Professional Documents
Culture Documents
Napoleon Hill Misli I Postani Bogat
Napoleon Hill Misli I Postani Bogat
Napoleon Hill Misli I Postani Bogat
U ovoj ete knjizi pronai tu tajnu kao i tajne ostalih velikih ljudi
Otkrit ete ne samo TO INITI ve i
KAKO TO INITI. Usvojite li i p r i m i j e n i t e jednostavne
tehnike, ovladat ete tajnom istinskog i trajnog uspjeha.
TADA ETE OD IVOTA DOBITI SVE TO POELITE.
PREDGOVOR
IZDAVAA
Misli i postani bogat jedna je od najutjecajnijih knjiga svih
vremena koja pokazuje put do osobnog postignua - financijske
neovisnosti i duhovnog bogatstva koje nije mogue izmjeriti
novcem.
Knjiga poput ove jo nikada nije objavljena. Nadahnuo ju je
Andrew Carnegie, koji je prije mnogo godina formulu vlastitog
uspjeha otkrio autoru Napoleonu Hillu. Carnegie ne samo da je
sam postao multimilijuna, ve je milijunaima uinio mnoge
kojima je otkrio svoju tajnu. Izvor svojeg bogatstva Napoleonu
Hillu otkrilo je jo 500 imunih ljudi i on je svoj ivot posvetio
nastojanju da njihovu poruku prenese onima koji su spremni
svoje zamisli i organizirane planove uloiti u stvaranje vlastitog
bogatstva.
Tisue ljudi primijenile su uvenu filozofiju ove knjige u
cilju oplemenjivanja vlastitog ivota. Sadri tajne koje su danas
jednako bezvremene i primjenjive kao to su bile i kada je
objavljeno prvo izdanje ove knjige. U ovom izdanju filozofije i
formule uspjeha dostupne su svima onima koji arko ele
zaraditi i doivjeti duhovno zadovoljstvo, koje proizlazi iz
uspjeha.
Misli i postani bogat je, prije svega, praktini prirunik. U
njemu ete pronai aroliju samo-usmjeravanja, organiziranog
planiranja, autosugestije, umnog povezivanja, zapanjujue
uinkovit sustav samoanalize, razraene planove za prodaju
vaih usluga te mnotvo ostalih korisnih savjeta velikih ljudi
koji su dokazali svoju vrijednost.
4
SADRAJ
RIJE A U T O R A
12
1. poglavlje: MISLI SU S T V A R N E
18
2. poglavlje: UDNJA
32
3. poglavlje: V J E R A
50
4. poglavlje: AUTOSUGESTIJA
68
5. poglavlje: STRUNO Z N A N J E
76
6. poglavlje: MATA
90
Misaona radionica
Dva vida mate ... Vjebajte svoju matu ... Zakonitosti
koje vode bogatstvu ... Kako praktino koristiti matu ...
Zaarani ajnik ... to bih uinio kada bih imao milijun dolara
... Kako zamisli pretvoriti u gotovinu
7
7. poglavlje: ORGANIZIRANO
PLANIRANJE
102
8. poglavlje: O D L U K A
142
9. poglavlje: USTRAJNOST
154
1 1. poglavlje: T A J N A TRANSMUTACIJE
S E K S U A L N E ENERGIJE
176
198
Posrednik
Kako svoju podsvijest potaknuti na kreativno djelovanje ...
Neka vae pozitivne emocije rade za vas ... Tajna djelotvorne
molitve
13. poglavlje: M O Z A K
206
214
10
RIJE AUTORA
U svakom poglavlju ove knjige spomenuta je tajna
bogaenja koja je posluila mnogim iznimno bogatim ljudima.
Te sam ljude pomno analizirao tijekom mnogih godina.
Prije vie od pola stoljea, u tu me je tajnu uputio Andrew
Carnegie. Taj mudri, dobroudni stari kot nehajno ju je ubacio
u moj um dok sam jo bio djeak. Zatim se opustio u svojem
naslonjau s iskrom radosti u oima i promatrao me kako bi
ustanovio dali sam dovoljno pametan da potpuno shvatim ono
to mi je rekao.
Kada je opazio da sam shvatio, upitao me je da li bih bio
voljan provesti dvadeset ili vie godina pripremajui se za
otkrivanje te tajne svijetu, mukarcima i enama koji bi bez nje
mogli cijeli ivot proivjeti u nezadovoljstvu. Odgovorio sam
potvrdno i uz njegovu pomo odrao svoje obeanje.
Nakon to su je iskuale tisue ljudi gotovo svih zanimanja,
tajnu sam iznio u ovoj knjizi. Gospodin Carnegie elio je da
arobna formula, koja mu je donijela golemo bogatstvo, bude
dostupna ljudima koji nemaju vremena sami otkrivati kako se
zarauje novac i nadao se da u je ja iskuati te dokazati
njezinu uinkovitost temeljem iskustva mukaraca i ena sa
svih podruja djelatnosti. Smatrao je d da je tu formulu potrebno
pouavati u svim kolama i na sveuilitima te je izjavio da bi,
primjereno pouavana, do te mjere izmijenila cjelokupan
obrazovni sustav da bi vrijeme provedeno u koli moglo biti
svedeno na manje od polovicu.
