OSNOVE STATISTIKE

1. KOLOKVIJ
1. to je statistika?
Statistika je znanstvena disciplina koja se bavi organiziranim
prikupljanjem, grupiranjem, analizom i prikazom podataka kao i
donoenjem zakljuaka.

2. Navedite zato je potrebno poznavati statistiku.

Statistike metode su dio svakodnevne prakse i primjene u raznim
znanostima (prirodnim, tehnikim, drutvenim). U dananje vrijeme
statistike metode su postale i dio opeg obrazovanja. Danas je teko
zamisliti ovjeka bilo koje struke s viim obrazovanjem bez znanja
pojmova: aritmetika sredina, korelacija, varijanca i sl.

3. Kako metodoloki dijelimo statistiku?

Statistika se dijeli se na deskriptivnu i inferencijalnu statistiku.

4. Kako dijelimo statistiku prema znanstvenom podruju prouavanja?

Statistika se dijeli se na:
teoretska teorijsku ili matematiku statistiku (teoremi, pravila i
zakoni)
i
primjenjenu statistiku (primjena teorema, pravila i zakona za rjeavanje
stvarnih/realnih problema).

5. Napiite podruje prouavanja deskriptivne statistike.

Deskriptivna statistika bavi se metodama ureivanja, grupiranja,
tabeliranja, grafikog prikazivanja statistikih podataka te izraunavanja
razliitih veliina.

6. Napiite podruje prouavanja inferencijalne statistike.

Inferencijalna statistika bavi se metodama koje rezultate dobivene za
uzorak primjenjuju za zakljuivanje ili donoenje tvrdnji o populaciji.

7. to je populacija? Navedite primjer.

(statistika) populacija je osnovni skup - skup svih elemenata (lanova,
statistikih jedinica) s odreenim zajednikim svojstvima(obiljejima)
koja mogu biti kvalitativna ili kvantitativna.
Konaan dio populacije koji se na odreen nain izdvaja iz populacije radi ispitivanja nekog obiljeja naziva se uzorak. Pod
uzorkom se podrazumijeva i niz vrijednosti promatranog obiljeja na tim izdvojenim elementima populacije.
Prikupljanje podataka za cijelu populaciju najee je vrlo skupo i predstavlja izrazito opsean posao, a esto je i potpuno
nemogue pa se najee prikupljaju podaci za dio populacije uzorak, koji dobro reprezentira populaciju. O cijeloj populaciji
se zakljuuje iz uzorka (iz svojstava uzorka procjenjuju se svojstva populacije).

Npr.
populacija svi studenti prve godine Geodetskog fakulteta
obiljeja: kvantitativna - visina, teina, kvalitativna - boja kose, boja oiju
uzorak: svi studenti grupa 2V00002 i 2V00004 prve godine Geodetskog
fakulteta

8. to statistiko obiljeje? Navedite primjer.

Statistiko obiljeje je svojstvo po kojem se jedinice statistikog skupa
(populacije, uzorka) meusobno razlikuju (npr. dob, visina, ocjena,).
Statistika obiljeja se nazivaju i varijable.
Mogu biti numerika /kvantitativna izraavaju se brojano (visina,
teina) ili nenumerika / kvalitativna izraavaju se opisno (spol,
zanimanje, boja oiju) .

9. Kako odabiremo reprezentativni dio populacije za uzorak?

Reprezentativnost se postie ako je kriterij po kojem se odabire
dio populacije nezavisan od obiljeja koje se promatra. Jedan od naina
postizanja reprezentativnosti izabranog dijela je sluajan izbor (npr. po
modelu izvlaenja)
Sluajan uzorak je uzorak u kojem svaki element populacije ima
jednaku mogunost izbora .

10. to je uzorak?
Konaan dio populacije koji se na odreen nain izdvaja iz populacije
radi ispitivanja nekog obiljeja naziva se uzorak. Pod uzorkom se
podrazumijeva i niz vrijednosti promatranog obiljeja na tim izdvojenim
elementima populacije.

11. Kako se naziva broj elemenata u uzorku?

Broj elemenata u uzorku naziva se opseg ili duljina uzorka.

12. to je raspon i kako se definira?

