Professional Documents
Culture Documents
Anatomija - Organi Bola PDF
Anatomija - Organi Bola PDF
www.perpetuum-lab.com.hr
Mesenterium
Dijelovi primitivnog crijeva
Do sredine 2. mjeseca embrionalnog razvoja primitivno se crijevo dijeli na tri dijela, ovisno o tome
odakle stie krv u taj dio primitivnog crijeva
1)Truncus coeliacus
Opskrbljuje krvlju eludac i duodenum; do budue flexure duodenojejunalis
Oba su postavljena sagitalno u medijanoj ravnini
Dorzalni mezenterij ih vee za stranju trbunu stijenku
Mesoduodenum i mesogastrium
eludac ima ventralni i dorzalni mezogastrij
Iz sluznice eluca nastaje:
guteraa: caput pancreatis iz ventralnog mezogastrija
corpus et cauda pancreatis iz dorzalnog mezogastrija
Jetra nastaje iz ventralnog mezogastrija
Slezena nastaje iz dorzalnog mezogastrija
Aorta u dorzalni mezogastrij alje trodijelnu arteriju => truncus coeliacus:
arteria gastrica sinistra: curvatura gastrica minor
arteria splenica (lienalis): splen (lien)
arteria hepatica communis: hepar
Aorta se nalazi na mjestu razilaenja listova mezenterija
2)A. mesenterica superior
Od flexure duodenojejunalis do flexure coli sinistre
Pupana petlja; u jednom trenutku se bre razvija i nastaje fizioloka hernija, viri van iz tijela
Iz vrha petlje se odvaja ductus omphaloentericus
Pupana petlja ima uzlazni i silazni krak
Uzlazni krak zavrava na mjestu budue flexure coli sinistre
Mesenterium commune valjda obuhvaa sve to, visi u medijanoj ravnini, krvlju ga opskrbljuje
arteria mesenterica superior
Uzlazni krak pupane petlje ima blizu svog poetka izboenje koje je osnova slijepog crijeva
Jejunum i ileum se razvijaju iz silaznog kraka pupane petlje i onog dijela uzlaznog kraka koji se
protee do osnove caecuma
Colon ascendes i colon transversum se razvijaju od onog dijela pupane petlje koji se protee od
osnove caecuma do budue flexure coli sinistre
Pupanu petlju do budue flexure coli sinistre obuhvaa mesenterium commune, krvlju ga
opskrbljuje arteria mesenterica superior
3) A. mesenterica inferior
Krvlju opskrbljuje dio pupane petlje od flexure coli sinistre do cloackae
Flexura je smjetena u sagitalnoj ravnini
Slobodnim mezenterijem u medijanoj ravnini je privrena za stranju trbunu stijenku
Od ovog dijela pupane petlje nastaju colon descendes, sigmoideum et rectum
Mesenterij tog dijela je mesocolon descendes et sigmoideum
www.perpetuum-lab.com.hr
Prirasli:
srednji i donji dio duodenuma
colon ascendes
colon descendes
rectum
Omentum minus
mala trbuna pregaa
od curvaturae gastricae minor i duodenuma do donje povrine jetre
dijeli se na ligamentum hepatogastricum i hepatoduodenale
ligamentum hepatogastricum
protee se od curvaturae gastricae minor do visceralnog lista jetre
ligamentum hepatoduodenale
protee se od gornjeg dijela duodenuma do visceralne plohe jetre
sadri: ductus choledochus, venu portae hepatis, arteriu hepaticu propriu
www.perpetuum-lab.com.hr
Jezgre kranijalaca
OSE niz, motorike jezgre
1) Nucleus nervi oculomotorii
iza colliculusa superiora, mesencefalon
2) Nucleus nervi trochlearis
iza colliculusa inferiora, mesencefalon
3) Nucleus nervi abducens
ispod colliculusa facialisa, pons
4) Nucleus nervi hypoglossi
ispod trigonum nervi hypoglossi, medulla
oblongata
OVE niz, parasimpatike jezgre
1) Nucleus accessorius nervi oculomotorii
[EDINGER-WESTPHALI]
medijalno od nucleus n. oculomotorii
u razini gornjih kolikula, mesencefalon
2) Nucleus salivatorius superior
tik iznad striae medullares, u podruju areae
vestibulares, pons
u sklopu jezgara nervusa facialisa
3) Nucleus salivatorius inferior
tik ispod striae medullares, ispod nucleus
saluvatorius, sup., medulla oblongata
u sklopu jezgara glossopharyngeusa
4) Nucleus dorsalis nervi vagi
lateralno od nucleus nervi hypoglossi
ispod trigonum nervi vagi, medulla
oblongata
glavni izvor parasimpatikih vlakana za n.
vagus
ta parasimpatika vlakna donose inervaciju
svim utrobnim organima sve do lijeve fleksure
debelog crijeva
OVA niz
1) Nucleus solitarius, pars medialis
pripada sustavu n. glossopharyngeusa i
vagusa
smjetena u medulli oblongati
SVA niz
1) Nucleus solitarius, pars lateralis
rostralni dio je polus gustatorius
pripada n. facialisu, glossopharyngeusu i
vagusu
OSA jezgre
1) Nucleus mesencephalicus nervi trigemini
na razini donjih kolikula
jedina OSA jezgra u mozgu!
tu dolaze vlakna za osjet propriocepcije
2) Nucleus principalis (pontinus) nervi trigemini
na razini fossae superior
tu zavravaju vlakna za dodir i pritisak
3) Nucleus spinalis nervi trigemini
u razini fasciculusa lateralisa
tvori tuberculum trigeminale
vlakna za bol i temperaturu
osim n. trigeminusa, tu zavravaju i vlakna
n. glossopharyngeusa i vagusa
SSA jezgre
1) Nucleus cochlearis anterior et posterior
2) Nucleus vestibularis med., lat., sup. et inf.
u podruju areae vestibularis
www.perpetuum-lab.com.hr
Nervi craniales
III. Nervus oculomotorius
OSE iz nucleus nervi oculomotorii
Grane
Ramus superior
m. rectus superior
m. levator palpebrae
Ramus inferior
m. rectus medialis
m. rectus inferior
OVE iz nucleus accessorius nervi oculomotorii [EDINGER-WESTPHALI] (parasimpatika)
Grane
Ramus ad ganglion ciliare
m. ciliari i m. sphincter (constrictor) pupilae
Od gangliona ciliare idu nn. ciliares breves
N. III. prolazi uz lateralnu stijenku kavernoznog sinusa
Probija duru mater izmeu prednjeg i stranjeg klinoidnog nastavka
Ispadi funkcije oculomotoriusa
1)oko usmjereno lateralno i prema dolje
2)zjenica je proirena i ne suava se ukoliko ju osvijetlimo (stradao m. sphincter pupilae)
3)Ptoza sputena je gornja vjea
4)lea se ne moe akomodirati (stradao m. ciliaris)
IV. Nervus trochlearis
OSE iz nucleus nervi trochlearii
Inervira m. obliquus superior
Probija duru na hvatitu tentorija
Prolazi kroz lateralnu stijenku sinusa cavernosusa
Jedini ivac to izlazi na dorzalnoj strani modanog debla
Najtanji modani ivac
U potpunosti kria stranu jo u podruju mezencefalona (decussatio nervorum troclearium)
Ispadi funkcije trochlearisa
1)oko usmjereno gore i lateralno
V. Nervus trigeminus
OSA iz nuclei mesencephalicus, principalis (pontinus) et spinalis nervi trigemini [portio major]
SVE iz nucleus motorius nervi trigemini [portio minor]
OVA & SVA iz nucleus solitarius
Grane trigeminusa:
n. ophtalmicus [V1] OSA & OVA
n. maxillaris [V2] OSA & OVA
n. mandibularis [V3] OSA, OVA & SVE
N. ophtalmicus
n. lacrimalis: za glandulu lacrimalus
n. frontalis
n. nasociliaris
senzibilna inervacija one jabuice
stranje etmoidne zrane komore i sinus sphenoidalis
koa hrpta i vrha nosa
omoguuje konjunktivalni refleks
Prolazi kroz lateralnu stijenku sinusa cavernosusa
www.perpetuum-lab.com.hr
N. maxillaris
n. zygomaticus
daje parasimpatika vlakna za glandulu lacrimalis
nn. alveolares superiores
zubi i gingiva gornje eljusti
n. infraorbitalis => tvoti pes anserinus minor
donje vjee, gornja usna, koa nosa
radix sensoria
idu u ganglion pterygopalatinum, ali kroz njega samo prolaze
Prolazi kroz lateralnu stijenku sinusa cavernosusa
N. mandibularis
Motorike grane (inervira sve vane miie, prva tri su vani)
n. massetericus => m. massetericus
nn. temporales profundi => m. temporalis
n. pterygoideus lateralis et medialis => m. pterygoideus lateralis et medialis
parasimpatika vlakna iz gangliona otticuma => m. tensor tympani et veli palatini
n. mylohyoideus (v. nie) => m. mylohyoideus i m. digastricus, venter anterior
Osjetne grane
n. buccalis
sluznica i koa obraza, NE i m. buccinator, njega samo probija
n. auriculotemporalis
senzibilno inervira glandulu parotis
vanjski sluni hodnik
koa vanjskog uha
koa sljepoone regije
nn. alveolaris inferiores
koa brade
zubi i gingiva donje eljusti
n. mylohyoideus, motorika grana (v. gore)
n. lingualis
meko nepce
sluznica dna usne upljine i sluznica jezika
u infratemporalnoj udubini prima vlakna od chorde tympani
VI. Nervus abducens
OSE iz nucleus nervi abducens
Inervira m. rectus lateralis
Probija duru mater na klivusu
Prolazi kroz sredinu sunusa cavernosusa, uz arteriu carotis internu, NE kroz stijenku
Ispad funkcije abducensa
1)oko u trajnom poloaju adukcije
VII. Nervus facialis
SVE iz nucleus nervi facialis
N. stapedius
m. stapedius
N. auricularis posterior
miii uke
Plexus intraparotideus (pes anserinus major)
mimini miii
platysma, m. stylohyoideus, m. digastricus venter posterior, m. stapedius
-N. facialis je prvenstveno motoriki ivac. Inervira sve mimine miie, ukljuujui i gore navedene.
Sve ostale funkcije pripisane n. facialisu obavlja nervus intermedius
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
X. Nervus vagus
OSA iz nucleus spinalis nervi trigemini
OVE iz nucleus dorsalis nervi vagi
SVE iz nucleus ambiguus
SVA i OVA iz nucleus solitarius
Openito
Bilateralna inervacija
Baro- i kemoreceptori
Okus iz podruja epiglotisa
Refleksi vani za nadzor kardiovaskularnih, respiratornih i probavnih funkcija
Koa vanjskog uha i membrana tympani
Musculi pharyngii -> vlakna za njih mu daje n. accessorius
Musculus crycothyroideus (larynx)
Poprjenoprugasti miii jednjaka
Donosi parasimpatiku inervaciju svim organima, sve do flexure coli sinistre
Ganglion superius (jugulare; unutar foramena jugulare): osjet dodira, boli i temperature
Ganglion inferius (nodosum; sasvim izvan foramena jugulare): osjet okusa sa epiglotisa
Grane vagusa u glavi
R. meningus => Dura mater fossae cranii posterior
R. auricularis => koa donjeg i stranjeg dijela zvukovoda
Grane vagusa u vratu
Rr. pharyngei => miii, sluznica, i lijezde drijela
Rr. linguales => okusna vlakna za korijen jezika i epiglotis
N. laryngeus superior => musculus crycotyroideus i sluznica grkljana
oblikuje ansu Galeni => komunikacija sa n. laryngeus reccurens
Rr. cardiaci cervicales superiores & inferiores => visceromotorna vlakna za plexus cardiacus
N. laryngeus reccurens
miii grkljana
lijevi zahvaa ductus arteriosus Botalli
prednja i stranja grana inerviraju sve unutranje miie grkljana
Grane prsnog dijela
Rr. bronchiales => plexus pulmonalis et oesophagealis
Rr. cardiaci thoracici => idu u plexus cardiacus
Truncus vagalis anterior et posterior
dijele se na ulasku u trbunu upljinu
idu po probavnoj cijevi
inerviraju organe trbune upljine
Rr. gastrici anteriores et posteriores
idu na prednju i stranju stijenku eluca
tvore plexus gastricus
inerviraju i kardiju eluca
Rr. coeliaci => idu u ganglion coeliacum, spajaju se sa simpatikusom
Rr. hepatici => parasimpatika vlakna za jetru
Rr. renales => parasimpatika vlakna za bubreg
www.perpetuum-lab.com.hr
ivac
ivac je skup snopova ivanih vlakana. Neprekinuto se prua od svoje jezgre u modanom deblu ili
kraljenikoj modini do mjesta inervacije.
Pseudounipolarni neuron
Pseudounipolarni neuron je takva vrsta neurona kod kojeg je tijelo (soma) stanice smjeteno sa strane
u odnosu na stanini izdanak. Iako neuroni u pravilu imaju najmanje dva nastavka, dendrit i akson, oni
su kod pseudounipolarnog neurona praktiki spojeni i zato se oba nazivaju neurit.
