Fokusirajte pogled na toku u centru i pomiite glavu

naprijed, natrag, udno?!

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

OPRAVDANOST PROJEKTA
(5)

OPRAVDANOST I
IZVODLJIVOST PROJEKTA
Tehnika izvodljivost:
resursi i ogranienja
Ekonomska opravdanost:
odnos koristi i resursa
Financijska isplativost:
- povrat uloenih sredstava
- mogunost financiranja
Analiza rizinosti projekta:
sensitivity analysis
SWOT analiza
analiza prednosti, nedostataka, mogunosti i
rizika

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

TEHNIKA IZVODLJIVOST
Tehnika izvodljivost projekta ovisi o:
tehnikom rjeenju objekta
raspoloivim resursima
Ogranienja mogu biti takvog karaktera
ili veliine da nije mogue pronai
rjeenje kojim bi se ostvarili ciljevi, pa
se u takvom sluaju odustaje od projekta

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

FINANCIJSKA ANALIZA
Financijska isplativost procjenjuje se kroz
financijsku analizu.
Svrha je financijske analize upotrijebiti
prognoze financijskog toka projekta za
izraun renabilnosti ulaganja, odnosno
utvrditi u kojoj je mjeri projekt financijski
isplativ za ulagae. Analiza treba takoer
pokazati da li e svi budui primici biti
dostatni za pokrivanje buduih izdataka.
Rentabilnost ulaganja iskazuje se kao odnos
dobiti i uloenih sredstava.
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

FINANCIJSKA ANALIZA

Financijska analiza projekta sastavni je i

najvaniji dio investicijske studije.
Pouzdanost financijske analize ovisi o
koliini i tonosti informacija o projektu.
Analiza se ustvari sastoji od niza tablica.
Tablica ima najmanje etiri i prikazuju
sljedee podatke kroz cijeli vremenski
horizont investicijskog projekta:

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

Ulaganja
zemljite
graevine
oprema i zamjena opreme
investicijsko odravanje
licence, patenti
izdaci prije proizvodnje
trokovi ulaganja
obrtni kapital
ukupna ulaganja

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

Trokovi i prihodi
sirovine
rad
energija
odravanje
opi pogonski trokovi
administrativni trokovi
trokovi prodaje
ukupni trokovi
prihodi

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

Izvori financiranja
vlastiti kapital investitora
kapital ostalih ulagaa
nepovratna sredstva
zajmovi
ukupno financiranje

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

Analiza novanih tokova

financijska odrivost
ukupni financijski izvori
prihodi od prodaje
ukupni trokovi
trokovi ulaganja
otplate zajmova
kamate
porezi
ukupni novani tok
kumulirani ukupni novani tok

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

10

Financijski pokazatelji
Na temelju ovih osnovnih tablica rade se
dvije tablice koje saeto prikazuju novane
tokove i slue za izraun financijskih
pokazatelja:
(1) Izraun financijske interne stopa
rentabilnosti ulaganja
Ova tablica slui za izraun prinosa na
ulaganja (sposobnost redovnih neto prihoda
da pokriju trokove ulaganja) bez obzira na
nain financiranja.
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

11

Financijski pokazatelji
(2) Izraun financijske interne stopa
rentabilnosti kapitala
Ova tablica slui za izraun prinosa na
vlasniki kapital investitora.
Naziva se jo i interna stopa povrata

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

12

Financijski pokazatelji

Financijski pokazatelji koriste se u svrhu

prosudbe buduih rezultata ulaganja.
Ukoliko se pokae da projekt nije
financijski isplativ, to se dogaa u
sluaju infrastrukturnih projekata,
trae se naini da se drugaijim
modalitetima i dinamikom financiranja,
ukljuujui i ulaganje bespovratnih
sredstava, projekt uini prihvatljivim.

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

13

Financijski pokazatelji

Za proizvodna ulaganja, kao to

su industrijski pogoni, financijska
interna stopa rentabilnosti je
obino vie od 10%
Kod infrastrukturnih projekata
stope obino su nie, ak i
negativne, ali projekt svejedno
moe biti ekonomski opravdan.