Za dani niz podataka:
1 < 2 < <
raspon je jednak razlici izmeu najveeg i najmanjeg podatka: 1 .
Raspon je najjednostavnija (ali i najnetonija) mjera disperzije.
disperzija = varijabilnosti podataka od sredinje vrijednosti

13. Opiite model izvlaenja.

Model izvlaenja je vrlo pogodan ako su elementi populacije numerirani.
(npr. ako populaciju ine studenti, mogu posluiti njihovi matini brojevi)

U tom sluaju na listia se ispiu brojevi pridrueni elementima

populacije, listii se stave u kutiju i promijeaju pa se onda na sluajan
nain (bez vraanja) izvlae listie. Uzorak ini elemenata populacije
iji brojevi odgovaraju brojevima na izvuenim listiima.
( je broj elemenata populacije, a je broj sluajno izvuenih listia)

14. Objasnite kada nam je takav model (model izvlaenja) pogodan.

Model izvlaenja je vrlo pogodan ako su elementi populacije numerirani.

15. Kako grafiki prikazujemo grupirane podatke?

Apsolutne i relativne frekvencije razreda (u koje su grupirani podaci
uzorka/populacije; izmjerene vrijednosti promatranog obiljeja )
prikazuju se slikom, grafom - npr. histogramom, piktografom, krunim
dijagramom, linijskim dijagramom, stupastim dijagramom.

16. Kako dijelimo metode prikazivanja statistikih obiljeja?

Dijelimo ih na tabline i grafike.

17. Opiite tablinu metodu prikazivanja statistikih obiljeja.

Dobiveni podatci (tj. izmjerene vrijednosti promatranog obiljeja na elementima
odabranog uzorka/populacije) poredaju se u rastui niz (varijacijski niz) pa se
iz tog niza izdvoje sve razliite vrijednosti: 1 , 2 , , .
Za svaki ( = 1,2, , ) treba odrediti koliki broj podataka ima tu
vrijednost. Neka je to broj - zove se apsolutna frekvencija vrijednosti
( = 1,2, , ).

Ako je duljina uzorka, onda je broj - relativna frekvencija

vrijednosti ( = 1,2, , ).
Na temelju toga formira se tablica razdiobe obiljeja .

Distribucija frekvencija pokazuje uestalost pojavljivanja razliitih

vrijednosti varijable .
(na vjebama se za frekvencije koristila oznaka umjesto )

18. Opiite grafiku metodu prikazivanja statistikih obiljeja. Navedite

dva primjera.
Dobivene podatke, tj. izmjerene vrijednosti promatranog obiljeja na
elementima odabranog uzorka/populacije prikazuju se slikom, grafom
-npr. histogram, piktograf, kruni dijagram, linijski dijagram, stupasti
dijagram

19. Navedite barem tri primjera (grafa) kojima se sluimo za grafiko

prikazivanje statistikih obiljeja.
Npr. histogram, piktograf, kruni dijagram, linijski dijagram, stupasti
dijagram.

20. to je piktograf (skica i objanjenje)?

Piktograf je vrsta grafa u kojem slika, simbol prikazuje izmjerene
vrijednosti (frekvenciju) promatranog obiljeja.

21. to je histogram?
Histogram je graf koji se sastoji od niza pravokutnika ije osnovice
pripadaju horizontalnoj osi. Osnovice su intervali odgovarajuih razreda,
a povrine tih pravokutnika proporcionalne su frekvencijama razreda.
Izmeu pravokutnika u histogramu nema razmaka.

22. Opiite linijski grafikon ili poligon frekvencija (skica i objanjenje).

Linijski grafikon ili poligon frekvencija je graf koji prikazuje
frekvencije promatranog obiljeja i pogodan je za usporeivanje dvaju ili
vie obiljeja.

23. Opiite stupasti dijagram relativnih frekvencija.

Stupasti dijagram relativnih frekvencija je graf sastavljen od niza
pravokutnika jednakih irina koji su pridrueni razliitim vrijednostima
promatranog obiljeja, a ije su visine jednake relativnim frekvencijama
pojedinih vrijednosti obiljeja.

24. Opiite stupasti dijagram frekvencija (jednostavni stupasti

dijagram).
Stupasti dijagram frekvencija ili jednostavni stupasti dijagram je
graf sastavljen od niza pravokutnika jednakih irina koji su pridrueni
razliitim vrijednostima promatranog obiljeja, a ije su visine jednake
frekvencijama pojedinih vrijednosti obiljeja.