Pseudounupolarni neuron je zaduen za primanje i provoenje osjetnih podraaja. Tu vrstu neurona
imaju 4 kranijalna ivca, V, VII, IX i X. Svi stranji korijenovi spinalnih ivaca takoer imaju ovakav
neuron.
Gangliji
Ganglij je nakupina tijela (soma) neurona. Moe biti osjetni ili visceromotoriki (parasimpatiki).
Osjetne ganglije imaju gore spomenuti ivci (V, VII, IX i X) te dakako svi stranji korijenovi
spinalnih ivaca.
U osjetnim ganglijima ne dolazi do prekapanja ivanih vlakana, ve su tu samo nagomilane some
pseudounipolarnih neurona.
U visceromotorikim ganglijima uvijek dolazi do prekapanja parasimpatikih vlakana, ali simpatika
vlakna mogu samo prolaziti kroz takav ganglij.
Ganglion semilunare
On je mjesto grananja trigeminusa. Naime, sve do tog mjesta skupovi snopova vlakna ophtalmicusa,
maxillarisa i mandibularisa putuju zajedno. U gangliju se meutim nalaze some neurona svakog
pojedinog ivca te od tog mjesta svaki ivac ide svojim putem. Drugim rijeima, V1, V2 i V3, imaju
svaki svoje some u tom gangliju, ali su sve naikane na jako uskom prostoru pa se nalaze unutar
istog ganglija. Pa onda djeluje da je trigeminus pseudounipolarni neuron koji ima zapravo 4 nastavka,
1 centralni i 3 periferna, ali to nije sluaj.
www.perpetuum-lab.com.hr
Ganglion geniculi
Ovo je osjetni ganglij intermediusa ili facialisa, ovisi kako okrenete. Po Grayu je ovo ganglij facialisa.
Pria je jednostavnija nego sa polumjeseastim ganglijem jer koljenasti ganglij sadri some samo
pseudounipolarnih neurona intermediusa. Ovdje su na istom mjestu smjetene some neurona koji
provode i somatski, i visceralni osjet. To nije sluaj kod glossopharyngeusa i vagusa.
Ganglion superius et inferius n. glossopharyngei
Ovaj ivac, kao i vagus, ima dva ganglija. Zato je tomu tako? Jednostavni odgovor je nedostatak
prostora. Naime, u gornjem gangliju su smjeteni svi opi somatski osjeti, dok je donji ganglij zaduen
za provod specijalnog visceralnog osjeta osjeta okusa sa stranje treine jezika. Kako somatski i
visceralni osjeti idu u zasebne jezgre, tako i some neurona ne moraju biti u jedinstvenom gangliju. To
nije sluaj kod intermediusa.
Ganglion superius et inferius n. vagi
Ista stvar kao i za glossopharyngeus, samo to donji ganglij ine some neurona koji provode osjet
okusa iz podruja oko epiglotisa.
www.perpetuum-lab.com.hr
Modane komore
1)Ventriculi laterales
Parne, u dubini modanih polutaka
etiri dijela:
cornu frontale: sprijeda
cornu occipitale: straga
pars centralis: sredina
cornu temporale: lateralno i dolje
Omeenja
a)Cornu frontale (anterior):
lateralno: caput nuclei caudati
medijalno: septum pellucidum
gore, sprijeda i dolje: genu corporis callosi
b)Cornu occipitale (posterior):
medijalno: calcar avis
dolje: trigonum collaterale
bulbus cornu posterior se nalati ispod calcara avisa (utisnua fissure calcarine)
c)Pars centralis:
medijalno: kut izmeu fornixa i corpusa callosuma
lateralno: cauda nuclei caudati
gore: radiatio corporis callosi
dolje (od lateralno ka medijalno): stria terminalis, vena thalamostriata, lamina affixa, tela
choroidea, plexus choroideus, opet tela choroidea i fornix
d)Cornu temporale (inferior):
medijalno: splenium corporis callosi i pes hippocampi
lateralno: radiatio corporis callosi
gore i dolje: splenium corporis callosi
2)Ventriculus tertius
Neparna
Najveim dijelom u diencefalonu
Njezin dio od Monroeovog otvora do lamine terminalis je u telencefalonu
Omeenja:
sprijeda: lamina terminalis, columnae fornicis i commissura anterior
gore: tela choroidea, plexus choroideus, fornix i corpus callosum
dolje: pedunculli cerebri, substantia perforata posterior, corpora mammilaria, chiasma opticum
lateralno: medijalne povrine talamusa (gore) i hipotalamusa (dolje)
straga: commissura posterior, corpus pienale, commissura habenularum
3)Ventriculus quatrus
Neparna
Pons gore, medulla oblongata dolje, cerebellum straga (stojei poloaj)
Omeenja (leei poloaj, licem prema podu, tako da je cerebellum na vrhu, da ini krov)
krov: rostralno => velum medullare superius
u sredini => fastiguum cerebelli
kaudalno => velum medullare inferius, plexus choroideus i tela choroidea
dno: fossa rhomboidea (sada je pons sprijeda, a medulla oblongata straga)
sa strane: pedunculli cerebellares superiores et inferiores
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
ORGANI
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
I.P. Thymus
Timus je limfo-epitelni organ smjeten u gornjem medijastinumu, a svojim
gornjim dijelom dolazi i u podruje vrata. Na vratu se nalazi ispred dunika, dok njegov
vei dio lei u gornjem medijastinumu izmeu medijastinalnih pleura i perikarda.
Neposredno ispred njega lei sternum, dok se straga nalaze: prvo sloj vena (v.
brahiocefalika dekstra et sinistra), pa potom sloj arterija (trunkus brahiocefalikus, a.
karotis komunis sinistra i a. subklavija sinistra) i na kraju traheja. Timus posjeduje dva
renja, lobus dekster et sinister koji su obino prislonjeni jedan uz drugog svojim
medijalnim povrinama. esto ta dva renja povezuje dio ljezdanog tkiva oznaen kao
istmus timikum. Timus raste do puberteta kada poinje njegova redukcija, a elementi koji
ga izgrauju bivaju zamijenjeni masnim tkivom. Taj ostatak timusa zovemo korpus
timikum. Renjeve timusa grade primarni i sekudarni renjii. Vie primarnih lobula
gradi jedna sekundarni. Na presjeku kroz lobuluse vidljivo je da periferni dio zauzima
kora, a sredini sr ili medula. Kora je graena od retikularnog tkiva koje sadri gusto
zbijene male limfocite. Medula je takoe graena iz retikularnog tkiva u koju su
uklopljeni limfociti, ali u manjem broju nego u kori. Funkcija timusa jo nije do kraja
istraena. Eksperimentalna istraivanja upuuju na povezanost timusa i naeg
imunolokog aparata, a zna se timus ima znaajnu ulogu u stvaranju tzv. T limfocita.
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
I.P. Trachea
Traheja ili dunik je dio respiratorne cijevi koji se protee od donjeg ruba
prstenaste hrskavice do mjesta gdje poinju bronhi. Protee se od 6. cervikalnog do 4.
torakalnog prljena. Mjesto gdje se dijeli na bronhe zove se bifurkacijo traheje I nalazi se
u projekciji 4. torakalnog, odnosno procesus spinosusa 3. torakalnog prljena. Na traheji
opisujemo cervikalni I torakalni dio. Cervikalni dio lei u medijalnoj liniji, dok je
torakalni pomaknut malo u desnu stranu. Na njenoj vanjskoj povrini imamo jedno
udubljenje koga ini glandula tireoidea. To je impresio tireoidea. Osim njega, malo
povie bifurkacije imamo otisak od arkusa aorte koji se zove impresio aortika.
to se tie odnosa, sprijeda na cervikalni dio priljee istmus glandule tireoidee,
potom jeprednji zid u odnosu sa pleksus tireoideus impar I venom tireoideom imom, te sa
timusom. Straga je u odnosu sa ezofagusom. Lateralne strane pokrivaju renjevi titne
lijezde, a prema dolje lateralne strane su odnosu sa ilno-nervnim snopom vrata koga
ine arterija karotis komunis-medijalno, vena jugularis interna-lateralno i nervus vagus-u
sredini i straga. U uglu izmeu traheje i ezofagusa teku nervi laringei rekurentes.
Torakalni dio je smjeten u gornjem medijatinumu. Sprijeda ga kria vena brahijocefalika
sinistra, a ispod toga trunkus brahijocefalikus, arterija karotis komunis sinistra i arkus
www.perpetuum-lab.com.hr
aorte. Straga lei nja jednjaku. Lijeva strana torakalnog dijela je u odnosu sa pleurom
medijastinalis, nervus laringeus rekurensom i arkusom aorte. Desna strana torakalnog
dijela je takoe u odnosu sa pleurom medijastinalis, sa venom kavom superior i venom
azigos.
U grai traheje imamo:
1. tunika fibroelastika koja se protee korz cijelu traheju. U nju su uloene
hrskavice traheje, a dio ove tunike fibroelastike koji spaja dvije hrskavice zove se lig.
anulare.
2. kartilagines traheales, odnosno hrskavice traheje imaju oblik nepotpunih
prstenova koji su otvoreni prema natrag. Imai ih 16-20. Zadnja hrskavica posjeduje
izdanak koji ide prema dolje i podupire tzv. trahealni greben. Ovaj greben dijeli struju
zraka i rasporeuje je u odgovarajui bronh.
3. tunika muskularis nalazi se na stranjem zidu koji se oznaava kao parijes
membranaceus.
4. tunika mukoza-sluznica je blijedocrvena i u lamini propriji posjeduje
mnogobrojne lijezde nazvane glandule traheales.
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
bazi lijevog ventrikula nalazimo dva otvora. To su ostium venozum sinistrum koji je
zatvoren sa valva bikuspidalis ili mitralis i ostium arteriozum sinistrum ili ostium aorte
koji je zatvoren sa valva aorte.
I.P. Endocardium
Endokard je glatka membrana, debljine 20-50 mikrona koja pokriva unutranju
stranu sranog zida. Na venoznim i arterijskim uima endokard se previje na kuspise i
semilunarne valvule, te ih obavija sa obje strane. Endokard ima tri sloja:
1. Endotel, kojeg ini jedan sloj ploastih stanica,
2. Lamina proprije je sloj vezivnog tkiva. Dijeli se na subendotelijalni sloj
vezivnog tkiva, potom stratum intermedium sa tankim elastinim nitima i
vanjski sloj sa debelim elastinim nitima, te manje ili vie glatkih miinih
niti,
3. Stratum subendokardijale je takoe vezivni sloj koji povezuje endokard sa
miokardom. U jjemu nalazimo krvne ile i nerve, ime se razlikuje od lamine
proprije.
I.P. Pericardium
Perikard je vrea koja obavija srce i poetne dijelove velikih krvnih ila. Kod
perikarda razlikujemo dva lista: fibrozni-perikardium fibrozum i serozni-perikardium
serozum.
Fibrozni perikard je vrea izgraena od gustog vezivnog tkiva. Ima oblik konusa
sa bazom prema dolje i vrhom prema gore. Baza mu lei na dijafragmi u podruju
prednjeg lista centrum tendineuma. Fibrozni perikard je fiksiran za zidove grudnog koa
www.perpetuum-lab.com.hr
slojem vezivnog tkiva koji potie od fascije endotoracike. Taj sloj je oznaen kao
epiperikardijalno vezivno tkivo. Osim njega, u fiksaciji fibroznog perikarda uestvuju i
odreeni ligamenti. Razlikujemo lig. sternoperikardijakum superius (izmeu stranje
strane manubrijuma sterni i perikarda) i lig. sternoperikardijakum inferius, koji se nalazi
u blizini apeksa srca. Pored sternoperikardijanih ligamenata, perikard fiksiraju i
perikardijakofrenini i vertebroperikardijani ligamenti. Ligamenta perikardijakofrenika
su razapeta izmeu dijafragme i perikarda. Postoje prednji, medijalni i lateralni ligament.
Ligamenta vertebroperikardijaka povezuju perikard sa kimenim stubom.
Serozni perikard ima dva parijetalni i visceralni list. Parijetalni list oblae
unutranju stranu fibroznog perikarda. Visceralni list oblae srce i poetne dijelove
velikih krvnih sudova, te ini tuniku externu kordis ili epikard. Visceralni list oblae
arterijske krvn ile potpuno, a venozne djelimino. Izmeu visceralnog i parijetalnog lista
seroznog perikarda nalazi se upljina oznaena kao kavitas perikardiaka. Ova upljina u
normalnim okolnostima sadri malo serozne tekuine, dok se u patolokim sluajevima u
njoj moe nai i do do 2 litra tenosti. Vea koliina tenosti u kavitas perikardijaka
ometa normalan rad srca, to se oznaava kao tamponada srca.
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
I.P. Buccae
Bukce ili obrazi su dijelovi lica koji lateralno zatvaraju vestibulum oris. Proteu
se gore do zigomatine kosti, straga do prednjeg ruba m. masetera, dolje do donjeg ruba
korpusa mandibule, a naprijed do sulkus nazolabijalisa. Na obrazima opisujemo nekoliko
slojeva:
1. koa je tanka i posjeduje puno lijezda lojnica. Kod mukaraca je obrasla
bradom.
