2. MODELI POTRONJE EL.

ENERGIJE
2.1. Krivulja trajanja optereenja
2.2. Predvianje potronje elektrine energije
2.3. Tarifni sustavi (RH)

49

2.1. Krivulja trajanja optereenja

50

Kategorije potroaa
U elektroenergetskom sustavu postoji velik broj potroaa energije koji
predstavljaju krajnje korisnike u lancu opskrbe elektrinom energijom.
Potroai elektrine energije imaju razliite karakteristike poput:
- koliine potroene elektrine energije,
energije
- varijacije snage kojom se ostvaruje potronja u odreenom vremenu,
- duine trajanja potronje,
- doba dana u kojem zapoinje potronja.
Budui da je nemogua pojedinana analiza svakog potroaa sa svim njegovim
specifinostima, neophodno je pristupiti pojednostavljenju problema grupiranjem
potroaa u odreene kategorije na osnovu slinosti njihovih karakteristika:
1. stambena potronja (stambene zgrade, kue);
2. potronja uslunih djelatnosti (trgovine, bolnice, kole.);
3. industrijska potronja (teka i laka industrija);
4. ostala potronja.
51

Kategorije potroaa
Ovako osnovno grupiranje esto nije dovoljno, budui da u pojedinim grupama
postoje potroai potpuna razliitih kategorija, stoga se u velikom broju sluajeva
vri daljnja klasifikacija potroaa po podgrupama i zatim se analiza potronje
elektrine energije vri po tako definiranim podgrupama i grupama.
Kategorije potroaa (o kojima ovisi i cijena elektrine energije) definirane su
Tarifnim sustavom (o emu vie u poglavlju 2.3.)

Osnovni model kojim se opisuju potroai elektrine energije je kronoloki

(vremenski) dijagram optereenja koji predstavlja funkcionalnu ovisnost
potroene snage u vremenu.
Ti su dijagrami previe komplicirani za primjenu pri planiranju razvoja
elektroenergetskog sustava pa se iz njih izvode dijagrami koje nazivamo krivulje
trajanja optereenja. Ove se krivulje praktiki primjenjuju ili u vidu
odgovarajuih deterministikih aproksimacija ili kao modeli potronje.

52

(Kronoloki) dijagram optereenja (DO)

Ako se promatra jedna grupa ili podgrupa potroaa te se odgovarajuim
mjernim ureajem mjeri potronja elektrine energije koju oni ostvaruju u
jednakim vremenskim intervalima, i zatim tako dobivena potronja podijeli s
osnovnim vremenskim intervalima,
intervalima dolazi se do srednje vrijednosti snaga
potronje u tim intervalima.
Na taj nain se doe do skupa diskretnih
parova toaka srednjih snaga potronje
u osnovnom vremenskom intervalu (slika).
Pretpostavljeni osnovni vremenski
interval (t) je jedan sat, tako da se radi o
srednjim jednosatnim snagama potronje.

Pmax
p(t)

Pmin

Dnevni dijagram optereenja (potronje)

53

(Kronoloki) dijagram optereenja (DO)

Osnovne veliine koje karakteriziraju kronoloki dijagram optereenja su:
- maksimalna (vrna) snaga potronje Pmax
- minimalna snaga potronje Pmin
- ukupna potronja el. energije tijekom promatranog vremenskog perioda W
T

i 1

W p t dt pi t
Gdje je: T - trajanje vremenskog perioda u kojem se promatra potronja
p(t) - funkcionalna ovisnost snage potronje u vremenu
N - broj diskretnih trenutaka u kojima se potronja mjeri
p - srednja vrijednost snage potronje u osnovnom vremenskom intervalu
t - duina trajanja osnovnog vremenskog intervala, pri emu vrijedi: N t T

54

(Kronoloki) dijagram optereenja (DO)

Iz kronolokog dijagrama mogue je izvesti i dva dodatna pokazatelja znaajna
za planiranje razvoja sustava:
1. Faktor optereenja m: m

Gdje je: pi

W
Pmax T

pi ; 0 m 1
i 1

Pi
Pmax

relativna vrijednost snage potronje u intervalu i

t
T

relativno trajanje osnovnog vremenskog intervala.

pokazuje
j koliko vremenski dijagram
j g
p
potronje
j odstupa
p od konstantnog
g
Ovajj faktor p
dijagrama u kojem je p(t) = P.

2. Odnos minimalne i maksimalne snage potronje: m0

Ukazuje koliki je opseg moguih snaga potronje.

Pmin
Pmax
55

Krivulja trajanja optereenja (KTO)

Pri planiranju razvoja EES za osnovni period analize neophodno je koristiti ili
tjedni ili mjeseni kronoloki dijagram optereenja, meutim kako su to suvie
komplicirani modeli za primjenu, neophodno je umjesto kronolokog dijagrama
optereenja upotrijebiti drugaiji model.
U tu svrhu se koristi krivulja trajanja optereenja, koja predstavlja ureeni
dijagram potronje od maksimalne ka minimalnoj vrijednosti.
Dobivanje krivulje trajanja optereenja:
Polazi se od maksimalnog optereenja sa vremenskog dijagrama optereenja,
sa apscise se oitava trajanje tog optereenja i to trajanje se prenosi u novi
koordinatni sustav poevi od koordinatnog poetka.
itav proces se ponavlja za sve snage potronje dok se ne doe do minimalne
snage, ije je trajanje uvijek jednako analiziranom vremenskom periodu.

56

Krivulja trajanja optereenja (KTO)

Varijabilni (vrni) dio

Pmax

Pmin

Konstantni (temeljni) dio

a) Dijagram optereenja

b) Krivulja trajanja optereenja

Kod krivulje trajanja optereenja sauvani su svi osnovni pokazatelji iz

vremenskog dijagrama optereenja, jedino je izgubljena informacija o
vremenskoj raspodijeli optereenja tokom razmatranog vremenskog perioda.
57

Krivulja trajanja optereenja (KTO)

Povrinu ispod krivulje trajanja optereenja moemo podijeliti u dva osnovna
segmenta:
- konstantni (temeljni) dio;
- varijabilni (vrni) dio.
Konstantni dio karakteriziraju snaga konstantne potronje Pk koja je jednaka
minimalnoj snazi Pmin, i energija konstantne (nepromjenjive, temeljne) potronje:

WK T Pmin
Varijabilni
j
((vrni)) dio p
povrine ispod
p krivulje
j trajanja
j j optereenja
p
j opisan
p
jje
- snagom varijabilne potronje: PV Pmax Pmin
- energijom varijabilne potronje: WV W WK
i on se odnosi na promjenjivi (fluktuirajui) dio potronje elektrine energije.
58

Krivulja trajanja optereenja (KTO)

Mogue je provesti daljnju unifikaciju krivulja trajanja optereenja ako se izvri
normalizacija osi:

Krivulja trajanja optereenja s

normaliziranom vremenskom osi.

Krivulja trajanja optereenja s obje

normalizirane koordinate.

Nije bitan vremenski period analize:

dan, tjedan, mjesec ili godina.

Nije bitna ni razina optereenja, ve

samo oblik krivulje trajanja optereenja.

59

Krivulja trajanja optereenja (KTO)

U pojedinim sluajevima mogue je izvriti
i zamjenu poloaja koordinatnih osi,
uslijed ega se dobiva
inverzna normalizirana
krivulja trajanja optereenja.

Inverzna normalizirana KTO

Normalizirane krivulje koriste se pri planiranju razvoja proizvodnih kapaciteta.

Pri planiranju razvoja prijenosnih kapaciteta upotrebljavaju se jedino maksimalne
(eventualno minimalne) snage potronje.
60

imbenici koji utjeu na oblik DO i KTO

Ekonomski imbenik:
Ekonomski uvjeti na nekom podruju mogu utjecati na oblik krivulje optereenja.
Ovi uvjeti mogu obuhvaati: razliite kategorije potroaa (tipove kupaca),
d
demografsko
f k stanje,
t j industrijska
i d t ij k aktivnost.
kti
t
Ovi uvjeti uglavnom e utjecati na dugorono prognoziranje.
Vremenski imbenik:
Ukljuuje utjecaje: godinjih doba, tjedna i praznika.
Primjeri utjecaja godinjeg doba ukljuuju broj sati dnevnog svjetla u jednoj
sezoni, koji utjeu na obrazac optereenja.
Industrijsko optereenje preko tjedna e biti vee nego preko vikenda i dr.

61

imbenici koji utjeu na oblik KTO

Vremenski imbenik - primjer:
Potronja zagrebakog prijenosnog
podruja 22. (nedjelja) i 23.
(ponedjeljak) sijenja 2006
2006. godine
godine.

P(MW)
1,400
1,200
1,000
800

Nedjelja

600

Ponedjeljak
j j

400
200

Maksimalna (vrna) snaga

potronje u ponedjeljak vea u
odnosu na nedjelju zbog veeg
industrijskog optereenja.

0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24

t(h)

Dijagram optereenja PrPZg

P(MW)
1,400
1,200
1,000
800

Nedjelja

600

Ponedjeljak

400
200
0

24 t(h)

Krivulja trajanja optereenja PrPZg

62

imbenici koji utjeu na oblik DO i KTO

Meteoroloki imbenik:
Temperatura je najutjecajniji meteoroloki faktor u prognozi optereenja.
Temperaturne promjene mogu utjecati na koliinu potrebne energije za
zagrijavanje
ij
j zimi
i i i kli
klimatizaciju
ti
ij ljljeti.
ti Drugi
D i meteoroloki
t
l ki ffaktori
kt i kkojiji utjeu
tj na
optereenje ukljuuju vlagu, posebno u vruim i vlanim podrujima, oborine,
oluje, vjetar te malo sati sa dnevnim svjetlom.
Nasumine smetnje:
Veliki industrijski potroai, kao eliane, mogu izazvati nagle promjene
optereenja. Odreeni dogaaji i uvjeti mogu stvoriti nagle promjene optereenja
kao to je npr. iznenadni prestanak rada industrijskih pogona, ili popularna TV
emisija
emisija.
imbenik cijene:
Na tritu el. energije cijena elektrine energije, koja je vrlo promjenljiva moe
biti u sloenoj vezi s optereenjem sustava i moe utjecati na promjenu
optereenja.

63

imbenici koji utjeu na oblik DO i KTO

Ostali imbenici:
Oblik optereenja moe biti razliit ovisno o geografskim uvjetima. Na primjer,
oblik optereenja za ruralna podruja je drugaiji od onoga za urbana.
Obrazac optereenja moe isto ovisiti o tipu potroaa. Na primjer, oblik
optereenja kuanstava moe biti razliit od onog komercijalnih i industrijskih
potroaa.
Stoga je prije svake tehno-ekonomske analize u EES, a osobito prije planiranja
proizvodnih i prijenosnih kapaciteta potrebno dobro poznavati naine
predvianja potronje, i to:
- oekivanog porasta potronje (za planiranje u buduim razdobljima)
- utjecaja navedenih imbenika.

64

2.2. Predvianje potronje elektrine energije

65

Predvianje potronje elektrine energije

Nema univerzalnog modela predvianja koji bi bio dovoljno kvalitetan i
osjetljiv za rjeavanje problema planiranja potronje el. energije, bez obzira na
vremenski period (kratkorono, srednjerono, dugorono), bez obzira na sastav i
karakteristike potroaa (njihove krivulje optereenja i ostale pogonske osobine),
odnosno bez obzira na strukturu i karakteristike proizvodnog sustava. Takvog
univerzalnog modela nema niti za EES priblino istih veliina i karakteristika.
Postavljeni model mora uskladiti osnovne zahtjeve modela dugoronog
predvianja dijagrama optereenja i ukljuiti odreeni broj utjecaja imbenika
specifinih za ponaanje pojedinih grupa potroaa.
Osnovni koncept modela predvianja potronje ini princip podjele
("cijepanja") ukupne potronje u odvojene sektore (kategorije, tipove)
potronje, odreene ukupnom godinjom potronjom i pripadnim koeficijentima
koji odravaju njene periodine (tjedne), dnevne i satne promjene u odnosu na
prosjeno stanje.

66

Predvianje potronje elektrine energije

Takva sektorska struktura doputa:
1. Vrlo lako prilagoavanje pojedinanim potrebama i nainima koritenja, te
razliitim razinama poznavanja potronje
2. Obuhvaanje rasta potronje zbog prikljuivanja novih potroaa elektrine
energije i
3. Zbog rasta potronje postojeih, periodinih oscilacija, klimatskih varijacija i
promjena potronje zbog praznika i izvanrednih dogaaja.
Dakle, daleko je lake otkriti i opisati zakonitosti ponaanja pojedinih
sektora potronje nego ukupne potronje.
potronje

67

Model sektorskog predvianja potronje el. energije

Model sektorskog predvianja potronje ine tri postupka:
1. Predvianje ope razine potronje el. energije za godinu za koju se
predvianje vri;
2 Od
2.
Odvajanje
j j i opis
i razliitih
liitih sektora
kt
(k t
(kategorija)
ij ) u ukupnoj
k
j potronji;
t ji
3. Izvoenje krivulja optereenja sektora i ukupne krivulje optereenja za traeni
vremenski period.
Model je po osobinama i model analize prole potronje i model predvianja, sa
svim problemima i potekoama koje prate njihovu primjenu u praksi.
Za kvalitetnu primjenu nuno je osigurati niz tonih podataka o potronji
elektrine energije
gj p
posljednjih
j
j nekoliko g
godina,, sa svim potrebnim
p
podacima o
p
dogaajima i pojavama koji su utjecali na tu potronju.
Vremenski period predvianja je godina dana: to doputa ukljuivanje nesigurnosti
predvianja u samu nesigurnost metode, na ije se smanjenje moe znaajno utjecati
dobrim pripremama za koritenje modela: za odreeni niz godina potronju el. energije
prate zakonitosti prema kojima se moe priblino tono predviati budua potronja.
68

10

Sektori (kategorije) potronje el. energije

Odabir sektora potronje - vaan je za tonost modela i osjetljivost simulacije
ponaanja potronje - rezultat kompromisa izmeu slijedeih osnovnih kriterija:
1. Poznavanje prole i mogunosti predvianja budue godinje potronje el.
energije (i krivulja optereenja)
2. Mogunosti djelovanja na krivulje potronje sektora (djelovanje na ponaanje
potroaa tijekom odreenog perioda);
3. Vanosti razvoja upotrebe elektrine energije kod pojedinih potroaa;
4. Specifinosti razvoja ili ponaanja potroaa unutar sektora potronje;
5. Utjecaja administrativnih ili ekonomskih mjera, te ostalih imbenika na
ponaanje korisnika el. energije

69

Sektori (kategorije) potronje el. energije

Podjela ukupne potronje na sektore potronje moe se izvriti prema:
1. Tipovima korisnika (kategorijama potroaa) - domainstva, industrija,
direktni i specijalni potroai, itd.)
2. Tipovima upotrebe (grijanje prostorija, osvjetljenje, grijanje vode, dobivanje
topline visokih temperatura, itd.).
To su dva krajnja sluaja, pa su mogui i razliiti sluajevi primjene oba kriterija
podjele istovremeno. Ovisno o nainu podjele, priroda informacija openito e
biti razliita
- kod sektora "korisnika" najee se znaju podaci o godinjoj potronji, ali je
teko rekonstruirati krivulje optereenja
optereenja.
- kod sektora "upotrebe" puno je lake modelirati krivulje optereenja nego
odrediti ukupne godinje potronje elektrine energije.
Nuan je kompromis!
70

11

Kalendarska obrada dana u godini

Prvi korak postupka je da se nizom koeficijenata K1, K2 i K3 identificiraju
kalendarski dani (datumi) u godini koja se obrauje.
Koeficijent K1jm daje informaciju kojem mjesecu kalendarski dan pripada,
odnosno
d
kkojiji jje njegov
j
redni
d ib
brojj u ttom iistom
t
mjesecu.
j
Formira se za sve dane u godini koja se obrauje, i to na slijedei nain:

K1 jm 100 k n

j = 1,...., N

gdje je: m - redni broj dana u godini j;

k - redni broj mjeseca u godini;
n - redni broj dana u mjesecu;
N - ukupan
k
b
brojj godina
di kkoje
j se obrauju.
b j

Koeficijent K2jm daje informaciju kojem tjednu dan pripada, tj. ima slijedee
vrijednosti:
K2jm = 1,..., 52,

j = 1,..., N
71

Kalendarska obrada dana u godini

Koeficijent K3jm sadri informaciju o tipu dana.
Svaki dan u godini oznaava se vrijednou koja ukazuje na to da li se radi o
radnom danu, suboti, nedjelji, prazniku, itd. Razliitim tipovima dana pripisuju se
i razliiti
liiti relativni
l ti i udjeli
dj li u potronji
t ji elektrine
l kt i energije
ij u tjednu
tj d ((relativni
l ti i udio
di
radnog dana je 1.).
Koeficijenti K3jm imaju slijedee vrijednosti:
- K3jm = 0

za radni dan;

- K3jm = 1

za subotu;

- K3jm = 2

za nedjelju;

- K3jm = 3

za p
ponedjeljak;
j j ;

- K3jm = 4

za radni dan u blagdanskom razdoblju;

- K3jm = 5

za subotu u blagdanskom razdoblju;

- K3jm = 6

za nedjelju u blagdanskom razdoblju;

- K3jm = 7

za ponedjeljak u blagdanskom razdoblju.

72

12

Godinja potronja elektrine energije za narednu godinu

Kod svakog sektora potronje polazi se od predvianja godinje potronje
elektrine energije za iduu godinu:
- kod sektora "korisnika" osnova za odreivanje godinje potronje za iduu
godinu
di su podaci
d i o potronji
t ji za nekoliko
k lik posljednjih
lj d jih godina;
di
- kod sektora "upotrebe" do ukupne godinje potronje dolazi procjenom,
modeliranjem, ili posredno, izvoenjem iz podataka o drugim djelatnostima.
Prirodu predvianja uvjetuju raspoloivi (dostupni) podaci i nain njihove obrade.
Najee su potrebne i dodatne analize u pogledu primjenjivosti stopa rasta,
akcija koje se ine radi usmjeravanja razvoja potronje ili ostalih kriterija.
Tonost odreivanja godinje potronje direktno utjee na kvalitetu predvianja
predvianja,
pa je kod "grubih" aproksimacija ukupne potronje nekorisno odreivati toan
oblik krivulje optereenja.

73

Godinja potronja elektrine energije za narednu godinu

Kod predvianja godinje potronje polazi se od porasta potronje od godine do
godine, odnosno tijekom jedne godine. Porast potronje je posljedica s jedne
strane prikljuka novih potroaa, a s druge poveanja potronje ve postojeih
potroaa.
Svaka od ovih pojava ovisi o nizu utjecaja, a i ne mogu se podvrgnuti nekim
zakonitostima, pa se moe uzeti da postoji vjerojatnost da e se porast potronje
raspodjeliti na cijelu godinu. Pretpostavlja se, dakle, ravnomjeran raspored
tijekom godine.
Budui da se porast potronje elektrine energije u nizu godina odvija po
eksponencijalnom zakonu, takva zakonitost se pretpostavlja i unutar jedne
godine.
Kako je tu osnovna jedinica sezonske podjele jedan tjedan, godinji rast uzima
se u tjednim koracima, izvedenim iz godinje stope rasta potronje elektrine
energije sektora.

74

13

Godinja potronja elektrine energije za narednu godinu

Osnova za odreivanje trenda rasta potronje elektrine energije je srednja
tjedna vrijednost potronje elektrine energije sektora c u godini j, koja iznosi:
E 1jc

1 52
Eijc , ; j = 1,, NN-11
52 i 1

gdje je: Eijc - potronja elektrine energije sektora c u tjednu i godine j;

Prosjeni godinji porast potronje sektora c je: t c N 1

E jc
E1c

1,

To daje prosjeni godinji trend: Tc 1 t c

Uz raniju pretpostavku eksponencijalnog rasta
potronje el. en. unutar godine, tjedni porast
potronje je:

Tic Tc

52

gdje je: i = 1,,52 - indeks tjedna u godini.

75

Godinja potronja elektrine energije za narednu godinu

Srednja tjedna vrijednost potronje elektrine energije sektora c u godini za koju
se vri predvianje je:
E 1jc ( j N ) Tc E 1jc ( j N 1)

to odgovara ukupnoj potronji elektrine energije u godini za koju se vri

predvianje:
E jc ( j N ) 52 E 1jc ( j N )

Tjedni porast potronje unutar bilo kojeg tjedna iznosi:

1

t1c tc 52

76

14

Opis krivulje optereenja

Nakon to je za svaki sektor odreena ukupna godinja potronja elektrine
energije za narednu godinu, pomou niza koeficijenata vri se njezina raspodjela
na potronje u tjednima, danima i satima godine. Odgovarajuim koeficijentima
obuhvaaju se:
a) Rast potronje tijekom godine (prethodno opisano)
b) Planirani ulasci u pogon;
c) Sezonske promjene potronje unutar godine;
d) Dnevne promjene potronje unutar odgovarajueg tjedna;
e) Satne promjene potronje tijekom odgovarajueg dana;
f) Temperaturni i ostali utjecaji.