25. Opiite metodu prikazivanja statistikih obiljeja pomou krunog

dijagrama.
Kruni dijagram je graf odreen krugom i pokazuje kako se odnose
dijelovi prema cjelini.
Dijelovi kruni isjeci, kojim se npr. prikazuju frekvencije, se mogu
izraziti u postocima.

26. Za skup podataka x1, x2,., xN napiite formulu za aritmetiku

sredinu i objasnite njezino znaenje.

27. Objasnite u kojim sluajevima artimetika sredina nee biti

zadovoljavajue reprezentativna.
Aritmetika sredina nee biti zadovoljavajue reprezentativna kad u
numerikom nizu postoje ekstremno male ili velike vrijednosti
promatranog obiljeja.

28. Navedite osnovne karakteristike aritmetike sredine.

svaki statistiki skup u kojem su vrijednosti obiljeja pridruena jedinicama
skupa jedinicama skupa na temelju intervalne ili omjerne skale ima aritmetiku
sredinu
sve vrijednosti statistikog skupa ukljuene su u izraunavanje aritmetike
sredine
numeriki niz ima samo jednu aritmetiku sredinu
aritmetika sredina moe posluiti za usporedbu dvaju ili vie numerikih
nizova koji su nastali grupiranjem prema istom obiljeju
aritmetika sredina nalazi se uvijek izmeu najmanje i najvee
vrijednosti numerikog obiljeja u distribuciji
aritmetika sredina nee biti zadovoljavajue reprezentativna kada u
numerikom nizu postoje ekstremno male ili velike vrijednosti promatranog
obiljeja
aritmetika sredina jedina je mjera centralne tendencije sa svojstvom da je
zbroj odstupanja svih vrijednosti od sredine uvijek jednak nuli

29. Za skup podataka x1, x2,., xN napiite formulu za geometrijsku

sredinu i objasnite njezino znaenje.

30. Objasnite kada se koristi geometrijska sredina.

Geometrijska sredina se koristi za raunanje s podacima koji predstavljaju
vrijednost nekog obiljeja u uzastopnim vremenskim intervalima.

31. Za skup podataka x1, x2,., xN napiite formulu za harmonijsku

sredinu i objasnite njezino znaenje.

32. Navedite kada se harmonijska sredina najee koristi.

Harmonijska sredina najee se koristi za raunanje srednje (prosjene)
brzine u sluaju kada su udaljenosti za koje su zadane pojedine brzine
jednake.
Upotrebljava se i kod pojava ija su obiljeja iskazana recipronim
pokazateljima. (npr. produktivnost rada i utroak vremena)

33. to je mod (formula i definicija, objasnite)? Navedite osnovne

karakteristike moda.
Mod niza podataka je vrijednost podatka koja je najea u nizu, tj. vrijednost podatka s
najveom frekvencijom.
Niz podataka moe imati vie nego jedan mod, a mogue je i da mod niza podataka ne
postoji.

34. to je medijan? Napiite formulu za medijan i objasnite ju.

Medijan je sredinji podatak niza.
Medijan je vrijednost statistikog obiljeja koje statistiki niz dijeli na dva jednaka dijela.
- ako se radi o negrupiranom statistikom numerikom nizu, medijan je vrijednost obiljeja koja pripada elementu statistikog
niza koji se nalazi u sredini niza
- ako se radi o grupiranim statistikom numerikom nizu, prije raunanja medijana potrebno je izraunati frekvencije
kumulativnog niza manji od, te se u takvom nizu trai srednji lan. Razred koji odgovara frekvenciji kumulativnog niza
manji od je medijalni razred.

*Navedite osnovne karakteristike medijana.

u svakoj distribuciji postoji samo jedan medijan
medijan se nalazi izmeu najmanje i najvee vrijednosti obiljeja
na vrijednosti medijana ne utjeu ekstremne vrijednosti obiljeja
medijan je primjerena srednja vrijednost u sluaju izrazito
asimetrinih distribucija
zbroj apsolutnih odstupanja pojedinanih vrijednosti numerikog
obiljeja od medijana je minimalan

35. U kojem sluaju medijan moe biti aritmetika sredina dvaju

sredinjih lanova niza podataka?
U sluaju kad niz ima paran broj podataka.