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

14

Iterativni postupak

Izrada financijske analize je iterativni

postupak u kojem se raznim kombinacijama
dinamike troenja, instrumenata i izvora
financiranja nastoji doi do ravnotee.
Kriteriji za odreivanje zadovoljavajueg
povrata kapitala jesu oportunitetni trokovi
kapitala i "rizinost" projekta.
Vrijedi pravilo da to je vea rizinost
projekta, ulagai e planirati veu dobit,
kako bi kompenzirali rizik. Podloga za tu
raunicu je analiza rizika.
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

15

EKONOMSKA ANALIZA
Ekonomska analiza ocjenjuje doprinos
investicijskog projekta gospodarskoj
dobrobiti ili kvaliteti ivota neke regije ili
drave u cjelini.
Radi se u ime drutva, a ne samo
investitora, kao to je to sluaj u
financijskoj analizi.
Ona ukljuuje i koristi i drutvene
trokove koje se ne uzimaju u raun u
financijskoj analizi

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

16

EKONOMSKA ANALIZA

Time se ukljuuju i vanjski uinci koji

dovode do koristi i drutvenih trokova
izostavljenih iz financijske analize,
obzirom da ne proizvode stvarne novane
izdatke odnosno prihod, kao to su na
primjer uinci na okoli. Zato su te
analize vane za infrastrukturne projekte
i za projekte gradnje graevina javne
namjene, kao to su bolnice, kole, javna
uprava, javni domovi umirovljenika,
socijalni stanovi, graevinai kulture i sl.
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

17

Projekti javne namjene

Svrha je infrastrukturnih projekata i
projekata izgradnje graevina javne
namjene, za razliku od komercijalnih
projekata, kojima je iskljuiv cilj poveanje
vrijednosti uloenog kapitala, da pomognu
podizanje razine gospodarstva neke ljudske
zajednice, regije ili cijele drave, da prue
javne usluge ili da ostvare neku drugu opu
svrhu. Sa stajalita drave, svrha je
opravdana ako je ukupna korist od gradnje
takvih graevina vea od uloenih resursa.
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

18

EKONOMSKA ANALIZA
Svrha analize je utrditi:
da li su koristi vee od uloenih
resursa i
da li odabrani projekt ima optimalan
odnos koristi i trokova uzimajui u
obzir sve razmatrane
projekte/scenarije.
Ako je odgovor na oba pitanja pozitivan,
projekt je ekonomski prihvatljiv.

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

19

Ekonomika projekta
Ekonomika projekta je odnos trokova
razvoja projekta, gradnje i uporabe
graevine u odnosu na koristi koje projekt
donosi.
Trokovi projekta ovise prije svega o
njegovim fizikim karakteristikama.
Koristi mogu biti neposredne, tj. koristi
koje imaju neposredni korisnici usluga ili
proizvoda, i posredne koristi koje samim
postojanjem graevine imaju pojedinci i
zajednice koji ne upotrebljavaju graevinu.

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

20

Ekonomika projekta
Povrat kapitala ovisi o prihodu
projekta, a on se moe dobiti samo
naplatom usluga ili proizvoda od
korisnika.
Zbog toga se razlikuje eknomska
analiza trokova i koristi pri emu se
uzimaju u raun i neposredne i
posredne koristi projekta, od
financijske analize, pri emu se u
raun uzimaju samo neposredne,
"naplative" koristi projekta.

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

21

Ekonomika projekta
Neposredna korist projekta ovisi o
potranji za uslugama, odnosno
proizvodima, na tritu, a ta se mjeri
oekivanom razinom (prognozom) uporabe
graevine i voljom korisnika da plate
usluge, odnosno proizvode.
Slijedi da neki projekt, za koji
ekonomska analiza moe pokazati da su
mu ukupne ekonomske koristi vee od
trokova, ne mora biti i financijski
isplativ.