U poglavlju o vjeri proitat ete zapanjujuu priu o
korporaciji United States Steel koju je utemeljio i podignuo
12
uinkovito
da je, iako je godinje zaraivao samo 12.000
dolara, stekao veliko bogatstvo te se ve kao mlad ovjek
povukao iz poslovnih krugova. Njegovu priu pronai ete na
poetku prvog poglavlja. Ta bi vas pria trebala uvjeriti da
bogatstvo nije izvan vaeg dosega, da moete biti ono to elite
biti, da novac, ugled, priznanja i sreu mogu doivjeti svi oni
koji su spremni i odluni ostvariti te blagoslove.
Kako to znam? Odgovor biste trebali dobiti prije no to
proitate ovu knjigu. Moda ete ga pronai ve u prvom
poglavlju, a moda i na zadnjoj stranici.
Obavljajui dvadesetogodinje istraivanje, koje sam
zapoeo na zahtjev gospodina Carnegia, analizirao sam stotine
poznatih ljudi od kojih su mnogi priznali da su svoje golemo
bogatstvo stekli uz pomo Carnegiejeve tajne; meu njima su:
HENRY FORD
WILLIAM WRIGLEY JR.
JOHN W A N A M A K E R
JAMES J. HILL
GEORGE S. PARKER
E.M. STATLER
HENRY DOHERTY
GEORGE EASTMAN
CHARLES M. SCHWAB
THEODORE ROOSEVELT
JOHN W. DAVIS
ELBERT HUBBARD
WILBUR WRIGHT
WILLIAM JENNINGS
BRYAN
Dr. DAVID STARR
HARRIS F. WILLIAMS
dr. FRANK GUNSAULUS
DANIEL WILLARD
KING GILLETTE
RALPH A. WEEKS
sudac DANIEL T. WRIGHT
JOHN D. ROCKEFELLER
THOMAS A. EDISON
FRANK A. VANDERLIP
F.W. WOOLWORTH
pukovnik ROBERT A.
DOLLAR
EDWARD FILENE
EDWIN C. BARNES
ARTHUR NASH
CLARENCE DARROW
15
JORDAN
J. ODGEN ARMOUR
ARTHUR BRISBANE
LUTHER BURBANK
EDWARD W. BOK
FRANK A. MUNSEY
ELBERT H. GARY
Dr. ALEXANDER
GRAHAM BELL
JOHN H. PATTERSON
Ova imena predstavljaju tek mali broj poznatih Amerikanaca
ija su postignua, financijska i ostala, dokazala da oni koji
razumiju i primjenjuju Carnegiejevu tajnu stiu na vrh. Nikada
nisam upoznao ovjeka motiviranog na primjenu tajne koji nije
ostvario zapaen uspjeh u svojem podruju djelatnosti. Nisam
upoznao osobu koja se istaknula ili se na bilo koji nain
obogatila ne poznajui tu tajnu. Iz te dvije injenice izvlaim
zakljuak da je ta tajna, kao dio znanja nunog za
samoodreenje, vanija od bilo ega to ovjek prima putem
onoga to popularno nazivamo "obrazovanjem".
to je zapravo obrazovanje? U ovoj ete knjizi pronai
detaljan odgovor.
Dok budete itali, tajna o kojoj govorim iskoit e sa
stranica i jasno vam se otkriti ako ste za nju spremni! Kada se
pojavi, prepoznat ete je. Bez obzira na to otkrijete li je u
prvom i l i zadnjem poglavlju, kada se pojavi, zastanite na
trenutak i odloite naoale jer e taj trenutak predstavljati
najvaniju prekretnicu vaega ivota.
17
1.
MISLI SU STVARNE
OVJEK KOJI JE "DOMISLIO" SVOJ
PUT DO PARTNERSTVA S
THOMASOM A. EDISONOM
Uistinu, "misli su stvarne" te osobito mone kada ih se
pomijea s odreenom svrhom, ustrajnou i goruom eljom za
njihovim pretvaranjem u bogatstvo i l i ostale materijalne
predmete.
Prije nekoliko godina Edwin C. Barnes otkrio je istinitost
tvrdnje da se ovjek moe obogatiti pomou vlastitih misli. Do
tog otkria nije doao samo jednim promiljanjem. Do njega je
dolazio postupno, a sve je zapoelo goruom eljom da postane
poslovnim suradnikom velikog Edisona.
Jedna od glavnih znaajki Barnesove elje bila je njezina
odreenost. elio je raditi s Edisonom, a ne za njega. Paljivo
prouite nain na koji je ostvario svoju elju i stei ete dublji
uvid u naela koja vode do bogatstva.
Kada se ta elja, pobuda i l i misao, po prvi puta pojavila u
njegovu umu, nije bio u poloaju poduzeti neto po pitanju
njezina ostvarenja. Na putu su mu stajale dvije prepreke. Nije
poznavao gospodina Edisona i nije imao dovoljno novca da
plati eljezniku kartu do Orangea u New Jerseyu.
18
krinkom
20
otvoren
30
to god je
OVJEKOV UM
sposoban
ZAMISLITI
POVJEROVATI
to je sposoban i
OSTVARITI.
31
2.
UDNJA
32
33
do
kojega
sanjali,
Dar sluha
Moj je gluhi djeak zavrio osnovnu i srednju kolu te
koled unato svojoj nesposobnosti da uje uitelje, osim ako
su glasno vikali u njegovoj blizini. Nije pohaao kolu za
gluhe. Nismo mu doputali nauiti jezik znakova. Odluili smo
da e ivjeti normalnim ivotom i druiti se s normalnom
djecom i ustrajali smo u toj odluci iako nas je stajala mnogih
estokih rasprava sa kolskim slubenicima.