*to su kvanili? Kako ih dijelimo?

Kvantili (medijan, kvartili, decili i centili odnosno percentili) su
vrijednosti koje statistiki niz (uzorak, populaciju) dijele u odreeni broj
jednakih dijelova:
medijan na pola
kvartili na etiri jednaka dijela (medijan je jedan od kvartila)
decili na deset jednakih dijelova
centili na sto jednakih dijelova

36. to su kvartili? Kako ih dijelimo?

Kvartili su poloajne vrijednosti koje ureeni statistiki niz dijele na 4
jednaka dijela.
(broj kvartila za 1 manji od reda pa postoje tri kvartila)
Elementi niza poslau se po veliini (od najmanjeg do najveeg) i
pronau se tri vrijednosti numerikog obiljeja koje dijele niz na etiri
jednaka dijela. Te vrijednosti numerikog obiljeja nazivaju se prvi (ili
donji) kvartil, drugi kvartil (ili medijan) i trei (ili gornji) kvartil.

37. Napiite formulu za standardnu devijaciju uzorka i objasnite njezino

znaenje.
Standardna devijacija ili standardno odstupanje uzorka je drugi
korijen iz varijance

1
= ( )2

=1

Standardna devijacija je apsolutna mjera disperzije koja kae koliko je prosjeno odstupanje
pojedinanih vrijednosti numerikog obiljeja od aritmetike sredine.

___
Broj () = () je standardna devijacija sluajne varijable .

38. Napiite formulu za disperziju uzorka ili varijancu i objasnite njezino

znaenje.
Disperzija ili varijanca uzorka 2 je prosjeno (srednje) kvadratno
odstupanje od aritmetike sredine .

1
= ( )2

=1

___
Neka je sluajna varijabla i neka je njeno matematiko oekivanje
(ili srednja vrijednost sluajne varijable) jednako:

() = .

Varijanca sluajne varijable je broj definiran s

2

() = [( ()) ] = [( )2 ]
(ili disperzija od ili srednje kvadratno odstupanje od ).

39. Koeficijent varijacije.

Koeficijent varijacije je relativna mjera disperzije i predstavlja postotni
udio standardne devijacije u odnosu na vrijednost aritmetike sredine

= 100

40. Nabrojite mjere disperzije.

Mjere disperzije su: raspon, interkvartil,varijanca, standardna devijacija,
koeficijent kvartilne devijacije,koeficijent varijacije.
___
Mjere disperzije se dijele na
apsolutne: raspon, interkvartil,varijanca, standardna devijacija
i relativne:koeficijent kvartilne devijacije,koeficijent varijacije
Mjere disperzije se dijele i na
nepotpune: raspon, interkvartil, koeficijent kvartilne devijacije
i potpune: varijanca, standardna devijacija, koeficijent varijacije
disperzija = varijabilnosti podataka od sredinje vrijednosti

41. Nabrojite relativne mjere disperzije.

Relativne mjere disperzije su koeficijent kvartilne devijacije i
koeficijent varijacije.

42. Nabrojite apsolutne mjere disperzije.

Apsolutne mjere disperzije su: raspon, interkvartil, varijanca i
standardna devijacija.

43. Nabrojite mjere srednje vrijednosti.

Mjere srednje vrijednosti su: aritmetika sredina, geometrijska sredina,
harmonijska sredina, medijan i mod.
___
Mjere srednje vrijednosti se dijele na
potpune (odreuje se na temelju svih podataka): aritmetika, geometrijska i harmonijska sredina
i poloajne (odreuju se poloajem podataka u nizu): medijan, mod

44. Definirajte i objasnite interkvartil, koeficijent kvartilne devijacije i

koeficijent varijacije.
Interkvartil je razlika treeg (gornjeg) 3 i prvog(donjeg) 1 kvartila
= 3 1
Interkvartil je apsolutna mjera disperzije.
Koeficijent kvartilne devijacije je

VQ=3 +1
1

Koeficijent kvartilne devijacije je relativna mjera disperzije. Vrijednosti

su mu izmeu 0 i 1. Jednak je nuli kad nema disperzije.
Koeficijent varijacije je relativna mjera disperzije i predstavlja postotoni
udio standardne devijacije u odnosu na vrijednost aritmetike sredine

= 100

45. Objasnite teorem o uzastopnom prebrojavanju.

Objanjenje:Ako je je Kartezijev umnoak konanih skupova
1 , 2 , , , onda on ima () = (1 ) (2 ) ( )
elemenata, jer se prva komponenta elementa skupa T moe birati na
(1 ) naina, druga na (2 ),, i posljednja na ( ) naina.