2. potkono masno tkivo je izrazito razvijeno. Kroz njega idu niti mimine
musculature. Ispod potkonog masnog tkiva nalazi se fascija bukcinatorija.
3. miini sloj ini m. bukcinator, koji predstavlja glavnu podlogu obraza. Preko
m. bukcinatora ide duktus parotideus koji ga probija i otvra se u visini drugog
gornjeg molara na papilla parotidea.
4. sluznica je usko priljubljena uz m bukcinator. Izmeu sluznice i miinog
sloja nalazimo male lijezde, nazvane glandule bukales. Jo jednu grupu
lijezda nalazimo na vanjskoj strani bukcinatora oko duktus parotideusa. To
su glandule molares.
Izmeu m. masetera i m. bukcinatora, te izmeu m. bucinatora i koe nalazimo
masno jastue nazvano korpus adiposum bukce. Ovo jastue je naroito razvijeno kod
novoroenadi i omoguava stvaranje negativnog pritiska u usnoj duplji, to je
neophodno za akt sisanja.
www.perpetuum-lab.com.hr
se otvor oznaen kao istmus faucijum, preko kojeg komuniciraju usna duplja i drijelo. U
medijalnoj liniji mekog nepca prema naprijed nalazimo prugu, rafe palate molis koja se
nastavlja istoienom prugom na tvrdom nepcu. Sa sredine slobodnog ruba mekog nepca
polazti jedan produetak nazvan uvula palatine. Lateralno do uvule nalazimo po dva para
lukova koji svoj konkavitet okreu prema medijalno. Dva prednja su arkus palatoglosi, a
dva stranja su arkus palatofaringei. Izmeu ovih arkusa nalazi se sinus tonzilaris u kome
je smjetena tonzila palatine. Gornji dio prostora izmeu ovih lukova oznaava se kao
fosa supratonzilaris u koj se nakupljau gnojne mase kod upala tonzile. Meko nepce je
graeno od miia, sluznice i lijezda. Miii mekog nepca su:
1. m. levator veli palatini koji polazi sa donje strane piramide temporalne kosti i
sa hrskavinog dijela tube auditive. Ide prema dolje i zavrava u mekom nepcu. Dok
pristupa na nepce pravi u zidu faringsa jedno izboenje oznaeno kao torus levatorius.
Ovaj mii die nepce i suava ostium faringeum tube auditive.
2.m. tenzor veli palatine polazi sa spine osis sfenoidalis, sa procesus pterigoideusa
blizu fose skafoidee i da membranoznog dijela tube auditive. Ide prema dolje i naprijed,
zavija oko hamulusa pterigoideusa mjeanjujui smjer za skoro 90 stepeni, te ide
horizontalno u meku nepce, gdje mu se niti mjeaju sa niti suprotnog miia inei
nepanu aponeurozu. Kad se kontrahira, ovaj mii natee meko nepce. Budui da polazi
I sa membranoznog dijela tube auditive, on svojom kontrakcijom otvara tubu. Taj dio
miia oznaava se kao m. dilatator tube.
3. m. uvule polazi sa nepane aponeuroze i zavrava na vrhu uvule. Die i
skrauje uvulu.
4. m. palatoglosus polazi sa nepane aponeuroze i doavi na lateralni rub jezika
dijeli se na 2 snopa: jedan ide prema vrhu jezika, a drugi prelazi u m. transverzus lingve.
Die jezik prema gore, a nepce sputa prema dolje. Ovaj mii izgrauje arkus
palatoglosus.
5. m. palatofaringeus polazi sa nepane aponeuroze, hamulus pterigoideusa i sa
medijalne lamele tube auditive. Hvata se jednim dijelomna titnu hrkavicu, a drugim
dijelom zavrava na stranjoj strani faringsa u medijalnoj liniji.
M. tensor veli palatine inervira istoimeni nerv, koji je grana od n.pterigoideus
medijalisa. Ostale miie inervira pleksus faringeus kojega formiraju ogranci
glosofaringeusa i vagusa.
www.perpetuum-lab.com.hr
sa velikim brojem limfocita, dok centralni dio ima manje limfocita i oznaen je kao
centrum germinativum. Tonzilu vaskularizira ramus tonsilaris od a. palatine ascendens, a
inervira je istoimena grana od n. glosofaringeusa.
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
uvijek kada se dijafragma kontrahira (kod udisaja), te miine niti stisnu jednjak i zatvore
njegov lumen. Kod sondiranja treba ekati da pacijent izdahne, kada se dijafragma
olabavi, ime biva otvoren lumen jednjaka.
I.P. Jejunum
Jejunum i ileum zajedno ine intestinum tenue mezenteriale koji se protee od
fleksure duodenojejunalis do valve ileocekalis. Oba ova dijela tankog crijeva su vezana
za stranji trbuni zid duplikaturom peritoneuma koja se zove mezenterium. Mezenterium
se vee u liniji koja se oznaava kao radiks mezenterii, a ide od fleksure
duodenojejujanalis do desne bone udubine, odnosno do desnog sakroilijanog zgloba.
Mezenterijum dovodi tankom crijevu krvne ile (aa. i vv. intestinales), limfne ile i
ivane pleksuse. Osim toga u mezenterijumu se nalazi i 100 do 200 limfnih vorova koji
se zovu nodi limfatici mesenterici. Jejunum je dug oko 2,5 m. Crvenkaste je boje, a ima i
iri lumen i deblji zid od ileuma. Posjeduje plike cirkulares kojih u ileumu nema. Osim
toga u jejunumu nalazimo pojedinane limfne folikule, folikuli limfatici solitari, dok su u
ileumu oni spojeni u folikuli limfatici agregati.
I.P. Ileum
Jejunum i ileum zajedno ine intestinum tenue mezenteriale koji se protee od
fleksure duodenojejunalis do valve ileocekalis. Oba ova dijela tankog crijeva su vezana
za stranji trbuni zid duplikaturom peritoneuma koja se zove mezenterium. Mezenterium
se vee u liniji koja se oznaava kao radiks mezenterii, a ide od fleksure
duodenojejujanalis do desne bone udubine, odnosno do desnog sakroilijanog zgloba.
Mezenterijum dovodi tankom crijevu krvne ile (aa. i vv. intestinales), limfne ile i
ivane pleksuse. Osim toga u mezenterijumu se nalazi i 100 do 200 limfnih vorova koji
se zovu nodi limfatici mesenterici. Ileum je dug oko 3,5 metra. Boja mu svjetlija od
jejunuma. Zid mu je tanji i gotovo transparentan, a i lumen mu je manji od lumena
jejunuma. Ne posjeduje plike cirkulares. Nasuprot hvatita mezenterijuma nalazimo u
ileumu nakupine zdruenih limfnih voria u obliku ploa. To su folikuli limfatici
agregati ili Pajerove ploe. Osim ovih karakteristika, na slobodnom rubu ileuma nalazimo
Mekelov divertikul, koji predstavlja ostatak duktus omfaloenterikusa koji je u
embrionalno doba povezivao crijevo sa umanjanom vreom.
I.P. Colon
Debelo crijevo je dio digestivnog trakta koji zapoinje slijepo ispod mjesta gdje
ileum ulazi u kolon, a zavrava na analnom otvoru. Dijelimo ga na tri dijela: intestinum
cekum, intestinum kolon i intestinum rectum.Kolon je dio debelog crijeva koji se protee
od cekuma do rektuma. Dijelimo ga u 4 dijela: kolon ascendens, kolon transverzum,
kolon descendens i kolon sigmoideum. U grai debelog crijeva i kolona kao njegovog
sastavnog dijela uoavamo neke makroskopske detalje:
www.perpetuum-lab.com.hr
I.P. Oesophagus
Ezofagus ili jednjak je dio digestivnog trakta koji se protee izmeu drijela I
eluca. Dug je od 25-30 cm. Poinje u nivou 6. cervikalnog, a zavrava u nivou 12.
torakalnog prljena. Zavisno od regija kroz koje prolazi dijelimo ga na: pars cervikalis,
pars toracika, pars dijafragmatika i pars abdominalis. U svom toku jednjak pokazuje tri
zavoja, jedan u sagitalnoj I dva u frontalnoj ravni. to se tie zavoja u sagitalnoj ravni
treba rei da jednjak preskae konkavitet torakalnog dijela kime, odnosno da ne stoji
blizu kime kod uspravnog poloaja ovjeka. Kada su u pitanju zavoji u frontalnom
smjeru, vidimo da u poetku jednjak lei u medijalnoj liniji. Meutim vrlo brzo zavije
nalijevo, te ide do visine 3. torakalnog prljena. U visini 4. torakalnog, opet dolazi u
medijalnu liniju i tako tee do 7. torakalnog prljena. Odatle opet zavija nalijevo sve do
ulaska u eludac.
U poetku jednjak lei iza traheje. Meutim kako zavija na lijevu stranu, biva
smjeten iza i nalijevo od traheje. U visini 4. torakalnog prljena, traheja se dijeli na dva
glavna bronha, pa jednjak idui prema dolje ukrta stranju plotinu lijevog bronha. U
uglu izmeu jednjaka i traheje teku nn. laringei rekurentes. Pored odnosa sa trahejom i
lijevim bronhom, vano je spomenuti odnose ovog organa sa aortom. Prvo, jednjak ukrta
stranju stranu arkusa aorte. Iza toga, jednjak je u odnosu sa aortom descendens. U
poetku se nalazi desno od aorte descendens. Kako jednjak ide nalijevo, a aorta nadesno i
podvlai se pod njega. Na mjestu gdje prolaze kroz dijafragmu, aorta se nalazi u
medijalnoj liniji, a jednjak ispred i lijevo od nje.
U jendjak postoje tri suena mjesta koja treba poznavati kod sondiranja eluca. Ta
suenja zovu se konstrikcije.
1. Konstrikcijo krikoidea nalazi se u visini prstenaste hrskavice. Udaljen je 15 cm
od zuba.
2. Konstrikcijo aortika nalazi se iza lijevog bronha, gdje se jednjak kria sa
arkusom aorte. Na ovom mjestu dolazi do prelaza poprenoprugaste u glatku
muskulaturu.
3. Konstrikcijo dijafragmatika nalazi se u podruju hiatus ezofageusa, tj otvora na
dijafragmi kroz koji prolazi jednjak. Hiatus ezofageus je okruen miinim nitima i
www.perpetuum-lab.com.hr
I.P. Caecum
Cekum ili slijepo crijevo je poetni dio debelog crijeva koji lei u desnoj bonoj
udubini. Prema kolon ascendensu je zavijen pod uglom od 90 stepeni i u taj ugao se
izljeva ileum. Sa dna cekuma polazi mali izdanak u obliku crvuljka nazvan apendiks
vermiformis, koji se otvara u cekumu na ostium apendicis vermiformis. Mjesto gdje se
ileum izljeva u cekum oznaava se kao ostium ileocekale. On je zatvoren sa valva
ileocekalis, koju grade dvije usne: labium superius i labium inferius. Labium superius
svojim gornjim dijelom priapada kolon ascendensu, a donjim dijelom ileumu. Labium
inferius gornjim dijelom pripada ileumu, a donjim cekumu. Obje ove usne sprijeda i
straga se sastaju formirajui jedan nabor koji se oznaava kao frenulum valve ileocekalis.
Kad se cekum napuni i proiri, frenulum se nategne, obje usne se sklope i na taj nain
sprijeavaju vraanje sadraja iz cekuma u ileum.
Stranja povrina cekuma lei na parijetalnom peritoneumu koji pokriva desnu
bonu udubinu. Lateralna strana mu lei uz lateralni dio desne bone udubine, odnosno
fose iliake dekstre, dok je medijalno u odnosu sa m. psoas majorom, te arterijom i venom
iliakom eksternom. Kada je pun, sprijeda je u odnosu sa prednjim trbunim zidom. Kada
je prazan, izmeu njega i prednjeg trbunog zida umeu se vijuge tankog crijeva.
Peritoneum potpuno pokriva cekum i nekada na stranjoj strani formira se duplikatura
peritoneuma oznaena kao mezocekum, koji ga vee za desnu bonu udubinu.
www.perpetuum-lab.com.hr
sm,jeten izmeu cekuma i spine iliake anterior superior, onda govorimo o lateralnom
poloaju. Kada je apendiks okrenut prema vijugama tankog crijeva, onda je to medijalni
poloaj, koji je najopasniji jer moe doi do perforacije apendiksa i upale peritoneuma sa
nastankom peritonitisa. Apendiks moe biti zavijen oko ileuma ili oko cekuma.
www.perpetuum-lab.com.hr
I.P. Rectum
Rektum je dio debelog crijeva koji se protee od kolon sigmoideuma do anusa.
Zapoinje u nivou 3. sakralnog prljena i silazi po stranjem zidu male zdjelice. Prati
zavoj sakralne kosti, pravei krivinu sa konkavitetom prema naprijed i gore, koja se
oznaava kao fleksura sakralis. Doavi do vrha prostate kod mukarca, odnosno do
gornjeg dijela vagine kod ena, pravi drugu krivinu sa konkavitetom prema natrag. To je
fleksura perinealis. Rektum se dijeli na pars pelvina i pars ili kanalis analis. Granicu
izmeu ova dva dijela ini m. levator ani kroz koji rectum prolazi. Oko 6 cm iznad
analnog otvora nalazimo na desnoj strain rektuma jedan nabor koji je oznaen kao plika
transverzalis. Dvije plike imamo i na lijevoj strain rektuma, ali one nisu konstantne kao
plika transverzalis. Neposredno iznad analnog otvora nalazi se proirenje rektuma
oznaeno kao ampula rekti.
Pars pelvina rekti iam razliite odnose kod mukaraca i kod ena. Kod mukaraca,
prednja strana je pokrivena peritoneumom koji se prebacuje na mokrani mjehur, te se
formira udubljenje nazvano ekskavacijo rektovesikalis. U donjem dijelu, pars pelvina je u
odnosu sa fundusom vesike urinarije, a bono sa duktus deferens i vesikule seminales.
Ispod vesike, prednja strana rektuma je u odnosu sa prostatom. Kod ena peritoneum sa
prednje strane rektuma prelazi na stranju stranu vagine i uterusa, pri emu se formira
udubljenje nazvano ekskavacijo rektouterina. Ispod toga rectum je sa prednje strane u
odnosu sa stranjim zidom vagine. Izmeu rektuma i vagine nalazi se vezivna pregrada
oznaena kao septum rektovaginale. Stranja strana rektuma je i kod mukaraca i kod
ena prislonjena na os sacrum I os kokcigis.
www.perpetuum-lab.com.hr
dolje sa pars membranacea uretre, i na kraju sa bulbusom penisa. Kod ena je sprijeda u
odnosu sa stranjim zidom vagine. Kod mukaraca se izmeu uretre i analnog kanala
formira jedan proctor, nazvan trigonum rektouretrale u kome nalazimo vezivo,
bulbouretralne lijezde, te dijelove m. levator ani, m. sfinkter ani eksternus, m.
transverses perinei i m. bulbokavernosus. Kod ena se izmeu analnog kanala i vagine
nalazo trigonume rektovaginale u kome su smjeteni vezivo, m. sfinkter ani eksternus,
m. transverses perinea i m. konstriktor vagine. Straga i lateralno je kanalis analis u
odnosu sa m. levator ani i m. sfinkter ani eksternus, i kod mukaraca i kod ena.
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
I.P. Bursa omentalis je prostor koji se nalazi izmeu eluca i stranjeg trbunog zida.
U sklopu burse omentalis opisujemo prvo foramen epiploikum koji je sprijeda omeen
sa omentum minus, straga sa vena kava inferior, dolje sa duodenumom, a gore sa lobus
caudatus jetre. Kroz foramen epiploikum ulazi se u vestibulum burse omentalis koji je
sprijeda omeen sa omentum minusom,a straga primarnim peritoneumom koji pokriva
aortu i venu kavu inferior. Potom slijedi istmus burse omentalis koji odgovara pliki
gastropankreatiki koju formiraju a. i v. gastrika dextra i sinistra. U podruju ovog istmusa
u embrionalno doba se vee dorzalni mezogastrijum. Nakon toga ulazimo u glavnu
upljinu burse koju straga omeuje sekundarni peritoneum ovalnog polja, a sprijeda
stranja strana eluca te ligamenti gastrokolikum i gastrolienale. U podruju
vestibibuluma bursa prema gore ima recesus superior, a u podruju glavne upljine
recesus inferior koji se nalazi izmeu dva lista omentuma majusa i kod odraslih ljudi
iezava, te recesus lienalis usmjeren prema slezeni.
I.P. Vena portae
Ova vena prima vene probavnog trakta, lijena i pankreasa, a njen sistem ine v.
mesenterika superior et inferior, v. lienalis i v. gastrika sinsistra.V. portae nastaje iza
www.perpetuum-lab.com.hr
glave pankreasa spajanjem v. mesenterike superior i v. lienalis. Ide prema gore kroz lig.
hepatoduodenale u kojem se nalazi izmeu duktus holedohusa i a. hepatike proprije.
Doavi na donju stranu jetre, v. porte se dijeli na ramus dekster i ramus sinister. Oni
ulaze u jetru i daju vv. interlobares, od kojih izmeu jetrenih renjia odlaze vv.
interlobulares. Izmeu hepatocita od interlobularnih vena odlaze radijalne kapilare koje
utiu u v. centralis. Vene centrales ulaze u sabirne vene, ove se skupljaju u vene hepatice
koje se uljevaju u v. kavu inferior. Korijenovi v. porte su:
1. v. gastrika sinistra koja ide uz malu krivinu eluca i uljeva se u v. porte ili u v.
lienalis. Na pilorusu prima v. piloriku.
2. v. mesenterika superior je najvei korijen v. porte. Prima vv. intestinales, v.
ileokoliku, vv. pankreatikoduodenales, v. koliku dektru i mediu, te v. gastroepiploiku
dekstru.
3. v. mesenterika inferior poinje kao v. rektalis superior iz gornjeg dijela pleksus
rektalisa. Na svom putu prima vv. sigmoidee i vv. kolike sinistre. Uljeva se u v. lienalis.
4. v. lienalis poinje u hilusu slezene, ide gornjim rubom pankreasa, te se spaja sa
v. mezenterikom superior, sa kojom ini v. porte. Prima vv. pankreatice i duodenales, te
vv. gastrice breves i v. gastroepiploiku sinistru.
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
I.P. Ureteres
Ureteri ili mokraovodi su tanke cijevi koje se proteu izmeu pelvis renalisa i
vesike urinarije. Teku koso od gore i lateralno prema dolje i medijalno. Prolaze kroz
abdomen i malu zdjelicu, tako da na ureterima opisujemo pars abdominalis i pars pelvina.
Duina uretera iznosi oko 30 cm, s tim da je desni neto krai zbog toga to je desni
bubreg nie postavljen. Ureter lei retroperitonealno. Tee preko m. psaoas majora. Desni
tee uz venu kavu inferior. Na desnoj i lijevoj strani kriaju ga kod mukarca arterija i
vena testikularis, a kod ena arterija i vena ovarika. Desni ureter prealzi preko arterije
iliake eksterne, a lijevi preko arterije iliake komunis, te nakon toga ulaze u malu zdjelicu.
Kod mukarca tee uz lateralni zid zdjelice i dolazi do njenog dna, gdje zavija prema
medijalno i naprijed. Kria duktus defeens, potom prolazi izmeu vesikule seminalis i
vesike urinarije i ulazi u zid vesike urinarije, odnosno mokranog mjehura. Kod ena
takoe tee uz lateralni zid zdjelice, gdje ga prati arterija uterina. Potom ulazi u lig. latum
uteri, te ide prema vratu materice. Uvlai se izmeu prednjeg zida vagine i stranjeg zida
vesike urinarije, ten a kraju ulazi u sam zid vesike urinarije. Tee u zidu mjehura oko 2
cm i otvara se na ostium ureteris. Idui kroz zid mokranog mjehura, ureteri izdignu
njegovu sluznicu u nabore koje oznaavamo kao plike ureterike.
www.perpetuum-lab.com.hr
I.P. Ovarium
Ovarijum ili jajnik je enska polna lijezda u kojoj se razvijaju enske polne
stanice, a osim toga ovaj organ funkcionira i kao lijezda sa unutranjim luenjem.
Ovarijum je smjeten na lateralnom zidu male zdjelice, na mjestu koje odgovara djeljenju
a. iliake komunis na a. iliaku internu i eksternu. Njegova povrina je kod ena puna
oiljaka to pokazuje mjesta kroz koja izlaze zrele jajne stanice. Kod djevojaka koje nisu
imale menstruacije, dakle prije puberteta, povrina ovog organa je glatka. Na jajniku
opisujemo 2 strane: facies lateralis et medialis, dva ruba, margo liber i mesovarikus i dva
kraja, ekstermitas uterina i tubaria.
Facies lateralis je konveksna. Smjetena je u udubljenju koje se zove fosa ovarika.
Ovo udubljenje je omeeno sprijeda hvatitem lig latum uteri, straga sa a. ilika interna,
gore i lateralno sa a. i v. iliaka eksterna, a dolje sa a. obturatoria.facies medialis pokriva
nabor peritoneuma nazvan mezosalpings koji povezuje tubu uterinu za lig. latum uteri.
Mezosalpings i peritoneum koji pokriva fosu ovariku omeuju jednu peritonealnu vreu
nazvanu bursa ovarika koja komunicira sa peritonealnom upljinom.
Margo mezovarikus je ravan i okrenut je prema naprijed. Kroz njega ulaze i izlaze
krvni sudovi i ivci ovarija. Inae za ovaj rub se vee duplikatura peritoneuma nazvana
mezoovarijum po emu je ovaj rub i dobio ime. Margo liber je konveksan i okrenut je
prema natrag dolazei u odnos sa rektumom.
Ekstremitas tubaria je okrenuta prema gore i lateralno, a u odnosu je sa fimbrijama tube
uterine. Ekstremitas uterina je okrenuta prema dolje i medijalno i u odnosu je sa
uterusom.
Za ovarijum se veu tri ligamenta koja ga fiksiraju u njegovom stalnom poloaju.
To su:
1. lig. suspenzorium ovarii koji ide od lumbalne regije na gornji kraj margo
mezovarikusa. Kroz njega prolaze a. i vv. ovarice, limfni sudovi i ivani pleksus
ovarikus.
2. lig. ovarii proprijum ovari je razapet izmeu gornjeg kraja lateralnog ruba
uterusa i ekstremitas uterina ovarijuma.
3. mezovarijum je nabor peritoneuma smjeten u sagitalnoj ravni. Razapet je je
izmeu margo mezovarikusa i stranje plotine lig. latum uteri.
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
OKO
I.P. Tunica fibrosa bulbi
Tunika fibroza bulbi titi oko, daje otpor intraokularnom pritisku, kao i inserciju
za miie pokretae oka. Podijeljena je u dva dijela: stranji, neprozirni, sklera i prednji,
prozirni, kornea.
I.P. Sclera
Sklera je stranji i neprozorni dio vanjske one ovojnice. Obavijena je sa kapsula
bulbi, koja je odjeljuje od retroorbitalnog masnog tkiva. Izmeu ove kapsule i sklere
nalaze se dugake vezivne niti koje ne smetaju kretanju one jabuice. Na skleri nalazimo
vei broj otvora. Najvaniji je otvor kroz koji izlaze niti n. optikusa izmeu kojih se
provlae a. i v. centralis retine. Ovaj otvor je konine forme i iri je prema vani nego
unutra. Rub ovog otvora nije ravan, budui da sklera alje niti koje se provlae izmeu
vlakana optikog nerva i ine tzv. areu ili laminu kribrozu sklere. Oko prethodno
opisanog otvora nalazimo i manje otvore oznaene kao emisaria sklere posteriora kroz
koje prolaze aa. ciliares posteriores longe et breves, te nn. ciliares. Sprijeda nalazimo
emisaria sklere anteriora kroz koje prolaze aa. ciliares anteriores. U blizini ekvatora i
neto iza njega imamo jo 4 otvora, emisaria sklere ekvatorialia kroz koje prolaze vv.
vortikoze s. vv. horoidee majores.
Iznutra je sklera u kontaktu sa horoideom ije elastine lamele ostavljaju na skleri
tamno pigmentirano podruje nazvano lamina fuska sklere.
Otvor na skleri za smjetaj kornee naziva se rima kornealis. Ova rima ima
prednju i stranju usnu. Prednja, labium anterius je dua od stranje usne, labium
posterius. U masi sklere blizu rime kornealis nalazi se venozni sinus nazvan sinus
venosus sklere ili lemov kanal. Sa unutrane strane ovaj sinus je obloen tkivom sklere
koje formira tzv. lig. pektinatum anguli iridokornealis. Kroz male prostore na ovom
ligamentu koji se zovu spacia anguli iridokornealis drenira se ona vodica iz prednje one
komore u sinus venosus sklere, a iz njega u vv. ciliares anteriores.
Sklera je graena od vezivnih fibrila, te neto elastinih niti. Vaskulariziraju je aa.
ciliares posteriores breves et longe, dok joj inervaciju daju nn. ciliares.
I.P. Cornea
Kornea predstavlja prednji i prozirni dio vanjske one ovojnice. Na njoj
opisujemo prednju i stranju stranu, te obodni rub. Prednja strana je konveksna i
pokrivena je konjuktivom. Centralni najizboeniji dio prednje strane zove se verteks
kornee. Stranja strana je konkavna i gradi prednji zid kamere bulbi anterior. Rub ili
limbus kornee uvlai se izmeu prednje i strane usne rime kornealis.
Kornea je graena iz pet slojeva i to:
www.perpetuum-lab.com.hr
I.P. Choroidea
Horoidea ili ilnica je postavljena izmeu vanjske i unutranje one ovojnice.
Protee se do ore serate. Unutranja strana horoidee je glatka i daje podlogu za vidni dio
retine. Vanjska strana posjeduje izboenja od arterija i nerava. Na mjestu koje odgovara
ulazu n. optikusa, horoidea kao i sklera posjeduje otvor za prolaz ovog nerva. Na horoidei
opisujemo 4 sloja, i to:
1. lamina suprahoroidea graena je od 6-8 slojeva lamela sa dosta pigmentnih
stanica i elastinih niti. Lamele meu sobom omeuju limfatike prostore koji
anastomoziraju jedni sa drugima i ine spacijum suprahoroidale. Ove elastine lamele su
stranjim dijelom vezane za skleru, a naprijed se nastavljaju na laminu vaskulozu. Ove
lamele po poputanju kontrakcije m. ciliarisa povuku horoideu prema nazad, te uestvuju
www.perpetuum-lab.com.hr
u mehanizmu akomodacije. Kroz laminu suprahoroideu prolaze nn. ciliares, vv. vortikoze
i aa. ciliares posteriores longe.
2. lamina vaskuloza sastavljena je od ogranaka cilijarnih arterija i vortikoznih
vena koje su uloene u vezivno tkivo sa pigmentnim stanicama. Na presjeku kroz ovaj
sloj vidimo dva dijela: vanjski sa velikim ilama i unutranji sa manjim ilama. Izmeu
tih ila u vezivnom tkivu nalaze se limfni perivaskularni prostori. Glavnu masu krvnih
ila u lamini vaskulozi ine vv. vortikoze u koje se kao u nekom vrtlogu uljevaju druge
vene po emu su i dobile ime.
3. lamina horoidokapilaris je izgraena od kapilara koje slie sinusoidima. Ovo je
jedna bogata kapilarna mrea koja slui za ishranu pigmentnog sloja, sloja unjia i
tapia, membrane limitans eksterne, vanjskog zrnatog i dijelom vanjskog mreastog
sloja.
4. lamina basalis je tanka i glatka membrana koja daje podlogu za vidni dio retine.
Inervacija horoidee potie od cilijarnih nerava.
www.perpetuum-lab.com.hr
I.P. Iris
Iris ili arenica je dio srednje one ovojnice koji je postavljen u frontalnoj ravnini.
Na njemu opisujemo prednju i stranju stranu, potom vannjski rub, margo ciliaris, te u
sredini otvor, pupilu ili zjenicu sa unutranjim rubom irisa zvanim margo pupilaris.
Prednja strana irisa je slobodna i lagano konveksna jer je izbouje lea prema prednjoj
onoj komori. Na granici izmeu vanjske dvije i unutranje treine nalazi se tzv. iridealni
greben za koga se u embrionalno doba vezivala membrana pupilaris, koja u devetom
mjesecu isezne. Iridealni greben dijeli iris na dva prstena: vei, anulus iridis major i
manji, anulus iridis minor. Anulus iridis major posjeduje cirkularne nabore, plike iridis,
koje se kod irenja pupile podignu, a kod njenog skupljanja nestanu. U anulus iridis
minoru nalazimo radijalno postavljena udubljenja oznaena kao pupilarne kripte. Ovih
kripti ima i na periferiji irisa gdje su oznaene kao cilijarne kripte. Kripte su bitne jer
slue za oticanje one vodice koja ide kroz njih u krvne ile irisa i na taj nain se drenira
iz one jabuice. Stranja strana irisa je neto konkavna i pokrivena je iridealnim dijelom
unutranje one ovojnice. Priljubljena je uz prednju stranu lee po kojoj klizi. Kroz
pukotinu izmeu lee i irisa prolazi ona vodica iz stranje u prednju onu komoru. Na
irisu opisujemo 4 sloja, i to:
1. endotelium kamere anteriores koji pokriva stromu sa prednje strane. Endotel je
itav kod djece, a kod odraslih je pokidan, tako da prostori u stromi komuniciraju sa
prednjom onom komorom.
2. Stroma iridis predstavlja glavnu masu irisa. Graena je od rijetkog veziva sa
pigmentnim i nepigmentnim stanicama. Storma je prema naprijed zadebljala i stvara tzv.
prednji granini sloj. Od pigmenta u vom sloju zavisi boja irisa. Kod ljudi sa puno
pigmenta boja je crna ili smea, kod onih sa malo pigmenta je zelena, a kod ljudi veoma
malo pigmenta ili bez pigmenta je plavo, odnosno tamno plava. Kroz ovu vezivnu stromu
prolaze krvne ile irisa.
3. Stratum muskulare ine dva glatka miia, koji su ektodermalnog porijekla,
budui da se razvijaju iz iridealnog dijela unutranje one ovojnice. To su m. sfinkter
pupile i m. dilatator pupile. Prvi nastaje tako to se stanice iridealnog dijela prebace preko
pupilarnog ruba, izdue se, te se postave cirkularno oko tog ruba inei m. sfinkter
pupile. Drugi nastaje tako to se stanice iridealnog dijela izdue, postave dublje u irisu i
smjeste se radijalno izmeu cilijarnog ruba i m. sfinktera pupile. M. sfinkter pupile je
inerviran parasimpatikim nitima n. okulomotoriusa porijekom iz Vestfal-Edingerove
jedre u mezencefalonu. Kontrakcija ovog miia uvjetuje skupljanje pupile, to je
oznaeno kao mioza. M. dilatator puile je inerviran simpatikim nitima porijeklom iz
centrum ciliospinale u kimenoj modini. Ove niti idu preko n. karotikus internusa koji
oko a. karotis interne formira istoimeni pleksus. Od tog pleksusa niti idu na pleksus
oftalmikus i ulaze u ganglion ciliare kao radiks simpatika gnglii ciliaris. Kontrakcijom
ovog miia dolazi do irenja pupile, to je oznaeno kao midrijaza.
4. Iridealni dio tunike interne bulbi ine dva sloja stanica koje su bogate
pigmentom.
www.perpetuum-lab.com.hr
I.P. Retina
Retina je najkomplikovanije graena u vidnom dijelu. Ovaj dio retine lii na
pehar koji je okrenut prema naprijed. Prostire se do ore serate, odakle se nastavlja sa
cilijarnim dijelom. Ora serata je nazubljena linija postavljena ispred ekvatora oka, a
uzrokovana je time to na tom mjestu dolazi do nagle redukcije slojeva vidnog dijela
retine, njih deset, na dva sloja koliko imamo u cilijarnom dijelu. Vanjska strana vidnog
dijela retine je konveksna i prislonjena je na horoideu, dok je unutranja strana konkavna
i u kontaktu je sa korpus vitreum. Na unutranjoj strani nalazimo dvije znaajne
formacije.
1. Papila nervi optici koja zapravo nije izboenje, kako se iz naziva vidi, ve je
udubljenje, pa ga je ispravnije zvati ekskavacijo papile nervi optici. Ovo mjesto odgovara
izlasku niti n. optikusa iz retine. Ovdje je retina reducirana na dva sloja, zbog ega ovim
dijelom ne moemo vidjeti, te se ova ekskavacija oznaava jo i kao slijepa mrlja,
odnosno makula ceka retine.
2. Makula lutea predstavlja drugo udubljeno mjesto na retini. Nalazi se lateralno
od papile nervi optici. U sredini ove makule nalazimo jamicu, fovea centralis, koja
predstavlja taku najjasnijeg vida.
www.perpetuum-lab.com.hr
venule temorales et nasales retine koje se uljevaju u v. centralis retine. Ona prati
istoimenu arteriju i uljeva se u v. oftalmiku superior koja prolazi kroz fisuru orbitalis
superior i zavrava u kavernoznom sinusu.
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
I.P. Supercilium
Supercilium ili obrva je koni nabor u obliku luka sa konkavitetom prema dolje.
Odjeljuje elo od gornjeg kapka. Na njemu opisujemo do medilano prema lateralno:
www.perpetuum-lab.com.hr
kaput (glava), korpus (tijelo) i kauda (rep): Zavisno od individualnih karakteristika kaputi
desne i lijeve strane mogu biti spojeni, dok kaude i dijelovi korpusa mogu nedostajati.
Obrva je graena od koe, potkonog tkiva sa miinim slojem i frontalnog periosta.
Koa je obrasla dlakama, posjeduje lijezde lojnice i znojnice, dok su u dijelu koe koji
odgovara kaputu i korpusu umetnute niti m. korugator supercili. Periost je priljubljen uz
frontalnu kost i u podruju margo supraorbitalisa daje inserciju za septum orbitale.
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
UHO
I. P. Auris externa
Vanjsko uho ine una koljka i vanjski sluni hodnik. Ove dvije strukture
zaduene su za primanje i slanje zvunih talasa prema strukturama srednjeg uha.
I.P. Auricula
Una koljka opisana u Peroviu i njene strukture su dobro vidljive u atlasu.
Hrskavica une koljke je pomou dva usjeka icisura terminalis medijalno i
incisura intertragica lateralno podijeljena na dva dijela. Vei dio pripada aurikuli, manji
je podijeljen na dva dijela, a to su lamina tragi i kartilago meatus akustici eksterni. Ova
dva dijela, vei i manji su povezana pomou istmus kartilaginis auris. Na veem dijelu
koji ini osnovu za unu koljku nalazimo na prednjem dijelu heliksa jedno izboenje
oznaeno kao spina helicis. Pozadi heliks zavrava sa kauda helicis koja je od antitragusa
odijeljena sa pukotinom zvanom fisura antitragohelicina. Konha je podijeljena sa crus
helicis kojem na medijalnoj strani odgovara sulkus kruris helicis. Na medijalnoj strani
nalazi se greben zvani pontikulus. Od anteheliksa dobro je izraen crus antehelicis
inferior kojem na medijalnoj strani odgovara sulkus antehelicis transversus. Od
prethodno pomenutih incisura, prva, inisura terminalis odjeljuje hrskavicu aurikule od
hrskavice vanjskog slunog hodnika, a druga, incisura intertragica odjeljuje hrskavice
tragusa i antitragusa. Od hrskavinih elemenata treba pomenuti i laminu tragi koja
predstavlja osnovu tragusa. Ova hrskavica se medijalno nastavlja u hrskavicu meatusa
eksternusa. Pomenute hrskavice su povezane nekim ligamentima sa susjednim
strukturama. To su lig aurikulare anterius koji ide od tragusa na arkus zigomatikus, lig.
aurikulare posterius koji ide sa eminencije konhe i pontikulusa na procesus mastoideus i
lig. aurikulare superius koji ide od konhe na arkus zigomatikus. Osim ovih tzv. vanjskih
imamo i vei broj ligamenata koji odravaju oblik aurikule. To su lig. antitragohelicinum,
tragohelicinum, aurikulare transversum aurikulare oblikvum, helicis i incisure terminalis.
Unutranji i vanjski miii iz Perovia.
Lateralnu stranu aurikule obskrbljuje a. temporalis superficialis, a medijalnu a.
Aurikularis posterior. Vene utiu u venu temporalis superficialis i venu aurikularis
posterior. Limfa sa lateralne strane odlazi u parotidne, a sa medijalne strane u
retroaurikularne limfne vorove. Senzibilnu inervaciju daje n. aurikulotemporalis ( za
lateralnu) i n. aurikularis magnus (za medijalnu stranu). Motornu inervaciju ua miie
aurikule daje n. facialis.
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
labavi dio oznaen kao pars flakcida membrane timpani. Pars tensa je od pars flakcide
odvojena sa dva nabora, plika membrane timpani anterior i posterior koje polaze sa spine
timpanike major i minor i usmjerene su prema vrhu pars flakcide. Na membrani timpani
opisujemo lateralnu i medijalnu stranu, te rub-limbus membrane timpani. Lateralna strana
je udubljena na mjestu gdje se iznutra vee manubrium malei. To je pupak ili umbo
membrane timpani. Manubrium se svana vidi kao pruga strija malearis. Na vrhu te strije
nalazi se malo izboenje, prominencija malearis koju uzrokuje procesus lateralis malei.
Medijalna strana membrane je u sredini izboena to odgovara udubljenosti na lateralnoj
strani. Na granici izmeu pars tense i pars flakcide nalazi se nabor, plika horde timpani,
kroz koju prolazi istoimeni ivac, horda timpani, grana n. facialisa. Ova plika se dijeli na
dva dijela, jedan ispred manubrijuma nazvan plika malearis anterior, i drugi iza
manubrijuma koji je oznaen kao plika malearis posterior. Limbus membrane timpani
uloen je u sulkus timpanikus, a prekinut je u podruju incisure timpanike. Membrana
timpani je idui od svana prema iznutra graena od tri sloja:
1. Koa-stratum kutaneum koja predstavlja nastavak koe iz meatus akustikus
eksternusa
2. Fibrozni sloj-stratum proprium kojeg izgrauju cirkularne i radijalne niti.
Cirkularne niti idu kruno obuhvativi manubrijum. Radijalne niti idu zrakasto od
periferije membrane ka njenom centru. Radijalne niti nedostaju u podruju pars
flakcide i to je polje oznaeno kao trigonum interadiale. Cirkularne i radijalne niti
se isprepliu u podruju limbusa te se formira tzv. anulus fibrokartilagineus.
3. Mukozni sloj-stratum mukozum ini zapravo sluznica kavitasa timpani.
www.perpetuum-lab.com.hr
fenestre ovalis. Ove strukture povezuje ligamentum anulare stapedis. Nekada se izmeu
baze stapesa i fenestre ovalis nalazi mali glatki mii nazvan m. fiksator bazeos stapedis.