Kao srednjokolac, iskuao je elektrini sluni aparat koji
mu nije bio ni od kakve koristi.
Meutim, tijekom posljednjeg tjedna na koledu dogodilo se
neto to je oznailo najvaniju prekretnicu u njegovu ivotu.
Naizgled sluajno, dobio je novi elektrini sluni aparat da ga
iskua. Oklijevao je upotrijebiti ga zbog prethodnog
razoaranja sa slinim ureajem. Na posljetku ga je ipak uzeo te
gotovo nehajno stavio na glavu, prikljuio bateriju i kao nekim
udom njegova se ivotna elja za normalnim sluhom ostvarila!
Po prvi puta u svojem ivotu uo je gotovo jednako dobro kao i
osoba normalnog sluha.
Presretan zbog novog svijeta koji je upoznao zahvaljujui
tom ureaju, pojurio je prema telefonu, nazvao majku i posve
jasno uo njezin glas. Sljedeeg je dana po prvi puta u ivotu
razgovijetno uo glasove svojih profesora! Po prvi puta mogao
je s lakoom razgovarati s drugima koji vie nisu morali vikati.
Tako je uistinu upoznao novi svijet.
Njegova se udnja poela isplaivati s kamatama, no,
pobjeda jo nije bila potpuna. Moj je sin jo uvijek trebao
pronai konkretan i praktian nain da svoj hendikep pretvori u
odgovarajuu vrijednost.
44
47
U M N E M A DRUGIH
OGRANIENJA
OSIM ONIH
KOJA M U SAMI
NAMETNEMO.
I SIROMATVO
I BOGATSTVO
POTOMCI SU MISLI.
49
3.
VJERA
VIZUALIZACIJA I VJERA U
OSTVARENJE UDNJE
Drugi korak prema bogatstvu
Vjera je glavni kemiar uma. Kada se pomijea s milju,
podsvjesni um smjesta preuzima tu vibraciju, pretvara je u
njezinu duhovnu istoznanicu te je, kao u sluaju molitve,
preputa Beskonanoj Inteligenciji.
Emocije vjere, ljubavi i seksa najmonije su od svih
pozitivnih emocija. Pomijeane, "oboje" misao tako da ona
smjesta prodire u podsvjesni um, gdje se mijenja u duhovnu
istoznanicu, jedini oblik koji moe izazvati odgovor
Beskonane Inteligencije.
Kako razviti vjeru
Slijedi tvrdnja koja e vam omoguiti bolje razumijevanje
vanosti autosugestije u postupku pretvaranja udnje u njezin
fiziki i l i monetarni oblik; ona glasi: vjera je stanje uma koje
moe biti izazvano i l i stvoreno afirmacijom i l i ponavljanjem
uputa podsvjesnom umu putem autosugestije.
50
59
rjeenje tog problema. Kartel bez Carnegiea - najveeg diva ne bi bio kartel, i l i , kao to je jedan novinar rekao, kola od
ljiva, ali bez ljiva.
Schwabov govor tog 12. prosinca 1900. godine nedvojbeno
je doveo do zakljuka, iako ne i jamstva, da je golemo
Carnegiejevo carstvo mogue dovesti pod Morganovo okrilje,
(iovorio je o budunosti elika, o reorganizaciji u cilju vee
uinkovitosti, o usavravanju, o odustajanju od neuspjenih
tvomica i usredotoenju na plodonosne projekte, o trgovini
zlatnom rudom, o gospodarskoj politici nadlenih ministarstava
te o osvajanju stranih trita.
Osim toga, prisutnim je gusarima ukazao na pogreke
njihovog pljakanja. Naglasio je da je njihov cilj bio ostvariti
monopol, podizati cijene i ubirati masne kamate. Schwab je bez
ustezanja osudio sustav. Izjavio je kako je takva politika
ograniila trite u vrijeme kada je potreba za irenjem bila
iznimno jaka. Tvrdio je da e se smanjenjem cijene elika
stvoriti trite koje e neprestano rasti; da e se neprestano
pojavljivati novi kupci te da je mogue osvojiti i dobar dio
svjetskog trita. Schwab je, i ne znajui, bio- apostol
suvremene masovne proizvodnje.
I tako je veera u Sveuilinom klubu privedena kraju.
Morgan je poao kui razmisliti o Schwabovim optimistinim
predvianjima. Schwab se vratio u Pitsburgh voditi posao za
Andrewa Carnegiea, a Gary i ostali vratili su se svojim
burzovnim meetarenjima, odnosno, prikraivanju vremena u
oekivanju sljedeeg poteza.
Nije dugo potrajalo. Morganu je bilo potrebno otprilike tjedan
dana da proui gomilu prijedloga koje mu je Schwab predoio.
Kada se uvjerio da financijskim nevoljama nema mjesta u tom
planu, poslao je po Schwaba - i otkrio da je taj mladi zapravo
prilino plah. Schwab je rekao da gospodinu Carnegieju
vjerojatno ne bi bilo drago kada bi saznao da je njegov pouzdani
predsjednik kompanije oijukao s carem Wall Streeta. Tada je
63
67
4.
AUTOSUGESTIJA
73
74
Svaka nevolja,
svaki neuspjeh
i svaka patnja
u sebi nose
sjemenku
jednako velike
ili vee
dobrobiti.
75
5.