(. ) je oznaka za broj elemenata skupa

Teorem o uzastopnom prebrojavanju:

Neka su 1 , 2 , , konani skupovi.
(skup 1 ima (1 ) elemenata, skup 2 ima (2 ) elemenata,, skup ima ( ) elemenata)
Broj elemenata skupa = 1 2 je jednak ( ) = (1 ) (2 ) ( ).

46. to je teorija vjerojatnosti?

Teorija vjerojatnosti je matematika disciplina ija je zadaa formiranje
i prouavanje modela sluajnog pokusa.

47. to je hipoteza u teoriji vjerojatnosti?

48. Definirajte pojam vjerojatnosni prostor.

Ureena trojka (, P(), P) gdje je konaan skup, P() je partitivni
skup od i P je vjerojatnost na zove se vjerojatnosti prostor.

49. Objasnite to je pokus i navedite koje tipove pokusa razlikujemo.

Pokus je svaka realizacija tono definiranog skupa uvjeta pokusa. Na taj
nain, doputeno je ponavljanje pokusa mnogo puta.
Tipovi pokusa:deterministiki i sluajni.

50. Objasnite to je sluajni pokus i navedite primjer!

Sluajan eksperiment jest pokus iji ishodi, tj. rezultati nisu
jednoznano odreeni skupom uvjeta tog pokusa.
Ishodi sluajnog pokusa ne mogu se unaprijed predvidjeti na temelju
uvjeta pokusa.
Ponavljanjem sluajnih pokusa dovoljno mnogo puta uoeno je da se
skup ishoda podvrgava odreenim zakonitostima.
Npr. bacanje novia pismo-glava ili bacanje kocke.

51. Objasnite pojmove dogaaj i elementarni dogaaj.

Svaki se dogaaj sastoji od ishoda.
Potpun ili osnovni skup (oznaka: ) je skup svih moguih ishoda
sluajnog pokusa.
Svaki podskup A od je dogaaj.
Svaki jednolani podskup {w} od je elementarni dogaaj, a svaki
vielani podskup A od je sloeni dogaaj.

52. Objasnite to je dogaaj, a to prostor elementarnih dogaaja.

Prostor elementarnih dogaaja nekog sluajnog pokusa je skup sa
svojstvom da svakom ishodu pokusa odgovara tono jedan element tog
skupa i obratno, da svakom elementu skupa odgovara tono jedan
mogui ishod promatranog pokusa.
Elementi prostora elementarnih dogaaja nazivaju se elementarnim
dogaajima.
Svaki podskup A od je dogaaj.
___
Vrlo esto se u teoriji vjerojatnosti, a osobito u statistici umjesto termina prostor elementarnih
dogaaja koristi termin prostor uzoraka, a umjesto termina elementaran dogaaj termin uzorak
ili toke uzorka.

53. Kada su dva dogaaja identina?

Dva dogaaja su identina ako sadre iste elemente tj. imaju jednake
mogue ishode.

54. to je povoljan elementarni dogaaj?

Elementarni dogaaj je dogaaj koji sadri samo jedan element skupa
tj. to je jednolan podskup od .

55. Objasnite kada se dva dogaaja uzajamno iskljuuju.

Dva dogaaja se uzajamno iskljuuju kada se ne mogu dogoditi
istovremeno.
___
Dva dogaaja i se meusobno iskljuuju, ako ne postoji elementarni dogaaj koji ostvaruje
oba ta dogaaja.
(ne moe se ostvariti i i , i se ne mogu dogoditi istovremeno
= ,

i su disjunktni)

56. Objasnite to je deterministiki pokus i navedite primjer.

Ishod deterministikog pokusa je jednoznano odreen uvjetima pokusa.
Npr.
Ako su uvjeti pokusa zagrijavanja vode uz normalan atmosferski tlak na
temperatiru viu od 100C, tada je rezultat pokusa jednoznano odreen
tim uvjetima i sastoji se u promjeni agregatnog stanja vode, tj. voda iz
tekueg prelazi u plinovito stanje.

