Pravno ureenje podruja genetski modificiranih

organizama

Mr.sc. Krunoslav Capak, dr.med.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb

Dostignua moderne molekularne biologije, biotehnologije i genetskog in enjerstva

omoguile su manipulacije s genetskim materijalom na molekularnoj razini, a tako i
horizontalni prijenos gena i pripadajuih svojstava izmeu jedinki razliitih, nesrodn
ih vrsta i
time stvaranje novih rekombinantnih svojstava ivih organizama, odnosno organizama
koji ne
bi mogli nastati prirodnim putem. Svoju naj iru praktinu primjenu ova tehnologija j
e na la u
poljoprivredi, u stvaranju genski preinaenih biljnih vrsta s pobolj anim svojstvima
, u smislu
prehrambene vrijednosti, boljeg uroda, otpornosti na bolesti i tetnike, atraktivn
osti i
odr ivosti. Meutim komercijalna proizvodnja GMO-a i s tim povezano oslobaanje tih
organizama u okoli , izazvala je i itav niz zabrinutosti i kontraverzi, vezano uz m
ogue
utjecaje na zdravlje ljudi i okoli . Stoga se posebna pa nja posveuje izgradnji pravn
ih okvira
kojima e se omoguiti kori tenje dobrobiti moderne biotehnologije uz maksimalan oprez
i
najveu moguu za titu okoli a i zdravlja ljudi.
Zakonska regulativa kojom se ureuje pitanje GMO se znaajno razlikuje izmeu
zemalja Svijeta, no kao je Hrvatska odluila slijediti zakonodavstvo Europske unij
e, nu no je
prikazati pregled regulative EU s kojom se hrvatski propisi harmoniziraju.

Pravni okvir u EU
Jedinstveno zakonodavstvo EU ovog podruja trebalo bi za tititi zdravlje ljudi i
okoli a, a istovremeno stvoriti tr i te za biotehnolo ke proizvode.
Pravni okvir se sastoji od vi e direktiva, pravilnika i odluka:
Direktiva 219/90 upotrebi GMO u zatvorenim sustavima
Direktiva 220/90 o oslobaanju GMO u okoli
a
direktivom 18/2001

koja je kasnije izmjenjena i nadopunjen

Uredba 258/97 o novoj hrani i sastojcima nove hrane koja je izmjenjena i nadopu
njena
Uredbom 1829/03 o GM hrani i hrani za
Protokol o biolo koj sigurnosti

ivotinje

Cartagena protokol

Pravni okvir u Hrvatskoj

Nakon dugotrajnog perioda pravne praznine za podruje GMO u kojoj se bez
legislativnog temelja provodio de facto moratorij (zabrana), 2003. godine donije
ta su dva
kljuna pravna akta kojima se ureuje ovo podruje i kojima se implementiraju svi pobr
ojani
pravni akti Europske unije. To su Zakon o za titi prirode (NN162/03) i Zakon o hra
ni (NN
117/03)

Zakon o za titi prirode

Zakon o za titi prirode usvojen je na sjednici Hrvatskog Sabora 25. rujna 2003. go
dine
(Narodne novine, 162/03) i stupio je ne snagu 23. listopada 2003. godine.
Odredbama ovog zakona ureuju se pitanja prekograninog prijenosa, provoza,
ograniene uporabe, namjernog uvoenja u okoli , stavljanja GMO-a ili proizvoda od GMO
-a

na tr i te, rukovanja, prijevoza i pakiranja GMO-a te postupanje sa otpadom nastalim

od
GMO-a.
Dopu tenja za prekogranini prijenos, provoz, ogranienu uporabu, namjerno
uvoenje u okoli te stavljanje GMO-a ili proizvoda od GMO-a na tr i te, izdaje Ministar
stvo
za tite okoli a i prostornog ureenja kao glavni provodilac ovoga propisa dok se nadle n
ost
za izdavanje dopu tenja za stavljanje na tr i te GMO-a sukladno namjeni i uporabi daje
za
farmaceutiku, kozmetiku i namirnice Mnistarstvu zdravstva, a za stonu hranu i upo
trebu u
poljoprivredi, umarstvu, ribarstvu itd Ministarstvu poljoprivrede i umarstva .
U svrhu praenja stanja i razvoja na podruju GMO, te pru anja strune pomoi
nadle nim tijelima dr avne uprave pri provedbi ovoga propisa, Vlada RH osniva Povjer
enstvo
i dva znanstvena odbora:
1. Povjerenstvo za GMO (17 lanova)
2. Znanstveni odbora za ogranienu uporabu GMO (7 lanova)
3. Znanstveni odbor za uvoenje GMO u okoli (9 lanova)
Zakon ogranienu uporabu, pod kojom se smatra uporaba GMO u zatvorenim sustavima
odnosno u laboratorijima i industrijskim pogonima, ureuje na nain da se organizmi
prema
njihovim karakteristikama i potencijalu bje anja i utjecaju na druge organizme i oko
li
svrstavaju u razine opasnosti 1-4. Sukladno razini opasnosti koja se ve e uz odreen
i
organizam propisuju se mjere sigurnosti i standardi za tite koje zatvoreni sustavi
trebaju
implementirati i koji podlije u provjeri. Dopu tenje izdaje MZOPU na temelju mi ljenja
znanstvenog odbora za ogranienu uporabu, uz sudjelovanje javnosti.
Zakon propisuje i procedure ishoenja dopu tenja za namjerno uvoenje GMO-a u
okoli (poljoprivredne kulture, hrana). Dopu tenje izdaje MZOPU uz suglasnost MP i
mi ljenje znanstvenog odbora. Kljuni dio procedure je izrada procjena rizika s svim
elementima utjecaja na okoli i zdravlje, razrada popravnih radnji za sluaj nepredv
idljivog
dogaaja, predlaganje monitoringa utjecaja na okoli , itd. Propisana su ogranienja za
uvoenje GMO-a u okoli za za tiena podruja, podruja ekolo ke mre e, podruja
namijenjena ekolo koj poljoprivredi i ekolo kim oblicima turizma, te u zonama utjeca
ja.
Sjetva GMO sjemena dopu tena je samo na povr inama za koje to na prijedlog MP uredbom
odobri Vlada.
Za svaki GMO koji se po prvi puta namjerava staviti na tr i te potrebno je ishoditi
dopu tenje. Zakon daje ovlasti drugim tijelima dr avne uprave da donesu propise koji
ma e
urediti izdavanje dopu tenja za pojedine proizvode, a koji prema svojoj namjeni sp
adaju pod

njihovu nadle nost. Tako se daje ovlast Ministarstvu zdravstva da propi e procedure
dopu tenja stavljanja na tr i te GMO-a u farmaceutici, kozmetici, za titi zdravlja ljudi
i za
namirnice, a Ministarstvu poljoprivrede i umarstva za GMO-e koji su stona hrana il
i se
koriste u poljoprivredi, umarstvu, ribarstvu itd.
Uvoz GMO-a dopu ta Vlada uz uvjet da je prethodno izdano dopu tenje sukladno
namjeni, a pri tome mo e koristiti princip predostro nosti, odnosno zabrane u sluaju
postojanja indicija o tetnosti za okoli i zdravlje. Vlada uredbom takoer propisuje
i razinu
neizbje ne tehnolo ke kontaminacije.
Zakon ureuje i pitanja prijevoza GMO-a, voenja upisnika, postupak s otpadom od
GMO-a, osniva laboratorij za detekciju GMO-a itd, te propisuje obvezno oznaavanje
proizvoda koji su GMO ili potjeu od njih.

Zakon o hrani

Zakon o hrani ureuje problematiku zdravstvene ispravnosti i nadzora nad zdravstve

nom
ispravnosti namirnica. U zakon je sukladno europskoj praksi po prvi puta uvedena
jedna nova
kategorija namirnica nove namirnice ili novel foods, a to su namirnice koje su d
obivene

novim tehnologijama ili se nisu do sada u znaajnoj mjeri koristile u prehrani pa

zbog toga
podlije u posebnim postupcima ocjene zdravstvene ispravnosti i odobravanja stavlja
nja na
tr i te. U tu kategoriju spadaju i namirnice koje su GMO ili sadr e GMO i namirnice ko
je su
proizvedene od GMO bez obzira na stupanj obrade.
Osim uvjeta zdravstvene ispravnosti i posebnih uvjeta stavljanja na tr i te, Zakon z
a takve
proizvode, prije prvog stavljanja na tr i te, zahtijeva posebno dopu tenje koje za nam
irnice
izdaje Ministarstvo zdravstva, a za hranu za ivotinje Ministarstvo poljoprivrede
i umarstva.
Svako odobravanje takvog proizvoda podlije e znanstveno utemeljenoj procjeni rizik
a koju e
vr iti znanstveni odbor (Odbor za novu hranu i hranu za ivotinje koja sadr i GMO) u
Hrvatskoj agenciji za hranu. Kao jedno od naela u Zakonu definirano je naelo
predostro nosti koje se posebice odnosi na novu hranu i hranu za ivotinje koja sadr i
GMO.
Takoer je zakonom definirano voenje upisnika o izdanim dopu tenjima za stavljanje na
tr i te nove hrane i hrane za ivotinje koji vodi Ministarstvo zdravstva, odnosno Mini
starstvo
poljoprivrede i umarstva ovisno o nadle nosti.

Obvezno je oznaavanje GMO hrane, a zakonom se uvodi i obveza oznaavanja hrane za

ivotinje koja sadr i GMO. Odredbe Zakona odreuju da pored opih zahtijeva za
deklariranje deklaracija mora sadr avati i dodatne posebne podatke, kako bi potro ai
bili
obavije teni o svim obilje jima ili svojstvima hrane po kojima nova hrana ili njezin
sastojak
vi e nije odgovarajui postojeoj hrani ili sastojku hrane. Deklaracija mora sadr avati
podatke
o izmijenjenim obilje jima ili svojstvima, kao i metodu pomou koje je to obilje je il
i
svojstvo dobiveno. Zakonom je definirano da na deklaraciji mora biti vidljiva oz
naka da se
radi o hrani ili hrani za ivotinje koja sadr i ili se sastoji od GMO, ili da potjee
od GMO ali
ih ne sadr i.
Za one namirnice koje su porijeklom od GMO , a stupanj njihove obrade je takav
da se
postojeim analitikim mogunostima ne mo e utvrditi njihovo podrijetlo vrijedi tzv.
tracebility and labelling princip, odnosno takve namirnice mora pratiti dokument
acija o
njihovu podrijetlu temeljem koje se utvruje potreba oznaavanja.

Zakon o hrani i Zakon o za titi prirode su pravni okvir zakonskog ureenja podruja ge
netski
modificiranih organizama, ali da bi se njima propisani sustav mogao staviti u fu
nkciju

potrebno je donijeti provedbene propise (vi e od 20) za koje se predvia da e biti za

vr eni do
kraja 2004. Primjena zakona o za titi prirode poet e tek kad se donesu svi provedben
i
propisi, konstituiraju Povjerenstvo i znanstveni odbori i osposobi laboratorij.
Isto vrijedi za
odredbe Zakona o hrani koje se odnose na GMO, odnosno odobravanje stavljanja na
tr i te
GMO hrane mo e poeti tek nakon to se donese provedbeni propis koji e razraditi proces
izdavanja dopu tenja.