STRUNO ZNANJE
strunjaci
Struna praksa
Ponudivi studentima mogunost strune prakse u uredima,
prodavaonicama i tvornicama tijekom ljetnog raspusta,
gospodin Moore je izjavio da nakon prve dvije ili tri godine
kolovanja na koledu, svakog studenta treba potaknuti da
"izabere svoj put te tako prestane lagodno i bez svrhe provoditi
vrijeme na openitim studijima.
Koledi i sveuilita trebali bi se pozabaviti milju da su
danas na svim radnim mjestima potrebni strunjaci", rekao je
potiui obrazovne ustanove da prihvate vie izravne
odgovornosti za profesionalnu orijentaciju.
Jedan od najpouzdanijih i najpraktinijih izvora znanja
dostupnih onima kojima je potrebno struno obrazovanje su
veernje kole koje moete pohaati u veini gradova. Dopisne
kole putem pote nude struno usavravanje na svim
podrujima koja je mogue svladati takvom metodom
pouavanja. Jedna od prednosti samostalnog uenja jest
prilagodljivost obrazovnog programa koji ovjeku doputa da
ui u slobodno vrijeme. Druga prednost takvog uenja (ukoliko
paljivo odaberete kolu) jest injenica da veina teajeva nudi
i mogunost savjetovanja, koje moe biti neprocjenjivo
vrijedno osobama kojima je potrebno struno znanje. Te
pogodnosti moete ostvariti bez obzira na to gdje ivite.
Pouka iz ureda za naplatu
ovjek u pravilu nedovoljno cijeni i esto obezvrjeuje ono
to je stekao bez truda i ulaganja; moda je to razlog zbog
kojega, unato sjajnim mogunostima, u naim javnim kolama
postiemo tako malo. Samodisciplina koju ovjek razvija
uslijed odreenog programa strunog usavravanja u odreenoj
81
84
Iskuani plan
za pronalaenje
savrenog posla
87
89
6.
MATA
MISAONA RADIONICA
Peti korak prema bogatstvu
Mata je doslovce radionica u kojoj su osmiljeni svi
ovjekovi planovi. Kreativna sposobnost uma oblikuje i
ostvaruje sve porive i udnje.
Kae se da je ovjek sposoban ostvariti sve to moe
zamisliti.
Zahvaljujui toj sposobnosti zamiljanja, ovjek je tijekom
proteklih pedeset godina otkrio i zauzdao vie prirodnih sila no
to je to uinio tijekom cijele povijesti ovjeanstva. Toliko je
potpuno ovladao zrakom da mu u letenju nisu ravne ak ni
ptice. Analizirao je i izvagao Sunce s udaljenosti od nekoliko
milijuna kilometara te pomou mate ustvrdio od kojih se
elemenata sastoji. Poveao je brzinu kretanja tako da danas
moe putovati brzinom od gotovo tisuu kilometara na sat.
Jedino to ovjeka moe ograniiti jest njegov razvoj i
koritenje mate. Jo uvijek nismo dosegnuli vrhunac razvoja u
koritenju te sposobnosti. Tek smo otkrili da posjedujemo
matu i poeli je koristiti na vrlo elementaran nain.
90
Zaarani
ajnik
za 500
ivotnu
Nije ni
ajnika
svojstva
101
7.
ORGANIZIRANO
PLANIRANJE
Kristalizacija u d n j e u djelovanje
esti korak prema bogatstvu
Otkrili ste da sve ono to ovjek stvara ili stjee zapoinje u
obliku udnje. Na prvom dijelu njegova puta ta apstraktna
udnja preuzima konkretan oblik u radionici mate, gdje se
stvaraju i organiziraju planovi za njezino ostvarenje.
U drugom poglavlju upueni ste, na samom poetku
postupka pretvaranja udnje u njezin materijalni oblik, prijei
est tono odreenih, praktinih koraka. Jedan od tih koraka je
oblikovanje konkretnog, praktinog plana pomou kojeg ete
ostvariti eljenu preobrazbu.
Sada u vam otkriti kako ete sastaviti praktini plan:
(a) Poveite se sa skupinom od onoliko ljudi koliko vam ih
je potrebno za stvaranje i l i ostvarenje vaeg plana za
stjecanje novca i primijenite naelo "strune skupine"
opisano u jednom od sljedeih poglavlja. (Prijeko je
potrebno slijediti ovu uputu. Ne zanemarujte je.)
102
(d)
106
108
9.
Naglaavanje
"autoriteta" vodstva. Uspjean voa
vodi temeljeni poticanja, a ne usaivanjem straha u srca
svojih sljedbenika. Voa koji svoje sljedbenike nastoji
zastraiti svojim "autoritetom", ulazi u kategoriju
vodstva putem sile. Ako je ovjek istinski voa, nee
imati potrebu isticati tu injenicu osim svojim
ponaanjem - svojim suosjeanjem, razumijevanjem,
pravednou i oitim dokazima da zna svoj posao.
111
112
113
115
118
uzimanja je prolo.
Zamijenilo
ga je
vrijeme
123
124
125
128
131
svoju
sposobnost
mogunosti
za
bogaenje
140
USPJEH
NE ZAHTIJEVA
OBJANJENJA
NEUSPJEH
NE DOPUTA
OPRAVDANJA
8.
ODLUKA
PREVLADAVANJE SKLONOSTI
OKLIJEVANJU
Sedmi korak prema bogatstvu
147
151
153
9.
USTRAJNOST
157
159
160
Strah od kritike
Razmotrimo neke simptome straha od kritike. Veina ljudi
doputa roacima, prijateljima i javnosti uope da toliko utjeu
na njih da zbog straha od kritike nisu sposobni ivjeti vlastitim
ivotima.