57. Definirajte vjerojatnost a priori.

Vjerojatnost (A) da se sluajan dogaaj A ostvari definira se kao
broj povoljnih ishoda za dogaaj (A)
( ) =
=
broj svih moguih ishoda

___

58. Definirajte vjerojatnost a posteriori. Na emu se ona temelji?

Temelji se svojstvu statistike stabilnosti relativnih frekvencija:
grupiranje relativnih frekvencija oko nekog fiksnog broja (ako se pokus
ponavlja veliki broj puta) zove se svojstvo statistike stabilnosti relativnih
frekvencija.
Klasina definicija vjerojatnosti a posteriori: Ako sluajni pokus ima
svojstvo statistike stabilnosti relativnih frekvencija, tada se vjerojatnost a
posteriori proizvoljnog dogaaja vezanog uz taj pokus definira se kao
()
realan broj () oko kojeg se grupiraju relativne frekvencije
tog

dogaaja.

59. to je matematiko oekivanje? Objasnite.

Matematiko oekivanje ili srednja vrijednost za diskretne sluajne varijable:
(X je diskretna sluajna varijabla -zadana je tablicom distribucije)

Za neprekidne sluajne varijable se oekivanje definira: () = ()

( je funkcija gustoe za )

60. Definirajte i objasnite intervalnu procjenu oekivanja.

Interval procjene oekivanja sluajne varijable je
< < +
uz pouzdanost 1 .
koeficijent pouzdanosti (iz tablice)
standardna pogreka
aritmetika sredina
1 je pouzdanost (npr. 0.95 tj. 95%)
{ < < + } = 1

61. Definirajte Izrecite i objasnite centralni granini teorem.

Centralni granini teorem:
Razdioba aritmetikih sredina tei ka normalnoj razdiobi (, 2 ) kad
veliina uzorka tei u beskonanost.
Ovim teoremom se osigurava primjena metode intervalne procjene
oekivanja i u sluaju kad varijabla osnovnog skupa nije normalno
distribuirana (uzorak velik).

62. Definirajte neprekidnu sluajnu varijablu i navedite primjer.

Sluajna varijabla koja prima sve realne vrijednosti ili sve vrijednosti iz
nekog intervala (konanog ili beskonanog) realnih brojeva je
neprekidna sluajna varijabla.
Primjer: normalna sluajna varijabla

63. to je neprekidna sluajna varijabla? Kako se ona zadaje u

vjerojatnosti i statistici?
Sluajna varijabla koja prima sve realne vrijednosti ili sve vrijednosti iz
nekog intervala (konanog ili beskonanog) realnih brojeva je
neprekidna sluajna varijabla.
Neprekidna sluajna varijabla u vjerojatnosti i statistici zadaje se pomou
svoje funkcije gustoe.

64. Objasnite Bernoullijev pokus.

65. Bernoullijeva shema.

Bernoullijeva shema je vjerojatnosni prostor (, P(), P) gdje su i P definirani teoremom:

66. Objasnite normalnu razdiobu.

Normalna sluajna varijabla ~(, 2 ) s parametrima
oekivanje
2 varijanca

___
Normalna sluajna varijabla je neprekidna (u vjerojatnosti i statistici zadaju se pomou svojih
gustoa).
(na vjebama oznaka , a ne za oekivanje)

67. Objasnite binomnu sluajnu varijablu i zakon distribucije (razdiobe)

binomne sluajne varijable.
Binomna sluajna varijabla ~ (, ) s parametrima:
- broj izvoenja nezavisnih pokusa
- vjerojatnost ostvarenja dogaaja A u jednom pokusu
( = 1 )

___
Ako je sluajna varijabla zadana sa skupom svih vrijednosti koje poprima i pripadnim
vjerojatnostima, onda se kae da je zadana zakonom razdiobe.

68. Definirajte i objasnite intervalnu procjenu varijance.

Iz varijance uzorka 2 se moe intervalno procijeniti varijanca 02
osnovnog skupa: