JU Osnovna kola Silvije Strahimir Kranjevi

Pisana priprema za izvedbu nastavnog sata

Predmet: Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost

Pripravnica: Amra Penava

Mentorica: prof. Selma Kapi

Sarajevo, februar 2015.

kola: O Silvije Strahimir Kranjevi

Datum: 24. 2. 2015.
Nastavnica/Pripravnica: Amra Penava
Nastavni predmet: Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost
Razred (odjeljenje): V-1
Predmetno podruje: Medijska kultura
Nastavna jedinica: Dijalog u filmu i pozorinoj predstavi
Tip asa: Obrada (usvajanje novih znanja)
Broj asova: 1

Zadaci:
Obrazovni: Osposobljavati uenike za primjenu teorijski steenih znanja
u praksi; razvijati pamenje, miljenje i panju.
Funkcionalni:
Razvijanje
intelektualnih
funkcija
analiziranje, zakljuivanje, panja, miljenje, pamenje).

(uoavanje,

Odgojni (vaspitni): Razvijanje saradnje i komunikacije meu uenicima;

shvatanje i prihvatanje medijske kulture koja znatno utjee na uenike
ivote.
Oblik rada: Individualni, rad u paru
Nastavne metode: metoda dijaloga; obrazlaganje, objanjenje, shvatanje i
razumijevanje
Nastavna sredstva i pomagala: tabla, kreda, laptop, projektor, prezentacija,

pano, runo napravljeni filmski rekviziti, udbenik za V razred (Svezame, otvori

se)
CILJ ASA
Osposobiti uenike za razlikovanje sredstava izraavanja film i pozorite.
Omoguiti im da sami uoe razlike u dijalozima koji se u istima odvijaju, te da
dvije razliite medijske kulture ocijene sa stanovita vrijednosnog sistema.
Razvijati senzibilitet za uoavanje razlika i poreenje djela ekrana.
Poreenje izraajnih mogunosti.

Artikulacija asa (5 min.)

Na poetku asa sa uenicima u razgovarati o pojmu pozorita i svega to se za
njega vezuje. Krenut emo od toga (ne spominjui film) kako bih im omoguila
da sami dou do pojma dijalog.
Da li je neko od vas nedavno imao priliku posjetiti pozorite?
Da li biste mi mogli, svojim rijeima rei ta je pozorite? (Mjesto gdje glumci,
pred publikom, izvode neku predstavu.)
Na prethodnim asovima upoznali ste se sa pojmovima koje povezujemo sa
pozoritem. Moete li se sjetiti nekih? Likovi glumci; Reiser kreator
pozorine predstave; Scenario kratak sadraj radnje podijeljen po scenama;
Didaskalija tekst u zagradama u dramskom djelu; dio dramskog teksta koji je
negdje tampan posebnom vrstom slova. To su upute redatelju, glumcima i
drugima koji uestvuju u realiziranju predstave; Scena pozornica ili bina; ali i
vrijeme izmeu dviju odvojenih pojava linosti na pozornici, izmeu izlaska
jedne i pojave druge.
Predstava obino nastaje iz nekog dramskog teksta, koji se od drugih tekstova
razlikuje po tome to u njemu preovladava dijalog. (Navesti uenike da sami
spomenu dijalog.)

Glavni dio (30 min.)

Danas emo razgovarati o razlikama dijaloga u pozoritu i na filmu. (Zapisujem
naslov teme o kojoj emo govoriti i upuujem uenike da otvore svoje
udbenike.) Postavit u pano na tablu na kome su pored definicije filma,
pozorita i dijaloga i fotografije koje su u vezi sa istima.
ta je dijalog? (Dijalog je literarna i/ili kazalina forma koju ini pisana
ili izgovorena konverzacija, komunikacija, razgovor ili razmjena reenica
izmeu dvoje ili vie ljudi.)
Kako biste opisali dijalog koji koristite u svakodnevnoj komunikaciji, dok
razgovarate sa roditeljima, drugarima ili nastavnicima u koli? (Oputeno,
bez pretjeranih ustezanja u zavisnosti od sagovornika.)
Obavijestit u uenike da sam nakon prethodnog asa zamolila njihove drugare
(Iman i Edija) da nam za danas pripreme jedan krai dijalog. Pogledat emo ta
su nam pripremili, te porazgovarati. Uenici su pripremili dijalog Debeo razlog
zakanjena1.
Da li ste primijetili neku promjenu u svojim drugarima, sada kada su imali
priliku predstaviti nam se kao glumci? Da li oni inae tako govore?
(Ne, sada su mnogo skoncentrisani da ostave neki dojam, da odglume neku
ulogu koju su dobili...izvjetaeno, to nisu nai drugari nego likovi...)
Koji je to jo medij u kome imamo priliku gledati nekoga kako glumi?
(Film. Kako biste objasnili razliku izmeu pozorita i filma? Film se esto
definira kao pokretna slika. Tanije, kao niz pokretnih slika.) Uenicima
u pokazati kako izgleda filmska traka, te im koncept pokretnih slika
objasniti na praktinom primjeru na elastinu traku spojen je karton u
obliku krunice, sa jedne strane je nacrtana ptica, a sa druge kavez. Kada
1 Hasi, Zejir, Teatar u koli, Bosanska rije, Zagreb, 2000.

se traka namota oko prstiju i pusti da se okree, uenici e vidjeti kako

ptica odjedanput postaje zatoena u kavez. Svako od uenika imat e
priliku da pogleda te materijale i samostalno isproba.
U dijalogu koji se odvija na sceni ispred nas, uestvujemo aktivno, imamo
priliku vidjeti svaki glumev potez, dok sa filmom nije takva situacija. Neki
kadrovi u filmu mogu se ponoviti nekoliko puta, dok to u pozoritu nije tako.
Ono to su glumci pripremili to je sve, kada jednom izau na scenu, nema
ponavljanja kadrova. Filmom i predstavom postiu se razliite reakcije kod
gledalaca. Razgovarati sa uenicima o njihovim dojmovima, i pokuati im
pribliiti prednosti pozorita.
Kako izgleda dijalog u knjievnom djelu? (Pisac prije, poslije i za vrijeme
dijaloga objanjava/oslikava kako se likovi osjeaju. Na taj nain
stvaramo sliku o njihovim osjeanjima, i zamiljamo kako bi to moglo
izgledati.)
Pogledat emo primjer dijalog iz djeijeg romana Vlak u snijegu, Mate
Lovraka, romana koji smo imali priliku itati nedavno, tako da im je sjeanje na
isti svjee.
Samostalni rad
Uenici e pokuati napisati po jedan krai dijalog.
itamo primjere i razgovaramo.

Zavrni dio (10 min.)

Evaluacija asa. Provjeriti da li uenici imaju nekih nejasnoa.
Izgled table
24. 2. 2015.
Dijalog u filmu i pozorinoj predstavi
Pano sa fotografijama i
definicijama

Zadaa
Izabrati predstavu i film ili knjievno djelo koje im se najvie dopada, te u
okvirima istih objasniti razlike izmeu dijaloga koje su imali priliku
gledati/itati.