Mnogi ljudi pogrijee sklapajui brak, no ostaju u njemu te
ive u nezadovoljstvu i oaju jer se plae kritike koja bi mogla
uslijediti ako isprave tu pogreku. (Svatko tko se prepustio tom
obliku straha svjestan je koliko nepopravljivu tetu moe
nanijeti jer unitava ovjekovu ambiciju i udnju za
postignuima.)
Milijuni ljudi proputaju dovriti prekinuto kolovanje jer se
plae kritike.
Bezbrojni mukarci i ene, i mladi i stari, doputaju
roacima da im unite ivote u ime dunosti, samo zato to se
plae kritike. (Nitko nije duan dopustiti unitavanje vlastitih
ambicija te uskraivanje prava na ivot prema vlastitom
nahoenju.)
Ljudi ne prihvaaju poslovne rizike jer se plae kritike koju
bi mogli doivjeti ako ne uspiju. Njihov strah od kritike u
takvim je sluajevima jai od udnje za uspjehom.
Previe ljudi odbija postaviti visoke ciljeve i l i ak odabrati
odreeno zvanje jer se plae kritike roaka i "prijatelja" koji bi
mogli rei: "Ne ciljaj tako visoko, ljudi e pomisliti da si lud."
Kada mi je Andrew Carnegie predloio da dvadeset godina
svojeg ivota posvetim organiziranju filozofije postignua, prvo
to sam osjetio bio je strah to bi ljudi mogli rei. Taj prijedlog
odredio mi je vrlo visok cilj, mnogo vii od bilo ega to sam
mogao i zamisliti. Moj je um u trenutku poeo nuditi izgovore i
opravdanja koja su proizlazila iz uroenog straha od kritike.
Neto je u meni govorilo: " T i to ne moe - to je prevelik posao
i zahtijeva previe vremena - to e o tebi misliti tvoji roaci?
Kako e zaraivati za ivot? Nitko jo nije organizirao
163
165
166
10.
MO STRUNE
SKUPINE
POKRETAKA SILA
Deveti korak prema bogatstvu
Mo je kljuna za uspjeh u stjecanju novca.
Bez dostatne moi za ostvarenje, planovi su beskorisni i
bezvrijedni. U ovom ete poglavlju upoznati metodu pomou
koje ovjek moe stei i primjenjivati mo.
Mo se moe definirati kao "organizirano i inteligentno
usmjereno znanje". Mo se, u tom znaenju, odnosi na
organizirani napor dovoljan da ovjek postane sposoban
pretvoriti udnju u novac. Organizirani napor ostvaruje se
koordinacijom napora dvoje ili vie ljudi koji u suglasju rade na
ostvarenju jasno odreenoga cilja.
Mo je kljuna za stjecanje novca! Mo je prijeko potrebna
za zadravanje steenoga novca!
Razmotrimo kako je mogue stei mo. Ako je mo
"organizirano znanje", razmotrimo izvore znanja:
168
emocije ine onu stranu struje koja vas nosi prema bogatstvu.
Negativne emocije ine onu stranu koja tee prema siromatvu.
ovjek koji ita ovu knjigu s ciljem stjecanja bogatstva, u
ovoj e metafori pronai iznimno vanu misao.
Ako se nalazite na onoj strani struje koja vodi siromatvu,
ova misao moe vam posluiti kao veslo pomou kojega ete se
otisnuti na drugu stranu struje. No, posluit e vam samo ako je
primijenite i koristite. Puko itanje i donoenje vlastitoga suda
o njoj, pozitivnog ili negativnog, nee vam biti ni od kakve
koristi.
Siromatvo i bogatstvo esto izmjenjuju mjesta. Kada
bogatstvo doe na mjesto siromatva, ta se promjena veinom
ostvaruje putem promiljenih i oprezno provoenih planova. Za
siromatvo nije potreban plan ili pomo, ono je izravno i
nemilosrdno. Bogatstvo je plaho i stidljivo. Njega je potrebno
"namamiti".
174
SREA
nije samo u
POSJEDOVANJU,
ve i u
DJELOVANJU.
175
11.
TAJNA
TRANSMUTACIJE
SEKSUALNE ENERGIJE
Deseti korak prema bogatstvu
Rije "transmutacija" jednostavnim rjenikom znai
"promjena ili pretvaranje jednog elementa ili oblika energije u
drugi".
Seksualna emocija je stanje uma.
Zbog nepoznavanja teme, to stanje uma u pravilu se povezuje
s tjelesnim, a zahvaljujui neprimjerenim utjecajima kojima je
veina ljudi bila podvrgnuta tijekom stjecanja spoznaja o seksu,
sutinski tjelesni pojmovi urodili su mnogim predrasudama.
Seksualna emocija sa sobom nosi tri stvaralaka potencijala.
Oni su:
1. nastavak vrste.
2. o d r a v a n j e zdravlja (kao terapeutsko sredstvo je
nenadmaiva).
3. preobrazba iz osrednjosti u genijalnost putem
transmutacije.
Transmutaciju seksualne energije vrlo je lako i jednostavno
176
177
1. L j u d i k o j i su p o s t i g l i mnogo, posjeduju v i s o k o
razvijenu seksualnu prirodu. To su ljudi koji su ovladali
umijeem transmutacije seksualne energije.
2. Ljude koji su stekli veliko bogatstvo i ostvarili velika
postignua na podruju knjievnosti, umjetnosti,
industrije, arhitekture te ostalih zanimanja, pokretao je
utjecaj ene.
