SVJETLOTEHNIČKE VELIČINE

I JEDINICE
Prof.dr.sc. Slavko Krajcar
Aljoša Šribar, dipl.ing. OSRAM d.o.o.
Luka Lugarid, dipl.ing.
Električna rasvjeta, 2009/2010

Uvod
• Svjetlost se vrednuje na dva načina: fizikalnim veličinama i svjetlotehničkim veličinama.
• Fizikalnim se veličinama svjetlost opisuje u onom djelu gdje svjetlost promatramo energetski, kao
elektromagnetski val ili kao energetsku česticu.
• Svjetlotehničke odnosno fotometrijske veličine vrednuju svjetlost na temelju osjetilnog efekta i
ograničene su samo na vidljivo zračenje spektra 380 do 780 nm.
• Da bi se ove jedinice razlikovale dodaje im se indeks e za fizikalne i v za fotometrijske. Ako se odnose
samo na određenu valnu duljinu dodaje se još oznaka  , a ako se odnose na neki spektar onda se u
zagradi piše npr. V().

Veličina Oznaka Formula Mjerna jedinica

Ø I
Svjetlosni tok Ø Ø = I× Lumen (lm) /

Jakost svjetlosti I I=Ø/ Candela (cd) /A

/A
Rasvijetljenost E E=Ø/A Lux (lx)

Sjajnost Candela po
L L=I/A
(luminancija) kv.metru (cd/m2)

A - osvijetljena ili svjetleća površina (m2) E L

/
 - prostorni kut (sr)
Međusobni odnosi svjetlotehničkih veličina
Električna rasvjeta, 2009/2010

Fotometrijske formule
Svjetlosni tok u određenom smjeru
Jakost svjetlosti I I[cd] = Ø[lm]/[sr]
Prostorni kut
Svjetlosni tok Ø Jakost svjetlosti × Prostorni kut Ø[lm] = I[cd] × [sr]

Svjetlosni tok = Jakost svjetlosti E[lx] = Ø[lm]/A[m2] =

Rasvijetljenost E
Rasvijetljena površina Kvadrat udaljenosti I[cd]/d2[m2]

Jakost svjetlosti
Luminancija L L[cd/m2] = I[cd]/A[m2]
Svjetleća površina
Svjetlosna Svjetlosni tok
[lm/W] = Ø[lm]/P[W]
iskoristivost  Električna snaga

• Prostorni kut predstavlja

omjer površine kugle (A) i
kvadrata njenog polumjera
(r).
•  = A/r2
• SI jedinica mjere je
A = Površina kugle steradijan (sr). Puni
r = Polumjer kugle
prostorni kut iznosi 4 sr.
Električna rasvjeta, 2009/2010

Svjetlosni tok
• Svjetlosni tok predstavlja snagu zračenja koju emitira izvor svjetla u svim smjerovima. Ovo zračenje
ljudsko oko vrednuje kao svjetlost prema krivulji osjetljivosti ljudskog oka. Jedinica za svjetlosni tok je
lumen (lm). To je izvedena jedinica SI sustava - točkasti izvor svjetla ima svjetlosni tok od 1 lm kada u
prostorni kut od 1 sr zrači jakošdu svjetlosti od 1 cd.

• Svjetlosni tok standardne žarulje sa žarnom niti snage 100 W iznosi 1.380 lm, a kvalitetne
fluorescentne cijevi snage 18 W iznosi 1.350 lm.
• Da bi mogli povezati fotometrijske i fizikalne veličine, koristimo konstantu razmjernosti K(), koju
nazivamo fotometrijski ekvivalent zračenja. Tako vrijedi:
•    v  K m   e V()d gdje je K maksimalni fotometrijski ekvivalent zračenja i iznosi 673 lm/W
m
kod monokromatskog zračenja od 555 nm.
Električna rasvjeta, 2009/2010

Jakost svjetlosti
• Jakost svjetlosti predstavlja snagu zračenja koju emitira izvor svjetla u određenom smjeru. Jedinica za
jakost svjetlosti je candela (cd). To je osnovna jedinica SI sustava - definirana kao jakost svjetlosti koju
u određenom smjeru zrači monokromatski izvor svjetla frekvencije 540×1012 Hz i snage zračenja u tom
smjeru od 1/683 W/sr.