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
I.P. Cochlea
Kohlea je spiralni kanal, kanalis spiralis kohlee koji zavija slino puevoj koljci.
Polazi sa prednje-donjeg zida vestibuluma, te ide prema dolje i naprijed, a zatim zavija
prema gore i natrag dva i po puta pri emu se svaki zavoj suava i odmakne u lateralnu
stranu. Takvim tokom kohlea dobija oblik konusa na kojem opisujemo bazu, bazis kohlee
koja je okrenuta prema medijalno i vrh, kupula kohlee koji je okrenut prema lateralno.
Unutranjost konusa kojeg pravi kanalis spiralis ispunjava modiolus koji takoe ima
oblik konusa sa bazom prema medijalno i vrhom zvanim apeks modioli sa kojeg odlazi
kotana ploica zvana lamina modioli. Baza modiolusa projicira se u fundus meatus
acusticus internus u podruju aree kohlee. Naime modiolus je pun kanalia, kanales
longitudinales modioli od kojih svaki odgovara jednom otvoru u traktus spiralis
foraminosus. Ovi kanalii zavravaju na bazi lamine spiralis osee u kanalu koji se zove
canalis spiralis modioli, a u kojem je smjeten ganglion spirale kohlee. Canalis spiralis je
kotanom ploom koja se zove lamina spiralis osea nepotpuno podijeljen na dva dijela i
to skala vestibuli i skala timpani. Potpunu podijelu vri duktus kohlearis koji lei u skala
media. Lamina spiralis osea u podruju kupule zavrava sa hamulus lamine spiralis.
Izmeu ovog hamulusa i lamine modioli nalazi se tzv helikotrema preko koje
komuniciraju skala timpani i skala vestibuli. U bazalnom dijelu skale timpani nalazi se
otvor kojim poinje kanalikulus kohlee koji se otvara na donjoj strani piramide. Kroz
ovaj kanali prolazi duktus perilimfatikus.
I.P. Vestibulum
Vestibulum je ovoidalna upljina smjetena izmeu kohlee i semicirkularnih
kanala. Na njemu opisujemo est zidova. Lateralni zid je kos od gore prema dolje i do
vani prema unutra. Na njemu se projicira fenestra vestibuli u koju je uloena baza
stapesa. Medijalni zid odgovara stranjem dijelu fundus meatus akustikus internusa. Na
www.perpetuum-lab.com.hr
njemu nalazimo tri udubine. Gornja se zove recesus eliptikus i njoj je smjeten utrikulus.
Sprijeda i dolje u odnosu na recesus eliptikus, nalazi se druga udubina, recesus sferikus u
koji je uloen sakulus. Prema dolje i nazad nalazi se recesus kohlearis u koji je uloen
cekum vestibulare duktus kohlearis. Izmeu recesus eliptikusa i sferikusa nalazi se crista
vestibuli koja se prema naprijed proiri u izboenje, piramis vestibuli.U prednjem dijelu
recesus eliptikusa i na piramisu nalazi se makula kribroza superior kroz koju prolaze niti
n. utrikuloampularisa. U recesus sferikusu nalazi se makula kribroza media kroz koju
prolaze niti n. sakularisa. Iznad recesus kohlearisa nalazi se unutranji otvor kanalikusa
vestibuli kroz koji prolazi duktus endolimfatikus. Na gornjem zidu nalazimo 4 otvora,
dva sprijeda i dva straga.Prednji lateralni je ampularni otvor od kanalis semicirkularis
anterior, a prednji medijalni je otvor za krus komune prednjeg i stranjeg semicirkularnog
kanala. Stranji lateralni je ampularni otvor lateralnog semicirkularnog kanala, a stranji
medijalni je neampularni otvor istog kanala. Na donjem zidu nalazimo dvije ploe i to
medijalnu i lateralnu. Medijalna se nastavlja u lamina spiralis osea, a lateralna takoe ide
u kohleu kao lamina spiralis sekundaria koja je izraena u bazalnom zavoju kohlee. Ove
dvije ploe dijele vestibulum od kohlee, i kod ivog ovjeka pukotina izmeu njih
premotena je laminom basilaris. Prednji zid vestibuluma je uzak i odgovara poetku
skale vestibuli. Na stranjem zidu nalazimo ampularni otvor stranjeg semicirkularnog
kanala. Blizu tog otvora, a djelimino u ampuli nalazi se makula kribroza inferior kroz
koju prolazi n. ampularis posterior.
I.P.Labyrinthus membranaceus
Membranozni labirint lei u kotanom labirintu od kojega ga odvaja perilimfatiki
prostor ispunjen tekuinom zvanom perilimfa. Membranozni labirint ine duktus
cohlearis koji je smjeten u kohlei, zatim sakulus i utrikulus koji su smjeteni u
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
CNS
I.P. Medulla spinalis
Kimena modina (medulla spinalis) predstavlja najdistalniji dio centralnog
nervnog sistema. Nalazi se u gornjim dvijema treinama kimenog kanala.
Rostralno, kimena modina se prua do gornjeg ruba prvog vratnog prljena ili
atlas-a, gdje se nastavlja u produenu modinu. Kaudalna granica je varijabilna. U gotovo
90% sluajeva ona se nalazi u visini prvog ili drugog lumbalnog prljena, a u preostalih
desetak posto sluajeva nalazi se u visini donjeg ruba dvanaestog torakalnog prljena.
Zavrni, kaudalni dio kimene modine, duine 1 2 cm ima izgled konusa (conus
medullaris) sa ijeg vrha polazi tanki koni (filum terminale). Duina kimene
modine iznosi od 42 45 cm., prosjean sagitalni promjer od 8- 9, transverzalni 10-12
mm., a teina oko 35 grama.
Na kimenoj modini koja je u cjelini cilindrinog oblika postoje dva vretenasta
proirenja, vratno i slabinsko. Prvo proirenje (intumestentia cervicalis) obuhvata donja
etiri vratna (C5 C8) i prvi grudni segment (T1). Ovo proirenje je prouzrokovano
velikim brojem neurona ija vlakna formiraju plexus brachialis. Drugo proirenje
(intumestentia lumbosacralis) obuhvata sedam segmenata kimene modine i prua se
od drugog slabinskog (L2) do treeg krstanog segmenta (S3). ivci koji polaze iz
lumbosakralnog proirenja grade plexus lumbalis i plexus sacralis.
Na kimenoj modini se opisuju etiri strane prednja, stranja i dvije lateralne.
Na vanjskoj povrini ovih strana uoava se nekoliko uzdunih pukotina i ljebova.
Sredinom prednje strane prua se duboka sredinja pukotina (fissura mediana anterior),
dok se sredinom stranje strane kimene modine uoava uzduni sredinji ljeb (sulcus
medianus posterior), dubine oko 1 mm. Od njega se prema naprijed u dubinu bijele
mase prua tanka glijalna pregrada (septum medianum posterius), koja u potpunosti
odvaja desnu i lijevu polovinu kimene modine. Izmeu prednje i lateralnih strana
kimene modine prua se po jedan sulcus anterolateralis (pl. sulci anterolatelares). Ovi
ljebovi su plitki, djelomino isprekidani i nisu jednako izraeni u svim dijelovima
kimene modine. Du njih izlaze snopii prednjih korijenova spinalnih ivaca. Izmeu
stranje i lateralnih strana nalazi se po jedan sulcus posterolateralis (pl. sulci
posterolaterales), koji je stalan, bolje izraen i dublji. Du posterolateralnih ljebova
izlaze snopii stranjih korijenova spinalnih ivaca. U vratnom i gornjem grudnom dijelu
(do T6 segmenta) zapaa se uzan ljeb, sulcus intermedius posterior, koji na povrini
oznaava granicu izmeu dva velika ascendentna puta stranjeg funikulusa kimene
modine (fasciculus gracilis et cuneatus).
Kimena modina ima 31 par kimenih ivaca (nn. spinales). Prema dijelu
kimene modine iz kojih izlaze, ovi ivci se mogu podijeliti na 8 vratnih (nn.
cervicales), 12 grudnih (nn. thoracales), 5 slabinskih (nn. lumbales), 5 krstanih (nn.
sacrales) i jedan trtini (n. cocygeus) Svakom paru kimenih ivaca odgovara jedan dio
kimene modine oznaen kao segment, koji ini njenu morfoloku i funkcionalnu
jedinicu. Ova podjela na segmente odgovara razvojnom periodu u kojem kimena
modina ispunjava cijeli kimeni kanal, kada svakom praprljenu odgovara dio kimene
modine, odnosno prasegment. Kasnije, u toku razvoja dolazi do disproporcije u rastu
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
Uska povrina na vrhu stranjeg roga pripada lamini spinalis I (nucleus marginalis),
iji neuroni prenose podraaj bola, kao i termalne i taktilne senzacije sa kontralateralne
strane tijela u sklopu tr. spinothalamicusa. Neposredno ispred ove, lei lamina spinalis II
(substantia gelatinosa), ije elije svojim nastavcima ulaze u lamina I i lamina III.
Rostralno od drugog vratnog segmenta, substantia gelatinosa se nastavlja u spinalno jedro
n. trigeminusa (nucleus spinalis nervi trigemini) koje se nastavlja u produenu modinu i
most. Pretpostavlja se da lamina spinalis II igra ulogu u prenoenju i modulaciji
nociceptivnih (bolnih) senzacija. Laminae spinales III i IV pruaju se itavom duinom
kimene modine formirajui veliko jedro, nucleus proprius.
Smatra se da ovo jedro ima integrativnu funkciju u sklopu senzibilnog sistema. U poruju
vrata i baze stranjeg roga nalaze se laminae spinales V i VI. Lamina spinalis VI prisutna
je samo u najproksimalnijem i najdistalnijem dijelu kimene modine. I jedna i druga su
izgraene od elija srednje veliine, a pretpostavlja se da imaju ulogu u integraciji
odgovora na razliite nadraaje sa impulsima koji dolaze iz viih dijelova centralnog
nervnog sistema. Lamina spinalis VII odgovara podruju zonae intermediae, a nalazi se
izmeu baza prednjih i stranjih rogova. Ona se prua itavom duinom kimene
modine, tvorei stub sive mase oznaen kao columna intermedia. U medijalnom dijelu
laminae spinalis VII nalazi se nucleus dorsalis s. nucleus thoracicus posterior koji se
prua od C8 do L3 segmenta kimene modine. Aksoni iz ovog jedra formiraju tr.
spinocerebellaris posterior. U lateralnom dijelu laminae spinalis VII nalaze se vegetativni
(simpatiki i parasimpatiki) preganglijski neuroni koji u grudnom i slabinskom dijelu
(T1 L2) grade nucleus intermediolateralis (centar simpatikusa), a u krstanom dijelu
(S2 S4) obrazuju nuclei parasymphathici sacrales. Prednji rogovi uglavnom sadre
laminae spinales VIII i IX, mada je u odreenim segmentima na bazi ovog roga prisutna i
lamina spinalis VII. Lamina spinalis VIII zauzima medijalni, a lamina spinalis IX
lateralni dio prednjeg roga. Lamina spinalis X je siva masa oko centralnog kanala i po
sastavu je gelatinozne prirode (substantia gelatinosa centralis).
U prednjim stubovima kimene modine motorni neuroni su grupisani u jedra
namijenjena inervaciji porenoprugastih miia u razliitim dijelovima trupa i
ekstremiteta. Ova jedra predstavljaju dijelove laminae spinalis IX i dijele se na medijalna
i lateralna. Medijalna jedra se pruaju du gotovo itave kimene modine, dok se
lateralna nalaze samo u cervikalnom i lumbosakralnom proirenju. Medijalnu grupu
jedara ine dva jedra (nucleus anteromedialis i nucleus posteromedialis) koja
inerviraju vratne, lene, meurebarne i trbune miie. U lateralnoj grupi jedara nalaze se
nucleus anterolateralis, nucleus posterolateralis, nucleus retroposterolateralis i
nucleus anterior. Anterolateralno jedro u cervikalnom dijelu inervira miie ramena i
nadlaktice, a u lumbosakralnom, miie zdjelice i natkoljenice. Posterolateralno jedro u
vratnom dijelu (C6 C8) inervira miie podlaktice, a u segmentima L3 S3 miie
potkoljenice. Nc. retroposterolateralis u vratnom dijelu inervira miie ake, a iz
sakralnog dijela polazi inervacija za miie stopala. Pored ovih, postoje i neka specifina
motorna jedra u koje spadaju: nc. n. accessorii i nc. n. phrenici. Nucleus nervi accessorii
obuhvata grupu alfa-motoneurona u lateralnom dijelu prednje kolumne prvih pet ili est
vratnih segmenta. Nucleus nervi phrenici lei blizu medjalnog ruba prednjeg roga
www.perpetuum-lab.com.hr
kimene modine, pruajui se od treeg (C3) do petog vratnog segmenta (C5). Svako
jedro n. phrenicusa inervira iskljuivo ipsilateralnu polovinu dijafragme.
