Professional Documents
Culture Documents
Telkabeli Password Removed
Telkabeli Password Removed
KABELI
4.1. Konstrukcija kabela
Kabel je telekomunikacijski vod sastavljen od jednog ili vie izoliranih metalnih vodia
zatienih od vlage hermetikim platem, iznad kojega se moe nalaziti jo nekoliko zatitnih
slojeva (armatura, zatitni slojevi protiv korozije itd.).
Glavni dijelovi svakog kabela (slika 4.1) su:
Temperaturni koeficijent
+0,0038
+0,004
Najvie se izrauju okrugli vodii promjera: 0,4 mm, 0,6 mm, a manje za specijalne namjene
promjera: 0,8 mm, 0,9 mm, 1,0 mm, 1,2 mm i 1,4 mm.
b) Parica (slika 4.3) su dvije kabelske ile upredene zajedno zbog smanjenja presluavanja
uslijed indukcije. Dobra je za kabele dugake nekoliko stotina metara. Zbog razlikovanja,
svaka ila u parici posebno je oznaena.
d) Koaksijalna parica (tuba) su dva vodia postavljena koaksijalno jedan u drugome (slika
4.6). Presluavanje izmeu ovakvih parica je minimalno, to je naroito vano u prijenosu
visokofrekventnih izmjeninih struja.
d (mm)
2,6
1,2
D (mm)
9,5
4,4
Koaksijalnost vodia u tubi odrava se pomou izolacije. Izolacija moe ispunjavati cijeli
prostor izmeu unutranjeg i vanjskog vodia, moe se nainiti u obliku spiralnog omotaa
oko unutranjeg vodia, ili pak u obliku kolutia jednoliko rasporeenih na unutranjem
vodiu (slika 4.7).
Slika 4.7. Koaksialne parice s razliitim vrstama plastine izolacije izmeu unutarnjeg i
vanjskog vodia:
1) unutarnji vodi; 2) puna izolacija; 3) spiralna izolacija; 4) izolacija u obliku
kolutia; 5) vanjski vodi; 6) plat od elinih traka
masa su otpornost prema koroziji, te relativno niska cijena, a loe strane su mala
mehanika vrstoa i osjetljivost na temperaturu.
Valoviti lim (elik, bakar, aluminijum) je takoer noviji materijal za izradu
kabelskog plata. Upotrebljava se tamo gdje je potrebna vea savitljivost kabela, te na
mjestima koja su izloena vibracijama. Dobre strane plata od valovitog lima su
visoka stabilnost oblika, idealno savijanje, minimalna teina (30 60% olovnog
plata), niski trokovi transporta i polaganja kabela, jednostavnost polaganja,
sigurnost od korozije, te elestinost pri pomicanju tla.
4.1.4. Armatura
Armatura titi plat od mahanikih oteenja. Izrauje se u obliku namota trake ili ice
(okrugla ili etvrtasog presjeka) (slika 4.10)
Slika 4.10. Armatura kabela: 1) od elinih traka; 2) od elinih okruglih ica; 3) od elinih
etvrtastih ica
Najvie se upotrebljava elik, a za specijalne svrhe aluminijum i bakar.
4.1.5. Zatitni slojevi
Zatitni slojevi tite armaturu kabela od korozije. Stariji nain izrade zatitnih slojeva je da se
preko armature namota sloj jutene trake natopljene bitumenom, te premae i opet s
bitumenom. Preko svega se nanose jo sloj vapnenog mlijeka koji spreava lijepljenje namota
kabla na bubnju. U novije vrijeme se za izradu zatitnih slojeva sve vie koriste plastine
mase, od kojih se najvie upotrebljava polivinilklorid.
4.2. Pregled i vrste kabela
Kabeli se dijele obzirom na razne kriterije, npr. prema vrsti prijenosa, konstrukciji, namjeni,
zatiti i mjestu polaganja.
a) Obzirom na vrstu prijenosa:
- niskofrekventni kabeli (obini i pupinizirani);
- visokofrekventni kablovi (simetrini i koaksijalni).
b) Obzirom na konstrukciju:
- jednostavni kabeli (ako su u jezgri kabela svi osnovni elementi iste vrste);
- sloeni ili kombinirani kabeli (ako su u jezgri kabela osnovni elementi raznih vrsta).
c) Obzirom na namjenu:
- montani kabeli (za centrale);
- razvodni kabeli (za instalacije);
- kabeli za krae udaljenosti (mjesna mrea);
- kabeli za due udaljenosti (meumjesna mrea);
- signalni i mjerni kabeli;
- kabeli za posebne svrhe.
d) Obzirom na zatitu:
- obini kabeli (imaju samo plat);
- kabeli s elektrostatikom zatitom (imaju ekran);
- kabeli s mehanikom zatitom (imaju armaturu);
- kabeli sa zatitom protiv korozije (imaju zatitne slojeve).
e) Ozirom na mjesto polaganja:
- kabeli koji se uvlae (uvlae se u kanalizaciju ili zatitne cijevi);
- podzemni kabeli (polau se izravno u zemlju);
- podvodni kabeli (polau se pod vodu);
- zrani kabeli samonosivi ili objeeni (postavljaju se tako da slobodno vise u zraku ili se
vjeaju o elino ue).
4.2.1. Oznaavanje kabela
Na eljeznici se koriste veinom isti kabeli kao i u javnim telekomunikacijskim mreama.
Kod nas se telekomunikacijski kabeli oznaavaju velikim slovima TK. Iza te oznake dolazi
brojana oznaka konstrukcije kabela (pogledati u specifikaciju proizvoaa kabela, odnosno
standard). Nakon toga dolazi kapacitet kabela izraen u broju etvorki i presjeku ila (npr.
20x4x0,6).
Komabinirani signalno-telekomunikacijski kabeli se oznaavaju oznakama STA i STKA
(signalno telekomunikacijski kabel s aluminijskim platem i koaksijalnim paricama) i brojem
etvorki.
Signalni kabel se na Hrvatskim eljeznicama oznaava slovima SPZ ili SEZ i brojem ila u
kabelu.
4.2.2. Razbrajanje kabela
a) Sistemi razbrajanja. Da bi se moglo obaviti pravilno razbrajanje pri montai kabela, jako
je vano razluiti pojedine osnovne elemente (ile, parice, etvorke) u jezgri kabela. Najei
naini oznaavanja su razliite boje izolacije, razliito obojene crtice na izolaciji ila, te
razliito obojeni konci koji se namataju oko pojedinih osnovnih elemenata jezgra. Parne i
neparne kabelske ile se razlikuju po razliitim bojama izolacije, razliito obojenim crticama
na izolaciji ili po razliito obojenim koncima namotanim oko pojedinih ila. Poetne,
smjerne, te obine parne i neparne parice se razlikuju po razliitim bojama izolacije, razliito
obojenim crtama na izolaciji ila ili po razliito obojenim koncima namotanim oko pojedinih
parica. Poetne, smjerne, te obine parne i neparne etvorke se razlikuju po razliitim bojama
izolacije, razliito obojenim crticama na izolaciji ila, odnosno po razliito obojenim koncima
namotanim oko pojedinih etvorki. Za detalje se treba posluiti podacima proizvoaa kabela.
4.3. Prijenosna svojstva i parametri prijenosa kabela
A. Primarni parametri prenosa
Otpor. Za vodie u telekomunikacijskim kabelima preteno se upotrebljava
elektrolitski ist bakar. Ponekad se za vodie upotrebljava aluminij, ali tada promjeri
vodia moraju biti 30% vei, tj. povrina poprenog presjeka 68% vei u odnosu na
bakrene vodie, da bi im otpor ostao isti. Otpor je najbitniji parametar za prijenos
istosmjerne struje.
Induktivitet. Vodii u kabelu su od obojenih metala (nemagnetni materijali
paramagneti) i nalaze se jedan blizu drugoga, uslijed ega je induktivitet relativno
malen i beznaajan, naroito za kratke duine kabela.
R C G L N
+
. Kod niskih frekvencija bitan je prvi dio izraza, tzv.
2 L 2 C km
otporno priguenje, koje do frekvencije od 100 kHz iznosi od 96 do 92%, a ostatak
od 4 do 8% otpada na drugi lan izraza, tzv. Odvodno priguenje. Otporno priguenje
nastoji se umanjiti smanjivanjem otpora vodia (poveanjem presjeka vodia),
smanjivanjem kapaciteta (deblja i kvalitetnija izolacija), ili poveanjem induktiviteta.
