada 1944.
poslije unitenja ustaa kod Delova i Hlebina. Naprotiv, tab 32. divizije je od prvih trenutaka kad je saznao za ideju o zajed
nikim operacijama 6. i 10. korpusa u Podravini bio miljenja da je Bjelovar mogue mnogo lake zauzeti, jer nije bio branjen
takvim ustakim snagama kao to su bile jedinice Crne legije (5. stajai zdrug). Taj garnizon bio je mnogo zreliji za napad, a
osloboenje Bjelovara imalo bi neusporedivo vee politiko i vojniko znaenje.
Procjena borbene sposobnosti neprijatelja u Koprivnici, posebno ocjena da je rastrojen, demoraliziran i spreman za bijeg
bila je jednostrana i nepotpuna i donesena je pod utiskom njegovog odstupanja i bjeanja iz napadnutih uporita u Podravini.
Da je tab Korpusa, naroito njegov obavjetajni organ, vie panje obraao ponaanju ustaa u borbama od Pitomae do
Koprivnice, brzo bi uoio da su one, kad osjete nadmonost partizana, naputale uporite pod borbom, to nije bio sluaj u
Koprivnici. Od prvog trenutka bilo je jasno da ustae u Koprivnici imaju vrsti iroko izgraen odbrambeni sistem, ali tada jo
nije bilo dovoljno spremnosti da se unesu potrebne ispravke u odluku i sprijei poraz u Koprivnici".
Bulat nadalje navodi da su, osim toga, organizacija i priprema napada, posebno organizacija djelovanja topnitva, bile
nepotpune i nedovoljno precizne, da nije bilo dovoljno vremena za dovoenje jedinica u podruja napada i da nije bilo re
alno oekivati da e protivnik biti iznenaen napadom na Koprivnicu. S obzirom da se na element iznenaenja nije moglo
raunati, a da su snage NOVJ imale brojanu nadmo u ljudstvu i naoruanju, Bulat smatra da krivnju za neuspjeh snosi
zapovjednitvo X. zagrebakog zbora, koje je napad trebalo temeljito isplanirati i otpoeti ga dan kasnije.
Nakon ovog poraza uslijedilo je postupno potiskivanje snaga NOVJ s podruja oko Koprivnice, ali su snage VI. i X. zagre
bakog zbora i nadalje ostale meusobno vrsto povezane i drale su velik manevarski prostor s dobrim komunikacijskim
vezama. Snage NOVJ uspjele su zadrati vei dio Podravine i zapadne Slavonije, gdje su ostvarile dodir s nadolazeim
snagama Crvene armije i uspostavile podruje poznato pod nazivom Virovitiki mostobran. Time je teite borbi koje su
se vodile u zimi 1944./1945. prebaeno na ovo podruje, a oruane snage NDH zadrale su nadzor nad sjeverozapadnom
Hrvatskom sve do njihovog konanog sloma.
1051
417
Kratice
BiH - Bosna i Hercegovina
B.G. - borbena grupa
Bjel. - bjelovarski
boj. - bojnik
bojkra - bojna Vojne krajine
br. - broj
dom. - domobranstvo
DS - Domobranska sredinja kola
G - Glavni tab
Hrv. legija - Hrvatska legija
iji. - istok jugoistok
ji. - jugoistono
j. jz. - jug jugozapad
jz. - jugozapad
k. - kota
K.dant - komandant
kom. - komunistiki
KPJ - Komunistika partija Jugoslavije
kroat. - kroatische
man. - manastir
MG - Maschinegewehr
M.B. - mjeovita bojna
MO-KO - motor kota
nadp. - nadporunik
NDH - Nezavisna Drava Hrvatska
N00 - Narodnooslobodilaki odbori
NOP - Narodnooslobodilaki pokret
NOP i DVJ - Narodnooslobodilaka partizanska i
dobrovoljaka vojska Jugoslavije
NOR - Narodnooslobodilaki rat
NOV i POH - Narodnooslobodilaka vojska i partizanski
odredi Hrvatske
NOVJ - Narodnooslobodilaka vojska Jugoslavije
n. pr. - na primjer
njem. - njemaki
o. mj. - ovog mjeseca
418
ob. - obina (opina)

OKW- Oberkomanndo der Wehrmacht
op. a. - opaska autora

ORS - oruane snage
O.S. - oruane snage
Osj. - osjeka
OZNA - Odjel za zatitu naroda
p.p. - pjeaka pukovnija
PIAT - runi baca, kratica dolazi od engleskih rijei
Projector, Infantry, Anti Tank
por. - porunik
polit. - politiki
PTB - Poglavnikova tjelesna bojna
PTS - Poglavnikovi tjelesni sdrugovi
puk. - pukovnija
PZUV - Prometni zdrugovi Ustake vojnice
s. - selo
SDZ - stajai djelatni zdrug
si. - sjeveroistono
skl. - sklop
SOE - Special Operations Executive
SS - Shutzstaffel
SSSR - Savez Sovjetskih Socijalistikih Republika

st. - stoljee
staj djel. - stajai djelatni
ust. - ustaki
tj. - to jest
t. zv. - takozvani
ud. brig. - udarna brigada
UV - Ustaka vojnica
zapovj. - zapovjednitvo
z.b.V. - zur besonderen Verwendung
ZGO - Zapadna grupa odreda
ZUPB - Zagrebaka ustaka posadna bojna
ZUPZ - Zagrebaki ustaki posadni zdrug
elj. - eljeznika
DODATAK
ODORE I OZNAKE USTAKE VOJNICE
1941. - 1945.
Prvi tip ustake odore M41

Ustaki prodorni odjel, koji se s Antom Paveliem na elu vratio nakon proglaenja NDH iz Italije i stigao u Zagreb 15.
travnja 1941., Talijani su u Pistoji 1. travnja opremili talijanskim zelenkastim odorama. Na ovratnicima su nosili priivene
hrvatske trobojnice, a na taborskim kapama koje su bile sline talijanskima nosili su metalno slovo U. Prvih tjedana NDH
nosile su se prepravljene i izvorne starojugoslavenske odore koje su se zakapale pod vratom, da bi nakon prepravke za
Ustaku vojnicu bile otvorena kroja, kao i prve izvorne hrvatske ustake odore M41 koje su se pojavile u svibnju 1941. go
dine. Surka je imala etiri naivena depa s naborom na njima, lanim narukavljem iji se rub podizao u iljak i zakapala
se etirima glatkim metalnim gumbima. Ljetne odore krojem su bile sline zimskima, napravljene od tanjeg materijala. Uz
surku se nosila zelenkasta koulja i kravata. Prema zakonskoj odredbi od 3. srpnja 1941. Ustaka vojnica nosila je odore
svjetlosivozelenkaste boje. asnici Ustake vojnice inove su nosili na donjem dijelu obaju rukava surke, a doasnici na
gornjem. inovi su se sastojali od tamnocrvenih povitica, gajtana namotanih u krug i dvostruko upletenih za ispod krugo
va. Ovisno o inu, ispod povitica dodavao se i tamnocrveni vodoravni pleter duine oko pet centimetara. Od lipnja 1941.
asnici Ustake vojnice nosili su inove i na lijevoj strani taborske kape. Od uspostave NDH pa do sredine 1942. nosile su se
iskljuivo taborske kape. Ispoetka su na taborskim kapama svi pripadnici Ustake vojnice (asnici, doasnici i vojniari)
nosili samo metalno slovo U s goruom bombom, a zatim su uvedene i male okrugle metalne ploice s inicijalima AP (Ante
Paveli) koje su se nosile na vrhu kape iznad slova U. Tako se i na ovratnicima surke isprva nosilo samo slovo U bez podloge,
da bi ubrzo bilo uvedeno noenje etvrtastih platnenih latica crvene boje sa slovom U na njima. Nosio se pojas smee boje
s obinom metalnom kopom, starojugoslavenski za asnike. Hlae su bile jahaeg, skijakog i bosanskog kroja uz koje su
asnici nosili izme ili cipele s uvijaima za vojniare.
Drugi tip ustake odore M42

Poetkom 1942. godine uvedene su nove odore Ustake vojnice, model M42 koji zamjenjuje prvi tip ustake odore M41 i za
drava se u uporabi do kraja rata. Bile su karakteristine ukastosmekastomaslinaste boje, krojem sline staroj ustakoj
odori M41 s manjim izmjenama u detaljima. Surka ostaje otvorena kroja s etirima naivenim depovima s prednje strane
surke, sada sa irokim prividnim naborom i blago valovitim preklopnicima na depovima. Zakopavala se etirima metalni
ma ili od sintetike tvari izlivenim gumbima obojenima u boju odore i ukraenima reljefnim znakom Ustake vojnice s goru
om bombom. Narukavlja ostaju ista kao i kod starih M41 surki, zelene koulje i kravate i dalje se nose. Ljetne surke krojem
su bile iste kao i zimske, ali bez nabora na depovima i ivane su od tanjeg materijala. Taborske kape ostaju iste, samo sada
421
u novoj boji Ustake vojnice. Latice takoer poetkom 1942. godine mijenjaju oblik, sada im je gornji kraj zailjen, tako da
vie nisu imale oblik etverokuta, ve peterokuta. Doasnici i vojniari i dalje su nosili oznaku U s goruom bombom na
laticama, a za asnike je uvedena ista oznake manje veliine. Godine 1942. uvode se i posebne metalne latice za prometne
zdrugove Ustake vojnice. Bile su etvrtaste, tamnocrvene boje, veih dimenzija sa znakom U i eljeznikim kotaem s kri
lima ispod znaka U. Ustaka vojnica nosila je platnene ili metalne latice, izraene od tankog lima i zatim bojene. Za asnike
Ustake vojnice uvedene su i tvrde kape, telerice, sline tvrdim kapama domobranskih asnika, u boji nove ustake odore.
Suncobran im je bio crne boje, a podbradak u obliku tropleta tamnocrvene boje. Imala je i tri tamnocrvena ispuka koji su
se pruali du vanjskih avova kape. Tada se na kapama pojavljuju i nove oznake za ustake asnike. Izraene su od tankog
lima i zatim emajlirane ili samo bojene. Prvi znak bio je ovalna oblika, uokviren pleterom i poluvijencem od lipova lia u
podnoju ovala. U sreditu znaka na crvenoj podlozi bilo je smjeteno slovo U plave boje s goruom bombom u njemu. Iznad
te oznake nalazila se druga manja okrugla oznaka uokvirena pleterom, u ijem su se sreditu na crvenoj podlozi nalazili
inicijali AP plave boje. asnici su te oznake nosili i na taborskim kapama. Godine 1943. doputeno je i doasnicima noenje
tvrdih kapa, ali samo izvan slube s obinim vojniarskim oznakama na kapi. Uveden je i novi koni pojas za asnike smee
boje s kopom ovalna oblika uokvirenom pleterom. U sreditu kope na crvenoj podlozi nalazi se emajlirano plavo slovo U
s goruom bombom. Doasnici i vojniari dobivaju nove metalne kvadratne kope s reljefnim slovom U i bombom u njemu
smjetenom na sreditu kope. Hlae ostaju istog kroja kao i stare, ivane od novog materijala ukastosmekastomaslinaste boje s tamnocrvenim ispucima du vanjskih avova za asnike.
Poglavnikova tjelesna bojna (PTB) i Poglavnikov tjelesni zdrug (PTS)

Pripadnici Poglavnikove tjelesne bojne (PTB-a) nosili su kao i svi ostali pripadnici Ustake vojnice ve opisane ustake
odore M41 svjetlosivozelenkaste boje i od poetka 1942. M42 ukastosmekastomaslinaste boje. Na ovratnicima nose
posebne latice na koje su jedino oni imali pravo noenja. Bile su etvrtasta oblika obojena u boje hrvatske trobojnice sa
slovom U na njima, za asnike mala U oznaka, a za vojniare veih dimenzija. Privrivale su se kao i sve ostale latice priivanjem na ovratnike. Godine 1942. uvode se nove latice drugog oblika, peterokutne sa zailjenim vrhom, boje trobojnice i
slovo U ostaje. Kada je 15. svibnja 1942. PTB rasputen, a stvoren Poglavnikov tjelesni zdrug (PTS), odlueno je da njegovi
pripadnici nose odore zatvorena kroja. Odora se zakapala pod vratom s pet gumba obojenih u boju odore i reljefnim U
na njima. Surka je bila krojem i bojom kao i nova odora Ustake vojnice M42. Jedina je razlika bila to je M42 otvorena
kroja, a nova odora PTS-a zatvorena. Godine 1944. ponovno su uvedene nove latice za PTS oblikom kao i stare sa zailje
nim vrhom, sada umjesto trobojnice postaju jednobojne s malom oznakom, reljefnim romboidnim vrhovnikim znakom i
jedva vidljivim slovom U unutar njega. Latice su bile jednake za asnike i vojniare. Takoer su za asnike i vojniare PTSa uvedene i nove kope. asnici nose ovalnu kopu, uokvirenu pleterom s reljefnim vrhovnikim znakom i slovom U bez
422
gorue bombe, smjeteno na sredini kope. Vojniari nose etvrtaste aluminijske kope s reljefnim vrhovnikim znakom
na sredini kope. Od polovine 1944. veliki dio PTS-a opremljen je njemakim M43 odorama sivomaslinaste boje, s kojih su
skidane naramenice i stavljane oznake Ustake vojnice. Od zime 1944. nose jo i odore olovnoplave boje koje su navodno
bile namijenjene ruskoj oslobodilakoj armiji generala Wlassowa. Odore su bile zatvorena kroja, morale su se preko glave
navlaiti zbog nepotpunoga prednjeg razreza na surci koji je bio samo do pasa. Zakapala se trima gumbima do pod vrat,
imala je etiri naivena depa, po dva na prsima i bokovima s ravnim preklopnicima na njima. Te su odore u NDH nazivali
finskim odorama" i predstavljaju ujedno i posljednji model odore PTS-a. Postojale su i odore koje su ivane u NDH od iden
tinoga olovnoplavog sukna koje je Njemaka isporuila Hrvatskoj zajedno s gotovim saivenim odorama. Ta u NDH ivana
surka bila je zatvorena kroja s punim prednjim razrezom i zakapala se s pet gumba. Taborska kapa krojem je bila slina ta
lijanskim taborskim kapama na kojoj se titnici za ui preklapaju na tjemenu i nije imala prednji valjak na elu kape. Hlae
su bile jahaeg kroja, potkoene otraga i unutar nogavica. izme su i dalje noene kao i cipele s uvijaima. PTS je kao elitna
ustaka postrojba uvijek dobivao najbolju opremu koju je drava u tome trenutku imala na raspolaganju.
Crna legija"
Kako su odore za Ustaku vojnicu izraivane u mnogim radionicama na vie mjesta i kroz cijelo ratno razdoblje raene
od raznih materijala razliitih nijansi boje, njihov izgled u detaljima i izvedbi znatno se razlikuje. Zbog nestaice odgova
rajueg sukna za Ustaku vojnicu moemo vidjeti njene pripadnike u razliitim odorama od starojugoslavenskih, izvornih
ustakih M41 i M42, domobranskih, talijanskih, njemakih i na kraju olovnoplavih za ROA. Tako je za Crnu legiju" zbog
nestaice upotrijebljeno potpuno crno sukno namijenjeno navodno pravoslavnom sveenstvu. Zbog tih crnih odora i pro
zvana je Crnom legijom". Odora je bila krojem potpuno jednaka uobiajenim ustakim odorama. Nosile su se i zelenkaste
koulje s kravatom.
Hrvatske oruane snage (HOS)

Sredinom 1944. poelo se s planiranjem stvaranja HOS-a koji je trebao ujediniti sve oruane postrojbe, pogotovo Ustaku
vojnicu i Domobranstvo koji su dotada bile zasebne vojske s posebnim zapovjednitvima. Dana 13. sijenja 1945. objavlje
na je zapovijed koju je donio poglavnik Ante Paveli kojom se uvode jedinstvene oznake i istovjetnost odora svih pripadnika
HOS-a izuzev mornarice, zrakoplovstva, radne slube i narodne zatite. Surka mora biti zatvorena kroja, zakapala se do
pod vrat. Kroj novih surki nije detaljnije opisan. Navodno se radi o surkama krojem nalik njemakim M43. Stvarnost je ve
inom izgledala drukije. Zbog nestaice odgovarajueg sukna i stalnih ratnih djelovanja pripadnici HOS-a zadrali su svoje
stare odore i na njih dodavali nove oznake. Novih oznaka takoer nije bilo za sve dovoljno, tako da moemo vidjeti na foto
423
grafijama mjeavinu starih i novih oznaka na odorama. asnici su nosili inove na naramenicama na koje se priivao pleter
sloen od triju isprepletenih gajtana, za nie asnike pleter je bio tamnocrvene boje sa srebrnim trolistima ili sam pleter
(za zastavnika). Vii asnici nosili su pleter od dvaju vanjskih gajtana srebrne boje i jednoga srednjeg gajtana tamnocrvene
boje i na njima troliste zlatne boje. Generali su nosili pletere zlatne boje s trolistima srebrne boje. Ustaki asnici ne nose
vie oznaku ina na lijevoj strani taborske kape, ve samo na donjem dijelu obaju rukava kao predajnu uspomenu. asnici
i vojniari Ustake vojnice, sada pripadnici HOS-a, zadravaju svoje staro znakovlje na kapama i laticama koje dobivaju je
dinstveni oblik. Sve su peterokutne sa zailjenim vrhom. Za sve pripadnike HOS-a uveden je i vrhovniki znak, dravni grb s
vrhovnikim znakom na trobojnoj platnenoj vrpci koji se nosio iznad gornjega desnog depa na surci. Postojala je i metalna
inaica vrhovnikog znaka koji se privrivao na surku pomou iglica na savijanje ili priivanjem.
Mario Pavlovi
424
Odora zastavnika Ustake vojnice M42 u sastavu HOS-a

Poetkom 1942. godine uvedene su nove odore Ustake vojnice, mo
del M42 koji zamjenjuje prvi tip ustake odore M41 i zadrava se u
uporabi do kraja rata. Bile su karakteristine ukastosmekastomaslinaste boje, krojem sline staroj ustakoj odori M41 s manjim
izmjenama u detaljima. Surka ostaje otvorena kroja s etirima naivenim depovima s prednje strane surke, sada sa irokim prividnim
naborom i blago valovitim preklopnicima na depovima. Zakopala
se etirima metalnima ili od sintetike tvari izlivenim gumbima
obojenima u boji odore i ukraenima reljefnim znakom Ustake
vojnice s goruom bombom. Lana narukavlja iji se rub podizao u
iljak ostaju ista kao i kod starih M41 surki, zelene koulje i kravate
se i dalje nose uz nove surke. Za sveane prilike asnici su nosili i
bijele koulje s kravatama crne ili modre boje. Ljetne surke krojem
su bile iste kao i zimske, ali bez nabora na depovima i ivane su od
tanjeg materijala. Na naramenicama nose stare crvene etvrtaste
asnike latice s malom oznakom U. Na odori se nalazi iznad desnog
depa vrhovniki znak, koji je uveden za sve pripadnike HOS-a, kao
i pleter sloen od triju gajtana za nie asnike tamnocrvene boje
sa srebrnim trolistima ili samo pleter za zastavnika. Nosi se i ratni
spomen-znak s dravnim grbom u zapuku prvog gumba na koji su
imali pravo oni koji su najmanje godinu dana vrili vojniku slubu
u sastavu HOS-a u NDH ili izvan nje i sudjelovali u neposrednoj bor
bi s neprijateljem ili su najmanje est mjeseci upravljali pothvatnim
vodstvom borbenih postrojbi. asnici su uz odoru nosili i koni pojas
smee boje s kopom ovalna oblika uokvirenu pleterom. U sreditu
kope na crvenoj podlozi nalazilo se emajlirano plavo slovo U s go
ruom bombom u njemu.
425
Tvrda kapa ustakog asnika