BIJELA MASA KIMENE MODINE
Bijela masa kimene modine sistematizovana je u tri vrpce, odnosno snopa bijele mase
oznaene kao funikulusi. To su : prednji (funiculus anterior), boni (funiculus lateralis) i
stranji (funiculus posterior). U anglosaksonskoj literaturi funikulusi se oznaavaju kao
bijeli stubovi (kolumne), to se naroito odnosi na funiculus posterior, za koji se esto
koristi naziv "dorzalna kolumna". Kao i u svim drugim dijelovima centralnog nervnog
sistema, tako i u kimenoj modini bijelu masu ine asocijativni, komisuralni i
projekcioni putevi. Asocijativni putevi kimene modine povezuju sive mase na istoj
strani ovog organa obrazujui intra i intersegmentalne puteve. Oni se nalaze u sva tri
snopa bijele mase i grade posebne snopie oznaene kao fasciculus proprius anterior,
lateralis et posterior. Komisuralni putevi predstavljaju grupe vlakana koje povezuje
kontralateralne segmente kimene modine. Projekcioni putevi, aferentni i eferentni
zauzimaju najvei dio bijele mase kimene modine, dobro su proueni i jasno je odreen
njihov poloaj i raspored unutar pojedinih funiculusa.
Funiculus anterior se prua od fissurae medianae anterior do sulcus anterolateralisa.
Desni i lijevi funikulus meusobno su povezani bijelom spojnicom (commissura alba).
Kroz njega prolazi vie puteva i to uglavnom eferentnih, motornih (tr. corticospinalis
anterior, tr. vestibulospinalis medialis et lateralis, tr. tectospinalis, tr.
pontoreticulospinalis, fibrae reticulospinales, fibrae olivospinales) i jedan aferentni,
senzitivni put (tr. spinothalamicus anterior).
Funiculus lateralis se prostire izmeu sulcus anterolateralis-a i sulcus posterolateralisa. Moe se podijeliti na anterolateralni i posterolateralni dio. Kroz anterolateralni dio
prolaze: tr. spinothalamicus lateralis, tr. spinocerebellaris anterior, tr. spinoreticularis, tr.
spinotectalis i tr. spinoolivaris. Kroz posterolateralni dio idu: tr. corticospinalis lateralis,
tr. rubrospinalis, tr. bulboreticulospinalis, te senzitivni tr. spinocerebellaris posterior.
Funiculus posterior je smjeten izmeu sulcus medianus posterior-a i sulcus
posterolateralis-a. Ovaj snop bijele mase ispunjavaju dva velika aferentna puta, i to:
fasciculus gracilis (medijalno) i fasciculus cuneatus (lateralno). Fasciculus gracilis se
prua itavom duinom dorzalne kolumne, a fasciculus cuneatus od nivoa estog
torakalnog segmenta (T6) navie.
www.perpetuum-lab.com.hr
modine u deset slojeva ili lamina (laminae spinales), koje se oznaavaju rimskim
brojevima od I do X. U stranjem rogu nalazi se prvih est lamina, sedma zauzima
sredinju zonu, osma i deveta pripadaju prednjem rogu, a deseta obuhvata sivu masu oko
centralnog kanala. Treba meutim istai da lamine ne prate segmentalnu podjelu kimene
modine, te da su u nekim segmentima jasno uoljive, dok su u drugim slabo razvijene ili
ih nema. Uska povrina na vrhu stranjeg roga pripada lamini I (nucleus marginalis), iji
neuroni prenose podraaj bola, kao i termalne i taktilne senzacije sa kontralateralne
strane tijela u sklopu tr. spinothalamicusa. Neposredno ispred ove, lei lamina II
(substantia gelatinosa), ije elije svojim nastavcima ulaze u lamina I i lamina III.
Rostralno od drugog vratnog segmenta, substantia gelatinosa se nastavlja u spinalno jedro
n. trigeminusa (nucleus spinalis nervi trigemini) koje se nastavlja u produenu modinu i
most. Pretpostavlja se da lamina spinalis II igra ulogu u prenoenju i modulaciji
nociceptivnih (bolnih) senzacija. Laminae spinales III i IV pruaju se itavom duinom
kimene modine formirajui veliko jedro, nucleus proprius.Smatra se da ovo jedro ima
integrativnu funkciju u sklopu senzibilnog sistema. U podruju vrata i baze stranjeg
roga nalaze se laminae spinales V i VI. Lamina spinalis VI prisutna je samo u
najproksimalnijem i najdistalnijem dijelu kimene modine. I jedna i druga su izgraene
od elija srednje veliine, a pretpostavlja se da imaju ulogu u integraciji odgovora na
razliite nadraaje sa impulsima koji doalze iz viih dijelova centralnog nervnog sistema.
Lamina VII odgovara podruju zonae intermediae, a nalazi se izmeu baza prednjih i
stranjih rogova. Ona se prua itavom duinom kimene modine, tvorei stub sive
mase oznaen kao columna intermedia. U medijalnom dijelu laminae VII nalazi se
nucleus dorsalis s. nucleus thoracicus posterior koji se prua od C8 do L3 segmenta
kimene modine. Aksoni iz ovog jedra formiraju tr. spinocerebellaris posterior. U
lateralnom dijelu laminae spinalis VII nalaze se vegetativni (simpatiki i parasimpatiki)
preganglijski neuroni koji u grudnom i slabinskom dijelu (T 1 L2) grade nucleus
intermediolateralis (centar simpatikusa), a u krstanom dijelu (S 2 S4) obrazuju nuclei
parasymphathici sacrales. Prednji rogovi uglavnom sadre laminae spinales VIII i IX,
mada je u odreenim segmentima na bazi ovog roga prisutna i lamina spinalis VII.
Lamina VIII zauzima medijalni, a lamina IX lateralni dio prednjeg roga. Lamina spinalis
X je siva masa oko centralnog kanala i po sastavu je gelatinozne prirode (substantia
gelatinosa centralis). U prednjim stubovima kimene modine motorni neuroni su
grupisani u jedra namijenjena inervaciji porenoprugastih miia u razliitim dijelovima
trupa i ekstremiteta. Ova jedra predstavljaju dijelove laminae IX i dijele se na medijalna i
lateralna. Medijalna jedra se pruaju du gotovo itave kimene modine, dok se
lateralna nalaze samo u cervikalnom i lumbosakralnom proirenju. Medijalnu grupu
jedara ine dva jedra (nucleus anteromedialis i nucleus posteromedialis) koja
inerviraju vratne, lene, meurebarne i trbune miie. U lateralnoj grupi jedara nalaze se
nucleus anterolateralis, nucleus posterolateralis, nucleus retroposterolateralis i
nucleus anterior. Anterolateralno jedro u cervikalnom dijelu inervira miie ramena i
nadlaktice, a u lumbosakralnom, miie zdjelice i natkoljenice. Posterolateralno jedro u
vratnom dijelu (C6 C8) inervira miie podlaktice, a u segmentima L3 S3 miie
potkoljenice. Nc. retroposterolateralis u vratnom dijelu inervira miie ake, a iz
sakralnog dijela polazi inervacija za miie stopala. Pored ovih, postoje i neka specifina
motorna jedra u koje spadaju: nc. n. accessorii i nc. n. phrenici. Nucleus nervi accessorii
obuhvata grupu alfa-motoneurona u lateralnom dijelu prednje kolumne prvih pet ili est
www.perpetuum-lab.com.hr
vratnih segmenta. Nucleus nervi phrenici lei blizu medjalnog ruba prednjeg roga
kimene modine, pruajui se od treeg (C3) do petog vratnog segmenta (C5). Svako
jedro n. phrenicusa inervira iskljuivo ipsilateralnu polovinu dijafragme.
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
I.P. Pons
Most (pons) je masivni dio modanog stabla koji povezuje produenu modinu
sa srednjim mozgom. Svojom ventralnom stranom nalijee na clivus potiljane kosti.
Granica mosta na ventralnoj strani prema produenoj modini je popreni lijeb, sulcus
bulbopontinus, a prema srednjem mozgu, popreno postavljena prepontinska jama
(fossa prepontina). Dorzalno, pons se prua od striae medullares ventricili quarti
(prema produenoj modini) do stranjeg ruba krovne ploice srednjeg mozga (lamina
tecti s. quadrigemina). Na ventralnoj strani ponsa sredinom se prua plitak i irok lijeb,
sulcus basilaris, ispred koga prolazi istoimena arterija (a. basilaris). Bono od ovog
lijeba nalaze se dva masivna uzvienja (eminentia pyramidalis), uzrokovana prolaskom
razasutih, longitudinalnih vlakana (fibrae pontis longitudinales) kortikospinalnog puta.
Na granici izmeu ventralne i lateralnih strana ponsa izlaze motorni (radix motoria) i
senzibilni korijen (radix sensoria) n. trigeminus-a. Dorzalna strana ponsa gradi rostralni
dio fose romboidee. I u ovom, kao i u bulbarnom dijelu imamo u sredini sulcus medianus,
te lateralno sulci limitantes. Pomenuti lijebovi ograniavaju oblo izboenje, eminetia
medialis, u ijem se donjem dijelu nalazi tzv. facijalni brijeuljak (coliculus facialis).
Ovo izboenje formira jedro n. abducensa oko kojeg luno obilaze korijena vlakna n.
facialisa porijeklom iz nucleus n. facialis (motorno jedro). Iznad facijalnog breuljka dio
sulcus limitansa je udubljen u malu jamicu (fovea superior), ispod koje lei motorno
jedro n. trigeminusa. U podruju isthmusa rhombencephali, rostrolateralno od foveae
superior nalazi se mala plaviasta mrlja, locus caeruleus. Formira ga istoimeno jedro,
nucleus caeruleus iji neuroni sadre pigment melanin od kojeg i potie boja ove mrlje.
Bono od sulcus limitansa (u rostralnom dijelu medullae oblongatae i kaudalnom dijelu
ponsa), a u podruju lateralnih uglova fossae rhomboideae nalazi se area vestibularis
ispod koje lee etiri vestibularna jedra osmog modanog ivca (nucleus vestibularis
superior, inferior, medialis et lateralis).Lateralne strane ponsa grade srednji kraci malog
mozga (pedunculi cerebellares medii) koji most povezuju sa malim mozgom. Na
lateralnoj strani ponsa, a iznad pedunculus cerebellaris medius-a nalaze se bijeliaste
pruge, koje grade povrno smjetena vlakna lemniscus lateralis-a.
www.perpetuum-lab.com.hr
I.P. Cerebellum
Mali mozak (cerebellum) je glavni koordinator miine aktivnosti, a igra i veoma
vanu ulogu u procesima motornog uenja. On usklauje kontrakcije pojedinih miia
unutar i izmeu odgovarajuih miinih grupa modulirajui njihove reakcije, tako to
regulie i gradira miini tonus. Osim toga, cerebellum uestvuje i u odravanju
ravnotee, te na nesvjesnom nivou obrauje senzibilne informacije vezane za trenutnu
motornu aktivnost. Uz gore pobrojano, najnovija istraivanja ukazuju na mogunost da
mali mozak uestvuje i u nekim kognitivnim funkcijama.
Smjeten je u stranjoj lubanjskoj jami (fossa cranii posterior) ventralno od
potiljanih renjeva velikog mozga, od kojih ga odvaja tentorium cerebelli, i dorzalno od
modanog stabla sa ijim je sastavnim dijelovima povezan pomou tri para svojih
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
neurona, te dvije vrste elija: zvjezdaste i koaraste. Aksoni ovih elija idu paraleleno sa
povrinom kore. Akson jedne zvjezdase elije uspostavlja inhibitorne sinapse sa
dendritima nekoliko Purkinje-ovih elija. Akson jedne koaraste elije uspostavlja
inhibitorne sinaptike veze sa elijskim tijelima nekoliko Purkinje-ovih elija oko kojih
gradi koarastu formaciju, po emu je dobila ime.
Stratum purkinjense predstavlja srednji sloj malomodanog korteksa. U njemu
se nalazi oko petnaest miliona Purkinje-ovih elija, koje spadaju u najvee neurone
unutar centralnog nervnog sistema. Tijela ovih elija su peharastog ili krukolikog oblika
i lee blizu granularnog sloja. Njihovi dendriti arboriraju u molekularni sloj okomito na
povrinu kore uspostavlajui preko 100000 sinapsi, a njihov akson koji polazi sa baze
elije, naputa koru, prolazi kroz bijelu masu i uspostavlja inhibitorne sinaptike veze sa
neuronima dubokih cerebelarnih jedara. Na njihovim terminalima oslobaa se gamaamino buterna kiselina (GABA). Neke Purkinje-ove elije iz archicerebelluma, kao i
vermisa anteriornog i posteriornog renja projiciraju svoje aksone na neurone nucleus
vestibularis lateralis-a. Preko ovih inhibitornih uticaja Purkinje-ove elije moduliraju
outpute iz dubokih cerebelarnih jedara, kao i lateralnog vestibularnog jedra. Pri prolasku
kroz granularni sloj kolaterale aksona Purkinje-ovih elija grade sinapse sa neuronima
ovog sloja, osbito sa Golgi II neuronima.
Stratum granulosum sadri dva tipa elija: granularne i Golgi II elije.
Granularne elije imaju malo tijelo i 4-6 dendrita smjetenih u granularnom sloju. Ovi
dendriti sinaptiki kontaktiraju sa mahovinastim vlaknima formirajui cerebelarne
glomerule. Glomerul je sinaptika procesorska jedinica obavijena glijalnom lamelom.