Navedeno istraivanje temelji se na prouavanju biografija i
ivotnih pria unatrag vie od dvije tisue godina. Svi dokazi
vezani za ivote mukaraca i ena koji su ostvarili velika
postignua, nedvojbeno upuuju na injenicu da su ujedno
posjedovali i visoko razvijenu seksualnu prirodu.
Seksualna emocija je "neodoljiva sila" kojoj se nije mogue
oduprijeti neime poput "nepokretnog tijela". Pokretan tom
emocijom, ovjek prima dar velike moi djelovanja. Spoznajte
tu istinu i uvidjet ete vanost tvrdnje da transmutacija
seksualne energije u sebi nosi tajnu stvaralake sposobnosti.
Unitite spolne lijezde ovjeka i l i ivotinje i odstranili ste
najvaniji izvor pokretakog poticaja. Da biste se u to uvjerili,
promatrajte bilo koju kastriranu ivotinju. B i k nakon takvoga
zahvata postaje krotak poput krave. Odstranjivanjem spolnih
lijezda mukarcu ili mujaku bilo koje ivotinje oduzima se
sva borbenost. Istim zahvatom na enama ili enkama ivotinja
postie se isti uinak.
Deset stimulansa uma
Ljudski um odgovara na stimulanse pomou kojih ga je
mogue "ugoditi" za vee brzine vibracije poznate kao
entuzijazam, kreativna mata, snana udnja i slino.
Stimulansi na koje um najspremnije odgovara su:
178
179
180
kreativnu sposobnost te
ona postaje pozornija i
WASHINGTON
NAPOLEON
THOMAS
JEFFERSON
ELBERT HUBBARD
BONAPARTE
WILLIAM SHAKESPEARE
ELBERT H. GARY
A B R A H A M
WOODROW WILSON
LINCOLN
185
RALPH
WALDO EMERSON
ROBERT
BURNS
ENRICO
CARUSO
JOHN H. PATTERSON
ANDREW
JACKSON
196
12.
PODSVJESNI UM
POSREDNIK
Jedanaesti korak prema bogatstvu
Podsvjesni um rasporeuje i biljei svaku misao koja stigne
do svijesti putem nekoga od pet osjetila i iz koje se misli mogu
vaditi i izvlaiti jednako kao to iz ormaria vadimo neki spis.
Podsvijest prima i pohranjuje osjetilne utiske ili misli bez
obzira na njihovu prirodu. U svoj podsvjesni um moete
hotimice usaditi bilo koji plan, misao ili cilj koji elite ostvariti
na
materijalnom
planu.
Podsvijest
najprije
ostvaruje
dominantne udnje pomijeane s emocijama i osjeajima poput
vjere.
Razmotrite to imajui na umu upute za prelaenje est
koraka koje ste dobili u poglavlju o udnji te upute iz poglavlja
o stvaranju i izvravanju planova i shvatit ete vanost te misli.
Podsvijest radi danonono. Postupkom koji je ovjeku
nepoznat, podsvjesni um usklauje se sa silama Beskonane
Inteligencije i crpi mo kojom ovjekove udnje pretvara u
stvarnost, koristei se najpraktinijim nainom ostvarenja toga
cilja.
Svojim podsvjesnim umom ne moete upravljati u
potpunosti, no sposobni ste mu predati svaki plan, udnju ili cilj
198
201
202
204
S V A T K O moe poeljeti
bogatstvo,
i veina ljudi to ini,
no, malo je onih koji znaju
da su konkretan plan
i gorua udnja za
bogatstvom
jedina pouzdana sredstva
za njegovo stjecanje.
205
13.
MOZAK
ODAILJA I PRIJAMNIK MISLI
Dvanaesti korak prema bogatstvu
Suraujui prije vie od etrdeset godina s pokojnim dr.
Alexanderom Grahamom Belom i dr. Elmerom Gatesom,
opazio sam da je mozak svakog ovjeka i odailja i prijamnik
za vibraciju misli.
Svaki ljudski mozak sposoban je, na nain slian naelu
radio-odailjanja, primiti misaone vibracije koje odailju drugi
mozgovi.
Vezano za navedenu tvrdnju, razmotrimo opis kreativne
mate iz poglavlja o mati. Kreativna mata je "sustav za
primanje" koji prima misli odaslane iz drugih mozgova. Ona je
sredstvo komunikacije koje proizlazi iz ovjekovog svjesnog
uma, odnosno razuma i etiri izvora iz kojih je mogue primiti
misaone poticaje.
Potaknut ili pobuen na viu razinu vibracije, um postaje
prijemljiviji za misli koje do njega dopiru iz vanjskih izvora.
Taj proces pobuivanja dogaa se zahvaljujui pozitivnim i l i
negativnim emocijama. Misaone vibracije mogue je ubrzati
emocijama.
Emocija seksa prednjai meu ovjekovim emocijama kad
su u pitanju intenzitet i pokretaka sila. Mozak pobuen
206
212
NA VRHU
LJESTVICE USPJEHA
UVIJEK IMA
MJESTA
213
14.
ESTO OSJETILO
VRATA HRAMA MUDROSTI
Trinaesti korak prema bogatstvu
Trinaesto je naelo poznato kao esto osjetilo kroz koje
Beskonana inteligencija moe i hoe komunicirati sama po
sebi, bez ikakvog nastojanja ili zahtjeva pojedinca.