Tvrde kape asnika Ustake vojnice bile su oblikom nalik
istovrsnoj kapi domobranskih asnika ukastosmekastomaslinaste boje. Uvedene su poetkom 1942. godine.
Suncobran im je bio crne boje, a podbradak u obliku tropleta tamnocrvene boje za nie asnike. Imala je i tri tamnocr
vena ispuka koji su se pruali du kape. Tada se na kapa
ma pojavljuju i nove oznake izraene od tankog lima, emaj
lirane ili bojene. Prvi je znak bio ovalnog oblika uokviren
pleterom i poluvijencem od lipova lia u podnoju ovala. U
sreditu znaka na crvenoj podlozi bilo je smjeteno slovo U
plave boje sgoruom bombom u njemu. Iznad ovalne ozna
ke nalazio se drugi okrugli znak uokviren pleterom u ijem
su se sreditu nalazili inicijali AP (Ante Paveli] plave boje
na crvenoj podlozi. Prikazana kapa proizvedena je 1944. ili
1945. godine i krojem je nalik njemakim Knautschmtze".
Taborske kape Ustake vojnice

Taborske kape Ustake vojnice bile su oblikom sline
talijanskim taborskim kapama. Bile su ukastosmekastomaslinaste boje s preklopnim valjkom na elu kape na
kojem su se nosile oznake. Kako su se proizvodile na vie
mjesta, postoje razlike u detaljima i izvedbi taborskih kapa,
pa ak i u boji. Na jednoj slici je taborska kapa ustakog
asnika s asnikim bojenim oznakama i oznakom ina
porunika koji se nosio na lijevoj strani taborske kape, kao
i sve ostale oznake inova Ustake vojnice. Na drugoj je slici
kapa ustakog vojniara ukastosmekastomaslinaste
boje izraena za zimsku uporabu s oznakama za vojniare,
obino aluminijsko slovo U i mala okrugla ploica s inicija
lima AP.
Sveani pojas nieg asnika Ustake vojnice u sastavu HOS-a

Ne zna se sa sigurnou kada je propisan i uveden sveani pojas za pripadnike HOS-a, je li pri kraju 1944. ili poetkom 1945. godi
ne. Pojas je bio irine pet centimetara sa sloenim tropletom na njemu istoga oblika i boje kao to je bio troplet na naramenicama. Za
generale je bio zlatne boje, za vie asnike srebrne i tamnocrvene boje, a za nie asnike tamnocrvene boje.
Uniforma, kape i pojas u vlasnitvu su Marija Pavlovia.
427
POGOVOR
Kao to smo naveli u uvodu prve knjige, u ove dvije knjige nastojali smo iznijeti najvanije spoznaje o Ustakoj vojnici do
kojih smo doli u arhivskim istraivanjima, kao i kroz iitavanje dosad objavljene literature. Dakako da u dvije knjige, koli
ko god one bile velike, nismo opet mogli objaviti sve do ega smo doli jer je materijala puno previe. U ove dvije knjige na
stojali smo objaviti ono najvanije o Ustakoj vojnici, kako bi na taj nain popunili velike praznine koje postoje u hrvatskoj
historiografiji. Ova knjiga ima tri osnovne cjeline. Prva je cjelina ustroj Ustake vojnice koji je kronoloki poredan. Druga je
cjelina skup pojedinih tema o Ustakoj vojnici o kojima je valjalo prozboriti, i u kojoj na kraju i zavravamo s kronolokim
dijelom, s nestankom Ustake vojnice u svibnju 1945. godine. I trea cjelina, koja zapravo funkcionira kao dodatak, ba kao
i u prvoj knjizi, jest dio o operacijama Ustake vojnice u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1944. i 1945. godine.
Osim to smo niz ekskluzivnih fotki za drugu knjigu pronali u Hrvatskom dravnom arhivu, za doprinos fotografskom di
jelu knjige moramo svakako zahvaliti i pojedincima koji su nam ustupili fotografije iz svojih privatnih zbirki. Stoga posebno
zahvaljujemo Dinku Predoeviu, dr. sc. Vladimiru Geigeru, Tomislavu Aralici, Mariju Pavloviu i Mariju Raguu.
428
IZVORI I LITERATURA
Zbirke i fondovi
Hrvatskoj 1944.-1946., Dokumenti Dalmacija,

SI. Brod-Zagreb 2011.
The U.S. National Archives and Records

Administration (NARA)
Record Group 226 - OSS Intelligence reports
Record Group 242
Hrvatski dravni arhiv
HR HDA 250, Ustaka vojnica
HR HDA 487, Ministarstvo oruanih snaga
NDH
HR HDA 1450, Zbirka mikrofilmova gradiva iz
inozemnih arhiva koje se odnosi na Hrvatsku
HR HDA 1561, Zbirka fotografija Slube
dravne sigurnosti
HR HDA 1718, Zbirka fotografija
Narodnooslobodilake vojske i partizanskih
odreda Jugoslavije
Hrvatski povijesni muzej
Zbirka fotografija, negativa i filmova
Vojni arhiv Beograd
Fond NDH
Fond NOB-NOVJ
Fond VBA
Objavljeni izvori
Aprilski rat 1941, Zbornik dokumenat, knjiga

2., Beograd 1969.
Njemaka obavjetajna sluba u Nezavisnoj
Dravi Hrvatskoj, II. dio, Zagreb 2011.
Partizanska i komunistika represija i zloini
u Hrvatskoj 1944.-1946., Dokumenti, SI. Brod
2005.
Partizanska i komunistika represija i zloini u

Hrvatskoj 1944.-1946., Dokumenti Slavonija,
Srijem i Baranja, SI. Brod-Zagreb 2006.
u Hrvatskoj 1944.-1946., Dokumenti Zagreb i
sredninja Hrvatska, SI. Brod-Zagreb 2008.
Zbornik dokumenata i podataka o

Narodnooslobodilakom ratu jugoslavenskih
naroda, tomovi IV, V, XI, XII, XIII.
Tiskovine
1942.
Literatura
Nikola Ani, Narodooslobodilaka vojska
Hrvatske 1941.-1945., Zagreb 2005.
Tomislav Aralica i Vieslav Aralica, Hrvatski
ratnici kroz stoljea. Oruane snage

Nezavisne Drave Hrvatske i druge hrvatske
postrojbe na osovinskoj strani 1941-1945, 3.
knjiga, Zagreb 2010.
Nikica Bari, Ustroj vojske Domobranstva
Nezavisne drave Hrvatske, Zagreb 2003.
Nikica Bari, Ustae na Jadranu, Zagreb 2012.
Nikica Bari, Puko ustaki zbor generala
Metzgera i openarodna odbrana u NDH

krajem Drugog svjetskog rata, asopis za
suvremenu povijest 1 -2000.
Milan Basta, Rat posle rata, Pavelievi generali
se predaju, Zagreb 1963.
H. Dejms Bergvin, Imperija na Jadranu,
Musolinijevo osvajanje Jugoslavije 1941-1943,

Beograd 2007. (naslov izvornika H. James
Burgwyn, Empire on the Adriatic)
Rade Bulat, Deseti korpus Zagrebaki" NOV I
POJ, Ljubljana, 1985.
Elvis Burul, Ustaka nadzorna sluba,
osnivanje, ustroj, djelovanje i ukidanje (1941.1943.) magistarski rad Odsjek.za povijest

Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2002.
Predrag Mio Lj. Cemovi, Od Podgovirce o
Gradike Glasnik SIKD Njego, sv VII 1961,
Mladen Coli, Takozvana Nezavisna Drava
Hrvatske; Beograd 1973.
Martina Grahek-Ravani, Bleiburg i krini put
1945., Zagreb 2009.
Zdravko Dizdar, Razvoj NOB-a u Podravini

u 1943. godini: Podravski zbornik 83,
Koprivnica, 1983.
Zdravko Dizdar, Pregled razvitka NOP-a u
Podravini 1944. godine: Podravski zbornik 84,
Koprivnica, 1984.
Zdravko Dizdar, Ljudski gubici logora "Danica"
kraj Koprivnice, 1941.-1942: asopis za
suvremenu povijest, 34, 2, Zagreb, 2002.
Zdravko Dizdar Brojitbeni pokazatelji odnosa
vojnikih postrojbi na teritoriju NDH 1941.1945.,
asopis za suvremenu povijest 28,
Zagreb, 1996.
Dizdar M Sobiloveski Preuivani etniki
zloini u Hravatskoj i Bosni i Hercegovini

1941.-1945., Zagreb 1999.
Bojan Dimitrijevi i Dragan Savi Oklopne
jedinice na jugoslovenskom ratitu, Institut za
savremenu istoriju, Beograd 2011.
Bojan Dimitrijevi, Oklopne snage NDH, Vojna
povijest 9, Zagreb, prosinac 2011, 24.-31.;
Bojan Dimitrijevi, Oklopne snage NDH (II
dio), Vojna povijest 10, Zagreb, sijeanj 2012,
24.,-31.
Zvonimir Despot, Vrijeme zloina, Novi prilozi
za povijest koprivnike Podravine 1941.1948., Zagreb - Slavonski Brod 2007.

Milenko Doder, Operacija Gvardijan, Beograd
1979.
Ahmet onlagi, Ozrenska operacija,
Vojnoistorijski glasnik 6, Beograd 1956.
Ahmet onlagi i Mio Lekovi, Njemaka
ofenziva na istonu Bosnu, januar- februar

1942., Beograd 1962.
Safet Filipovi, Organi bezbednosti Bosne
i Hercegovine u borbi protiv banditizma,
Narodna milicija, 6/1954.
Glez fon Horstenau, Izmeu Hitlera i Pavelia
(memoari konttorverznog generala),
Beograd 2007.
Mario Jareb, Ustako-domobranski pokret od
nastanka do travnja 1941.godine, Zagreb
2006.
429
Mario Jareb, Ustaki pukovnik il general

Tomislav Serti, asopis za suvremenu
povijest 2, 2000,
Fikreta Jeli-Buti, Ustae u Nezavisna Drava
Hrvatska 1941-1945,Sveuilina naklada
Liber i kolska knjiga, II izdanje, Zagreb
1978.
Damir Jug, Oruane snage NDH, sveukupni
ustroj, Zagreb 2004.
Kapapandzich, Borivoye M., The Blodiest
Yugoslav Spring 1945, Titos Katins and
Gulags Carlston Press, New York, 1980.
Jovan Kokot, Dvanaesta proleterska slavonska
brigada, Beograd 1987.
Ivan Kouti, Hravstko domobranstvo u
Drugom svjetskom ratu, Zagreb 1992.
Drugom svjetskom ratu, druga knjiga, Zagreb
1994.
Davor Kovai, zapovjednici i dunosnici
jasenovake skupine logora 1941.-1945.:

asopis za suvremenu povijest, 1 -2000.
Branislav Kovaevi, Od Vezirovog i Zidanog
mosta, Tragina sudbina crnogorskih etnika

u zavrnoj fazi rata 1944-1945, Beograd
1993.
Bogdan Krizman, Ustae i Trei Reich I, Zagreb
1983.
Bogan Krizman, Ante Paveli i ustae, Zagreb
1986.
Bogdan Krizman NDH izmeu Hitlera i
Musolinija, Zagreb 1986.
Mio Lekovi, Dogovor okupatora i kvislinga
o zajednikim operacijama protiv NOV] u

prolee 1942 ("TRIO" - Trea neprijateljska
ofenziva), Vojnoistorijski glasnik 1, Beograd
1988.
Milija M. Lasi-Vasojevi, Enemies on ali
Sides: Fall of Yugoslavia North American
International, Washington DC, 1976.
Hrvoje Matkovi, Povijest Nezavisne Drave
Hrvatske, kratak pregled, Zagreb 1994, II.
dopunjeno izdanje, Zagreb 2002;
Davor Marijan, Ustake vojne postrojbe 1941.1945., magistarski rad, Filozofski fakultet,
430
Sveuilite u Zagrebu, Zagreb 2004

Vojislkav V. Miki, Zrakoplovstvo Nezavisne
Drave Hrvatske 1941-1945, Beograd 2000.
Dragan Nenezi.Jugoslovenske oblasti pod
Italijom 1941-1943, Beograd 1999.
Kota Nikoli, Italijanska vojska i etnici u
Drugom svestkom ratu 1941-1943, Beograd
2009.
Amir Obhoa, Lako prevozni zdrug Hrvatske
legije. U borbama od Une do Dona, kolovoz

1941. - prosinac 1942., Zagreb 2012.
Amir Obhoa i Jason D. Mark, Hrvatska legija,
369. pojaana (hrvatska) pjeaka pukovnija
na Istonom bojitu 1941.-1943., Zagreb
2012.
Milan Poji, Hrvatska pukovnija 369.na
istonom bojitu 1941.-1943., ratni dnevnik,

Zagreb 2007.
Dinko
Predoevi,
postrojbe
Hrvatskoj,
Oklopna vozila i oklopne

u
Drugom
svjetskom
ratu
u
I. dio, Saveznika oklopna vozila,
Rijeka 2002.
Dinko Predoevi, Oklopna vozila i oklopne
dokumenta, Vojnoistorijski glasnik 3,

Beograd 1951.
Branimir B. Stojanovi, Alojzije Stepinac,
zloinac ili svetac (dokumenti o izdaji i

zloinu), Beograd 1985.
Dinko aki, S Poglavnikom u Alpama 1946.
(dio uspomnena iz vee cjeline) Split 2001.
Schmidt-Ruchberg Erich, Der Endkampf
auf dem Balkan, Die Operationen der
Heeresgruppe E von Griechland bis zu den
Alpen, Heidelbegr 1955.
Ivan ibi, Sjeanja II: Ratni dnevnik, Zagreb,
1986.
Thomas Nigel, Abbott Peter (Colour Plates by
Mike Chappell), Partisan Warfare 1941-45,
Osprey Publishing Ltd, Oxford 1983/2002.
Thomas Nigel, Mikulan Krunosalv, (illustrated
by Darko Pavlovic), Axis Forces in Yugoslavia,
Velimir Terzi, urednik, Oslobodilaki rat
naroda Jugoslavije 1941.-1945. Knjiga prva,

Beograd 1957.
naroda Jugoslavije 1941.-1945. Knjiga druga,
postrojbe u Drugom svjetskom ratu u

Hrvatskoj II. dio, Oklopna vozila Sila osovine
od travnja 1941. do rujna 1943., Rijeka 2008.
Zdenko Radeli, Kriari: ustaka gerila
1945-1950-probelmi istarivanja: asopis za
Beograd 1965.
Jozo Tomashevic, etnici u Drugom svjetskom
ratu, Zagreb 1979.
Duan Trbojevi, Cersko-Majevika grupa
suvremenu povijest, Zagreb 2000.

Zdenko Radeli, Kriari, gerila u Hrvatskoj
1945.-1950., Zagreb 2002.
Bogdan Radica, Hrvatska 1945., Munchenbarcelona 1974.
Enver Redi, Muslimansko autonomatvo i 13
Kragujevac 2001.
Sra Trifkovi, Ustaa, Croatian Separatism
and European Politics 19129-1945, The
Lord Byron Foundation for Balkan Studies,
London, engladm And Aiken South Carolina,
USA 1998.
32. divzija NOV Jugoslavije, Zagreb-Beograd
1988.
Vjekoslav Vrani, Branili smo dravu,
uspomene osvrti doivljaji, knjiga prva,
Barcelona Muchen 1985.
Vojna enciklopedija, svezak III, VI, X., Beograd
1972-1975.
Todor Vujasinovi, Ozrenski partizanski odred,
Beograd, 1962.
Goran Vukovi, Operacija Gvardijan, Zagreb
1958.
SS divizija, Autonomija Bosne i Hercegovine i

Hitlerov Trei Rajh, Sarajevo 1987.
Klaus Schmider, Partisanenkrieg in
Jugoslawien 1941/1944, Verlag E.S.Mittler
udn Sohn Gmbrh, Hamburg-Berlin-Bohn,
2002 .
Savo Skoko, Neznanje je najstranije kad je

aktivno, Istorija 20. Veka, 1-2004, Beograd
2004.
Miroslav Stepani, Trea neprijateljska
ofenziva ulstonoj Bosni, Crnoj Gori i

Hercegovini gledana kroz neprijateljska
korpusa pukovnika Dragoslava S. Raia,
DOSAD IZALO U NAKLADI DESPOT INFINITUSA

BIBLIOTEKA HRVATSKA POVIJEST
Neva Mihali
Amir Obhoa - Jason D. Mark
Amir Obhoa
Hrvatska legija: 369. pojaana

(hrvatska) pjeaka pukovnija na
Istonom bojitu 1941.-1943.
Lako prevozni zdrug Hrvatske legije:

u borbama od Une do Dona, kolovoz
1941.- prosinac 1942.
Borba Hrvata protiv Treeg Reicha:

hrvatski protuosovinski otpor i dinamika
vojno-politikih strategija na hrvatskom
ratitu u Drugom svjetskom ratu
Tvrdi uvez,
492 stranice,
Tvrdi uvez,
327 fotografija,
240 stranica,
50 karata i skica,
Tvrdi uvez,
144 fotografije,
252 stranice,
19 zranih snimaka
20 karata, 4 skice
67 fotografija
Cijena 79,90 kn
Cijena 79,90 kn
Cijena 79,90 kn
Tomislav Aralica, Robert opec, Marko Jeras,

Zdenko Kinjerovac, Tomislav Haramini
Ivica (Ivo) Lui
etvrta gardijska brigada Hrvatske

vojske - Pauci
Sto godina ratnog zrakoplovstva u

Hrvatskoj
UZROCI RATA
Bosna i Hercegovina od 1980. do 1992. godine
Tvrdi uvez, 468

stranica, vie od
Tvrdi uvez,
420 stranica,
380 crno-bijelih i
fotografija u boji
Cijena 79,90 kn
400 crno-bijelih i
fotografija u boji,
48 karata, 10 shema
Cijena 79,90 kn
Tvrdi uvez,
522 stranice,
62 fotografije i
ilustracije
Cijena 79,90 kn
Amir Obhoa, Mario Werhas, Bojan
Sedma gardijska brigada Hrvatske

vojske - Puma
Miroslav Akmada
Dimitrijevi, Zvonimir Despot
Katolika crkva u komunistikoj Hrvatskoj
Ustaka vojnica 1
Tvrdi uvez,
438 stranica,
Tvrdi uvez,
vie od 300 crno-
468 stranica,
bijelih i fotografija
172 ekskluzivne
u boji, 30 shema,
Tvrdi uvez,
13 karata
530 stranica
Cijena 79,90 kn
Cijena 79,90 kn
Zvonimir Despot
Miroslav Tuman
Vrijeme zloina
Bosna i Hercegovina u raljama zapadne demokracije
Tvrdi uvez
Tvrdi uvez
460 stranica
584 stranica
96 fotografija i,
256 originalnih
ilustracija
dokumenata
Cijena 149,90 kn
Cijena 169,90 kn
crno-bijele
fotografije
Cijena 79,90 kn
POSEBNA IZDANJA
Ivan Aralica
Mentalni komunist
Paganizam u teoriji i praksi - Knjiga prva - Doktrina paganizma
Tvrdi uvez,
Tvrdi uvez,
352 stranice
432 stranice
Cijena 79,90 kn
Cijena 79,90 kn
Sve knjige mogu se naruiti izravno od nakladnika. Za sve informacije i narudbe obratite se na: e-mail (prodaja@despot-infinitus.com),
na broj mobitela (095/1110175, Danijel Tati, izvrni urednik) ili pismeno, potom (Despot Infinitus d.o.o., Nadinska 18a, 10010 Zagreb).
Sve o naim knjigama moete saznati na slubenoj internetskoj stranici (www.despot-infinitus.com).
Potraite nas na
www.facebook.com/hrvatskapovijest
SADRAJ
1. DIO
USTROJ USTAKE VOJNICE...........................................................................................................................................................................................9
Stoer Ustake vojnice..................................................................................................................................................................................................11
Ustake stajae djelatne bojne...................................................................................................................................................................................18
Stajai djelatni zdrugovi.............................................................................................................................................................................................. 20
Poglavnikovi tjelesni sdrugovi (p ts)........................................................................................................................................................................ 50
Prometni zdrugovi Ustake vojnice..........................................................................................................................................................................58
Posadne i milicijske postrojbe Ustake vojnice.....................................................................................................................................................61
Milicijske postrojbe Ustake vojnice........................................................................................................................................................................ 68
kolske ustanove i postrojbe..................................................................................................................................................................................... 69
Postrojavanje jedinstvenih hrvatskih oruanih snaga........................................................................................................................................ 73
Obnavljanje rada Glavnog stana poglavnika i ustroj ustakih zborova oujka 1945 .................................................................................. 83
Hrvatsko orunitvo.....................................................................................................................................................................................................85
Redarstvena straa.......................................................................................................................................................................................................90
Ustaka obrana...............................................................................................................................................................................................................91
Vojnica njemake narodne skupine....................................................................................................................................................................... 100
2. DIO
UNUTAR USTAKE VOJNICE....................................................................................................................................................................................111
Proklamirani ideali i vrijednosti..............................................................................................................................................................................113
Simbolika, rije ustaa, jezik u uporabi................................................................................................................................................................. 118
Duhovna sluba i promidba....................................................................................................................................................................................121
inovi u Ustakoj vojnici........................................................................................................................................................................................... 125
asnik novih vrijednosti........................................................................................................................................................................................... 127
Stvaranje ustakoga asnikog zbora 1 9 4 1.......................................................................................................................................................... 130
Pripadnost Poglavnikovoj tjelesnoj b ojn i.............................................................................................................................................................135
Odlikovanja istaknutih pripadnika.........................................................................................................................................................................136
Popuna ljudstvom postrojbi Ustake vojnice...................................................................................................................................................... 138
kolovanje i usavravanje asnika i doasnika................................................................................................................................................... 147
Nedostatak stege, politikog i moralnog odgoja................................................................................................................................................. 153
Prelasci iz postrojbi i dezerterstvo.........................................................................................................................................................................156
Pitanje stege i negativne pojave..............................................................................................................................................................................161
Ishrana, istoa, zdravlje i njihov utjecaj na Vojnicu.......................................................................................................................................... 168
5
3. DIO
NAORUANJE I OPREMA USTAKE VOJNICE..................................................................................................................................................... 175
Tipologija streljakog naoruanja..........................................................................................................................................................................190
Oklopne postrojbe..................................................................................................................................................................................................... 193
Topnitvo......................................................................................................................................................................................................................196
Samokretne - samovozne postrojbe..................................................................................................................................................................... 199
Ostali rodovi................................................................................................................................................................................................................ 204
Odore i znakovlje........................................................................................................................................................................................................205
4. DIO
USTAKA VOJNICA U VOJNOPOLITIKIM ODNOSIMA POSLIJE KAPITULACIJE ITALIJE....................................................................... 215
Kapitulacija Italije i dogaaji u rujnu 1 9 43 ......................................................................................................................................................... 217
Nagovjetaj promjene u njemakom gleditu.....................................................................................................................................................219
Ministri Navratil i Voki i Ustaka vojnica...........................................................................................................................................................221
Ljeto 1944. godine Pu" Lorkovi - Voki..........................................................................................................................................................227
Odnosi s predstavnicima Reicha 1943. - 1 9 4 5...................................................................................................................................................229
5. DIO
KRAJ USTAKE VOJNICE................................................................................................................................'..........................................................235
Pred evakuaciju na zapad........................................................................................................................................................................................ 237
Povlaenje snaga Ustake vojnice s teritorija NDH...........................................................................................................................................240
Predaja na Bleiburgu.................................................................................................................................................................................................243
Predaja i kasnija sudbina zarobljenih hrvatskih snaga....................................................................................................................................245
Kriari: ustae u odmetnitvu 1945. - 1 95 0 ....................................................................................................................................................... 250
Plan 10. travnja"........................................................................................................................................................................................................253
Na podruju Hrvatske............................................................................................................................................................................................... 255
Na prostoru Bosne i Hercegovine.......................................................................................................................................................................... 259
6. DIO
OPERACIJE U SJEVEROZAPADNOJ HRVATSKOJ.................................................................................................................................................271
Operacija Dubrovnik"..............................................................................................................................................................................................273
Borbe za Zlatar i Varadinske Toplice............................................................................................................................................................273
Pothvat Dubrovnik 1 "....................................................................................................................................................................................... 277
Pothvat Dubrovnik 2 " ....................................................................................................................................................................................... 284
Borbe na podruju Ivanice i Kalnika od druge polovine veljae do kraja oujka 1 9 4 4.................................................................307
6
Borbe na podruju Zagorja...................................................................................................................................................................................... 312

Prelazak 32. divizije NOVJ u Zagorje...............................................................................................................................................................312
Borbe oko Krapine, Klanjca i Novog Golubovca...........................................................................................................................................314
Borbe za Ivanec....................................................................................................................................................................................................318
Borbe kod Novog Marofa................................................................................................................................................................................... 322
Zauzimanje uporita Donje Oreje i borbe oko Ivanca poetkom svibnja 1944 ................................................................................. 324
Borbe za Kovin, Mae i Mihovljan....................................................................................................................................................................335
Pothvat Sarajevo"............................................................................................................................................................................................... 336
Borbe u Podravini tijekom lipnja i srpnja 1 9 44 ..................................................................................................................................................343
Borbe na pravcu Koprivnica - Bjelovar......................................................................................................................................................... 344
Pothvat Brod"...................................................................................................................................................................................................... 348
Borbe za Ludbreg.................................................................................................................................................................................................352
Borbe na podruju zapadne Bilogore i operacija Rouen"........................................................................................................................ 354
Borbena skupina Nali..............................................................................................................................................................................................368
Kriza oruanih snaga NDH.......................................................................................................................................................................................379
Ruenje prometnica............................................................................................................................................................................................ 379
Napad na Krievce................................................................................................................................................................................................382
Rujanska k riz a......................................................................................................................................................................................................385
Borbe u Podravini................................................................................................................................................................................................ 388
Bitka za Koprivnicu.............................................................................................................................................................................................400
Zakljuak uz poglavlje Operacije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.................................................................................................................... 413
DODATAK
Odore i oznake Ustake vojnice 1941. - 1 94 5.....................................................................................................................................................419
Pogovor.........................................................................................................................................................................................................................428
IZVORI I LITERATURA..............................................................................................................................................................................................429
DODATAK
ODORE I OZNAKE USTAKE VOJNICE
1941. - 1945.
Prvi tip ustake odore M41

Ustaki prodorni odjel, koji se s Antom Paveliem na elu vratio nakon proglaenja NDH iz Italije i stigao u Zagreb 15.
travnja 1941., Talijani su u Pistoji 1. travnja opremili talijanskim zelenkastim odorama. Na ovratnicima su nosili priivene
hrvatske trobojnice, a na taborskim kapama koje su bile sline talijanskima nosili su metalno slovo U. Prvih tjedana NDH
nosile su se prepravljene i izvorne starojugoslavenske odore koje su se zakapale pod vratom, da bi nakon prepravke za
Ustaku vojnicu bile otvorena kroja, kao i prve izvorne hrvatske ustake odore M41 koje su se pojavile u svibnju 1941. go
dine. Surka je imala etiri naivena depa s naborom na njima, lanim narukavljem iji se rub podizao u iljak i zakapala
se etirima glatkim metalnim gumbima. Ljetne odore krojem su bile sline zimskima, napravljene od tanjeg materijala. Uz
surku se nosila zelenkasta koulja i kravata. Prema zakonskoj odredbi od 3. srpnja 1941. Ustaka vojnica nosila je odore
svjetlosivozelenkaste boje. asnici Ustake vojnice inove su nosili na donjem dijelu obaju rukava surke, a doasnici na
gornjem. inovi su se sastojali od tamnocrvenih povitica, gajtana namotanih u krug i dvostruko upletenih za ispod krugo
va. Ovisno o inu, ispod povitica dodavao se i tamnocrveni vodoravni pleter duine oko pet centimetara. Od lipnja 1941.
asnici Ustake vojnice nosili su inove i na lijevoj strani taborske kape. Od uspostave NDH pa do sredine 1942. nosile su se
iskljuivo taborske kape. Ispoetka su na taborskim kapama svi pripadnici Ustake vojnice (asnici, doasnici i vojniari)
nosili samo metalno slovo U s goruom bombom, a zatim su uvedene i male okrugle metalne ploice s inicijalima AP (Ante
Paveli) koje su se nosile na vrhu kape iznad slova U. Tako se i na ovratnicima surke isprva nosilo samo slovo U bez podloge,
da bi ubrzo bilo uvedeno noenje etvrtastih platnenih latica crvene boje sa slovom U na njima. Nosio se pojas smee boje
s obinom metalnom kopom, starojugoslavenski za asnike. Hlae su bile jahaeg, skijakog i bosanskog kroja uz koje su
asnici nosili izme ili cipele s uvijaima za vojniare.
Drugi tip ustake odore M42

Poetkom 1942. godine uvedene su nove odore Ustake vojnice, model M42 koji zamjenjuje prvi tip ustake odore M41 i za
drava se u uporabi do kraja rata. Bile su karakteristine ukastosmekastomaslinaste boje, krojem sline staroj ustakoj
odori M41 s manjim izmjenama u detaljima. Surka ostaje otvorena kroja s etirima naivenim depovima s prednje strane
surke, sada sa irokim prividnim naborom i blago valovitim preklopnicima na depovima. Zakopavala se etirima metalni
ma ili od sintetike tvari izlivenim gumbima obojenima u boju odore i ukraenima reljefnim znakom Ustake vojnice s goru
om bombom. Narukavlja ostaju ista kao i kod starih M41 surki, zelene koulje i kravate i dalje se nose. Ljetne surke krojem
su bile iste kao i zimske, ali bez nabora na depovima i ivane su od tanjeg materijala. Taborske kape ostaju iste, samo sada
421
u novoj boji Ustake vojnice. Latice takoer poetkom 1942. godine mijenjaju oblik, sada im je gornji kraj zailjen, tako da
vie nisu imale oblik etverokuta, ve peterokuta. Doasnici i vojniari i dalje su nosili oznaku U s goruom bombom na
laticama, a za asnike je uvedena ista oznake manje veliine. Godine 1942. uvode se i posebne metalne latice za prometne
zdrugove Ustake vojnice. Bile su etvrtaste, tamnocrvene boje, veih dimenzija sa znakom U i eljeznikim kotaem s kri
lima ispod znaka U. Ustaka vojnica nosila je platnene ili metalne latice, izraene od tankog lima i zatim bojene. Za asnike
Ustake vojnice uvedene su i tvrde kape, telerice, sline tvrdim kapama domobranskih asnika, u boji nove ustake odore.
Suncobran im je bio crne boje, a podbradak u obliku tropleta tamnocrvene boje. Imala je i tri tamnocrvena ispuka koji su
se pruali du vanjskih avova kape. Tada se na kapama pojavljuju i nove oznake za ustake asnike. Izraene su od tankog
lima i zatim emajlirane ili samo bojene. Prvi znak bio je ovalna oblika, uokviren pleterom i poluvijencem od lipova lia u
podnoju ovala. U sreditu znaka na crvenoj podlozi bilo je smjeteno slovo U plave boje s goruom bombom u njemu. Iznad
te oznake nalazila se druga manja okrugla oznaka uokvirena pleterom, u ijem su se sreditu na crvenoj podlozi nalazili
inicijali AP plave boje. asnici su te oznake nosili i na taborskim kapama. Godine 1943. doputeno je i doasnicima noenje
tvrdih kapa, ali samo izvan slube s obinim vojniarskim oznakama na kapi. Uveden je i novi koni pojas za asnike smee
boje s kopom ovalna oblika uokvirenom pleterom. U sreditu kope na crvenoj podlozi nalazi se emajlirano plavo slovo U
s goruom bombom. Doasnici i vojniari dobivaju nove metalne kvadratne kope s reljefnim slovom U i bombom u njemu
smjetenom na sreditu kope. Hlae ostaju istog kroja kao i stare, ivane od novog materijala ukastosmekastomaslinaste boje s tamnocrvenim ispucima du vanjskih avova za asnike.
Poglavnikova tjelesna bojna (PTB) i Poglavnikov tjelesni zdrug (PTS)

Pripadnici Poglavnikove tjelesne bojne (PTB-a) nosili su kao i svi ostali pripadnici Ustake vojnice ve opisane ustake
odore M41 svjetlosivozelenkaste boje i od poetka 1942. M42 ukastosmekastomaslinaste boje. Na ovratnicima nose
posebne latice na koje su jedino oni imali pravo noenja. Bile su etvrtasta oblika obojena u boje hrvatske trobojnice sa
slovom U na njima, za asnike mala U oznaka, a za vojniare veih dimenzija. Privrivale su se kao i sve ostale latice priivanjem na ovratnike. Godine 1942. uvode se nove latice drugog oblika, peterokutne sa zailjenim vrhom, boje trobojnice i
slovo U ostaje. Kada je 15. svibnja 1942. PTB rasputen, a stvoren Poglavnikov tjelesni zdrug (PTS), odlueno je da njegovi
pripadnici nose odore zatvorena kroja. Odora se zakapala pod vratom s pet gumba obojenih u boju odore i reljefnim U
na njima. Surka je bila krojem i bojom kao i nova odora Ustake vojnice M42. Jedina je razlika bila to je M42 otvorena
kroja, a nova odora PTS-a zatvorena. Godine 1944. ponovno su uvedene nove latice za PTS oblikom kao i stare sa zailje
nim vrhom, sada umjesto trobojnice postaju jednobojne s malom oznakom, reljefnim romboidnim vrhovnikim znakom i
jedva vidljivim slovom U unutar njega. Latice su bile jednake za asnike i vojniare. Takoer su za asnike i vojniare PTSa uvedene i nove kope. asnici nose ovalnu kopu, uokvirenu pleterom s reljefnim vrhovnikim znakom i slovom U bez
422
gorue bombe, smjeteno na sredini kope. Vojniari nose etvrtaste aluminijske kope s reljefnim vrhovnikim znakom
na sredini kope. Od polovine 1944. veliki dio PTS-a opremljen je njemakim M43 odorama sivomaslinaste boje, s kojih su
skidane naramenice i stavljane oznake Ustake vojnice. Od zime 1944. nose jo i odore olovnoplave boje koje su navodno
bile namijenjene ruskoj oslobodilakoj armiji generala Wlassowa. Odore su bile zatvorena kroja, morale su se preko glave
navlaiti zbog nepotpunoga prednjeg razreza na surci koji je bio samo do pasa. Zakapala se trima gumbima do pod vrat,
imala je etiri naivena depa, po dva na prsima i bokovima s ravnim preklopnicima na njima. Te su odore u NDH nazivali
finskim odorama" i predstavljaju ujedno i posljednji model odore PTS-a. Postojale su i odore koje su ivane u NDH od iden
tinoga olovnoplavog sukna koje je Njemaka isporuila Hrvatskoj zajedno s gotovim saivenim odorama. Ta u NDH ivana
surka bila je zatvorena kroja s punim prednjim razrezom i zakapala se s pet gumba. Taborska kapa krojem je bila slina ta
lijanskim taborskim kapama na kojoj se titnici za ui preklapaju na tjemenu i nije imala prednji valjak na elu kape. Hlae
su bile jahaeg kroja, potkoene otraga i unutar nogavica. izme su i dalje noene kao i cipele s uvijaima. PTS je kao elitna
ustaka postrojba uvijek dobivao najbolju opremu koju je drava u tome trenutku imala na raspolaganju.
Crna legija"
Kako su odore za Ustaku vojnicu izraivane u mnogim radionicama na vie mjesta i kroz cijelo ratno razdoblje raene
od raznih materijala razliitih nijansi boje, njihov izgled u detaljima i izvedbi znatno se razlikuje. Zbog nestaice odgova
rajueg sukna za Ustaku vojnicu moemo vidjeti njene pripadnike u razliitim odorama od starojugoslavenskih, izvornih
ustakih M41 i M42, domobranskih, talijanskih, njemakih i na kraju olovnoplavih za ROA. Tako je za Crnu legiju" zbog
nestaice upotrijebljeno potpuno crno sukno namijenjeno navodno pravoslavnom sveenstvu. Zbog tih crnih odora i pro
zvana je Crnom legijom". Odora je bila krojem potpuno jednaka uobiajenim ustakim odorama. Nosile su se i zelenkaste
koulje s kravatom.
Hrvatske oruane snage (HOS)

Sredinom 1944. poelo se s planiranjem stvaranja HOS-a koji je trebao ujediniti sve oruane postrojbe, pogotovo Ustaku
vojnicu i Domobranstvo koji su dotada bile zasebne vojske s posebnim zapovjednitvima. Dana 13. sijenja 1945. objavlje
na je zapovijed koju je donio poglavnik Ante Paveli kojom se uvode jedinstvene oznake i istovjetnost odora svih pripadnika
HOS-a izuzev mornarice, zrakoplovstva, radne slube i narodne zatite. Surka mora biti zatvorena kroja, zakapala se do
pod vrat. Kroj novih surki nije detaljnije opisan. Navodno se radi o surkama krojem nalik njemakim M43. Stvarnost je ve
inom izgledala drukije. Zbog nestaice odgovarajueg sukna i stalnih ratnih djelovanja pripadnici HOS-a zadrali su svoje
stare odore i na njih dodavali nove oznake. Novih oznaka takoer nije bilo za sve dovoljno, tako da moemo vidjeti na foto
423
grafijama mjeavinu starih i novih oznaka na odorama. asnici su nosili inove na naramenicama na koje se priivao pleter
sloen od triju isprepletenih gajtana, za nie asnike pleter je bio tamnocrvene boje sa srebrnim trolistima ili sam pleter
(za zastavnika). Vii asnici nosili su pleter od dvaju vanjskih gajtana srebrne boje i jednoga srednjeg gajtana tamnocrvene
boje i na njima troliste zlatne boje. Generali su nosili pletere zlatne boje s trolistima srebrne boje. Ustaki asnici ne nose
vie oznaku ina na lijevoj strani taborske kape, ve samo na donjem dijelu obaju rukava kao predajnu uspomenu. asnici
i vojniari Ustake vojnice, sada pripadnici HOS-a, zadravaju svoje staro znakovlje na kapama i laticama koje dobivaju je
dinstveni oblik. Sve su peterokutne sa zailjenim vrhom. Za sve pripadnike HOS-a uveden je i vrhovniki znak, dravni grb s
vrhovnikim znakom na trobojnoj platnenoj vrpci koji se nosio iznad gornjega desnog depa na surci. Postojala je i metalna
inaica vrhovnikog znaka koji se privrivao na surku pomou iglica na savijanje ili priivanjem.
Mario Pavlovi
424
Odora zastavnika Ustake vojnice M42 u sastavu HOS-a