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

22

Vanjski uinci
Projekt moe stvoriti pozitivne vanjske
uinke (koristi) i negativne vanjske uinke
(tete ili trokovi). To su posredne koristi i
trokovi.
Ponekad je vrednovanje vanjskih uinaka
teko. Projekt moe prouzroiti odreenu
ekoloku tetu, iji se uinci pojavljuju na
irem podruju, koje te teko definirati ili
na dugi rok, pa ih je teko kvantificirati i
vrednovati. Vanjskim uincima treba pripisati
novane vrijednosti.
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

23

Vanjski uinci
Posebno je teak zadatak odreivanje
vrijednosti stvari ili pojava koje nemaju
trinu vrijednost, kao to je ljudski ivot,
vrijeme i slobodno vrijeme, rekreacija,
buka odnosno tiina, lijep pogled na prirodu
i slino.
Premda neki put izgleda nemogue odrediti
vrijednost navedenih stvari, analiza moe
ipak biti mogua i svrsishodna koritenjem
raznih pogodnih metoda.
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

24

Vanjski uinci - primjeri

utjecaj nove graevine na uklanjanje uskih
grla, na poboljanje pouzdanosti
infrastrukture, poveanje koritenja
domaih proizvoda, i sl.,
utjecaj na utede korisnika usluga ili
isporuka,
neposredan utjecaj graevine na okoli,
kao i posredan utjecaj kroz pozitivne ili
negativne posljedice u drugim sektorima
nastale gradnjom graevine,

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

25

Vanjski uinci - primjeri

poveanje sigurnosti i smanjenje smrtnih
sluajeva, ozljeda i teta,
poveanje zaposlenosti,
utjecaj na potronju energije i drugih
prirodnih resursa.

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

26

Pokazatelji uinka
Nakon to su poznati svi trokovi i
koristi, oni se svode na sadanju
vrijednost i onda se mogu izraunati
ekonomski pokazatelji:
ekonomska interna stopa rentabilnosti
i
ekonomska neto sadanja vrijednost.

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

27

Pokazatelji uinka
Financijska analiza mora ponajprije dati
odgovor na pitanje: "Zato ja to radim?",
odnosno da li predloeni projekt predstavlja
atraktivan ulog kapitala u odnosu na druge
mogunosti ulaganja raspoloivog kapitala.
Glavni, a esto i jedini cilj investitora jest
to vei povrat na uloeni kapital.
Povrat se ostvaruje samo iz razlike prihoda
i trokova, a oba ta elementa podlona su
rizicima.

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

28

METODE OCJENE

1.
2.
3.

Nediskontne metode
Diskontne metode
Ostale metode

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

29

NEDISKONTNE METODE

Povratno razdoblje (vrijeme u kojem

e se povratiti uloena sredstva)
najvea dobit u promatranom
razdoblju
prosjena godinja dobit u
promatranom razdoblju
jednostavna stopa povrata

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

30

JEDNOSTAVNA STOPA
POVRATA

Odnos dobiti u nekoj "normalnoj" godini

uporabe objekta i ukupnog uloenog
kapitala ili ukupnog financiranja
projekta.
U raunicu se uzima dobit nakon
oporezivanja, te odbitka kamata i
amortizacije.
Metoda ne omoguuje odreivanje
stvarne "profitabilnosti" objekta

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

31

DISKONTNE METODE

NPV Net Present Value

IRR Internal Rate of Return
Metoda anuiteta

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

32

VRIJEDNOST NOVCA U
VREMENU
Osnova diskontnih metoda jest da
kuna u ruci danas vrijedi vie od
kune koja e se primiti u
budunosti (jer ako je imamo
sada, kuna se moe uloiti i
zaraditi kamate).
Prema tome, u raunici povrata
treba sve primitke i rashode
svesti na sadanju vrijednost.
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

33

Neto sadanja vrijednost

Neto sadanja vrijednost definira se kao
vrijednost dobivena diskontiranjem za
svaku godinu razlike priljeva i odljeva
sredstava, kroz cijelo trajanje projekta i
uloenog kapitala, i to za fiksnu
unaprijed odreenu diskontnu stopu,
umanjenu za vrijednost uloenog kapitala.
Godinje razlike priljeva i odljeva
sredstava mnoe se diskontnim faktorm
za tu godinu
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

34

CASH FLOW
Vremenska dinamika priljeva
(primitaka) i odljeva (rashoda)
novca predouje se tablino ili
dijagramom poznatim pod
nazivom cash flow.

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

35

Neto sadanja vrijednost

Diskontni faktor: at =(1+k)t
gdje je:
at - diskontni faktor u godini t
k - diskontna stopa

Diskontnim faktorima mnoe se veliine u

odreenim godinama kako bi ih se svelo na
sadanju vrijednost.
To se jednostavno moe uraditi u MS
Excel programu
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

36

Primjer diskontnih faktora

Diskontni faktori za diskontnu stopu od 5% i 10%

GODINE
(1+5%)n

10

.9523 .9070

.8638

.8227

.7835

.7462

.7109

.6768

.6446

.6139

(1+10%)n .9090 .8264

.7513

.6830

.6209

.5644

.5131

.4665

.4240

.3855

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

37

NETO SADANJA VRIJEDNOST

Diskontna stopa trebala bi biti jednaka

stvarnoj kamatnoj stopi na tritu
kapitala ili stvarnoj kamatnoj stopi koja
se plaa zajmodavcu.

Gdje nije razvijeno trite kapitala,

uzima se kao mjerodavan oportunitetni
troak kapitala, tj. mogu povrat na isti
iznos, ako bi se on uloio negdje drugdje
(recimo u neki drugi projekt ili u banku).

To je najmanja stopa povrata ispod koje

ulagatelj smatra da mu se ne bi isplatilo
uloiti novac
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

38

NETO SADANJA VRIJEDNOST

Pozitivna NSV (diskontirana je vrijednost

priljeva novca vea od uloenog kapitala)
znai da je "profitabilnost" projekta vea
od minimalno traene i projekt se moe
prihvatiti.
Negativna neto sadanja vrijednost znai
da ulaganje u projekt nije isplativo

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

39

Neto sadanja vrijednost

Neto sadanja vrijednost izraunava se
sumiranjem svih neto koristi.

gdje je:
NPV neto sadanja
Vt isti novani tokovi po godinama t
tp vremenski horizont odnosno razdoblje povrata
k diskontna stopa

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

40

Neto sadanja vrijednost

za diskontnu stopu od 5%
PERIOD
2010
2011
2012
2013
2014
Diskont
5%
0.957 0.907 0.863 0.823 0.784
----------------------------------------------ULOG
500
(1) POVRAT
500
100
100
100
100
100
SAD. VRIJ.
433
96
91
86
82
78
NPV
-68
----------------------------------------------ULOG
500
(2) POVRAT
581
130
130
130
130
130
SAD. VRIJ.
562
124
118
112
106
102
NPV
+62

Objanjenje
Ulog je 500 kuna
(1) Ako se kroz pet godina vraa svake
godine 100 kuna, nominalno e se vratiti
500 kuna ali je zbog smanjenja vrijednosti
novca u vremenu NPV samo 433, to je
gubitak od 68 kuna.
(2) Ako se kroz pet godina vraa svake
godine 130 kuna, nominalno e se vratiti
581 kuna, ali to u sadanjoj vrijednosti
iznosi 562 kune, to je dobit od 62 kuna.
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

42

INTERNA STOPA
RENTABILNOSTI
Diskontna stopa pri kojoj je sadanja
vrijednost oekivanoga budueg priljeva
novca, jednaka sadanjoj vrijednosti
izdataka; to je stopa pri kojoj je sadanja
vrijednost priljeva jednaka sadanjoj
vrijednosti uloenog kapitala, tj. stopa pri
kojoj je neto sadanja vrijednost nula.

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

43

INTERNA STOPA
RENTABILNOSTI

Isti postupak kao i metoda neto

sadanje vrijednosti i upotrebljavaju se
iste formule i tablice.

Razlika je u tome, to se metodom IRR

nastoji pronai diskontna stopa pri
kojoj je neto sadanja vrijednost
jednaka nuli, dok se metodom NPV
odreuje neto sadanja vrijednost za
neku unaprijed odreenu diskontnu
stopu.
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

44

Interna stopa rentabilnosti

IRR interna stopa rentabilnosti

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

45

INTERNA STOPA
RENTABILNOSTI

Interna stopa rentabilnosti pokazat e

maksimalnu kamatnu stopu koju
projekt moe platiti, a da se ne
stvore gubici.
Prednost metode IRR jest u tome, to
ona prikazuje stvarnu profitabilnost
projekta i u tom smislu rezultat je
razumljiv i laicima.

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

46

THE END

HVALA NA PANJI!

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

47