Ovo je naelo vrhunac filozofije iznesene u knjizi koju
drite u rukama. To je naelo mogue usvojiti, shvatiti i
primijeniti tek nakon to se svlada ostalih dvanaest naela.
esto osjetilo jest onaj dio uma o
kreativnoj mati. Nazvao sam ga
kojega se u umu pojavljuju zamisli,
pojavljivanja
katkad
nazivaju
nadahnuima.
mo mate
toka jest ona vrsta znanja koja vodi razumijevanju razumijevanju samoga sebe, razumijevanju drugih, razumijevanju
prirodnih zakona te prepoznavanju i razumijevanju sree.
Ova vrsta razumijevanja u potpunosti se razvija iskljuivo
poznavanjem i primjenom naela estog osjetila.
Proitavi ovo poglavlje, vjerojatno ste opazili da ste,
itajui ga, uzdignuti na viu razinu mentalne stimulacije.
Sjajno! Za mjesec dana ponovno se vratite ovom poglavlju,
proitajte ga jo jednom i promatrajte kako e se va um uzdii
na jo vie razine stimulacije. Ponavljajte to iskustvo s vremena
na vrijeme ne obazirui se na to koliko ete nauiti i s
vremenom ete u svojim rukama imati mo odbacivanja
malodunosti, svladavanja straha, prevladavanja sklonosti
oklijevanju i slobodnog koritenja matom. Tada ete osjetiti
dodir onog "neega" to je pokretalo svakog uistinu velikog
mislioca, vou, slikara, glazbenika, pisca i dravnika. Tada ete
biti sposobni pretvoriti svoje udnje u njihov materijalni ili
financijski oblik jednako lako kao to biste pokleknuli i
odustali na prvi znak potekoe.
221
15.
EST
SABLASTI STRAHA
itajui ovo zavrno poglavlje, procijenite sami sebe i
otkrijte koliko vam "sablasti" stoji na putu
Prije no to ijedan dio ove filozofije uspjeno primijenite,
va um mora biti za to pripremljen. Postupak pripreme nije
teak. Zapoinje prouavanjem, analizom i razumijevanjem
triju neprijatelja s kojima ete se morati obraunati neodlunou, sumnjom i strahom.
esto osjetilo nee funkcionirati dok se u vaem umu nalazi
ak i jedna od tih negativnih emocija. lanovi ovog nimalo
svetog trojstva blisko su povezani; tamo gdje je jedan, u blizini
ete pronai i drugu dvojicu.
Neodlunost je sjemenka straha! Imajte to na umu itajui
ovo poglavlje. Neodlunost se kristalizira u sumnju i to se
dvoje na posljetku spoji te urodi strahom! Proces "spajanja"
esto je spor. To je jedan od razloga zbog kojega su ta tri
neprijatelja toliko opasna. Oni klijaju i rastu neopaeno.
U ostatku ovog poglavlja opisat u cilj koji mora biti
ostvaren da bi se ova filozofija kao cjelina mogla praktino
primijeniti. Analizirat u i stanja koja su mnoge ljude dovela u
222
3. Strah od bolesti
4. strah od gubitka neije ljubavi
5. strah od starosti
6. strah od smrti
Svi ostali strahovi imaju manji znaaj i mogue ih svrstati u
ovih est kategorija.
Strahovi nisu nita drugo doli stanja uma. Stanje ovjekova
uma podreeno je njegovu nadzoru i upravljanju.
223
od siromatva
231
232
njihovih
lea,
navika
prihvaanja
poraza
bez
prosvjedovanja i l i odustajanje od nekog nastojanja u
sluaju
suprotstavljanja;
bezrazlona
sumnjiavost,
bezobzirnost u ponaanju i ophoenju, nespremnost da se
prihvati krivnja za vlastite pogreke.
Strah od bolesti
Ovaj se strah moe pripisati i tjelesnom i drutvenom
nasljeu. Prema svojem podrijetlu, tijesno je povezan sa
strahom od starosti i strahom od smrti jer ovjeka dovodi vrlo
blizu granice "zastraujuih pojmova" o kojima ne zna nita, ali
je uo mnoge jezovite prie. Openito je miljenje da su se neki
nimalo etini ljudi upustili u posao "prodavanja zdravlja"
podravajui strah od bolesti.
Openito govorei, ovjek se plai bolesti zbog zastraujuih
predodbi koje su mu usaene u um o tome to mu se moe
dogoditi kada ga snae smrt. Bolest zastrauje ovjeka i
financijskim izdatkom koji mu moe nametnuti.
Jedan ugledni lijenik procijenio je da 75 posto svih ljudi
koji posjeuju lijenika radi njegove strune usluge boluje od
hipohondrije (umiljene bolesti). Uvjerljivo je dokazano da
strah od smrti, ak i kada za njega ne postoji ni najmanji povod,
esto izaziva tjelesne simptome bolesti koje se ovjek plai.
ovjekov je um silno moan! On gradi i unitava.
Koristei tu sveprisutnu slabost straha od bolesti,
proizvoai nadrilijekova zarauju goleme iznose. Taj oblik
iskoritavanja lakovjernog ovjeanstva postao je prije desetak
godina toliko rasprostranjen da je asopis Collier's proveo
sarkastinu
kampanju
protiv
najveih
prijestupnika
u
proizvodnji nadrilijekova.
