5 biljaka protiv nesanice i anksioznosti

Farmaceutska sredstva za smirenje anksiolitici i sedativi

mogu biti uinkovita u prvim danima uzimanja.
Meutim, ovi lijekovi uzrokuju brojne nuspojave i ovisnost.
S vremenom njihova djelotvornost opada te za jednak uinak postaju potrebne sve vee doze.
im due ih uzimate tim e vam biti tee odviknuti se od njih zbog apstinencijske krize koja nastupa
po prekidu uzimanja.
Mnoge biljke imaju umirujue djelovanje, a uz to puno bolje se podnose i ne izazivaju nuspojave.
Najcjenjenije su valerijana, kava kava, pasiflora i matinjak, a od koristi moe biti i gospina trava.

1. Kava kava
Porijeklom iz Oceanije, Kava kava (lat. Piper methysticum) kraljica je prirodnih sredstava za
smirenje.
Kava kava nema nikakve veze s popularnim napitkom. Dapae, ima sasvim suprotan uinak od
kave.
Korijen kava kave bogat je kavalaktonima, skupinom spojeva sa psihoaktivnim svojstvima.
Neki od kavalaktona djeluju smirujue, drugi podiu raspoloenje, a trei jaaju otpornost na stres.
Sva su navedena svojstva vrlo znaajna za suzbijanje raznih aspekata anksioznosti napetosti,
nesanice, uznemirenosti i zabrinutosti.
Zahvaljujui kavalaktonima, kava kava je uinkovita skoro kao lijekovi iz klase benzodiazepina, ali se
bolje podnosi i ne stvara ovisnost.
Iako oceanijski domoroci uzimaju kava kavu u obliku aja, u Europi i Americi ona se prodaje u
tabletama ili kapsulama.
Djelotvorna dnevna doza varira od 100 do 250 miligrama. Ne preporuuje se uzimanje kava-kave
due od tri mjeseca uzastopno.

2.Valerijana
Korijen valerijane (lat. Valeriana officinalis) prua olakanje od visokog stresa i napetosti svojstvenih
anksioznosti.
Valerijanin ekstrakt, dobiven prosuivanjem podanaka i korijena biljke, koristi se preko tisuu godina
protiv niza poremeaja.
Meu njima prednjae nesanica, anksioznost i probavne smetnje uzrokovane anksioznou.
Znanstvenici pretpostavljaju da su za anksiolitika svojstva ove biljke zasluni linarin i valerenska
kiselina.
Molekula ekstrakta valerijane ublauje tjeskobu i nesanicu zato to je slina molekuli prirodne
modane kemikalije smirujueg djelovanja.
Valerijana se uzima u kapsulama ili tabletama, a dostupna je i u obliku tinkture.
Kod nesanice, preporuujue se jedna doza od 400 do 900 mg ekstrakta pola sata prije spavanja.
Trpite li od anksioznosti, uzmite valerijanu triput dnevno u dozama od 220 mg.
Ne savjetuje se uzimati valerijanu dugo vremena bez stanke, a ukupna dnevna doza ne smije
prekoraiti 1800 mg.
Valerijana se vrlo dobro podnosi i ne izaziva nuspojave.
No, dok uzimate valerijanu, nemojte piti alkohol, jer njihova kombinacija moe uzrokovati preveliku
sediranost.

3.Pasiflora
Pasifloru (lat. Passiflora incarnata) neki smatraju blaom verzijom kava kave.
Istraivanja su pokazala da i ona djeluje smirujue, ali ne toliko snano kao kava kava.
Posegnite za pasiflorom ako imate blagu tjeskobu, no ako je ona kod vas umjerena do jaka,
vjerojatno e vam trebati monije sredstvo.
Pasiflora, to doslovno znai cvijet patnje ili cvijet strasti (od lat. passio patnja i flos - cvijet)
ublauje i psihiku i miinu napetost.
Djeluje blagotvorno i kod nesanice uzrokovane tjeskobom.
Istraivanja su utvrdila da su za oputajui i smirujui uinak pasiflore odgovorni flavonoidi.
Europski farmakolozi preporuuju pripravke pasiflore s najmanje 0,8 posto flavonoida.
Preporuena dnevna doza je jedna do dvije kapsule s 200 mg suhog ekstrakta.
Moete napraviti i aj tako da na svaka dva decilitra vrele vode dodate dva do pet grama suene
pasiflore.
Pasiflora je dostupna i kao tinktura uzimajte je prema uputama na boici.
Uspjeno se kombinira s valerijanom, matinjakom i drugim biljkama sedativnih karakteristika.

4.Matinjak
Matinjak (Melissa officinalis) biljka je srodna metvici.

Jo je u Srednjem vijeku koriten za ublaavanje stresa i anksioznosti, uspavljivanje, poboljavanje

apetita i probave.
Jedna je studija pokazala da 600 mg ekstrakta matinjaka podie raspoloenje, osjeaj spokoja i
koncentraciju.
Nekoliko je istraivanja potvrdilo da matinjak najbolje djeluje u kombinaciji s drugim biljnim
sredstvima, konkretno s valerijanom, pasiflorom i kamilicom.
Tako je u jednom istraivanju 81 posto pacijenata bolje spavalo nakon uzimanja kombinacije
matinjaka i valerijane u usporedbi s pacijentima kojima je davan placebo.
I studije koje su se bavile anksioznou utvrdile su djelotvornost smjese matinjaka i drugih biljaka s
umirujuim djelovanjem.
Preporuene doze za nesanicu i anksioznost su 300 do 500 mg suhog ekstrakta dva do tri puta na
dan ili 60 kapi tinkture dnevno.

5.Gospina trava
Gospina trava (Hypericum perforatum) prije svega je antidepresiv, no djeluje i protiv anksioznosti.
Ove su dvije bolesti blisko povezane pa je anksioznost prisutna kod dvije treine oboljelih od
depresije.
Antidepresivno i anksiolitiko djelovanje gospine trave utvreno je u velikom broju istraivanja, a
njena se uinkovitost pripisuje sastojcima hipericinu i hiperforinu.
Pretpostavlja se da aktivne tvari iz ekstrakta gospine trave spreavaju razgradnju serotonina,
dopamina i noradrenalina, ija je prisutnost nuna za dobro raspoloenje i spokoj.
Protiv depresije i anksioznosti gospina trava uzima se u kapsulama ili tabletama sa suhim
ekstraktom biljke.
Uobiajena doza gospine trave je 900 mg ekstrakta dnevno podijeljeno u tri doze po 300 mg,
najbolje u vrijeme obroka.
Neki travari doputaju i vee doze, do 1800 mg dnevno.
Gospina trava izuzetno se dobro podnosi. Vrlo je rijetko praena nuspojavama, kao to su
preosjetljivost na sunevo svjetlo, suha usta i blae probavne tegobe.

http://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/5-biljaka-protiv-nesanice-anksioznosti