Smanjivanje otpora vodia ili kapaciteta obino je neekonomino, pa se u praksi
uglavnom poveava induktivitet (pupinizacija ili krarupizacija). Kod visokih
frekvencija oba su dijela izraza za konstantu priguenja podjednako vana. Kod
frekvencije 1 MHz prvi dio izraza iznosi 50 do 40%, a drugi 50 do 60% ukupnog
priguenja. Budui da je jako teko istovremeno korigirati sve primarne parametre
prenosa, gubici kod prijenosa signala visokih frekvencija nastale uslijed priguenja
nadoknauju se pojaanjem signala u pojaalima, koja se u jednakim razmacima
ukljuuju u kabel. Razmak pojaala ovisi o visini frekvencije struje koja se prenosi i
on je to manji, to je via frekvencija signala koji se prenosi.
Fazna konstanta. Fazno izoblienje preneenog signala po kabelu vee je nego kod
zranog voda, ali postaje znaajno tek za vee duine kabla
Brzina prijenosa. Brzina prijenosa signala ovisi o frekvenciji signala koji se prenosi
i fazne konstante voda. Kod niskofrekventnih kabela je brzina prijenosa relativno
mala, dok se kod visokofrekventnih pribliava brzini svijetlosti c = 300.000 km/s.
b) Induktivitet
a
H
Lo = 4 ln + 1 10 4
r
m
L H
LF = o
2 m
Gdje su:
Lo = induktivitet osnovnog voda u H/Km;
LF = induktivitet fantomskog voda u H/km;
a = razmak izmeu vodia u mm;
r = polumjer vodia u mm.
c) Kapacitet
r
F
10 6
Co =
a
km
36 ln k
r
za zvijezdastu etvorku:
F
C F = 2,7 Co
km
za DM etvorku:
C F = 1,6 Co
F
km
Gdje su:
Co = kapacitet osnovnog voda u F/km;
CF = kapacitet fantomskog voda u F/km;
r = relativna dielektrina konstanta izolacije;
k = faktor upredanja; 0,94 za parice, 0,75, za zvijezda-etvorke, 0,65 za DM-etvorke
a = razmak izmeu vodia u mm;
r = polumjer vodia u mm.
d) Vodljivost izolacije
G = G=+G~ u S/km
1
G= =
u S/km
Ri
G~ 0 = C0 tg u S/km
G~ F = CF tg u S/km
gdje su:
G= = vodljivost izolacije za istosmjernu struju u S/km;
G~ = vodljivost izolacije za izmjeninu struju u S/km;
Ri = otpor izolacije u km;
= kruna frekvencija prenaene struje u Hz;
C0 = kapacitet osnovnog voda u F/km;
CF = kapacitet fantomnog voda u F/km;
tg = dielektrini gubici u izolaciji;
B. Sekundarni parametri prijenosa
a) Karakteristina impedancija
R
[]
Zk =
C
b) Konstanta priguenja
CR Np
=
km
2
c) Fazna konstanta
CR rad
=
km
2
d) Brzina prijenosa
2 km
=
RC s
Gdje su u gornjim izrazima:
R = otpor voda u /km;
C = kapacitet voda u F/km;
= kruna frekvencija prenene struje u Hz;
4.4.
Openito
Promjer vanjskog
vodia D[mm]
18
9,5
4,4
2,9
Promjer unutarnjeg
vodia d [mm]
5
2,6
1,2
0,7
4.4.2.
F.
Oznaivanje konstrukcije kabela
Osnovna oznaka kombiniranog signalno-telekomunikacijskog kabela je STA a s
koaksijalnom paricom STKA. Ostali podaci kao to su vrsta izolacije, plata, armature
i zatitnih slojeva vidljivi su iz oznake kabela (tablica xx).
4.4.3.
Prijenosna svojstva
A.
Openito
Prijenosna svojstva nesimetrinih kabelskih vodova definirana su njihovim
parametrima prijenosa. Ta vrsta vodova koristi se samo za frekvencije vie od 60
KHz, jer bi na niim frekvencijama zbog nesimetrije prema zemlji bili osjetljivi na
vanjske smetnje, a osim toga se takav prijenos ne bi isplatio zbog malog iskoritenja.
a.
Primarni parametri prijenosa
Budui da se ova vrsta TK vodova koristi samo na visokim frekvencijama, a radi se o
kovinskim vodiima, dolazi do punog izraaja povrinski (skin) efekt i efekt
pribliavanja.
Posljedica je tih efekata - karakteristina raspodjela struje u koaksijalnoj parici (tubi),
koja je vidljiva na slici 4.13.
0,06
0,6
1,5
2,3
0,3
1,3
2,9
3,9
60
18,4
40,3
Fazna konstanta
Vea je nego kod simetrinih kabelskih vodova i poveava se s frekvencijom.
Brzina prijenosa signala
Vea je nego kod simetrinih kabelskih vodova i uglavnom konstantna.
Frekventna ovisnost sekundarnih parametara prijenosa nesimetrinih kabelskih
vodova pokazana je na slici 4.15.
gdje su:
RD
Rd
D
d
1 1
f +
D d
[/km]
[/km]
D =
D 10 5
1
2
Dr f
d =
d 10 5
1
2
dr f
Dr
D 133,33 1 1
L = 2 ln +
+ 10 4 [H/km]
d
f
d D
D
10 4 [H/km]
d
a.3. Kapacitet
10 6
[F/km]
C= r
18 ln
d
D
S1 + S 2
Zk =
R C G
L R D + Rd
C
[Np/km]
2
2
L 2
C
L
1
LC
[km/s]
Parametri prijenosa
RD
[/km]
9,9
19,0
21,7
Rd
[/km]
17,1
69,7
79,5
primarni
RD+Rd
L
[/km] [m/km]
27,0
0,318
88,7
0,274
101,2
0,272
C
[nF/km]
49
49
49
G
[S/km]
0,86
14,40
18,72
induktivitet [H/km]
C
kapacitet [F/km]
G
ZK
[]
80,6
75,0
74,6
sekundarni
[mNp/km] [rad/km]
167,5
1,49
594,1
23,10
680,7
29,80
v.103
[km/s]
253,0
272,5
274,0
4.4.4.
Meusobni utjecaj
Izmeu koaksijalnih parica (tuba) praktino nema utjecaja zato to je galvanski utjecaj
sprijeen izolacijom svake parice (tube), elektrinog utjecaja nema jer elektrino polje
egzistira samo unutar parice (tube) (izmeu unutarnjeg i vanjskog vodia), a
magnetskog utjecaja takoer nema, jer se magnetna polja unutarnjeg i vanjskog
vodia meusobno ponitavaju (jednake struje suprotnog smjera).
Zbog minimalnih sprega izmeu koaksijalnih parica (tuba) priguenje presluavanja
izmeu njih je veliko i poveava se s poveanjem frekvencije (sl. 4.16.).
Na bliem kraju
60 kHz
> 105
> 98
> 80
60 MHz
> 140
4.4.5.
Polaganje i montaa
Openito
U odnosu na kabele sa simetrinim vodovima (paricama odnosno etvorkama) nema
nekih bitnih razlika (vidi poglavlje o polaganju kabela), s tim da se pri polaganju
kabela s koaksijalnim paricama (tubama) mora mnogo vie paziti na minimalni
polumjer savijanja, jer su ti vodovi vrlo osjetljivi na promjenu profila.
Nastavljanje
Pri nastavljanju koaksijalnih kabela razlikuju se dvije osnovne radnje: nastavljanje
vodia u kabelu, te nastavljanje ostalih dijelova kabela (plat, armatura i zatitni
slojevi).
a.
Nastavljanje vodia
Vodii koaksijalne parice (tube) mogu se nastavljati na vie naina:
lemljenjem vodia s cjevicama odnosno oblogama ili bez njih (sl. 4.19.)
Odravanje
Minimalno
Broj telefonskih
kanala
300
Razmak pojaala
[km]
8
Frekvencijsko
podruje [kHz]
312-12388
Maksimalno
Broj telefonskih
kanala
2700
Razmak pojaala
[km]
2
Minimalno
Broj telefonskih
kanala
480
Razmak repetitora
[km]
4,5
Brzina prijenosa
[Mbit/s]
140
Maksimalno
Broj telefonskih
kanala
1920
Razmak repetitora
[km]
1,5