Nizom pokusa izvedenih prije nekoliko godina dokazano je
da se ljudi mogu razboljeti putem sugestije. Taj smo pokus
234
235
236
237
samokontrole,
Strah od starosti
Ovaj strah proizlazi iz dvaju izvora. Prvi izvor je pomisao da
starost sa sobom donosi i siromatvo. Drugi i daleko
najuestaliji izvor su nekadanja pogrena i zastraujua uenja
pomijeana s "paklenim ognjem" i ostalim baba-rogama lukavo
osmiljenim u cilju porobljavanja ovjeka strahom.
ovjek ima dva vrlo vrsta razloga za razvijanje straha od
starosti - jedan proizlazi iz njegovog nepovjerenja u blinjega
koji mu moe oteti sva svjetovna dobra koja posjeduje, a drugi
proizlazi iz zastraujuih predodbi o onostranom svijetu.
Mogunost bolesti, koja je u starosti mnogo vea, takoer
pridonosi strahu od starosti. Svoju ulogu u ovom strahu ima i
erotika jer se nijedan ovjek nee lako pomiriti s pomilju na
slabljenje seksualne privlanosti.
Najuestaliji uzrok straha od starosti povezan je s
mogunou siromatva. "Ubonica" nije nimalo lijepa rije.
Ona pobuuje jezu u umu svakoga tko se suoi s mogunou
da e svoju starost provesti na takvom mjestu.
Jo jedan razlog koji pridonosi strahu od starosti jest
mogunost gubitka slobode i neovisnosti jer starost sa sobom
moe donijeti gubitak tjelesne kao i financijske slobode.
Simptomi straha od starosti
Najei simptomi ovog straha su:
Sklonost usporavanju i razvijanju kompleksa manje
vrijednosti u dobi mentalne zrelosti, otprilike u etrdesetoj
godini; pogreno vjerovanje da ovjek "poputa" zbog
239
Vraja radionica
Osim est osnovnih strahova, ljude mui jo jedno zlo. To
zlo ini plodno tlo za bujanje sjemenki neuspjeha. Ono je toliko
prikriveno da esto ni ne opaamo njegovu prisutnost. To stanje
ne moe se potpuno svrstati meu strahove. Ono je mnogo
dublje ukorijenjeno i esto je mnogo pogubnije od svih est
strahova. Nazovimo to zlo podlonost negativnim utjecajima.
Ljudi koji stjeu veliko bogatstvo, uvijek se tite od toga
zla! Siromani to nikada ne ine! Oni koji ele ostvariti uspjehe
na bilo kojem podruju, moraju se pripremiti za odupiranje tom
zlu. Ako ovu knjigu itate u cilju stjecanja bogatstva, trebali
biste se paljivo preispitati kako biste otkrili jeste li podloni
negativnim utjecajima. Propustite li to uiniti, odbacit ete
svoje pravo na ostvarenje svojih udnji.
Pri analizi budite temeljiti. Nakon to proitate pitanja
namijenjena samoanalizi, pripremite se za potpunu iskrenost.
Pristupite tom zadatku onako pomno kako biste traili
neprijatelja za kojega znate da vas vreba u zasjedi i obraunajte
se sa svojim nedostacima onako kako biste se obraunali i s
opipljivim neprijateljem.
Od pljakaa se lako moete zatititi jer vam zakon prua
organizirani sustav sigurnosti, no ovo "sedmo zlo" mnogo je
tee svladati jer vas napada u trenutku kada niste svjesni
njegove prisutnosti, dok spavate i dok ste budni. Povrh toga,
njegovo je oruje neopipljivo jer se sastoji tek od - stanja uma.
To je zlo opasno i zbog toga to se pojavljuje u onoliko raznih
oblika koliko je ljudskih iskustava. Katkad u um ue putem
dobronamjernih rijei nekog roaka. Drugi put napada iznutra,
putem ovjekovog mentalnog stava. U svakom je sluaju
smrtonosan poput otrova, iako ne ubija tako brzo.
245
Pitanja za samoanalizu
alite li se esto da se "loe osjeate" i ako je tako, to je
uzrok tomu?
Traite li drugima nedostatke ve i s najmanjim povodom?
Grijeite li esto pri svojem poslu i ako je tako, zato?
Jeste li u razgovoru sarkastini i neugodni?
Izbjegavate li svjesno suradnju s drugima i ako je tako,
zato?
Patite li esto od probavnih potekoa? Ako patite, to je
uzrok tomu?
Doima li vam se ivot uzaludnim, a budunost beznadnom?
Volite li svoj posao? Ako ne, zato?
Osjeate li esto samosaaljenje i ako je tako, zato?
Zavidite li boljima od sebe?
emu posveujete vie vremena: razmiljanju o neuspjehu
i l i razmiljanju o uspjehu?
Stjeete li s godinama samopouzdanje ili ga gubite?
Izvlaite li vrijedne spoznaje iz svih svojih pogreaka?
Doputate li nekome da u vama izazove zabrinutost? Ako je
tako, zato?
Jeste li katkad "u oblacima", a katkad u najdubljem oaju?
Tko vas najsnanije nadahnjuje? Zbog ega?
Podnosite li negativne ili destruktivne utjecaje koje moete
izbjei?
Jeste li nemarni po pitanju vlastitog izgleda? Ako jeste,
zato?
Jeste li nauili rijeiti se briga tako to ete se neime
dovoljno zaokupiti da ne biste o njima razmiljali?
Biste li se nazvali "beskimenjakom" i "slabiem" kad biste
dopustili drugima da razmiljaju umjesto vas?
Zanemarujete li unutranju higijenu sve dok vas trovanje
vlastitim otrovima ne uini zlovoljnim i razdraljivim?
247
255