• Jakost svjetlosti može se predstaviti vektorom. Spajanjem svih vrhova vektora u jednoj ravnini izvora
svjetlosti dobiva se krivulja distribucije jakosti svjetlosti (fotometrijska krivulja). Obično se kod prikaza
fotometrijske krivulje odabiru standardizirane ravnine.
• Izvori svjetlosti sa simetričnom karakteristikom definiraju se svjetlosnim tokom u lumenima, i za njih
vrijedi da je Ø = 4 I, a ostali (npr. reflektorske žarulje) pomodu jakosti svjetlosnog toka.
• Vrijedi: I = Iv = dØv / d, odnosno za konačni tok: I = Ø/ 
Električna rasvjeta, 2009/2010

Rasvijetljenost
• Rasvijetljenost je mjerilo za količinu svjetlosnog toka koja pada na određenu površinu. Jedinica za
rasvijetljenost je lux (lx) i to je izvedena jedinica SI sustava. Lux je definiran kao rasvijetljenost 1
kvadratnog metra na koju pada ravnomjerno raspodijeljen svjetlosni tok od 1 lm. Radi se o isključivo
računskoj veličini, koju naše oko ne primjeduje.

Primjer Rasvijetljenost [lx]

Rasvjeta operacijskog stola 20.000 - 120.000
Sunčan ljetni dan 60.000 - 100.000
Oblačan ljetni dan 20.000
Oblačan zimski dan 3.000
Dobro rasvijetljeno radno mjesto 500 - 750
Pješačka zona 5 - 100
Noć s punim mjesecom 0,25
Noć s mladim mjesecom 0,01

• Vrijedi:
E = Ev = dØv / dA, odnosno za konačni tok: E = Ø/ A. Također vrijedi (zbog = A/r2 i Ø=I× ) E = I/r2.
Ovaj izraz vrijedi ako svjetlost pada okomito na površinu koju rasvjetljava, a ako pada pod kutom ,
potrebno je izraz pomnožiti s cos .
Električna rasvjeta, 2009/2010

Rasvijetljenost

300 lx
sredina
sobe

10.000 lx u
sjeni 2.500 lx
uz prozor
6.000 lx
ispod tende

100.000 lx 10 lx u
na suncu podrumu
Električna rasvjeta, 2009/2010

Rasvijetljenost
• Razlikujemo dvije vrste rasvijetljenosti: rasvijetljenost površine i rasvijetljenost u točki.

Rasvijetljenost površine Rasvijetljenost u točki

• Rasvijetljenost površine je omjer svjetlosnog toka izvora svjetlosti koji pada okomito na zadanu
površinu i zadane površine. U slučaju da svjetlosni tok pada na zadanu površinu pod kutom ,
rasvijetljenost je manja i iznosi: E’=Ø’/A = Ø×cos /A = E×cos .
• Rasvijetljenost točke određene površine je omjer jakosti izvora svjetlosti koja pada okomito na tu
točku i kvadrata udaljenosti, i iznosi E = I/r2. U slučaju da svjetlosni tok pada na točku pod kutom γ,
rasvijetljenost u toj točki dobivamo kao rezultantu horizontalne i vertikalne rasvijetljenosti: Eh i Ev.
• Eh = E×cos γ ; Ev = E×sin γ
Električna rasvjeta, 2009/2010

Rasvijetljenost
• Vrijede sljedede formule za izračunavanje rasvijetljenosti u točki:
Rasvijetljenost Pomoću r Pomoću h
I I
E E E   cos 2 
r 2
h 2

I I
Eh E h  2  cos  E h  2  cos 3 
r h
I I
E v  2  sin   E h  tg E v  2  cos   sin  
2

Ev r h
 E h  tg

• Srednja vrijednost rasvijetljenosti neke površine izračunava se kao srednja vrijednost

rasvijetljenosti određenog broja točaka te površine, tako da vrijedi:
N
Ei
Em  
i1 N

• Ovaj izraz je izuzetno pogodan za proračun srednje rasvijetljenosti, te je osnova rada

vedine programa za svjetlotehnički proračun. Raster točaka za proračun definiran je
međunarodnim standardima, ili prilagodljiv specifičnim zahtjevima.
Električna rasvjeta, 2009/2010

Luminancija
• Luminancija (L) je sjajnost rasvijetljene ili svjetlede površine kako je vidi ljudsko oko. Mjeri se u
candelama po površini (cd/m2), a za izvore svjetlosti često se koristi i prikladniji oblik (cd/cm2). Oko
posebno dobro vidi razliku između luminancija. Luminancija je jedina fotometrijska veličina koju
ljudsko oko može direktno vidjeti.
Izvor svjetla Prosječna luminancija
[cd/m2]
Sunce u podne 1,6 ×109
Xenon kino žarulja 0,2 - 5×109
Visoka luminancija Bistra standardna žarulja 2 × 106 – 2 × 107
Mala promatrana površina
Fluorescentna cijev 1,2 × 104
Bijeli oblak 1 × 104
Svijeća 7.500
Vedro nebo 3.000 – 5.000

Niska luminancija Mjesec 2.500

Ugodna unutarnja rasvjeta 50 - 500
Velika promatrana površina Bijeli papir pri 500 lx 100
Bijeli papir pri 5 lx 1
Noćno nebo 10-3

• Primjer različitih izvora svjetlosti jednake jakosti svjetlosti, ali različite luminancije, koju primjeduje
ljudsko oko.
Električna rasvjeta, 2009/2010

Luminancija
• Luminancija opisuje fiziološki učinak svjetlosti na oko, te predstavlja najvažniji čimbenik projektiranja javne
rasvjete. Kod difuznih refleksivnih površina (faktor refleksije jednak u svim smjerovima), kakve se uglavnom
nalaze kod unutarnjih prostora, mogude je jednostavno povezati luminanciju i rasvijetljenost sljededim
izrazom:
E
L (Lambertov zakon)

• Bududi da je luminanciju u tom
slučaju jednostavno izračunati
putem rasvijetljenosti (koja se
može jednostavno dobiti
proračunom), onda se vrijednosti
za unutarnju rasvjetu uvijek daju
u lx (rasvijetljenost).

mala velika
luminancija luminancija

Ovisnost luminancije o površini

• Kod javne rasvjete, gdje okolina nema karakteristike difuzne refleksije, ved prevladava miješana
refleksija, ovaj izraz ne vrijedi, i vrijednosti za javnu rasvjetu daje se u cd/m2 (luminancija).
• Pri tome se definira koeficijent luminancije q (sr-1), koji osim o vrsti materijala ovisi i o položaju izvora
svjetlosti i promatrača, a da pri tome vrijedi: L=q×E.
Električna rasvjeta, 2009/2010

Luminancija
• Luminancija je osjećaj
svjetline koji svjetleća ili
rasvijetljena ploha
emitira u ljudsko oko.
• Mjeri se u kandelama po
površini [cd/m2].
• To je jedina stvarno
vidljiva svjetlotehnička
veličina !
Električna rasvjeta, 2009/2010

Osnovne svjetlotehničke veličine

Svjetlosni tok Jakost svjetlosti

Svjetlosni tok je količina Jakost svjetlosti

svjetla koju emitira izvor predstavlja svjetlosni
svjetla. tok u određenom
Mjerna jedinica: smjeru.
1 Lumen (lm) Mjerna jedinica:
1 Candela (cd)

Rasvijetljenost Luminancija

Prosječna rasvijetljenost Luminancija pokazuje

neke površine je utjecaj svjetline neke
svjetlosni tok po jedinici plohe koju vidi oko.
površine: Mjerna jedinica:
Lux = Lumen/m2 Candela /m2 (cd/m2)
Električna rasvjeta, 2009/2010

Ostale svjetlotehničke veličine

Količina svjetlosti - cjelokupna svjetlost koju neki izvor zrači tijekom vremena.
Q  Q v    v dt Q=Ø×t, (lms)

Ekspozicija – plošna gustoća rasvijetljenosti

dQ v
H  Hv    E v dt H=E×t, (lxs)
dA
Svjetlosno isijavanje - isijavanje na točki izvora svjetla je svjetlosni tok kojeg zrači jedinična površina u toj točki
d v
M  Mv  M= Ø/A, (lm/m2)
dA
Svjetlosna iskoristivost zračenja – omjer između svjetlosnog toka i pripadajuće snage zračenja
v  Ø svjetlosni tok (svjetlotehnički), a Øe svjetlosni tok (fizikalni), (lm/W).
K 
e e Budući da je vrijednost K ovisna o valnoj duljini zračenja, definira se fotometrijski ekvivalent
zračenja K(λ): 
K ( )  v ,
 K m V ( )
 e ,
Gdje je Km= 673 lm/W, i predstavlja maksimalni fotometrijski ekvivalent zračenja.
K(λ) je fotometrijski ekvivalent zračenja valne duljine λ.

Svjetlosna iskoristivost zračenja – omjer između toka zračenja po V(λ) krivulji i fizikalnog toka zračenja
 780nm

  e , V()d K , odnosno za vidljivi dio zračenja

 e , V()d
K
V 0

 V 380nm
780nm

Km Km

0
e ,
d 
380nm
e ,
d
Električna rasvjeta, 2009/2010

Ostale svjetlotehničke veličine

• Svjetlosna iskoristivost izvora svjetlosti
definira se kao omjer dobivenog
svjetlosnog toka izvora svjetlosti i
uložene snage:
683 lm/W = teoretska granica za monokromatsko
zeleno svjetlo (555 nm)
199 lm/W = teoretska granica za vidljivo svjetlo (380 - 780 nm)
Niskotlačne natrijeve ţarulje
Visokotlačne natrijeve ţarulje
Fluorescentne cijevi

• =Ø/P [lm/W]
Metalhalogene ţarulje

Visokotlačne ţivine ţarulje

• Svjetlosna iskoristivost pokazuje Specijalne ţarulje, ksenon ţarulje,

iskoristivost kojom se uložena električna
energija pretvara u svjetlost. Teoretski
maksimum iskoristivosti, pri kojem se
sva energija pretvara u vidljivo svjetlo
ţarulje s miješanim svjetlom
Standardne ţarulje sa ţarnom niti
Ţarulje s ugljenom niti

iznosi 683 lm/W. U stvarnosti vrijednosti

Tinjalice, elektroluminiscentne ploče
su puno manje i iznose između 10 i 150
lm/W.
Parafinske ţarulje
• Svjetlosna iskoristivost predstavlja jedan
od osnovnih parametara za ocjenu
Svijeća
ekonomičnosti rasvjetnog sustava.
Električna rasvjeta, 2009/2010

Izvori svjetlosti klasificirani prema energetskoj učinkovitosti

• Najštedljiviji izvori svjetla imaju oznaku A
• najrastrošniji imaju oznaku G
C
A
D
Halogene ţarulje
Fluorescentne cijevi
Termičko zračenje
Izboj u plinu “Štede energiju”
Srednja iskoristivost
Vrlo visoka iskoristivost

A E

B
“Troše energiju”
Standardne ţarulje
Štedne ţarulje
Termičko zračenje
Izboj u plinu Niska iskoristivost
Visoka iskoristivost
Odaberite iskoristivost !
Električna rasvjeta, 2009/2010

Optička svojstva materijala

• Kada svjetlo obasjava neki materijal, kao npr. prozorsko staklo, dešavaju se tri različite pojave.
• Dio svjetla se reflektira, dio apsorbira a ostatak provodi (transmitira). Rezultantne komponente svjetlosnog toka
nazivaju se: Ø (reflektirani svjetlosni tok), Ø (apsorbirani svjetlosni tok) i Ø (transmitirani svjetlosni tok).
• Za kvantitativnu analizu definiraju se sljededi koeficijenti:
•  = Ø/ Ø – koeficijent refleksije – svojstvo materijala da vrada svjetlosne zrake. Postoje različiti tipovi refleksije, kao
što je zrcalna, mješana, potpuno difuzna i nejednoliko difuzna refleksija. U unutarnjoj rasvjeti koristi se gotovo
isključivo difuzna refleksija.
•  = Ø/ Ø – koeficijent apsorpcije – svojstvo materijala da pretvara ulazni svjetlosni tok u različite oblike energije,
najčešde toplinu.
•  = Ø/ Ø – koeficijent transmisije – svojstvo materijala da propušta svjetlosni tok bez ikakve promjene.
• Svjetlosni tok koji se apsorbira u materijalu pretvara se u toplinu, što podiže temperaturu materijala. Što je materijal
tamniji, više svjetlosnog toka se apsorbira. Na staklu debljine 4mm reflektira se 8% ulaznog toka, 90% se propušta a
2% se apsorbira.

Reflektirani
svjetlosni tok Boja  Materijal 
Bijela 0,8 Gips 0,8
Svjetlo žuta 0,7 Svijetle ploče 0,7
Ulazni Transmitiran
svjetlosni tok svjetlosni tok Svijetlo siva 0,4 Cement 0,3
Svijetlo smeđa 0,3 Tamno drvo 0,2
Apsorbirani
svjetlosni tok
Tamno crvena 0,1 Crvena cigla 0,2
Crna 0,1 Tamni materijal 0,1