77

a) Rast potronje tijekom godine

Pomou izraunate srednje tjedne vrijednosti potronje elektrine energije sektora
u iduoj godini i tjednog porasta potronje unutar bilo kojeg tjedna odreuju se
tjedne potronje sektora tijekom idue godine (uvjetovane samo porastom
potronje
p
j tijekom
j
godine):
g
)

Eijc ( j N ) E 1jc ( j N ) 1 t1c

i 26, 5 52

; i=1,,52

Drugim rijeima, koeficijent kojim se rast potronje "rasporeuje" ravnomjerno

tijekom godine ima oblik:
KTic 1 t1c

i 26, 5 52

; i=1,,52

78

15

b) Planirani ulasci u pogon

Kod planiranja ulazaka u pogon veih potroaa koji znaajnije utjeu na porast
potronje sektora, aproksimacija uz pretpostavku o ravnomjernom porastu
potronje tijekom godine sigurno ne bi dala zadovoljavajue rezultate,
Bilo bi potrebno korigirati niz koeficijenata za modeliranje bez mogunosti
oslanjanja na ostvarene podatke iz prolosti.
Stoga se uvodi novi koeficijent ulaska u pogon.
Prije planiranog ulaska u pogon potroaa u sektoru (grupi) potronje koeficijent
ulaska u pogon ima poetnu vrijednost 1.0, tj. Fjjc = 1.0, gdje je j - indeks godine
za koju se vri obrada (tj. j=N).

79

b) Planirani ulasci u pogon

Nakon to se prema datumu ulaska u pogon identificira redni broj dana u godini
koji mu je pridruen, tj. mu, rauna se nova vrijednost koeficijenta ulaska u pogon
koji vrijedi za sve mmu :
f

F jc 1 rc u cr
100

mu - indeks
i d k d
dana u godini
di i predvianja
d i j (j
(j=N)
N) u kkojem
j
se d
deava

ulazak
l
k pogon;
frc - postotak poveanja opter. potroaa u grupi r sektora c u danu god. m = mu;
ucr - uee grupe potroaa r u sektoru potronje c.

80

16

c) Sezonske promjene potronje unutar godine

Sezonske (tjedne) promjene potronje elektrine energije tijekom godine rezultat
su ciklikih promjena ivotnih i radnih aktivnosti ljudi, odnosno promjene
klimatskih i drugih uvjeta tijekom godine.
T
Te promjene
j
obuhvaaju
b h j se koeficijentima
k fi ij ti
sezonskih
kih promjena,
j
k ji predstavljaju
koji
d t lj j
odnos energije tjednog prosjenog radnog dana prema energiji godinjeg
prosjenog radnog dana.
Koeficijenti sezonskih promjena u stvari su relativne "teine" tjedana u ukupnoj
potronji elektrine energije u godini, i to tako da je njihova suma u godini
jednaka ukupnom broju tjedana u godini (tj. 52).
Osnova za njihovo odreivanje su podaci o potronji elektrine energije sektora
po danima u godini koja prethodi godini predvianja (tj. za j = N-1).

81

c) Sezonske promjene potronje unutar godine

Iz podataka o dnevnim potronjama izdvoje se posljedice utjecaja izvanrednih
dogaaja koji nemaju sezonski karakter (ispadi iz pogona i sl.). Sumiranjem se
odreuje korigirana potronja elektrine energije sektora c u tjednu i:
E ic
mi

Ed mjc
Dicp

gdje je: mi - indeks dana u tjednu i godine koja prethodi godini predvianja, tj. za j=N-1;
Edmjc - potronja elektrine energije sektora c u danu m;
Dicp - teinski koeficijent dana mi (prema tipu dana) u tjednu i za sektor c;
p - indeks tipa dana u tjednu: p = K3jm + 1, (j = N-1, p = 1,...,8).

S druge strane,
strane korigirana prosjena potronja elektrine energije sektora c u
tjednu i, uzevi u obzir porast potronje, iznosi:
Eic

Eukc
i 26, 5 52
1 t1c
52

Euk c
m

Ed mjc
Dicp

ukupna potronja elektrine energije sektora c u

godini koja prethodi godini predvianja (za j = N-1).

82

17

c) Sezonske promjene potronje unutar godine

Koeficijent sezonske (tjedne) promjene sektora c dobije se dijeljenjem:

Sic

Eic
; i=1,,52
Eic

Primjer koeficijenata sezonskih (tjednih)

promjena potronje nekog sektora u godini

Korekcije teinskim koeficijentima dana u godini (Dicp) provode se da bi se izbjegle

razlike koeficijenata sezonskih promjena od godine do godine (posljedica
razliitog broja dana po tipovima u odgovarajuim tjednima od godine do godine)
Utjecaji odstupanja srednjih tjednih temperatura od viegodinjih temperaturnih
prosjeka obuhvaaju se koeficijentima temperaturnog utjecaja.

83

d) Dnevne promjene potronje unutar odgovarajueg tjedna

Dnevne promjene potronje elektrine energije unutar tjedna obuhvaaju se
odgovarajuim teinskim koeficijentima koji predstavljaju energetski odnos
nekog tipa dana u tjednu prema prosjenom radnom danu istog tjedna.
Teinski koeficijenti prosjenog radnog dana u tjednu imaju vrijednost 1.0, tj.
Dicp = 1.0, gdje je: p -indeks tipa dana u tjednu i za sektor c.
Ti teinski koeficijenti odreuju se za svaki sektor, tjedan u godini i tip dana u
tjednu i mijenjaju tijekom godine. Raunaju se pomou podataka o dnevnim
potronjama iz kojih su "oiene" sve posljedice utjecaja koji nisu vezani za tip
dana u tjednu (npr. ispadi iz pogona, poremeaji, redukcije, znaajna
temperaturna odstupanja).

84

18

e) Satne promjene potronje tijekom odgovarajueg dana

Satne promjene potronje (srednja satna optereenja) modeliraju se
koeficijentima koji predstavljaju teinski odnos u snazi promatranog sata prema
prosjenoj snazi istog dana.
Ti koeficijenti
k fi ij ti ovise
i o tj
tjednu,
d
ti
tipu d
dana i satu
t u kkojem
j
se promatra
t potronja
t j
sektora.
Analize ponaanja koeficijenata satnih promjena prema periodima godine (na
tjednoj osnovi) pokazuju nepotrebnim da se satni koeficijenti odreuju za svaki
tjedan posebno. Naime, potroai unutar sektora tijekom godine due
zadravaju isti nain ponaanja u odreenim danima tjedna (danima jednakim
po tipu), a znaajnije promjene u nainu ponaanja tijekom istih dana po tipu
uoavaju se tek ako se usporeuju dui periodi u godini.
Dovoljna tonost ostvaruje se ako se analiza i proraun tih koeficijenata uini na
mjesenoj osnovi.

85

e) Satne promjene potronje tijekom odgovarajueg dana

Za svaki sektor, odnosno grupu potroaa u sektoru, modeliraju se dnevne
krivulje optereenja, kojima se onda, ovisno o ueima grupa u sektoru,
modeliraju dnevne krivulje optereenja sektora za isti dan. Dakle, za odreeni
sat i dan u mjesecu vrijedi:
M cspk M rspk ucr ,
r

; s=1,,24; p=1,,8; k=1,,12

gdje je: Mcspk - satni koeficijent potronje elektrine energije sektora c u satu s za tip dana
p u mjesecu k;
Mrspk- satni koeficijent potronje elektrine energije grupe potroaa r sektora c za
tip dana p u mjesecu k.

Koeficijenti satnih promjena

potronje (optereenja)
86

19

f) Temperaturni i ostali utjecaji

U odreenim razdobljima godine (npr. zimsko razdoblje) svako odstupanje od
prosjene temperature izaziva promjene potronje elektrine energije.
Te promjene obuhvaaju se koeficijentom temperaturne elastinosti () i
pripadnim
i d i odstupanjima
d t
ji
t
temperatura
t
od
d prosjenih
j ih vrijednosti,
ij d
ti a bitne
bit su ako
k se
postupak predvianja provodi sa naglaskom na nekoliko iduih tjedana
(koritenjem dugorone vremenske i temperaturne prognoze), ili za analizu
proteklog razdoblja koje je ranije ve obraeno.
Kod analiza i u tijeku predvianja potronje elektrine energije za period krai od
godine dana dovoljno je tono uzeti u obzir utjecaj odstupanja srednje tjedne
temperature od viegodinjeg temperaturnog prosjeka tjedna, odnosno od
temperaturnog prosjeka tjedna za godinu na osnovu koje su odreeni
koeficijenti sezonskih promjena.
Naravno, sve to vrijedi za one temperaturne razine koji utjeu na promjenu
potronje elektrine energije.

87

f) Temperaturni i ostali utjecaji

Koeficijenti temperaturnog utjecaja imaju slijedei oblik:
C ic 1

Pi Qi
c
Pi

gdje je: Pi - prosjena viegodinja temperatura i-tog tjedna u Kelvinima;

Oi - ostvarena prosjena temperatura i-tog tjedna u Kelvinima;

c - koeficijent elastinosti tjedne potronje elektrine energije sektora c ovisno o

promjeni srednje tjedne temperature u odnosu na viegodinji prosjek.

Koeficijent elastinosti c predstavlja relativnu promjenu tjedne potronje

elektrine energije
g j sektora ako jje relativno odstupanje
p j ostvarene tjedne
j
temperature od viegodinjeg temperaturnog prosjeka 0,01, tj. 1%. Ti
koeficijenti odreuju se pomou podataka o ostvarenjima iz prethodnih godina.

Proraun koeficijenata eleastinosti se nee detaljnije razmatrati

vie u B. Udovii: Elektroenergetski sustav
88

20

f) Temperaturni i ostali utjecaji

Pri tome je vano da se iz ukupne potronje to tonije izdvoji potronja sektora koji se
promatra, odnosno da se iz promjena potronje samog sektora izdvoje utjecaji koji nisu
posljedica temperaturnih promjena.

Dodatne su pretpostavke da su za temperaturne razine koji utjeu na promjenu potronje

elektrine energije, prosjene viegodinje temperature linearno ovisne o tjednima u
godini, te da je period kada temperaturna razina ne utjee na potronju jednostruk, tj. da
ga se moe odrediti donjom i gornjom granicom (slika).

Ovisnost koeficijenata
tjednih promjena potronje
o tjednima u godini
89

2.3. Tarifni sustavi

90

21

Tarifni sustavi
Tarifnim sustavom definiraju se prodajne cijene energenata, prvenstveno onih
koji se potroaima isporuuju preko umreenih energetskih sustava ovisno o:
- mjestu preuzimanja energenta
- koliini i angairanoj snazi
- vremenu preuzimanja energenta
- ostalim specifinim uvjetima
Posebnim tarifnim sustavima definiraju se i cijene koritenja specifinih
parcijalnih usluga dijelova umreenog energetskog sustava, koje nisu vezane za
izravnu prodaju energenta potroau, poput koritenja prijenosne i distributivne
mree (elektrine, plinske, toplinske), specifinih usluga u EES-u (npr.
sekundarna i tercijarna regulacija) i dr.

91

Tarifni sustavi
Tarifne sustave donosi/odreuje:
- Vlada za potroae koji se opskrbljuju kroz sustav javne usluge, tj. u sluaju da
potroai nemaju mogunost izbora (tarifni kupci): tzv. regulirane tarife
- Poduzee koje vri isporuku energenta za potroae koji su u mogunosti
slobodno birati dobavljaa (povlateni kupci): tzv. deregulirane tarife
Obraunski elementi/tarifne stavke - komponente tarifnog sustava na temelju
kojih se obraunavaju cijene preuzete energije u odreenom obraunskom
razdoblju:
1. Ukupno preuzeta energija (npr. kWh za el.en., m3 za plin), odreuje se na
temelju oitanja brojila kod pojedinanog potroaa. Energija je jedina stavka
koja je uvijek prisutna za sve potroae i sve vrste energenata, dok ostale stavke
nisu (ovisno o vrsti energenta, kategorije potroaa, te odabranom tarifnom
modelu)
92

22

Tarifni sustavi
2. Angairana snaga (npr. kW za el.en.), moe se odrediti:
- oitanjem na odgovarajuem instrumentu (maksigraf) koji biljei najveu
angairanu snagu u obraunskom razdoblju (ne mora biti trenutna, ve npr. 10
minutni
i t i prosjek),
j k)
- pomou odgovarajue formule u ovisnosti o preuzetoj energiji,
- posredno preko tzv. blok tarifa i sl.
3. Zakupljena/ugovorena snaga
4. Stalna naknada neovisna o potronji koja moe ukljuivati razliite
elemente (npr
(npr. trokovi oitavanja i odravanja mjernog mjesta
mjesta, naknada za
regulatornu agenciju, naknada za poticanje OIE, razliite takse i sl.)
5. Ostale specifine stavke za pojedini energent (npr. jalova el.energija)

93

Kategorizacija potroaa
Kategorija potroaa: razvrstavanje potroaa s obzirom na mjesto
preuzimanja energenta:
- npr. za elektrinu energiju s obzirom na naponsku razinu na koju je potroa
prikljuen
iklj
- npr. za plin ovisno o prikljuku potroaa na visokotlanu, srednjetlanu ili
niskotlanu mreu
Kategorizacija se dodatno moe izvriti (za istu osn. kategoriju) s obzirom na:
- karakter potroaa (npr. kuanstva, gospodarstvo, javna rasvjeta za el.en.)
- lokaciju potroaa
- razinu potronje (najee tzv. socijalna kategorija) i sl.
S obzirom na vrijeme preuzimanja energenta, tarifne stavke se mogu razlikovati:
prema sezoni (npr. zimska, ljetna), dobu dana (npr. via i nia tarifa ili via,
srednja i nia tarifa), radni/neradni dan i sl.
94

23

Osnovni principi odreivanja tarifa

1. Proizvoau/dobavljau tarifni sustav mora jamiti kompletnu nadoknadu svih
trokova
2. Cijene moraju u najveoj moguoj mjeri reflektirati stvarne trokove ovisno o
mjestu
j t i vremenu isporuke:
i
k ttreba
b iizbjegavati
bj
ti di
diskriminaciju
ki i
ij potroaa
t unutar
t iste
i t
glavne kategorije
3. Cijene moraju pokrivati utjecaj inflacije, te osigurati potrebnu razinu novih
investicija za razvoj i izgradnju sustava
4. Tarifni sustav bi trebao poticati racionalno koritenje energije, prvenstveno
kroz ujednaavanje potronje
5. Tarifni sustav mora potroau ponuditi razliite opcije izbora (npr. jednotarifno
ili dvotarifno brojilo elektrine energije)
6. Tarifni sustav treba biti to jednostavniji i razumljiviji za krajnjeg potroaa
7. Tarifne sustave nije poeljno esto mijenjati (bar ne osnovne modele, tj.
odnose cijena za pojedine stavke i kategorije)
95

Tarifni sustav za elektrinu energiju

Neke specifinosti:
1. Za neke kategorije potroaa naplauje se i jalova energija, i to najee na
osnovu:
- stvarno izmjerene potronje jalove energije (posebna brojila)
- vezano uz faktor snage (npr. naplauje se samo energija ispod odreenog
faktora snage)
2. Ovisno o konkretnom tarifnom sustavu, snaga se moe ali i ne mora
naplaivati za neke kategorije potroaa
3. Redovito postoje dva ili vie razliitih dnevnih tarifnih stavova
4. Moe postojati posebni tarifni stav (nia cijena) za tzv. upravljanu potronju:
potroae koji se daljinski (centralno) ukljuuje/iskljuuje
5. U raunu se mogu odvojeno (ali i ne moraju) davati trokovi za pojedine
trokovne stavke: proizvodnja, prijenos, distribucija, opskrba, upravljanje
96

24

Tarifni sustav za elektrinu energiju

Opravdanost naplate radne snage i/ili zakupa snage:
- Vea snaga za istu potronju energije zahtjeva veu izgraenost prijenosne i distributivne
mree
- Trokovi proizvodnje elektrine energije manji su kod ujednaene dnevne potronje

Primjer dijagrama potronje dva potroaa s istom ukupnom

dnevnom potronjom energije, a razliitim snagama
97

Tarifni sustav za elektrinu energiju

Opravdanost postojanja vie dnevnih tarifa:
- trokovi proizvodnje elektrine energije vei pri vrnim opetreenjima (forsiranje
potroaa za pomak dnevne potronje u nonu i smanjenje vrnog optereenja)

Usporedba oblika dnevnog dijagrama potronje u Hrvatskoj

(sijeanj, radni dan) i cijene energije u vioj (07-21h) i nioj
(21-07) tarifi za dvije kategorije potroaa: kuanstva i
industrijski potroai na srednjem naponu (10-35 kV)

98

25

Tarifni sustav za elektrinu energiju

Opravdanost postojanje kategorija kupaca po razliitim naponskim razinama:
- potroai plaaju trokove rada EES-a do mjesta preuzimanja elektrine
energije

99

Tarifni sustav za elektrinu energiju (HEP)

Sukladno odluci Vlade RH (Narodne novine br. 70/2008), od 1. srpnja.2008.
godine primjenjuju se nove tarifne stavke za proizvodnju, prijenos, distribuciju i
opskrbu elektrinom energijom. Tarifni modeli temeljeni na novim tarifnim
stavkama, podijeljeni su po kategorijama potronje i naponskim razinama.
Tarifni element
Radna energija
Kategorija kupaca

Radna snaga

Prekomjerna
jalova energija

Naknada za
mjernu uslugu i
opskrbu

[kn/
kvarh]

[kn/
mj]

Tarifni model
JT
[kn/
kWh]

VT
[kn/
kWh]

NT
[kn/
kWh]

[kn/
kW]
Tarifne stavke

Visoki napon

Bijeli

0,34

0,17

44,99

0,15

106,00

Srednji napon

Bijeli

0,45

0,23

58,39

0,15

106,00

Plavi

0,71

0,15

65,00

Bijeli

0,75

0,38

0,15

65,00
65,00

Poduzetnitvo
Niski napon

Crveni

0,52

0,26

70,97

0,15

Naranasti

1,02

uti
(javna
rasvjeta)

0,58

31,50

100

26

Tarifni sustav za elektrinu energiju HEP Opskrba

Tarfini sustav za kuanstva (na niskom naponu)
Tarifni element
Radna energija
Kategorija kupaca

Prekomjerna
jalova energija

Naknada za
mjernu uslugu i
opskrbu

[kn/
kvarh]

[kn/
mj]

Tarifni model
JT
[kn/
kWh]

Plavi

Bijeli
Kuanstvo*

Radna snaga

Niski
napon
Naranasti

Crni

0,71
(0,87)
0,93
(1,13)
0,31
(0,38)

VT
[kn/
kWh]

NT
[kn/
kWh]

0,75

0,38

(0,92)

(0,46)

[kn/
kW]
Tarifne stavke
-

16,00
(19,52)
16,00

(19,52)
5,40
(6,59)

101

Tarifni sustav za elektrinu energiju HEP Opskrba

Iznosi u zagradama izraeni su s PDV-om, zaokrueni na dvije decimale.
Uz tarifne stavke objavljene u ovoj tablici, svi kupci plaaju i posebnu naknadu
za poticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora u iznosu od
0 0089 kn/kWh.
0,0089
k /kWh
Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o potpori graanima i kuanstvima
radi ublaavanja porasta cijena elektrine energije (NN75/2008) kojom se:
- kuanstvima s do 2000 kWh godinje potronje iz prorauna kompenzira poveanje tarife
u potpunosti,
- kuanstva s 2001 do 2500 kWh godinje potronje plaaju 5% poveanje (ostalo se
kompenzira iz prorauna),
- a kuanstva s 2501 do 3000 kWh g
godinje
j p
potronje
j p
plaaju
j 10% p
poveanjj tarife ((ostalo
se kompenzira iz prorauna).

Raspored dnevnih tarifa:

- zimsko raunanje vremena: VT od 07-21 sat, NT od 21-07 sati
- ljetno raunanje vremena: VT od 08-22 sata, NT od 22-08 sati.
102

27

Tarifni sustav za elektrinu energiju HEP Opskrba

Detaljnije tarifne stavke: naknade za regulirane elektroenergetske djelatnosti:
proizvodnju, prijenos, distribuciju, opskrbu, koritenje mree.

Kuanstva, NN, tarifni model bijeli

Poduzetnitvo, NN, tarifni model crveni

103

28