Poetkom 1942. godine uvedene su nove odore Ustake vojnice, mo
del M42 koji zamjenjuje prvi tip ustake odore M41 i zadrava se u
uporabi do kraja rata. Bile su karakteristine ukastosmekastomaslinaste boje, krojem sline staroj ustakoj odori M41 s manjim
izmjenama u detaljima. Surka ostaje otvorena kroja s etirima naivenim depovima s prednje strane surke, sada sa irokim prividnim
naborom i blago valovitim preklopnicima na depovima. Zakopala
se etirima metalnima ili od sintetike tvari izlivenim gumbima
obojenima u boji odore i ukraenima reljefnim znakom Ustake
vojnice s goruom bombom. Lana narukavlja iji se rub podizao u
iljak ostaju ista kao i kod starih M41 surki, zelene koulje i kravate
se i dalje nose uz nove surke. Za sveane prilike asnici su nosili i
bijele koulje s kravatama crne ili modre boje. Ljetne surke krojem
su bile iste kao i zimske, ali bez nabora na depovima i ivane su od
tanjeg materijala. Na naramenicama nose stare crvene etvrtaste
asnike latice s malom oznakom U. Na odori se nalazi iznad desnog
depa vrhovniki znak, koji je uveden za sve pripadnike HOS-a, kao
i pleter sloen od triju gajtana za nie asnike tamnocrvene boje
sa srebrnim trolistima ili samo pleter za zastavnika. Nosi se i ratni
spomen-znak s dravnim grbom u zapuku prvog gumba na koji su
imali pravo oni koji su najmanje godinu dana vrili vojniku slubu
u sastavu HOS-a u NDH ili izvan nje i sudjelovali u neposrednoj bor
bi s neprijateljem ili su najmanje est mjeseci upravljali pothvatnim
vodstvom borbenih postrojbi. asnici su uz odoru nosili i koni pojas
smee boje s kopom ovalna oblika uokvirenu pleterom. U sreditu
kope na crvenoj podlozi nalazilo se emajlirano plavo slovo U s go
ruom bombom u njemu.
425
Tvrda kapa ustakog asnika

Tvrde kape asnika Ustake vojnice bile su oblikom nalik
istovrsnoj kapi domobranskih asnika ukastosmekastomaslinaste boje. Uvedene su poetkom 1942. godine.
Suncobran im je bio crne boje, a podbradak u obliku tropleta tamnocrvene boje za nie asnike. Imala je i tri tamnocr
vena ispuka koji su se pruali du kape. Tada se na kapa
ma pojavljuju i nove oznake izraene od tankog lima, emaj
lirane ili bojene. Prvi je znak bio ovalnog oblika uokviren
pleterom i poluvijencem od lipova lia u podnoju ovala. U
sreditu znaka na crvenoj podlozi bilo je smjeteno slovo U
plave boje sgoruom bombom u njemu. Iznad ovalne ozna
ke nalazio se drugi okrugli znak uokviren pleterom u ijem
su se sreditu nalazili inicijali AP (Ante Paveli] plave boje
na crvenoj podlozi. Prikazana kapa proizvedena je 1944. ili
1945. godine i krojem je nalik njemakim Knautschmtze".
Taborske kape Ustake vojnice

Taborske kape Ustake vojnice bile su oblikom sline
talijanskim taborskim kapama. Bile su ukastosmekastomaslinaste boje s preklopnim valjkom na elu kape na
kojem su se nosile oznake. Kako su se proizvodile na vie
mjesta, postoje razlike u detaljima i izvedbi taborskih kapa,
pa ak i u boji. Na jednoj slici je taborska kapa ustakog
asnika s asnikim bojenim oznakama i oznakom ina
porunika koji se nosio na lijevoj strani taborske kape, kao
i sve ostale oznake inova Ustake vojnice. Na drugoj je slici
kapa ustakog vojniara ukastosmekastomaslinaste
boje izraena za zimsku uporabu s oznakama za vojniare,
obino aluminijsko slovo U i mala okrugla ploica s inicija
lima AP.
Sveani pojas nieg asnika Ustake vojnice u sastavu HOS-a

Ne zna se sa sigurnou kada je propisan i uveden sveani pojas za pripadnike HOS-a, je li pri kraju 1944. ili poetkom 1945. godi
ne. Pojas je bio irine pet centimetara sa sloenim tropletom na njemu istoga oblika i boje kao to je bio troplet na naramenicama. Za
generale je bio zlatne boje, za vie asnike srebrne i tamnocrvene boje, a za nie asnike tamnocrvene boje.
Uniforma, kape i pojas u vlasnitvu su Marija Pavlovia.
427
IZVORI I LITERATURA
Zbirke i fondovi
Hrvatskoj 1944.-1946., Dokumenti Dalmacija,

SI. Brod-Zagreb 2011.
The U.S. National Archives and Records

Administration (NARA)
Record Group 226 - OSS Intelligence reports
Record Group 242
Hrvatski dravni arhiv
HR HDA 250, Ustaka vojnica
HR HDA 487, Ministarstvo oruanih snaga
NDH
HR HDA 1450, Zbirka mikrofilmova gradiva iz
inozemnih arhiva koje se odnosi na Hrvatsku
HR HDA 1561, Zbirka fotografija Slube
dravne sigurnosti
HR HDA 1718, Zbirka fotografija
Narodnooslobodilake vojske i partizanskih
odreda Jugoslavije
Hrvatski povijesni muzej
Zbirka fotografija, negativa i filmova
Vojni arhiv Beograd
Fond NDH
Fond NOB-NOVJ
Fond VBA
Objavljeni izvori
Aprilski rat 1941, Zbornik dokumenat, knjiga

2., Beograd 1969.
Njemaka obavjetajna sluba u Nezavisnoj
Dravi Hrvatskoj, II. dio, Zagreb 2011.
u Hrvatskoj 1944.-1946., Dokumenti, SI. Brod
2005.

Hrvatskoj 1944.-1946., Dokumenti Slavonija,
Srijem i Baranja, SI. Brod-Zagreb 2006.
u Hrvatskoj 1944.-1946., Dokumenti Zagreb i
sredninja Hrvatska, SI. Brod-Zagreb 2008.
Zbornik dokumenata i podataka o

Narodnooslobodilakom ratu jugoslavenskih
naroda, tomovi IV, V, XI, XII, XIII.
Tiskovine
1942.
Literatura
Nikola Ani, Narodooslobodilaka vojska
Hrvatske 1941.-1945., Zagreb 2005.
Tomislav Aralica i Vieslav Aralica, Hrvatski
ratnici kroz stoljea. Oruane snage

Nezavisne Drave Hrvatske i druge hrvatske
postrojbe na osovinskoj strani 1941-1945, 3.
knjiga, Zagreb 2010.
Nikica Bari, Ustroj vojske Domobranstva
Nezavisne drave Hrvatske, Zagreb 2003.
Nikica Bari, Ustae na Jadranu, Zagreb 2012.
Nikica Bari, Puko ustaki zbor generala
Metzgera i openarodna odbrana u NDH

krajem Drugog svjetskog rata, asopis za
suvremenu povijest 1 -2000.
Milan Basta, Rat posle rata, Pavelievi generali
se predaju, Zagreb 1963.
H. Dejms Bergvin, Imperija na Jadranu,
Musolinijevo osvajanje Jugoslavije 1941-1943,

Beograd 2007. (naslov izvornika H. James
Burgwyn, Empire on the Adriatic)
Rade Bulat, Deseti korpus Zagrebaki" NOV I
POJ, Ljubljana, 1985.
Elvis Burul, Ustaka nadzorna sluba,
osnivanje, ustroj, djelovanje i ukidanje (1941.1943.) magistarski rad Odsjek.za povijest

Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2002.
Predrag Mio Lj. Cemovi, Od Podgovirce o
Gradike Glasnik SIKD Njego, sv VII 1961,
Mladen Coli, Takozvana Nezavisna Drava
Hrvatske; Beograd 1973.
Martina Grahek-Ravani, Bleiburg i krini put
1945., Zagreb 2009.
Zdravko Dizdar, Razvoj NOB-a u Podravini

u 1943. godini: Podravski zbornik 83,
Koprivnica, 1983.
Zdravko Dizdar, Pregled razvitka NOP-a u
Podravini 1944. godine: Podravski zbornik 84,
Koprivnica, 1984.
Zdravko Dizdar, Ljudski gubici logora "Danica"
kraj Koprivnice, 1941.-1942: asopis za
suvremenu povijest, 34, 2, Zagreb, 2002.
Zdravko Dizdar Brojitbeni pokazatelji odnosa
vojnikih postrojbi na teritoriju NDH 1941.1945.,
asopis za suvremenu povijest 28,
Zagreb, 1996.
Dizdar M Sobiloveski Preuivani etniki
zloini u Hravatskoj i Bosni i Hercegovini

1941.-1945., Zagreb 1999.
Bojan Dimitrijevi i Dragan Savi Oklopne
jedinice na jugoslovenskom ratitu, Institut za
savremenu istoriju, Beograd 2011.
Bojan Dimitrijevi, Oklopne snage NDH, Vojna
povijest 9, Zagreb, prosinac 2011, 24.-31.;
Bojan Dimitrijevi, Oklopne snage NDH (II
dio), Vojna povijest 10, Zagreb, sijeanj 2012,
24.,-31.
Zvonimir Despot, Vrijeme zloina, Novi prilozi
za povijest koprivnike Podravine 1941.1948., Zagreb - Slavonski Brod 2007.

Milenko Doder, Operacija Gvardijan, Beograd
1979.
Ahmet onlagi, Ozrenska operacija,
Vojnoistorijski glasnik 6, Beograd 1956.
Ahmet onlagi i Mio Lekovi, Njemaka
ofenziva na istonu Bosnu, januar- februar

1942., Beograd 1962.
Safet Filipovi, Organi bezbednosti Bosne
i Hercegovine u borbi protiv banditizma,
Narodna milicija, 6/1954.
Glez fon Horstenau, Izmeu Hitlera i Pavelia
(memoari konttorverznog generala),
Beograd 2007.
Mario Jareb, Ustako-domobranski pokret od
nastanka do travnja 1941.godine, Zagreb
2006.
429
Mario Jareb, Ustaki pukovnik il general

Tomislav Serti, asopis za suvremenu
povijest 2, 2000,
Fikreta Jeli-Buti, Ustae u Nezavisna Drava
Hrvatska 1941-1945,Sveuilina naklada
Liber i kolska knjiga, II izdanje, Zagreb
1978.
Damir Jug, Oruane snage NDH, sveukupni
ustroj, Zagreb 2004.
Kapapandzich, Borivoye M., The Blodiest
Yugoslav Spring 1945, Titos Katins and
Gulags Carlston Press, New York, 1980.
Jovan Kokot, Dvanaesta proleterska slavonska
brigada, Beograd 1987.
Drugom svjetskom ratu, Zagreb 1992.
Drugom svjetskom ratu, druga knjiga, Zagreb
1994.
Davor Kovai, zapovjednici i dunosnici
jasenovake skupine logora 1941.-1945.:

asopis za suvremenu povijest, 1 -2000.
Branislav Kovaevi, Od Vezirovog i Zidanog
mosta, Tragina sudbina crnogorskih etnika

u zavrnoj fazi rata 1944-1945, Beograd
1993.
Bogdan Krizman, Ustae i Trei Reich I, Zagreb
1983.
Bogan Krizman, Ante Paveli i ustae, Zagreb
1986.
Bogdan Krizman NDH izmeu Hitlera i
Musolinija, Zagreb 1986.
Mio Lekovi, Dogovor okupatora i kvislinga
o zajednikim operacijama protiv NOV] u

prolee 1942 ("TRIO" - Trea neprijateljska
ofenziva), Vojnoistorijski glasnik 1, Beograd
1988.
Milija M. Lasi-Vasojevi, Enemies on ali
Sides: Fall of Yugoslavia North American
International, Washington DC, 1976.
Hrvoje Matkovi, Povijest Nezavisne Drave
Hrvatske, kratak pregled, Zagreb 1994, II.
dopunjeno izdanje, Zagreb 2002;
Davor Marijan, Ustake vojne postrojbe 1941.1945., magistarski rad, Filozofski fakultet,
430
Sveuilite u Zagrebu, Zagreb 2004

Vojislkav V. Miki, Zrakoplovstvo Nezavisne
Drave Hrvatske 1941-1945, Beograd 2000.
Dragan Nenezi.Jugoslovenske oblasti pod
Italijom 1941-1943, Beograd 1999.
Kota Nikoli, Italijanska vojska i etnici u
Drugom svestkom ratu 1941-1943, Beograd
2009.
Amir Obhoa, Lako prevozni zdrug Hrvatske
legije. U borbama od Une do Dona, kolovoz

1941. - prosinac 1942., Zagreb 2012.
Amir Obhoa i Jason D. Mark, Hrvatska legija,
369. pojaana (hrvatska) pjeaka pukovnija
na Istonom bojitu 1941.-1943., Zagreb
2012.
Milan Poji, Hrvatska pukovnija 369.na
istonom bojitu 1941.-1943., ratni dnevnik,

Zagreb 2007.
Dinko
Predoevi,
postrojbe
Hrvatskoj,
Oklopna vozila i oklopne

u
Drugom
svjetskom
ratu
u
I. dio, Saveznika oklopna vozila,
Rijeka 2002.
Dinko Predoevi, Oklopna vozila i oklopne
dokumenta, Vojnoistorijski glasnik 3,

Beograd 1951.
Branimir B. Stojanovi, Alojzije Stepinac,
zloinac ili svetac (dokumenti o izdaji i

zloinu), Beograd 1985.
Dinko aki, S Poglavnikom u Alpama 1946.
(dio uspomnena iz vee cjeline) Split 2001.
Schmidt-Ruchberg Erich, Der Endkampf
auf dem Balkan, Die Operationen der
Heeresgruppe E von Griechland bis zu den
Alpen, Heidelbegr 1955.
Ivan ibi, Sjeanja II: Ratni dnevnik, Zagreb,
1986.
Thomas Nigel, Abbott Peter (Colour Plates by
Mike Chappell), Partisan Warfare 1941-45,
Thomas Nigel, Mikulan Krunosalv, (illustrated
by Darko Pavlovic), Axis Forces in Yugoslavia,
naroda Jugoslavije 1941.-1945. Knjiga prva,

Beograd 1957.
naroda Jugoslavije 1941.-1945. Knjiga druga,
postrojbe u Drugom svjetskom ratu u

Hrvatskoj II. dio, Oklopna vozila Sila osovine
od travnja 1941. do rujna 1943., Rijeka 2008.
Zdenko Radeli, Kriari: ustaka gerila
1945-1950-probelmi istarivanja: asopis za
Beograd 1965.
Jozo Tomashevic, etnici u Drugom svjetskom
ratu, Zagreb 1979.
Duan Trbojevi, Cersko-Majevika grupa
suvremenu povijest, Zagreb 2000.

Zdenko Radeli, Kriari, gerila u Hrvatskoj
1945.-1950., Zagreb 2002.
Bogdan Radica, Hrvatska 1945., Munchenbarcelona 1974.
Enver Redi, Muslimansko autonomatvo i 13
Kragujevac 2001.
Sra Trifkovi, Ustaa, Croatian Separatism
and European Politics 19129-1945, The
Lord Byron Foundation for Balkan Studies,
London, engladm And Aiken South Carolina,
USA 1998.
32. divzija NOV Jugoslavije, Zagreb-Beograd
1988.
Vjekoslav Vrani, Branili smo dravu,
uspomene osvrti doivljaji, knjiga prva,
Barcelona Muchen 1985.
Vojna enciklopedija, svezak III, VI, X., Beograd
1972-1975.
Todor Vujasinovi, Ozrenski partizanski odred,
Beograd, 1962.
Goran Vukovi, Operacija Gvardijan, Zagreb
1958.
SS divizija, Autonomija Bosne i Hercegovine i

Hitlerov Trei Rajh, Sarajevo 1987.
Klaus Schmider, Partisanenkrieg in
Jugoslawien 1941/1944, Verlag E.S.Mittler
udn Sohn Gmbrh, Hamburg-Berlin-Bohn,
2002 .
Savo Skoko, Neznanje je najstranije kad je

aktivno, Istorija 20. Veka, 1-2004, Beograd
2004.
Miroslav Stepani, Trea neprijateljska
ofenziva ulstonoj Bosni, Crnoj Gori i

Hercegovini gledana kroz neprijateljska
korpusa pukovnika Dragoslava S. Raia,

Ustaska Vojnica 2

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ustaska Vojnica 2

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

AMIR OBHOA, MARIO WERHAS,

BOJAN DIMITRIJEVI, ZVONIMIR DESPOT

(DRUGA KNJIGA, RUJAN 1943. - SVIBANJ 1945.)

Borbe na podruju Zagorja........................................................................................................................................................................................312

(listopada 1943. - svibnja 1945.)

STOER USTAKE VOJNICE

glavar Stoera Ustake vojnice:

pobonik glavara Stoera Ustake vojnice:

satnik UV-a Marijan Paveli (do 25. rujna 1944.)

natporunik UV-a Ivo Gajek

pomoni ured - nadstojnik: porunik UV-a Slobodan Novi

Opi odjel - proelnik: pukovnik UV-a Milan trkanac

3 VA, NDH, k. 114c 36/10-1

V. odsjek (mirovinsko-ozljeeniki] - nadstojnik: bojnik UV-a Hinko Kehn

1. odsjek (opskrba hranom i opremom) - nadstojnik: bojnik UV-a Marko Horvati

Odjevno skladite i krojaka radionica Ustake vojnice

Izvjestitelji Ustake vojnice:

glavnostoerni nadsatnik Stjepan Kesi (pri Popunidbenom odjelu MINORS-a)

nadsatnik UV-a Boidar Sokoli (pri Pravosudnom odjelu MINORS-a)

dopukovnik UV-a Marko imi (pri Pobonitvu MINORS-a po pitanjima naoruanja)

bojnik UV-a Nikola Blaevi (pri Izvjetajnom odjelu MINORS-a)

porunik UV-a Mirko Bili (pri Dojavnom sreditu MINORS-a)

satnik UV-a Vjekoslav Jelaa (pri Uredu za izvrenje vojnih dobara)

porunik UV-a Stanko Vukosav (pri Zadruzi Velebit")

dopukovnik UV-a Lavoslav Masarini (pri Uredu za tehnike priradne poslove)

bojnik UV-a Josip Obradovi (pri Upravnom uredu MINORS-a)

natporunik UV-a Josip Behulec (pri Glazbi MINORS-a)

bojnik UV-a Vlado Valentekovi (pri Opunomoeniku za tekua

goriva MINORS-a kod Ministarstva narodnog

Pri Stoeru Ustake vojnice ustrojena su i dva povjerenstva:

Upravno povjerenstvo asnike blagovaonice Ustake vojnice - Zagreb

zamjenik predsjednika: nadsatnik UV-a Fran Fekter

predsjednik: dopukovnik UV-a Milan pl. Popovi

lanovi: nadsatnik UV-a Fran Fekter i nadsatnik UV-a Dragutin Sekanin.

7 VA, NDH, k. 114j 4,9/21-2

2. nii doastniki inovi:

3. vii doastniki inovi:

4. nii astniki inovi:

5. vii astniki inovi:

12 Vjestnik Ministarstva oruanih snaga - Naredbe, br. 2. od 13. sijenja 1945.

USTAKE STAJAE DJELATNE BOJNE

13 VA, NDH, k. 114a 30/3-1

USTAKE STAJAE DJELATNE BOJNE (DO LISTOPADA 1944.)

U STAJAEM DJELATNOM ZDRUGU

BOJNA STAJAEGA DJELATNOG ZDRUGA

I. od prosinca 1943. u VI.

1. lovaka pukovnija Kopnene vojske do travnja 1944.,

1. lovaka pukovnija Kopnene vojske do travnja 1944.,

4. gorski zdrug Kopnene vojske do kolovoza 1944.,

III. od travnja 1944. u VIII.

III. od travnja 1944. u Zagrebakome ustakome posadnom

ugaena svibnja 1943., ponovno ustrojena svibnja 1944.

IV. od listopada 1943. u VII.

V. od sijenja 1944. IV.

ugaena lipnja 1943.

V. do srpnja 1944., a potom u XII.

ugaena u srpnju 1943., ponovno ustrojena svibnja 1944.

4. gorski zdrug Kopnene vojske od listopada 1944.,

ugaena u srpnju 1943.

postrojena sijenja 1944.

postrojena veljae 1945.

STAJAI DJELATNI ZDRUGOVI

- izvjetajni odsjek (nadstojnik: izvjetajni asnik i dva doasnika za uredske poslove)