Sastoji se od ekscitatornih aksonskih terminala mahovinastih vlakana, dendritskih
zavretaka jedne ili vie granularnih elija i inhibitornih aksonskih terminala Golgi II
neurona koji su u sinaptikoj vezi sa granularnim elijama. Aksoni granularnih elija idu
vertikalno prema molekularnom sloju gdje se ravavaju u obliku slova T na dva ogranka
suprotnog smjera, koji predstavljaju tzv. paralelna vlakna. Paralelna vlakna stvaraju
ekscitatorne sinapse sa dendritima gotovo 1000 Purkinje-ovih elija, te sa dendritima
zvjezdastih, koarastih i Golgi II elija. Golgi II elije imaju dendritsku arborizaciju
unutar molekularnog sloja, dok im aksoni zavravaju unutar glomerula granularnog sloja
formirajui sinapse sa dendritima granularnih elija.
Aferentna vlakna cerebellum-a, bez obzira odakle dolaze, jesu dvojakog tipa.
Vlakna prvog tipa nazivaju se puzava (climbing fibres), a drugog tipa mahovinasta
(mossy fibres). Puzava vlakna potiu iskljuivo iz donjeg olivarnog jedra i ulaze u
cerebellum kroz pedunculi cerebellares inferiores suprotne strane. Ova vlakna ispoljavaju
snane ekscitatorne uticaje na neurone dubokih cerebelarnih jedara, kao i na Purkinje-ove
elije. Svako puzavo vlakno se unutar granularnog sloja dijeli na najvie deset grana
(koja se takoe zovu puzava vlakna) koje prodiru u molekularni sloj i tvore nekoliko
stotina sinapsi sa dendritima samo jedne Purkinje-ove elije. Mahovinasta vlakna
predstavljaju aksone spinocerebelarnih, vestibulocerebelarnih, pontocerebelarnih i
retikulocerebelarnih puteva. Ova vlakna, koja se obilato granaju, ispoljavaju ekscitatorne
uticaje na brojne granularne elije unutar glomerula granularnog sloja. Kolaterale
mahovinastih i puzavih vlakana mogu, zavisno od izvora iz kojeg potiu, formirati
ekscitatorne sinapse sa neuronima malomodanih jedara. Preko paralelnih vlakana,
granularne stanice uspostavljaju ekscitatorne sinapse sa dendritima Purkinje-ovih stanica,
i uz to sa dendritima Golgi II, zvjezdastih i koarastih elija molekularnog sloja. Nakon
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
I.P. Archicerebellum
Lobus flocculonodularis gradi parni naborani uzani dio hemisfere nazvan
pahuljica (flocculus) koji je pomou tanke trake (pedunculus flocculi) povezan sa
neparnim zaobljenim voriem (nodulus) na rostralnom kraju donjeg dijela vermisa.
Ovaj reanj je filogenetski najstarija cerebelarna struktura, pa se jo naziva i
archicerebellum. Posjeduje reciprone veze sa vestibularnim jedrima zbog ega se
naziva i vestibulocerebellum. Glavna funkcija ovog dijela malog mozga jeste odravanje
ravnotee i poloaja tijela, zahvaljujui prije svega uticaju na aksijalnu muskulaturu.
I.P. Paleocerebellum
Lobus cerebelli anterior je manji i lei rostralno od fissurae primae, zauzimajui
praktino samo dio gornje strane malog mozga. Ovaj reanj ine lingula cerebelli,
www.perpetuum-lab.com.hr
I.P. Neocerebellum
Lobus cerebelli posterior je najvei reanj malog mozga, smjeten izmeu
fissurae primae i fissurae posterolateralis. On obuhvata cijelu donju i dvije treine
gornje strane malog mozga. Na gornjoj strani pripadaju mu declive i folium vermis (na
vermisu) kojima na hemisferama odgovaraju lobulus quadrangularis posterior i lobuli
semilunares superior et inferior (koji lei na donjoj strani hemisfere ispod fissurae
horizontalis) s. lobulus ansiformis. Declive i lobulus quadrangularis posterior ine
lobulus simplex. Na donjoj strani malog mozga nalazi se jako dubok usjek u koji se
uvlai falx cerebelli. Na dnu usjeka lei vermis koji ovdje ima sljedee dijelove: tuber,
pyramis i najvei dio uvulae. Hemisfere su na donjoj strani zaobljene i ulaze u fossae
cerebellares potiljane kosti. Na njima se razlikuje nekoliko dijelova odvojenih
odgovarajuim ljebovima, i to: ve pomenuti lobulus semilunaris inferior s. crus
secundum lobuli ansiformis (za koga smo rekli da odgovara foliumu vermisa), lobulus
gracilis, lobulus biventer i dio tonsillae cerebelli. Ostatak uvulae i tonsillae cerebelli
lee na prednjoj strani malog mozga, kaudalno od fastigiuma. Tonsilla cerebelli lei u
neposrednoj blizini medullae oblongate i foramen magnuma to je od ogromnog
klinikog znaaja u sluaju poveanog intrakranijalnog pritiska. Naime, tada dolazi do
ukljetenja tonsillae cerebelli u kimeni kanal, to kompromituje protok krvi kroz
vertebralne arterije i funkcije respiratornog i vazomotornog centra. Lobus cerebelli
posterior je filogenetski najmlai dio malog mozga, pa se jo naziva i neocerebellum.
Prima aferentna vlakna iz cerebralnog korteksa preko relejnih jedara u bazilarnom dijelu
ponsa (ncc. pontis), zbog ega se naziva i pontocerebellum (u anglosaksonskoj literaturi
zovu ga cerebrocerebellum). Vaan je kod planiranja i programiranja pokreta tijela i
udova, naroito pokreta ake.
www.perpetuum-lab.com.hr
gornjeg vela upravljen je prema naprijed i gore, a baza mu se spaja sa prednjim dijelom
vermisa cerebelli koji nosi naziv lingula. Fastigium predstavlja centralni dio krova
etvrte modane komore. Njega ograniavaju velum medullare superius rostralno i
velum medullare inferius kaudalno. Velum medullare inferius je pravougana
epitelijalna opna koja je rostralno srasla sa nodulusom cerebelli, a kaudalno, svojim
istanjenim dijelom prelazi u kaudalni dio krova etvrte modane komore. Kaudalni dio
krova etvrte modane komore lei dorzalno od produene modine, a ini ga tanka
ependimna ploa lamina tectoria ventriculi quarti. Ona ima oblik trokuta sa vrhom
okrenutim prema dolje. Obloena je duplikaturom meke modanice sa kojom obrazuje
horoidnu opnu etvrte modane komore (tela choroidea ventriculi quarti). Lateralni rub
telae choroideae je zadebljao i sputa se do poda romboidne jame, te se spaja sa njim u
vidu bjeliaste trake oznaene kao taenia choroidea. Desna i lijeva taenia choroidea se
spajaju u predjelu donjeg ugla komore i grade uzanu opnu (obex) koja zatvara donji
ugao. Na kaudalnom dijelu krova etvrte modane komore nalaze se tri otvora, sredinji i
dva bona. Sredinji (apertura mediana) nalazi se dorzorostralno od obexa fossae
rhomboideae. Preko njega, etvrta modana komora komunicira sa cisterna
cerebellomedullaris posterior. Lateralni, parni otvori (apertura lateralis) nalaze se u
predjelu lateralnog recesusa. Preko ovih otvora upljina etvrte modane komore
komunicira sa cisterna pontocerebellaris. Takoe, plexus choroideus koji se produava u
lateralni recesus prominira kroz lateralne otvore u subarahnoidni prostor. Otvori na krovu
etvrte modane komore imaju ogroman anatomski i kliniki znaaj,jer predstavljau
jedini put cirkulacije likvora iz ventrikularnog sistema u subarahnoidni prostor.
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
prema naprijed i dolje. Na njoj opisujemo sljedee dijelove: eoni rog (cornu frontale s.
anterius), sredinji dio (pars centralis), potiljani rog (cornu occipitale s. posterius) i
sljepooni rog (cornu temporale s. inferius). Svaka lateralna modana komora je preko
svog meukomornog otvora (foramen interventriculare) povezana sa treom
modanom komorom. Ovaj otvor je omeen sprijeda sa pars libera columnae fornicis, a
straga sa tuberculum anterius thalami.
Cornu frontale s. anterius nalazi se ispred interventrikularnog otvora, a
usmjeren je u dubinu eonog renja velikog mozga. Dorzalni i rostromedijalni zid
prednjeg roga gradi genu corporis callosi. Ventrolateralni zid formira caput nc. caudati
koji u spoju sa komornom povrinom corpus callosuma gradi lateralni ugao eonog roga.
Kaudomedijalni zid eonog roga formiraju septum pellucidum i dio columnae fornicis.
eoni rog ne sadri plexus choroideus.
Pars centralis se prua iza foramen interventriculare. Na njemu opisujemo donji
zid ili pod, gornji zid ili krov, te medijalni zid. Donji zid sredinjeg dijela bone modane
komore grade nc. caudatus (od kojeg se prema medijalno nalazi stria terminalis), te
manji dio dorzalne strane thalamusa. Gornji zid ili krov sredinjeg dijela formira donja
strana truncusa corporis callosi. Medijalni zid partis centralis suava se idui prema
natrag. Formiraju ga corpus fornicis, fissura choroidea i manji ili vei dio septum
pelluciduma. Atrium predstavlja kaudalno proirenje lateralne modane komore gdje se
sustiu sredinji dio, stranji i donji rog. Nalazi se u blizini spleniuma corporis callosi.
Cornu occipitale s. posterius je vrlo varijabilne veliine i oblika, a ponekad
uopte i ne postoji. Njegov dorzomedijalni zid gradi najvei dio vlakana forceps majora,
a dorzolateralni zid formiraju vlakna tapetuma i dublje od njih radiatio optica. Na
ventromedijalnom zidu potiljanog roga nalazi se ispupenje (calcar avis) prouzrokovano
sulcus calcarinusom. Potiljani rog ne sadri plexus choroideus.
Cornu temporale s. inferius usmjeren je od sredinjeg dijela prema naprijed i
dolje. Obilazi oko kaudalnog dijela talamusa i zavrava u medijalnom dijelu temporalnog
renja na oko 1-3 cm iza temporalnog pola hemisfere. Njegov dorzolateralni zid grade
tapetum, radiatio optica i cauda nc. caudati. Ventromedijalno, formiraju ga hippocampus
i fimbria hippocampi. Hippocampus je u predjelu komore pokriven bijelom masom
zvanom alveus, a prema upljini komore alje dva do tri prstolika ispupenja nazvana
digitationes hippocampi. Donji zid sljeponog roga grade uzvienja zvana eminentia
collateralis i trigonum collaterale izazvana istoimenim lijebom na povrini hemisfere.
U donjem rogu, atrijumu i sredinjem dijelu lateralne modane komore nalazi se
plexus choroideus. Najrazvijeniji, proireni dio ovog spleta nalazi se u podruju atrijuma
i naziva se glomus choroideum. Plexus choroideus ventriculi lateralis nastavlja se kroz
foramen interventriculare horoidnim spletom tree modane komore.
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
gornjeg ruba falxa cerebri gdje se preko granulationes arachnoideae apsorbira u vensku
krv sinus sagittalis superior.
Diaphragma sellae je duplikatura durae mater razapeta izmeu processus clinoidei
anteriores i tuberculum sellae, sprijeda i gornjeg ruba dorsum sellae i processus clinoidei
posteriores, straga. Ispod diaphragmae sellae u fossi hypophysialis klinaste kosti
smjetena je hipofiza. U sredini diaphragmae sellae nalazi se otvor kroz koji prolazi
infundibulum, na kojem je privrena neurohipofiza.
Trigeminalna duplja (cavitas trigeminalis) je duplikatura tvrde modane opne
smjetena u podruju impressio trigeminalis na prednjoj strani piramide sljepoone kosti.
Ima oblik rukavice sa tri prsta koja sadri korijenove n. trigeminusa (radix motoria i
sensitiva), ganglion trigeminale i poetne dijelove triju grana n. trigeminusa (n.
ophtalmicus, n. maxillaris i n. mandibularis).
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
NERVI
I.P. Ganglion
Ganglioni su manje ili vee nakupine nervnih elija koje su uklopljene u tok
pojedinih perifernih nerava. Mogu biti izgraeni od pseudounipolarnih stanica kao to je
sluaj sa spinalnim ganglionima, potom od bipolarnih stanica kao to su ganglion spirale i
vestibulare u sklopu osmog modanog ivca, ili mogu biti izgraeni od multipolarnih
nervnih stanica kao to je sluaj sa simpatikim ganglionima. Funkcionalno razlikujemo
senzibilne ganglione (ganglion spinale, ganglion trigeminale itd), senzorne (ganglion
spirale i vestibulare) i vegetativne (simpatike i parasimpatike). Simpatiki se dijele na
paravertebralne koji ine trunkus simpatikus i prevertebralne u sklopu vegetativnih
pleksusa. Parasimpatiki su na primjer ganglion otikum, pterigopalatinum, cilijare,
submandibulare.
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr