DIDAKTIKA-Skripta Označeno

Zajedniki predmet Didaktika
VLADIMIR POLJAK
DIDAKTIKA
I. O PREDMETU I ZADACIMA DIDAKTIKE (radila Barbara Kuevi)

Predmet svake znanosti odreuje osnovno podruje prouavanja. Predmet didaktike se
kroz povijest mijenjao, a zasigurno e se taj proces i nastaviti. Rije didaktika grkog je
podrijetla i izvorno znai pouavanje (didasko-pouavam). Taj naziv u pedagoku
terminologiju nose Ratke i Komensky u 17. stoljeu, premda se pouavanje kao pedagoka
kategorija javlja s pojavom ovjeka. Proizvodno-radno iskustvo roditelji su prenosili na mlai
narataj, ali kada se to iskustvo drutva znatno razvilo, roditelji ga vie nisu u svom domu
mogli izravnim pouavanjem prenositi na mlade. Poeo je osnutak posebnih ustanova u
kojima bi mlada generacija pod vodstvom odraslih na organiziran nain bre stjecala radna
iskustva prolih narataja. Tako su se osnivale kole, pojavilo se zvanje pouavatelja, odnosno
uitelja, a tu nalazimo i zaetke nastave kao organiziranog procesa pouavanja u kojoj uitelji
pouavaju i uenici ue. Tada je u prvom planu bio sadraj pouavanja (to), a ne metodika
rada (kako). Sve masovnije kolovanje nametnulo je pitanje vjetine pouavanja i uenja. Taj
zahtjev pojaava se s pojavom graanske klase i graanskog drutva. Zato Ratke 1613.
predlae da se kao bitna odrednica uspjene nastave ugradi vjetina pouavanja. Izraz
didaskein (pouavam) kasnije preuzima Komensky u svom djelu Velika didaktika (1632. na
ekom, 1657. na latinskom). Zato se 17. stoljee smatra stoljeem didaktike. Komensky ju
definira kao ''opu vjetinu o tome kako valja pouavati svakoga u svemu'', to je prvo
sadrajno odreenje pojma. Pod pojmom didaktike on je obuhvatio i odgoj i obrazovanje, to
je veoma iroko odreenje, a zadralo se sve do 19. stoljea. Podrobnijim prouavanjem
sistema u nastavi zakljuilo se da treba razlikovati odgoj i obrazovanje jer oni po svom
sadraju, zadacima i nainu pouavanja nisu posve identini. Tako se ustanovilo i da se
didaktika ne moe poistovjetiti s pedagogijom, kao to je to uinio Komensky, nego je
domena pedagogije kao znanosti znatno opirnija i u sebi sadri didaktiku kao posebnu
znanstvenu granu. Zato se krajem 19. i poetkom 20. stoljea ograniava predmet didaktike
na podruje obrazovanja, ali se pritom uzima u obzir samo organizirano pouavanje u nastavi
jer drugog organiziranog masovnog sistema obrazovanja izvan nastave tada jo nema.
Pedagogija se podijelila na:
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

teoriju odgoja
teoriju obrazovanja ili didaktiku
Meutim, u prvim desetljeima 20. stoljea zapoinje znatno proirivanje sistematskog

obrazovanja i izvan okvira redovne nastave. Takvo obrazovanje ne zavrava s redovnim
kolovanjem, nego se provodi izvan i nastavlja nakon njega. Obrazovanje postaje
permanentan proces u ivotu ovjeka. Posebne oblike obrazovanja (seminari, teajevi)
organiziraju kolski centri, radnika i narodna sveuilita, pa i kole. Treba uzeti u obzir i
razliite oblike samoobrazovanja.
Nakon Komenskog, koji je didaktiku u stanovitom smislu tumaio kao kolsku pedagogiju,
s jedne se strane predmet didaktike suava samo na podruje obrazovanja, a s druge se strane
proiruje na obrazovanje u cjelini, bez obzira na mjesto, vrijeme, sadraj i organizaciju
obrazovanja. Meutim, preorijentacijom didaktike sa kolske pedagogije na obrazovanje u
totalitetu poinje i prvo razmimoilaenje u preciznijem odreivanju njezina predmeta
prouavanja. Ratkeov i Komenskyjev izraz didaktika prihvaen je i do dananjeg dana
zadran samo na slavenskom i germanskom podruju. U romanskim i anglosaksonskim
zemljama za odgoj i obrazovanje upotrebljava se zajedniki izraz izveden iz latinske rijei
educatio, to stvara tekoe pri prevoenju tog izraza (je li to odgoj, obrazovanje ili jedno i
drugo). U anglosaksonskim je zemljama stvorena specifina pedagoka terminologija
(kurikulum, strategija, instrukcija). Razlika je samo u izrazima, a pod utjecajem
anglosaksonske pedagoke teorije postavlja se pitanje je li izraz didaktika danas uope
primjeren.
Europski didaktiari i dalje zadravaju taj izraz, a diferencijaciju didaktike provode s
obzirom na dob predkolska didaktika, osnovnokolska didaktika, srednjokolska
didaktika, andragoka didaktika; s obzirom na integraciju didaktike s ostalim znanostima
filozofska didaktika, psiholoka didaktika, kibernetika didaktika, komunikativna didaktika,
medijalna didaktika, algoritamska didaktika, teledidaktika, ergodidaktika
Mi emo didaktikom obuhvatiti obrazovanje u cjelini pa stoga didaktiku definiramo kao

granu pedagogije koja prouava ope zakonitosti obrazovanja. Ona utvruje stalne
uzrono-posljedine veze i odnose u procesu stjecanja obrazovanja. Nastava i dalje ostaje
odgojno-obrazovni proces, uz napomenu da odgojne probleme prouava teorija odgoja.
Tumaenje da je didaktika teorija nastave ne moe se prihvatiti iz dva razloga:
1. nastava je odgojno-obrazovni proces, a ne samo jedno od toga dvoga

2. proces obrazovanja ne svodi se samo na sistematsko obrazovanje u koli, odnosno
nastavi, a obrazovanje izvan kole takoer je predmet didaktike
Obrazovanje i odgoj su u dijalektikom odnosu, to znai u meusobnom korelativnom i
komplementarnom odnosu. U dijalektikom odnosu ne postoji odnos nadreenosti i
podreenosti, ve meusobno proimanje. to je proimanje odgoja i obrazovanja
intenzivnije, pedagoki uinak e biti kvalitetniji.
Ipak treba naglasiti da se u redovnoj nastavi za vrijeme redovnog kolovanja provodi
najorganiziranije, najsistematskije i najintenzivnije obrazovanje. Stoga emo i didaktike
probleme u daljnjim poglavljima didaktike probleme razmatrati s pozicija najorganiziranijeg
procesa obrazovanja u okviru redovne nastave. Ali:
Osnovno podruje didaktike jest prouavanje i otkrivanje zakonitosti obrazovanja linosti,
bez obzira na to gdje se to obrazovanje vri, jer su zakonitosti obrazovanja ovjeka
jedinstvene.
Didaktika je, s obzirom na specifinost predmeta koji prouava, samostalna nauka, ali je u
neposrednoj vezi s mnogim ostalim naukama (psihologija, filozofija, logika, spoznajna
teorija, sociologija, antropologija, kibernetika, matematika, tehnike znanosti). Ona se
koristi rezultatima tih nauka kako bi olakala prouavanje svog predmeta.
II. POJAM OBRAZOVANJA (radila Barbara Kuevi)

Obrazovanje kao jedna od osnovnih pedagokih kategorija i funkcija obuhvaa u sebi
znanje i sposobnosti, a ne samo jedno od toga dvoga. Obrazovanost je kvaliteta linosti koja
je odreena znanjem i sposobnostima.
Znanje je sistem ili logiki pregled injenica i generalizacija o objektivnoj stvarnosti koje je
ovjek usvojio i trajno zadrao u svojoj svijesti.
injenice su konkretnosti, odnosno pojedinosti o objektivnoj stvarnosti koje ovjek upoznaje
perceptivnim putem (npr. osjeti miris plina, uje grom). injenice se mogu upoznati i
itanjem i sluanjem izlaganja.
Osim poznavanja injenica znanje obuhvaa i poznavanje generalizacija ili apstrakcija, a to su
pojmovi, pravila, principi, metode, zakoni, definicije, zakljuci, dokazi, kategorije, aksiomi,

postulati, izvodi, norme, postavke, hipoteze, anticipacije, teorije, misli, ideje, sistemi, simboli,
algoritmi, formule, jednadbe, vrijednosti Apstrakcije je potrebno shvatiti posredstvom
miljenja.
Znanje moe biti razliite kvalitete, to ovisi o stupnju usvojenosti injenica i
generalizacija. Zato s obzirom na kvalitetu razlikujemo vie stupnjeva znanja:
1. znanje prisjeanja najnia razina; uenik se samo sjea da je neto uio o
objektivnoj stvarnosti, ali nita vie o tome ne zna
2. znanje prepoznavanja uenici mogu tono prepoznati neke sadraje, identificirati
njihovu pripadnost, znaju na to se odnose, ali ih ne mogu objasniti (npr. prepoznaju
vrstu rijei, ali nita ne znaju o toj vrsti)
3. znanje reprodukcije uenici poznaju sadraje do te mjere da ih mogu reproducirati,
katkada vrlo tono; ak i objasniti onako kako su to nauili, ali jo ne mogu ta znanja
primjenjivati u svom svakodnevnom radu (npr. naueno pravopisno pravilo koje se u
pisanju ne primjenjuje)
4. znanje operativnosti ili operativno (aktivno, aplikativno, primjenjivo, funkcionalno)
znanje visoka kvaliteta; uenik sigurno vlada obraenim nastavnim sadrajima,
moe ih objasniti, ali i primjenjivati u svakodnevnom radu u koli i izvan nje, a
posebno na svom radnom mjestu nakon zavrene kole
5. kreativno ili stvaralako znanje najvii stupanj u kvaliteti znanja; ovjek na
temelju steenog znanja napreduje dalje u stvaranju novih dobara, materijalnih i
duhovnih. Taj je stupanj znanja ljudski ideal.
stjecanje znanja zove se u didaktici jo i materijalna strana obrazovanja.
Sposobnost je kvaliteta linosti koja je tako formirana da uspjeno obavlja neku djelatnost
(rad, aktivnost, funkciju).
sposobnost je kvaliteta linosti (pripada ovjeku, a ne drugim ivim biima i mrtvoj
materiji)
ljudska se sposobnost pokazuje u njegovoj djelatnosti
sposobnost se odnosi na uspjenu ljudsku djelatnost
S obzirom na razliita podruja ljudske aktivnosti razlikujemo i razliita podruja ljudske
sposobnosti:
1. senzorne ili perceptivne sposobnosti sposobnosti osjetilnog doivljavanja (vid,
sluh, okus, njuh, dodir, bol, poloaj, toplina, hladnoa, napor)

2. manualne ili praktine sposobnosti temelje se na praktinom radu u smislu
aktivnog
odnosa
ovjeka
prema
konkretnoj
materiji
radi
oblikovanja
ili
transformiranja te materije
3. sposobnosti izraavanja odnose se na govor, itanje, pisanje, crtanje, slikanje,
matematiko izraavanje, pjevanje, sviranje i izraavanje pokretima tijela (gesta,
mimika)
4. intelektualne ili mentalne sposobnosti najvii su domet ljudskog duha i
formiraju se na bazi ljudskog intelektualnog rada, napose misaonog. Ujedno su baza
za razvijanje ostalih sposobnosti jer sve to ovjek radi treba prolaziti kroz njegov
mozak.
Sposobnosti se mogu prouavati i s obzirom na organ koji obavlja aktivnost:

vanjski miini organi (npr. ruka, noga) fizike sposobnosti i vjetine, pa i navike
ljudski mozak kao unutranji organ mentalne (intelektualne, psihike) sposobnosti
Uspjena ljudska djelatnost u sebi sjedinjuje vie sposobnosti. Sposobnosti nisu dane
roenjem, nego se razvijaju. Dodue, razvoj sposobnosti ovisi o dispozicijama, odnosno o
naslijeenoj anatomsko-fiziolokoj strukturi ovjeka (unutarnji faktor) i o vanjskoj sredini u
kojoj ovjek ivi i radi (vanjski faktor), ali je i sama aktivnost ovjeka vaan faktor u
razvijanju sposobnosti. Stoga je zadatak nastave da posredstvom brojnih i raznovrsnih
aktivnosti u mladoj generaciji potpomae i unapreuje razvoj sposobnosti.
Razvijanje sposobnosti zove se u didaktici funkcionalna strana obrazovanja, odnosno
funkcionalni zadatak nastave, jer se odnosi na funkciju ovjeka kao linosti u drutvenom
ivotu i radu.
Ljudsko obrazovanje uvijek se pokazuje u jedinstvu znanja i sposobnosti. Znanje je baza
za razvijanje sposobnosti kao stanovite nadgradnje: ako nema baze, nee se moi razviti ni
njena nadgradnja.
S obzirom na sadraj znanja i sposobnosti koje su s tim povezane za odreeno podruje
postoje razliite vrste obrazovanja: ope obrazovanje, usmjereno obrazovanje, specijalistiko
obrazovanje, klasino obrazovanje, humanistiko obrazovanje, tehniko obrazovanje,
prirodnoznanstveno obrazovanje, politiko obrazovanje
III. OBRAZOVANJE I NASTAVA (radila Barbara Kuevi)

Faktori nastave
Najorganiziranje plansko obrazovanje izvodi se u nastavi, i to zbog toga to su u nastavi
obuhvaena tri glavna imbenika:
1. nastavnik kvalificirani strunjak koji pouavanjem uenika organizira efikasan
proces obrazovanja, pa i nastave u cjelini
2. uenik sistematskim pouavanjem nastavnika i samostalnim uenjem stjee
obrazovanje
3. nastavni sadraji /obrazovni sadraji/ odreuju program obrazovanja koji je
potrebno ostvariti
didaktiki trokut (izdvoji li se jedan od tih faktora, to vie nije nastava)
Zadaci nastave
Nastavni proces je cjelokupno kretanje usmjereno na ostvarivanje odreenih zadataka.
Rezultat svakog procesa je neko novo stanje. Nastavni zadaci kao rezultati nastavnog
procesa koji se ele postii su sljedei:
materijalni zadatak nastave odnosi se na stjecanje znanja o objektivnoj stvarnosti koja
se prouava u nastavi pojedinih predmeta. Naziv tog zadatka dolazi od tog to se smatralo
da uenici usvajaju odreenu materiju, odnosno grau. Ostvarenjem ovog zadatka uenici
trebaju usvojiti brojne injenice i generalizacije koje proizlaze iz propisanih nastavnih
sadraja. Do kraja 19. stoljea ovo se tumailo kao jedini zadatak nastave (to vie znanja,
to bolja priprema za ivot didaktiki materijalizam, koji je doveo do irenja nastavnih
sadraja, uenikog memoriranja, lekcionizma (zadavanje lekcije u koli, njeno
memoriranje kod kue i provjeravanje u koli); sve je ovo dovelo do formalizma u znanju,
koje je ostalo na stupnju reprodukcije; takvi su uenici bili nesposobni za ivot jer nisu
postigli operativno znanje). Danas s pravom istiemo znaenje materijalnog zadatka, ali
on je jedan od zadataka u sklopu svih ostalih, a ne jedini zadatak.
funkcionalni zadatak nastave - /formalni zadatak-stari naziv/ odnosi se na razvijanje
brojnih i raznovrsnih ljudskih sposobnosti - senzornih, praktinih, izraajnih,
intelektualnih. Tim zadatkom treba postii razvijanje psihofizikih funkcija u mladom
narataju. Ovaj zadatak istiu predstavnici tzv. nove kole koja se javlja na prijelazu iz 19.
u 20. stoljee. Oni pojam obrazovanja svode na razvijanje radnih sposobnosti, fizike i
intelektualne (to bolje razvijene psihofizike funkcije, to bolja priprema za ivot). Oni su
zapostavljali materijalnu stranu obrazovanja, pa otuda naziv didaktiki funkcionalizam

(formalizam).
Ni ova premisa nije ispravna, jer da bi netko mogao razviti svoje
sposobnosti, kao temelj mora imati znanje.

Budui da suvremeno obrazovanje tumaimo kao jedinstvo znanja i sposobnosti, u istom
jedinstvu treba naglaavati znaenje materijalnih i funkcionalnih zadataka nastave.
- formulacije materijalnih zadataka: upoznati, pokazati, uoiti, razumjeti, nauiti
- formulacije funkcionalnih zadataka: razviti, osposobiti, usavriti, jaati, uvjebati,
izgraivati, operirati
Danas se naglaava materijalni zadatak nastave, a zapostavlja funkcionalni.

odgojni zadatak nastave nastava je i proces usvajanja odgojnih vrijednosti
moralnih, estetskih, fizikih i radnih. To je dakle odgojno-obrazovni proces. Ovaj
zadatak ulazi u domenu teorije odgoja.
Ova tri zadatka potrebno je ostvarivati u smislu dijalektikog jedinstva. Danas postoje i
drugaije iskazivanje zadataka nastave, npr. informativni i formativni, ili kognitivni, afektivni
i psihomotoriki.
Vrste nastave i njihova bitna obiljeja

U iskazivanju cjelovitog pregleda razliitih vrsta nastave polazi se od razliitih kriterija,
npr. s obzirom na:
1. stupanj kolovanja osnovnokolska, srednjokolska, visokokolska nastava
2. stupanj obaveznosti / dobrovoljnosti obavezna, izborna, fakultativna nastava
3. programsku namjenu i sistem izvoenja redovna, dopunska, dodatna, produna,
izvanredna nastava
4. dimenzije nastavnog programa standardna, skraena, proirena nastava
5. vremensku koncepciju obrade programa kontinuirana, teajna, seminarska
nastava
6. tradicionalni / suvremeni sistem rada tradicionalna, konzervativna, petrificirana,
suvremena, moderna nastava
7. nastavnu opremu kompjutorska, RTV-, satelitska, kibernetika, tehnoloka nastava
8. sistem rada nastavnika razredna, predmetna, timska nastava
9. brojane formacije uenika zajednika, frontalna, grupna, individualna, nastava,
nastava u parovima

10. dominaciju nastavnih metoda verbalna, demonstracijska, praktina, instrukcijska
nastava
11. karakter nastavnog rada teorijska, praktina, proizvodna nastava
12. mjesto izvoenja kolska, terenska nastava, nastava u udruenom, radu
13. nain komuniciranja nastavnika i uenika direktna, indirektna nastava, nastava na
daljinu/dopisna nastava
14. didaktiki sistem rada heuristika, razvojna, programirana, egzemplarna,
problemska, mentorska, predavaka, katehetika, majeutika nastava
15. unutranju individualizaciju rada individualizirana, primjerena, elastina nastava
16. razne spoznajne i psiholoke inioce zaviajna, doivljajna, prigodna, dinamina
nastava
Ovo su podjele prema formalno-logikom kriteriju. Frontalna nastava moe biti i heuristika,
i obavezna, redovita integriranje i proimanje vie obiljeja.
Redovna nastava najea i najdominantnija nastava koja se odnosi na redovno kolovanje

u pojedinom stupnju kolovanja i zato je podjednako obavezna za sve polaznike te kole.
Izvodi se po propisanom programu rada s tono odreenim vremenom nastavnog rada za
pojedini razred, emu se podreuju svi uenici, pa se zove jo i obavezna nastava.
Dopunska nastava organizira se uz redovnu nastavu, i to samo za onu skupinu uenika

koja u redovnoj nastavi tee svladava dijelove propisanog programa pa im je potrebna jo
dopunska (instruktivna) pomo nastavnika radi normalnog napredovanja u redovnoj nastavi.
Odluku o uvoenju donosi nastavniko vijee, a izvodi se izvan redovne nastave u koli.
Produna nastava posebna varijanta dopunske nastave, a organizira se na kraju kolske

godine, tj. nakon zavretka redovnog kolskog rada. Organizira ju nastavniko vijee za onu
skupinu uenika koja na kraju redovne nastave nije postigla pozitivan uspjeh iz nekih
predmeta. U pravilu ju izvode isti nastavnici koji su uenike pouavali tijekom kolske godine
jer oni najbolje poznaju uenikove slabosti. Nakon toga razredno vijee utvruje konani
uspjeh uenika. Produna nastava organizira se u osnovnoj koli, i to zbog toga to je osnovno
kolovanje obavezno.

Dodatna nastava poseban oblik nastave u toku redovnog kolovanja za onu skupinu
uenika koji su normalno savladali program u redovnoj nastavi i pokazuju izriite sklonosti i
duhovnu potrebu za neka znanstvena podruja radi proirivanja i produbljivanja obrazovanja.
Organizira se s manjim ili veim skupinama uenika bez obzira na nastavnu pripadnost.
Svaka grupa (interesna) ima svoj naziv: mladi povjesniari, mladi prirodnjaci, glazbena grupa,
likovna grupa, novinarska Osim nastavnika, mogu ih voditi i strunjaci izvan nastavnikog
zbora.
Izborna nastava uvodi se u kolu radi prikladnije diferencijacije u sadraju obrazovanja s

obzirom na interese uenika. Od predloene skupine izbornih predmeta uenici biraju koji e
predmet uiti. kolskim se dokumentima odreuje koliko izbornih predmeta uenici moraju,
odnosno mogu odabrati.
Fakultativna nastava nastava na principu dobrovoljnosti. Uenici se slobodno opredjeljuju

pri izboru nastavnog premeta prema svojoj elji, kao i u izbornoj nastavi, samo s tom
razlikom to ona nije obavezna.
IZVANKOLSKI OBLICI NASTAVE
Teajevi / seminari posebna vrsta nastave koja se moe organizirati jo za vrijeme

redovnog kolovanja, ali izvan redovne nastave (teaj Crvenog kria, teaj prve pomoi).
Meutim, taj oblik nastave najee se organizira nakon redovnog kolovanja radi strunog
usavravanja, dokvalifikacije ili prekvalifikacije.
Dopisna nastava / nastava na daljinu organizira se radi kolovanja posredstvom

dopisivanja. Uenici se pismenim putem (nastavnim pismom) upoznaju s programom
obrazovanja, s izvorima znanja, nainom uenja i rjeavanja zadataka, nainom polaganja
ispita. I svoje individualne obaveze prema koli obavljaju takoer pismenim putem. Uspjeh
mnogo ovisi o samodisciplini uenika. Da bi se uspostavila neposredna veza nastavnika i
uenika, dopisna kola odrava povremene krae konzultacije.
Televizijska kola i radio-kola svojevrsna posredna nastava, i to posredstvom posebnih

televizijskih i radijskih emisija namijenjenih obrazovanju. Danas je televizijska nastava sve
znaajnija.

IV. SADRAJ OBRAZOVANJA
(radila Olja Jerosimi)
Sadraj obrazovanja u odreenoj koli propisuje se kolskim planom i programom, a u

nastavi nastavnim planom i programom.
Postoje razliite vrste nastavnih planova i nastavnih programa, npr. s obzirom na vrstu kole
(Za osnovne, srednje kole razliitih smjerova, vie kole, fakultete); s obzirom na kolske
organe koji ih propisuju (savezni, republiki, opinski), s obzirom na trajanje
kolovanja(normalni i skraeni); s obzirom na potrebe kolovanja fiziki i psihiki
retardirane djece (za specijalne kole); s obzirom na opseg obuhvaenih sadraja
(maksimalni i minimalni); s obzirom na nacionalni sastav stanovnika postoje nastavni
planovi i programi za kole etnikih skupina; s obzirom na specijalne zadatke koje kola
obavlja u istraivanju (za eksperimentalne kole).
NASTAVNI PLAN
-kolski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju:

*odgojno-obrazovna podruja, odnosno predmeti koji e se obuavati u odreenoj koli
*redoslijed obuavanja tih podruja, odnosno predmeta po razredima ili semestrima
*tjedni broj sati za pojedino podruje, odnosno nastavni predmet
IZBOR
ODGOJNO-OBRAZOVNIH
PODRUJA,
ODNOSNO
NASTAVNIH
PREDMETA
-nastavnim planom propisuju se ponajprije odgojno-obrazovna podruja, odnosno nastavni

predmeti koji e se prouavati u koli radi obrazovanja
-izbor nastavnih sadraja jedan je od temeljnih problema u odreivanju sadraja obrazovanja
uope, pa i u koli
-didaktikom preradom pojedinih znanstvenih grana dobivaju se nastavni predmeti
(paralelizam izmeu znanosti i nastavnih predmeta)
-nove znanstvene spoznaje-konstantno mijenjanje naunih sistema
-neprestane diferencijacija znanosti na ue grane (bio.-anatomija, histologija)u izboru
nastavnih predmeta vano koji e se stupanj diferencijacije uzeti u obzir za pojedini stupanj
kolovanja
10

jedinstvenog i statinog znanstvenog sistema nema i ne moe ga biti; svaki znanstveni
sistem zbog svoje dinaminosti ima samo relativno znaenje, a ne apsolutno; dijalektika
kretanja i razvoja pojedinih znanosti odraava se adekvatno i na mijenjanje naunih sistema
Kada se pristupa analizi konkretnog nastavnog plana treba uvijek ustanoviti:- kojem
znanstvenom podruju ili grani pripada predmet, kojem stupnju diferencijacije odgovara taj
predmet, koji status ima pojedini predmet u nastavnom planu.
Brojne dileme u izboru sadraja obrazovanja u predloenom Nacrtu plana osnovnog i opeg
odgoja i obrazovanja rijeene su
ovako: -provedena je globalna podjela sadraja
obrazovanja na tzv. obrazovnu jezgru, to se odnosi na redovnu nastavu i obaveznu za sve

uenike, te na izborni program, fakultativni program, razne teajeve i izvannastavne slobodne
aktivnosti (time je rijeena dilema to sve treba i to se sve moe obuhvatiti sadrajem
obrazovanja u suvremenoj koli); provedena je potrebna ravnotea izmeu integracije i
diferencijacije nastavnih sadraja (polo se od 6 svojevrsnih odgojno-obrazovnih podruja u
mlaim razredima O i nakon toga se postupno provodi diferencijacija pojedinog podruja na
relativno samostalne nastavne predmete u starijim razredima) .
RASPORED PREDMETA U NASTAVNOM PLANU
*SUKCESIVNI RASPORED PREDMETA

- nastavni predmeti pouavaju se postupno, jedan za drugim, tj. sukcesivnim slijedom;
najprije se potpuno proui jedan predmet, nakon toga se prelazi na drugi itd.
-
dominirao do 18.st.
tipian primjer- srednjovjekovne kole, uenje septem artes liberales (najprije

predmeti trivijuma pa kvadrivijuma)
Komensky: Neka se uenici u kolama bave u jedno vrijeme samo jednom naukom
Prednosti: u odreenom vremenskom razdoblju uenici se koncentriraju na samo

jedan predmet; olakana i organizacija nastave
Mnogi nedostaci: po takvom rasporedu uenici bi morali prouiti jedan predmet u

njegovu potpunu ekstenzitetu i intenzitetu za taj stupanj kolovanja, a to prelazi
njihove snage u pojedinoj dobi; objektivna stvarnost, prirodna i drutvena jest
jedinstvena, meusobno povezana i uvjetovana pa je za bolje razumijevanje te
jedinstvenosti potrebno stvarnost prouavati s vie strana, sa stajalita vie nastavnih
predmeta; uenje jednog predmeta u duljem vremenskom razdoblju pridonosi pojavi
monotonije
11

*SIMULTANI RASPORED PREDMETA
-
istodobno se prouava vie predmeta, pa se tim rasporedom uklanjaju nedostaci

sukcesivnog rasporeivanje- prednost
slabije strane: uenici prema svojim mentalnim snagama ne mogu u svojoj svijesti
istodobno obuhvatiti mnogo predmeta i podjednako se koncentrirati u potrebnom
intenzitetu na sve
*KOMBINACIJA SUKCESIVNOG I SIMULTANOG

-
koriste se njihove prednosti i prevladavaju slabosti
ima i specifian izraz- linijsko-spiralni raspored , to dobiva jo vee znaenje u

rasporeivanju konkretnih sadraja u toku kolovanja, jer se postepeno iz razreda u
razred poveava broj predmeta
BROJ TJEDNIH SATI
Broj tjednih sati za pojedini predmet u nastavnom planu odreuje se prema njegovoj odgojnoobrazovnoj vanosti za kolovanje, sloenosti i teini predmeta, kao i prema doputenom
ukupnom vremenskom optereenju uenika u pojedinom razredu
NASTAVNI PROGRAM
-kolski dokument kojim se propisuje opseg, dubina i redoslijed nastavnih sadraja;

propisuju se konkretni sadraji pojedinog nastavnog predmeta, pa je nastavni program
konkretizacija nastavnog plana
-dok je nastavni plan iskazan u obliku tabelarnog pregleda, nastavni program izloen je na
desecima strana (znatno tea izrada)
-opseg, dubina i redoslijed- tri osnovne didaktike dimenzije obrazovanja; znanost se
didaktiki trnasformira u nastavni predmet po opsegu, dubini i strukturi sadraja
-te dimenzije su samo globalno odreene, pa svaki nastavni program ima vie ili manje
okvirni ili orijentacijski karakter
1.OPSEG ILI EKSTENZITET NASTAVNOG PROGRAMA
-irina znanja i sposobnosti koju uenici moraju stei; kvantiteta injenica, generalizacija i
aktivnosti koje uenici moraju stei i razviti
2.DUBINA ILI INTENZITET NASTAVNOG PROGRAMA
-odreuje se dubina obrazovanja, to znai dubina znanja i stupanj odnosno kvaliteta

sposobnosti
12

-odrediti dubinu nastavnih sadraja, a samim time i dubinu znanja, znai odrediti da li se
nastavni sadraji odnose samo na upoznavanje vanjske pojavnosti ili e se ii dublje do
sadrajnih molekula, ili jo dublje od sadrajnih molekula do sadrajnih atoma
-bitno je odrediti intenzitet ili stupanj sposobnosti koje uenici moraju stei obraivanjem
nastavnih sadraja, to je takoer u vezi s tom dimenzijom
-ne moe se u potpunosti precizirati intenzitet
-najprije treba precizirati kojem uem znanstvenom podruju pripada nastavni sadraj
-nastavnik mora biti strunjak za svoj predmet, tj. mora poznavati nastavne sadraje u
znanstvenom intenzitetu da bi mogao odrediti stupanj intenziteta za svoje uenike
-u odreivanju intenziteta mogu nastati pogreke- nastava prelagana, povrno znanje- uenici
e osjetiti nedostatak potrebne dubine znanja u daljnjem kolovanju; ili nastavnici preduboko
zahvaaju grau, to odgovara viem stupnju kolovanja, pa ak i znanstvenom intenzitetu
- najidealnije: ekstenzitet i intenzitet nastavnog programa u meusobno proporcionalnom
odnosu, tj. ekstenzitet uvjetuje intenzitet, odnosno proirivanjem broja injenica i
generalizacija provodi se i njihovo produbljivanje
3.REDOSLIJED ILI STRUKTURA NASTAVNOG PROGRAMA
-kojim e se redom obraivati nastavni sadraj pojedinog predmeta u jednom razredu, pa i

redoslijed sadraja tog predmeta u nekoliko razreda
linijski ili sukcesivni raspored
-tematika jednog predmeta u toku kolske godine u jednom razredu ili u nekoliko razreda u
kojima se po nastavnom planu taj predmet obuava sukcesivno se nie jedna za drugim
-npr. Povijest: prvobitna zajednica, antiko ropstvo, feudalno drutvo, buroaska revolucija
-karakteristino je da se tematika ne ponavlja; najekonominiji
-takav raspored dominira u srednjim, viim i visokim kolama, ali u osnovnoj koli se ne
primjenjuje na isti nain; problem je u suprotnosti izmeu strukture znanosti i psihike
zrelosti uenika (atom je u znanosti najelementarniji pojam, ali je uenicima osnovne kole
veoma apstraktan i nepristupaan); u nastavi se polazi uvijek od onoga to je uenicima
psiholoki jednostavno, pristupano, blie, lake i postupno se ide prema onome o je u
znanosti elementarno, temeljno i jednostavno
S obzirom na strukturiranje nastavnih sadraja u sukcesivnom nizu moemo izdvojiti:
-
etapu uvoenje od psiholoke jednostavnosti di znanstvene jednostavnosti i
etapu prelaenja od znanstvene jednostavnosti do znanstvene sloenosti
Sukcesivni raspored moe stoga imati dvije varijante:

13

*silazni (regresivni, retrogradni, descendentni) raspored
-
polazi se od onog to je uenicima jednostavnije pa se oni postepeno silaznim putem

vode do znanstvene jednostavnosti; dominira u mlaim razredima osnovne kole i ima
propedeutiki karakter, s obzirom na postepeno uvoenje uenika u poznavanje
znanstvenih elemenata
najvei stupanj didaktike prerade, pa je na tom stupnju kolovanja najvea razlika

izmeu znanosti i nastavnog predmeta
*uzlazni (progresivni, evolucijski, kronoloki, ascendentni) raspored

-
od znanstvene jednostavnosti uenici se vode uzlazno do znanstvene sloenosti
nauno opravdaniji jer se poklapa s dijalektikim zakonom razvojnosti, kretanjem po

uzlaznoj liniji
pridonosi potpunijem razumijevanju prirodnih i drutvenih fenomena
Openito, u mlaim razredima osnovne kole dominira silazni raspored, a na srednjem

stupnju osnovne kole prelazi se sa silaznog na uzlazni, a u starijim razredima osnovne kole i
u daljnjem kolovanju dominira samo uzlazni raspored.
Sukcesivni raspored, bez obzira na to je li silazno ili uzlazno komponiran, ima i slabijih
strana- zbog sukcesivnog redanja sadraja bez ponavljanja prijeti opasnost da uenici
neprestanim prelaenjem na novu tematiku zaborave sadraje prethodnih tema.
koncentrini nain rasporeivanja
-nastavni sadraji iz razreda u razred rasporeuju se u obliku koncentrinih krugova koji

imaju zajedniko sredite a razliite radijuse
-u irim koncentrima koji se odnose na starije razrede obuhvaaju se nastavni sadraji iz uih
koncentara prethodnih razreda; obuhvaanjem sadraja uih koncentara ponavljaju se nastavni
sadraji tog predmeta iz prethodnih razreda
-u irim koncentrima koji se odnose na starije razrede obuhvaaju se nastavni sadraji iz uih
koncentara prethodnih razreda
-obuhvaanjem sadraja uih koncentara ponavljaju se nastavni sadraji tog predmeta iz
prethodnog razreda
-kod sukcesivnog rasporeda nema ponavljanja prethodno obraenih sadraja, a kod
koncentrinog postoji takvo ponavljanje
14

-koncentrini krugovi meusobno se razlikuju po radijusima, to znai da koncentrini krug u
starijem razredu znai proirivanje i produbljivanje nastavnih sadraja
sadrajni koncentri mogu se izmjenjivati unutar istog razreda, unutar kolovanja u istoj koli i
po stupnjevima kolovanja
-prednosti koncentrinog rasporeivanja: ponavljanjem sadraja iz prethodnih koncentara
obnavlja znanje uenika i time olakava prelaenje na nove sadraje
slabije strane: nije ba ekonomian; to se moe otkloniti tako da se ui koncentri ponavljaju
samo u potrebnoj mjeri
kombinirani nain rasporeivanja
-kombinacija sukcesivnog i koncentrinog rasporeivanja; provodi se u naim nastavnim

programima
-na poetku kolske godine uenici se uvode u spoznavanje osnovnog radijusa sadrajnog
koncentra tako da dobiju osnovnu orijentaciju u kojim e se relacijama kretati (sadrajnim,
prostornim, vremenskim..); u svijesti uenika zacrtavaju se poetni obrisi razrednog koncentra
odreenog predmeta; u toku kolske godine zacrtani razredni koncentar postupno se
popunjava nastavnim sadrajima po krunim isjecima, to se odnosi na pojedinu temu(npr.
u 2.r.O iz prirode i drutva koncentar koji se odnosi na zaviaj postupno se popunjava
sadrajima o ustanovama-koli, poti, opini)
-budui da se po koncentrinom nainu rasporeivanja ponavljaju sadraji uih koncentar,
prilikom obraivanja nastavnih tema treba ponovit znanje steeno u prethodnom razredu, tj.
ponavlja se kruni isjeak prethodnog koncentra i prelazi se na isjeak krunog vijenca koji se
odnose na nove sadraje; nastavne teme u smislu krunih isjeaka u toku kolske godine niu
se u sukcesivnom slijedu pa se dobiva i linearni slijed odnosno sukcesivni raspored
NAZIVI POJEDINIH DIJELOVA NASTAVNOG PROGRAMA
Predmetno podruje ine relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta, a
izvedeni su na temelju strukture dotine znanosti. Da bi sadraj jednog predmeta bio
pregledniji, potrebno ga je zbog opirnosti i raznovrsnosti katkad strukturirati po relativno
zasebnim podrujima tog predmeta, pa odatle i naziv predmetna podruja. (npr. nastavni
program materinskog jezika za O ima ova podruja: poetno pisanje i itanje, usmeno i
pismeno izraavanje, gramatika i pravopis, knjievnost, film)
15

Nastavnu cjelinu ine kompleksniji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira
odreena sredinja tematika proeta nekom osnovnom idejom (idejnom, metodolokom,
znanstvenom..). Pojam je nastao u razdoblju nove kole , a obuhvaa komponiranje nastavnog
programa i obraivanje nastavnih sadraja po irim zaokruenim cjelinama. No, u duhu
koncepcije nove kole ne moemo govoriti o nastavnim cjelinama, ve o predmetnim
cjelinama. Dakle, kada se
govori o nastavnim cjelinama u nastavnom programu, treba
neprestano imati na umu predmet na koji se te cjeline odnose.
Nastavna tema je kao pojam po sadrajnom odreenju veoma nalik na pojam nastavne,
odnosno predmetne cjeline, a ta slinost proizlazi iz toga to meu njima ima mnogo
zajednikog, a veoma malo razlika. Razlike mogu postojati s obzirom na opseg sadraja;
cjelina je u pravilu ira od teme, odnosno cjelina obuhvaa kompleksniju tematiku. Potreba
ralanjivanja cjeline na temu namee se onda kad su cjeline kompleksnije.
Nastavna jedinica jest opseg nastavnog sadraja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki
sat. Nastavna jedinica dobije se ralanjivanjem cjeline, odnosno teme. I kao to se katkada
ua cjelina poklapa s temom, tako se katkada i ua tema poklapa s nastavnom jedinicom
PROMJENE NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA
Zbog brzog razvitka znanosti dijelovi nastavnog programa zastarijevaju pa ih je potrebno

usavriti, preraivati, aktualizirati. Kada se utvrdi da treba unijeti neke promjene treba okupiti
strunjake (nastavnici, pedagozi, psiholozi) koji najprije egzaktnim instrumentima i
tehnikama snimanja trebaju prikupiti dokumentacijski materijal o tome to sve treba mijenjati
(ankete, intervjui). Prikupljene primjedbe treba studijski prouiti (znanstvena tonost i
opravdanost predloenih promjena). Ako su promjene radikalnije najprije se definira
koncepcija novog nastavnog plana i programa to je temelj za izradu njegova nacrta. Nacrt
moe biti jedinstven ili izraen u vie varijanata. Nacrt nastavnog plana i programa
eksperimentalno se provjerava u eksperimentalnim kolama. Eksp. rad traje godinama, a slui
za provoenje daljnje korekture radi izrade definitivnog plana i programa. Tek nakon toga se
propisuje i dobiva naziv slubenog kolskog dokumenta za primjenu u kolama. Manje
promjene obavljaju se manjim korekturama u novim izdanjima teksta programa. To je tzv.
tehnika upotrebe kara i lijepljenja.
16
V. STRUKTURA NASTAVNOG PROCESA
(radila Olja Jerosimi)
Kroz koje sve radne etape treba proi nastavni rad da bi se ostvarilo obrazovanje uenika?jedno od sredinjih pitanja koje prouava didaktika
Kroz povijest odgovor daju: Herbart (jasnoa, asocijacija, sistem, metoda); Dilthey
(doivljaj, razumijevanje, izraaj), Ivanov (priprava, promatranje, miljenje, uvrivanje,
primjena u praksi, vjebanje, provjeravanje, sistematiziranje) i mnogi drugi.
Proces obrazovanja veoma sloen jer u sebi nuno obuhvaa mnoge elemente:
1.organizacijske ili didaktike komponente- priprava, pripremanje, uvoenje, postavljanje
problema, prikupljanje materijala, obraivanje, izvoenje rada, uvjebavanje, ponavljanje,
uvrivanje, provjeravanje, ocjenjivanje
2.spoznajni elementi- promatranje, razmiljanje, analiza, definiranje, generaliziranje,
pronalaenje, produbljivanje, proirivanje, planiranje, projektiranje, ralanjivanje, sistem,
sinteza, spoznavanje, sreivanje, sintetiziranje, sistematiziranje, usporeivanje, zakljuivanje
3.psiholoki elementi-asocijacija, doivljaj, izraaj, jasnoa, motiviranje, osmiljavanje,
obnavljanje, priprema, prihvaanje, primanje, ponuda preuzimanje, poticanje, stvaranje
raspoloenja, podraaj, uivljavanje, razumijevanje, shvaanje
4.metodiki elementi-izrada, izvjetavanje. Izlaganje, korigiranje, objanjavanje, predavnaje,
prikazivanje, raspravljanje razvijanje
Spoznajni, psiholoki i metodiki elementi-mikroelementi u mikrostrukturi pojedine etape

nastavnog procesa, pa se zbog toga ne mogu smatrati samostalnim etapama
Potrebno je razlikovati globalne elemente ili makroelemente kojima se odreuju osnovne
etape ili komponente nastavnog procesa od brojnih mikroelemenata koji su sastavni dijelovi
mikrostrukture pojedine etape.
*Struktura nastavnog procesa

pripremanje-obrada nastavnog sadraja-vjebanje-ponavljanje-provjeravanje
Nastavni proces u cjelini, pa tako i pojedina njegova etapa, ima materijalno tehniku stranu,
spoznajnu stranu, psiholoku stranu i metodiku stranu s brojnim materijalno-tehnikim,
spoznajnim, psiholokim i metodikim elementima koji se simultano integriraju u pojedinoj
17

etapi nastavnog procesa kao njezini mikroelementi, po emu svaka etapa ima svoju
mikrostrukturu.
Zadaci nastavnog procesa: materijalni (znanje), funkcionalni (sposobnosti), odgojni
VI. MATERIJALNO TEHNIKA OSNOVA NASTAVE
(radila Antonija Rui)
odnosi se na upotrebu materijala na kojemu se osniva proces obrazovanja jer i proces

obrazovanja mora imati svoju materijalnu opremu
dijeli se na: 1.izvorna stvarnost
2.nastavna sredstva
1.
izvorna stvarnost
materijalna stvarnost je pogodan izvor za stjecanje znanja i domena za razvijanje

sposobnosti, a ta se stvarnost u obrazovanju iskoritava tako da uenici izlaze iz uionica u
prirodu kako bi ju prouavali
to je najiri i najegzaktniji izvor znanja i najpogodnijie mjesto za razvijanje radnih
sposobnosti uenika
odnos prema stvarnosti moe biti:
a)
promatralaki upoznaje se samo njena vanjska strana
b)
aktivan
poneke su kola pribliile uenicima tu stvarnost izgradnjom posebnih kolskih objekata

kao akvarij, terarij, kolski vrt, rasadnik...
2.
nastavna sredstva
didaktiki oblikovana izvorna stvarnost

tu je izvorna stvarnost transformirana s obzirom na dimenzije, oblik, strukturu...
uenicima pristupanija i kao izvor znanja i kao materijal kojim e raditi
dijele se na:
c)
vizualna nastavna sredstva
osnivaju se na tzv.video-komponenti
mogu biti dvodimenzionalna i trodimenzionalna (s obzirom na dimenzije) te statina i
dinamina ( s obzirom na didaktiku funkciju)
18
STATINA
DVODIMENZIONALNA
TRODIMENZIONALNA
crtei, slike, fotografije, dijagrami,
kolekcije, preparati, modeli,reljefi,
grafikoni, karte, plakati, tablice,
makete...
dijapozitivi
DINAMINA
aplikacije, dinamine slike, film, TV
dinamini modeli, instrumenti, aparati,
emisije...
strojevi, globus, planetarij...
b) auditivna nastavna sredstva

osnivaju se na audio-komponenti i slue kao sluni izvori znanja
tu spadaju: zvune snimke ljudskog izraavanja, snimke glasanja ivotinja i raznih drugih
prirodnih tonova i umova koji su snimljeni i reproduciraju se pomou tehnikih pomagala
c) audio vizualna nastava
kombinacija auditivnih i vizualnih sredstava
tu pripadaju zvuni filmovi i TV emisije
d) tekstualna nastavna sredstva
raznovrsni tekstovni materijal koji se u nastavi upotrebljava kao izvor znanja i kao
materijal za rad, a to su : udbenici, prirunici, lanci, zbornici, pravopisi, rjenici,
enciklopedije, knjievna djela....
3.
tehnika pomagala
orua za rad ( trokut, estar, kutomjer, stalci, posue, svjetiljke, plamenici, pincete, ploa,
televizor, mikroskop, mjerni instrumenti...)
treba razlikovati nastavna sredstva (izvori znanja, odnosno objekt spoznavanja) od
nastavnih pomagala
( orue za rad)
upotrebom nastavnih pomagala pridonosi se razvijanju radnih sposobnosti uenika
4.
tehniki ureaji
raznim tehnikim ureajima unose se u nastavu odreeni elementi mehanizacije pa i

automatizacije, to pridonosi veoj ekonominosti nastave
brzim i jednostavnim stavljanjem u funkciju nastavme opreme racionalno se iskoritava
nastavno vrijeme za nastavni sat
ukljuuje: ureaji za vodu, plin struju; elektronski ureaji, ureaji za zatiivanje...
19

5.
nastavna tehnologija
radi se o tome da je nastavna tehnika tako konstruirana i programirana da neposredno vri

didaktiku funkciju pouavanja i uenja i to mnogo efikasnije i produktivnije od klasine
didaktike funkcije nastavnika
tehnika tako postaje vaan faktor u procesu nastave to uzrokuje formiranje didaktikog
etverokuta (nastavnik uenik sadraj tehnika)
sada se mijenja i uloga nastavnika on preuzima funkciju organizatora nastavne
tehnologije, a to znai da pribavlja tehniku, upoznaje njene funkcije, upuuje uenika na
komuniciranje s tom tehnikom, prati uinak uenika u uenju
VII. SPOZNAJNA STRANA NASTAVE
nastava je proces spoznavanja jer u nastavi uenici stjeu nove znanstvene spoznaje, novo
znanje, a stjecanje novog znanja je u biti spoznajni proces
nastava je specifian proces spoznavanja jer nastavnik posredstvom nastavnih metoda vodi
uenika do ve otkrivenih istina, do poznatog cilja
tri su spoznajne funkcije:
1.
promatranje
2.
miljenje
3.
praksa
1.promatranje
plansko, organizirano i rukovoeno percipiranje
svako promatranje je percipiranje, ali svako percipiranje ne mora biti kvalitetno
promatranje
uenici promatranjem zahvaaju ono to mogu osjetnim organima spoznati, odnosno ono
to je neposredno pristupano osjetnim organima
osjetnim podrujima (vid, njuh, sluh, okus, dodir, toplina, bol...) ovjek spoznaje razliite
osjetne kvalitete npr.osjetom vida spoznaje boje, oblike, prostorne poloaje, dimenzije...
u procesu nastave osobito je znaajno vizualno i sluno osjetno podruje
prirodne sposobnosti ljudskih osjetnih organa su ograniene pa tu ogranienost ovjek
nadoknauje upotrebom razliitih instrumenata pa govorimo o posrednom (indirektnom)
promatranju jer je instrument posrednik izmeu osjetnog organa i objekta promatranja
20

osim direktnog i indirektnog promatranja moe se jo razlikovati promatranje s obzirom na
trajanje (kratkotrajno i dugotrajno), s obzirom na voenje (voeno i samostalno
promatranje), s obzirom na formaciju uenika (pojedinano, grupno i kolektivno), s
obzirom na mjesto promatranja (u uionici ili izvan nje)...
2. miljenje
miljenjem se spoznaju generalizacije, openitosti, apstrakcije za razliku od promatranja
gdje se spoznaju injenice
miljenjem se spoznaje ono to prelazi granice osjetne datosti, ali se izvodi na temelju
osjetne spoznaje
posredan nain spoznavanja i to posredstvom osjetnih podataka
miljenje je psihiki proces uspostavljanja veza i odnosa meu sadrajima objektivne
stvarnosti, to je intelektualna aktivnost
miljenje je naziv za brojne misaone operacije, to je cjelina koja se sastoji od misaonih
operacija
misaone operacije su: analiziranje, asociranje, dokazivanje, induciranje, izdvajanje,
klasificiranje, konkretiziranje, mijenjanje, nabrajanje, planiranje, povezivanje, primjenjivanje,
provjeravanje, razlikovanje, sintetiziranje, usporeivanje, zakljuivanje.....
rezultat miljenja je shvaanje razliitih veza i odnosa prouavanih sadraja i njihovih
generalizacija
misaone operacije se mogu podijeliti na: operacije upoznavanja (dominiraju prilikom
upoznavanja nastavnog gradiva) i operacije stvaranja (dominiraju prilikom stvaralakog rada)
s obzirom na kvalitetu miljenje moe biti:
1.
ablonsko ( uspostavljaju se veze i odnosi po staroj abloni)
2.
reproduktivno (reproduciraju se tue misli)
3.
produktivno i genijalno (stvaralako)
miljenje je stalan proces pa takav treba biti i u nastavi
3.praksa
aktivan odnos ovjeka prema prirodi i drutvu
odnosi se na cjelokupnu ljudsku djelatnost proizvodnu, znanstvenu, pravnu, ekonomsku,
umjetniku, pedagoku...
povezana je s miljenjem i promatranjem, naroito s miljenjem ovjek radei misli i
mislei radi!
21

kao spoznajna funkcija obuhvaa sve spoznajne karakteristike, ona je izvor spoznavanja,
sadraj spoznavanja
VIII. PSIHOLOKA STRANA NASTAVE
rad u nastavi uenici i nastavnici doivljavaju subjektivno, odnosno psiholoki

intelektualno i emocionalno
intelektualni doivljaji uenika odnose se na angaman njihovih intelektualnih funkcija
percipiranje, matu, pamenje, miljenje sve ono to je povezano sa stjecanjem znanja i
razvijanjem sposobnosti
emocionalni doivljaji njima se regulira odnos uenika prema nastavi i njihov stupanj
aktivnosti, o njima ovisi kako e se uenici odnositi prema nastavnom radu, hoe li biti
paljivi, zainteresirani, motivirani ili pasivni, nedisciplinirani, nezadovoljni...
odnos uenika prema nastavi moe biti:
2.negativan nastava ima negativan predznak to znai da odgojno djeluje na uenike, ali je
to nepovoljna situacija u nastavi koja e imati za posljedicu slabu aktivnost uenika
3.indiferentan nema intenzivnijeg intelektualnog i emocionalnog doivljavanja pa je i
takva situacija u nastavi nepooljna za rad
4.pozitivan uenici imaju aktivan odnos prema nastavi, to je najpovoljnija situacija koja e
imati za posljedicu intenzivnu aktivnost i dobar radni uinak
ako nastavni rad nije popraen pozitivnim emocionalnim uzbuenjima uenika, njegov
efekt bit e slab; steena znanja ostat e pasivna i formalna pa e se ubrzo zaboraviti
da bi se formirao aktivan odnos uenika prema nastavi, potrebno je kod njih izazvati
emocionalne doivljaje koji e ih pokrenuti na aktivnost, a te povoljne situacije u nastavi treba
stvarati nastavnik kao organizator nastavnog procesa, premda takve situacij ovise i o
objektivnim uvjetima u kojima radi kola
monotonija specifina psiholoka pojava uvjetovana jednolinim nainom rada, njim se
uvijek podrauju isti ili preteno isti mozgovni centri u kojima zbog njihovog ogranienog
kapaciteta nastupa zasienost i zbog nje u mozgovnim centrima nastupa koenje do te mjere
da oni vie ne primaju nove podraaje
ta nepovoljna situacija u nastavi, uvjetovana monotonim radom, moe se promijeniti u
povoljnu ako nastavnik obogauje svoj nain rada, tj.da unosi smiljene promjene i aktivnosti
u nastavni proces
22

osnovni smisao psiholoke strane nastavnog procesa je da se u nastavi stvore povoljne
situacije za intenzivno intelektualno i emocionalno doivljavanje
osim o nainu rad nastavnika, psiholoka strana nastave ovisi i o drugim imbenicima kao
to su materijajno-tehnika oprema, zdravstveno-higijenski uvjeti rada, zdravstveno i psihiko
stanje uenika...
IX. NASTAVNE METODE
(radila Ana Markovinovi)
UVOD
Nastavne su metode povezane sa svim ostalim didaktikim podrujima, ali je izrazita posebna
povezanost s materijalno-tehnikom, spoznajnom i psiholokom stranom nastave.
Nastavne metode su naini rada u nastavi. U nastavi rada i nastavnik i uenik, pa svaka
metoda ima dvostrano znaenje naini rada nastavnika i uenika. Nastavne metode su
sastavni dio nastavnog rada na svim dijelovima nastavnog procesa, i to uvijek u njihovoj
dvostranosti s obzirom na nastavnike i uenike.
U povijesnom razvoju didaktike teorije formirale su se slijedee metode:
1. metoda demonstracije
2. metoda praktinih radova
3. metoda crtanja / ilustrativnih radova
4. metoda pismenih radova
5. metoda itanja i rada na tekstu
6. metoda razgovora
7. metoda usmenog izlaganja
Red kojim su stupnjevane nastavne metode je namjeran izveden je s obzirom na njihovu

teinu (lake je uenicima demonstrirati film, nego usmeno izlagati).
METODA DEMONSTRACIJE
Demostracija (lat. prikazati, objanjavati, dokazivati) u didaktikom pogledu jest pokazivanje

u nastavi svega onoga to je mogue perceptivno doivjeti. Najvie je povezana s matrijalno
tehnikom stranom nastave primjenom nastavnih sredtava i pomagala. Metodom
demontracije zahvaaju se dijelovi objektivne stvarnosti usvajaju se injenice.
to se sve moe demonstrirati:
23
Statini predmeti (anorganska i organska priroda, finalni materijalni proizvodi

ljudskog rada ili modeli ili slike proizvoda ljudskog rada).
Model je didaktiki preraen izvorni predmet u tri dimenzije.
Slika dvodimenzionalno prikazuje predmet, u istim ili promijenjenim dimenzijama.
Shematski crte namijenjen je upoznavanju strukture predmeta i njegovih bitnih
dijelova.
Izbor statikih predmata treba uskladiti s njihovom osnovnom didaktikom svrhom.
Poeljno je demonstrirati vie statinih predmeta (npr. model motora i shematski crte
unutranje grae motora).
Prilikom demonstriranja potrebno je opisivati, obrazlagati i objanjavati na taj je
nain demonstriranje povezano s usmenim izlaganjem. U jednom nastavnom satu ne
trena pretjerivati s demonstriranjem kako uenici ne bi bili prezasieni.
Demonstriranje dinaminih prirodnih pojava

Primjenjuje se kad se prouavaju prirodni procesi (prezentiranje kretanja koji
podrazumijeva dinaminu strukturu). Odvija se u izvornoj stvarnosti. U tu se svrhu
organiziraju nastavne ekskurzije izvan kole. Neke su pojave u izvornom obliku
prekompleksne,
te
prostrono
vremenski
udaljene
pa
se
nadoknauju
eksperimentiranjem. Eksperimentiranje je umjetno stvaranje pojave radi prouavanja.

Eksperiment se moe ponoviti vie puta pa mu je i tu prednost uenici uspiju uoiti
sve fenomene u dinaminoj strukturi pojave.
Dinamina nastavna sredstva su sredstav koja se pomou pogodnih mehanizama mogu
pokrenuti i posredstvom toga demonstrirati proces.
Demonstriranje aktivnosti
Odnosi se na demonstriranje aktivnosti u vezi s ljudskim radom na taj nain uenici
upoznaju dinaminu strukturu odreenog rada, tj. to i kako se radi. Na taj se nain
uenici ue kako e nakon demonstracije samostalno izvoditi upoznatu radnju. Postoje
4 skupine ljudskih aktivnosti: praktine, izraajne, senzorne i intelektualne.
Demonstriranje praktinih aktivnosti uenik se upoznaje s konkretnom praktinom
radnjom i njezinom strukturom. Konani cilj je da uenici sami izvode upoznatu
radnju. Radnja se moe demonstrirati i pomou instruktivnog filma.
24

Demonstriranje aktivnosti izraavanja upoznavanje uenika s razliitim nainima
ljudskog izraavanja (govor, itanje, pisanje, crtanje, slikanje, pjevanje, sviranje,
mimika i geste, te izraavanje pokretima tijela). Moe se demonstrirati i pomou
snimljenog govora, radio emisije, tv emisije, kazalinih predtava, nastupa
pantomimiara itd. Prilikom ove vrste demonstracije nastvanik osobito upozorava na
uoavanje specifinih osjetnih kvaliteta akustika, vizualno u ctranju itd.
Demonstriranje intelektualnih aktivnosti zbiva se u ljudskom mozgu pa se moe
pratiti samo posredno, pa je nuna veza ove metode i metode usmenog izlaganja. Cilj:
nain izvoenja pojedinih intelektualnih operacija i intelektualnog rada u cjelini.
Razliite vrste demonstriranja najee su integrirane u cjelovitu radnju.
Metodom demonstracije nastvanikov nain rada postaje uzor za analogan samostalan
rad uenika.
METODA PRAKTINIH RADOVA
Praktini rad je aktivan odnos ovjeka prema materiji i prirodi uope radi njezina mijenjanja
nain rada nastavnika i uenika na konkretnoj materiji.
Uvjeti za praktini rad

Za izvoenje je potrebno: materija, energija (mehanika ili pogonska), organ rada i
orue za rad. Orue nadopunjuje, ojaava organ za rad.
Struktura praktinog rada

U svojoj se strukturi praktini rad sastoji od odreenog broja praktinih operacija
(odnod cjeline i dijela). Da bismo upoznali cjelinu praktini rad, moramo poznavati
dijelove praktine operacije. Nekoliko praktinih operacija: piljenje, paranje,
vezenje, zidanje itd.
Didaktike napomene o primjeni metode praktinih radova

Uvjeti za uspjeno primjenjivanje metode praktinih radova u nastavi: poznavati
svojstva materije na koju se djeluje, odabrati potrebna orua i upoznati njihovu
funkciju, upoznati strukturu praktine radnje s obzirom na broj i red praktinih
operacija
25

Zahtjev za primjenu metode praktinog rada u nastavi moe biti direktno (ako je u
tekstu nastavnog programa jasno formulirano koje prektine radnje treba izvoditi) ili
indirektno odreena.
Praktinom radu kao nastavnoj metodi treba omoguiti najiru primjenu u nastavi svih
predmeta. Ova je nastavna metoda takoer povezana s ostalim aspektima nastave:
materijalno-tehnikom, spoznajnom, psiholokom (uenici praktini rad doivljavaju
intelektualno i emocionalno).
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je metoda pri emu se pojedini dijelovi nastavnog sadraja izraavaju crteom.
Crtanje kao nain izraavanja

Ctranjem se dobiva crte. Crtanjem se mogu prikazati objekti u dvije ili tri dimenzije.
Elementi crtea su crte ili linije. S obzirom na kombinaciju crta postoji: detaljan crte,
shematski crte, skica. Postoji i umanjeni crte, poveani i u naravnoj veliini,
kopiranje, crtanje na temelju promatranja i dosjeanja itd. Za crtanje su potrebni
materijali tj. sredstva za crtanje. Psihofizioloka strana crtanja u nastavi obuhvaa
pravilno promatranje objektau njegovim pojedinostima i cjelini, zadravanje slike u
svijesti, prijenos slike na podlogu.
Sadraj crtanja u nastavi

Crtanjem se mogu u nastavi izraziti razliiti nastavni sadraji:
1. crtanje grafikih znakova: grafikim se znakom prikazuje konkretan objekt za
koji postoji ugovoreni znak.
2. crtanje grafikih simbola: odnosi se na neto ope, apstraktno, za razliku od
grafikih znakova koji po svojoj vizualnoj slici asociraju predodbu objekta
kojeg predstavljaju.
3. geometrijski crte: izraava crte, pravce, geom. tijela, geom. likovi itd.
4. grafiko prikazivanje kvantitativnih odnosa: crtanje grafikona i dijagrama
5. shematsko crtanje predmeta: crtanje onsnovih dijelova, izostavljanje detalja.
Vaan je kad uenici trebaju upoznati osnovnu strukturu.
6. shematsko prikazivanje procesa: tzv. razvojni crte prikazivanje procesa
promjene
26

7. crtanje na temelju promatranja i predodbe prirodnih predmeta: primjenjuje se
kad je potrebno da uenici usvoje morfoloku stranu objektivne stvarnosti.
Moe se prikazati samo djeli (kljun) ili i cjelina (ptica).
8. konkretizacija apstrakcije
9. ilustriranje fabula
Didaktike napomene o primjeni metode crtanja

Osnosvni uvjet za primjenu ove metode je stjecanje vjetine crtanja, to se postie
samim crtanje. Sve to crta nastavnik na ploi potrebno je da crtaju i uenici u
biljenicama.
METODA PISANJA
Nastavnici odabiru sadrajne dijelove iz nastavne jedinice i zapisuju na plou. Pisanje na

kolskoj ploi moe biti saeto ili opirno. Vano je da se pisanje na ploi pregledno
strukturira. Pisanje na gotovo svakom satu primjenjuju i uenici. S obzirom na stupanj
samostalnosti razlikujemo:
Vezane pismene radove

Uenici su vezani za tekst, jer ga prepisuju.
Poluvezani pismeni radovi

Uenicima je unaprijed dan neki sadaj, ali im je dana sloboda u pismenom
izraavanju o tom sadraju. Poluvezani pism. radovi su:
diktati (ne samo diktai u nastavi jezika, nego i diktiranje vanih sadraja u nastavi),
dopunjavanje i proirivanje teksta, pismeni odgovori na pitanja, biljeke za vrijeme
predavanja, konceptiranje (doslovno konceptiranje ili citati, doslovno konceptiranje s
komentarom, konceptiranje parafraziranjem ili slobodno konceptiranje, saeto
konceptiranje, marginalije).
Samostalni pismeni radovi

Karakteristika: uenici slobodno odabiru sadraj i slobodno se o tom sadraju pismeno
izraavaju.
METODA ITANJA I RADA NA TEKSTU
27
Vrste itanja
S obzirom na opseg obuhvaenog teksta postoji fragmentarno (itanje kraih
odlomaka, definicija, vanih misli itd.) i opirno (itanje teksta u cjelini).
S obzirom na nain verbalnog izraavanja razlikujemo glasno i tiho itanje.
S obzirom na tempo razlikujemo polagano i brzo.
Rad na tekstu
itanje je pretpostavka za rad na tekstu, rad na tekstu je efikasniji ako se obuhvate ira
podruja raznovrsnih aktivnosti:
itanje
itanje + misaona aktivnost (rezultat je razumijevanje sadraja)
itanje + miljenje + izraavanje
itanje + miljenje + izraavanje + promatranje (dodana je senzorna aktivnost,
odnosi se na promatranje teksta, naglaenosti odreenih dijelova teksta i sl.)
itanje + miljenje + izraavanje + promatranje + praktini rad (npr. itanje uputa,
potom izvoenje radnje)
Didaktiko oblikovanje udbenika

Udbenik je osnovna kolska knjiga za pojedini predmet, pisana na temelju nastavnog
plana i programa, posebno didaktiki oblikovana, kojuu uenici svakodnevno
upotrebljavaju. Udbenik slui ostvarivanju nastavnih zadataka. U didaktikom se
oblikovanju udbenika potiva struktura nastavnog procesa. Vano je da se u tekstu
udbenika uenici direktno upuuju na primjenu odreenih aktivnosti. Udbenik
pridonosi osposobljavanju uenika za itanje i rad na tekstu uope.
METODA RAZGOVORA
Metoda razgovora jest nain rada u nastavi u obliku dijaloga izmeu nastavnika i uenika, pa i
izmeu uenika. Zove se jo i dijaloka ili erotematska metoda.
Struktura razgovora
Openito, razgovor se sastoji od pitanja i odgovora. Ako ne obuhvaa oba dijela, radi
se o monologu.
28

Postoje razliite vrste pitanja: aperceptivna pitanja (ona kojima se od sugovornika
trai da
iznese neke sadraje to su povezani sa sadrajima nae svijesti), alternativna ili disjunktivna
pitanja (izbor izmeu dvije mogunosti, samo je jedna tona), indirektna (nema direktne
formulacije pitanja, primjenjuju se u slobodnom razgovoru), jednoznana pitanja (za razliku
od vieznanih ili neodreenih pitanja), kaverzna pitanja (u njima je namjerno obuhvaena
sadrajna pogreka, najee zbunjuju uenike, katkad se nalaze i u testovima inteligencije),
koncentracijska pitanja (postavljaju se prilikom produbljivanja nastavnih sadraja radi
uenike koncentracije na zadanu temu), kategorika pitanja (najee poinju s gdje...?,
kada...?, kako..?, pokai...!, analiziraj...! itd.), pomona pitanja (postavlja se kao se prvo i
osnosvno pitanja ne shvati potpuno ili se nailazi na tekoe u odgovoru), razvojna pitanja
(zovu se jo i lanana i dijalektika pitanja, postavljaju se za vrijeme obraivanja novih
nastavnih sadraja, najee u svrhu generalizacija), retorika pitanja, skraena pitanja
(zahtijevaju brz i kratak odgovor), sugestivna pitanja, viestruka pitanja (istodobno u sebi
sjedinjuju vie pitanja, npr. Koji su uzroci i povodi graanskog rata?).
Oblici metoda razgovora

Postoji nekoliko oblika metode razgovora.
1. Katehetiki oblik razgovora: nastao u srednjovjekovnim kolama kao nain uenja

crkvenih dogmi iz katekizma. Sastoji se od odredbenih kraih pitanja i sasvim
odreenog kraeg odgovora. U suvremenoj se koli primjenjuje prilikom
reproduktivnog ponavljanja i provjeravanja egzaktnih podataka (iz povijesti,
matematike formule, itd.)
2. Sokratovska metoda ragovora: potjee od Sokratove majeutike (istina je u ovjeku,
dobro postvljenim pitanjima dolazi se do te istine). U ovoj se metodi pitanja
alternativna. Uz odgovor na alternativno pitanje poeljno je traiti dopunsko
opredjeljenje.
3. Heuristiki oblik razgovora: potjee od Arhimedovog poklika heureka!. Ovakav oblik
razgovora treba dominirati na etapi obrade novih nastavnih sadraja, ap i prilikom
produktivnog ponavljanja. Posredstvom heuristikog razgovora, uenici se postupno
vode do generalizacija. Na taj se nain uenike ukljuuje u proces otkrivanja novih
spoznaja. Primjenjuju se heuristika pitanja. Ovakav je razgovor tipian za induktivni
pristup u nastavi.
29

4. Slobodan oblik razgovora: vezan je za odreenu tematiku, ali tijek razgovora nije
unaprijed odreen, nego se odvija u slobodnom dijalogu. Slobodnim se razgovorom
tema osvjetljava s vie strana, iznose se nove tvrdnje za i protiv, itd.
5. Diskusija: diskusijom se provodi demokratizacija sistema ivot ai rada u koli. Sastoji
se od suprostavljanja miljenje, pobijanja argumenata, iznoenje argumenata itd.
Najee se primjenjuje na viim i visokim kolama, u seminarskoj nastavi.
Didaktike napomene o primjeni metode razgovora

Vano je tijekom razgovora uspostaviti atmosferu prisne susretljivosti. Vano je
uenike osmjeliti da nastavniku i jedni drugima postavljaju pitanja. Prednost je metode
razgovora ta to nastavnik neposredno komunicira s djecom.
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja jest nain rada u nastavi kad nastavnik ili uenici verbalno izlau
neke dijelove nastavnog sadraja. Zove se jo i monoloka metoda.
Oblici metode usmenog izlaganja

1. Pripovijedanje: moe biti opirno i detaljno (epsko prip.), s unoenjem
emocionalnih doivljaja (lirsko prip.), dramsko prip. itd.
2. Opisivanje: najee se primjenjuje kad se ele opisati vanjska svojstva
objekata i pojava, stoga je povezano s promatranjem. S obzirom na kvalitetu
opisivanje razlikujemo znanstveno i umjetniko.
3. Obrazloenje: detaljnije upoznaje uenike s odreenim konstatacijama o
brojnim pojavama u objektivnoj stvarnosti. Primjenjuje se na pitanje zato.
4. Objanjenje: koristi se prilikom izlaganja apstrakcija. Rezultat objanjavanja je
shvaanje, odnosno razumijevanje objanjenog.
5. Rasuivanje: rasuivanje je glasno razmiljanje. Primjenjuje se kod rjeavanje
iznimno tekih problema.
Didaktike napomene o primjeni metode usmenog izlaganja
30

Govorne kvalitete nastavnika su vaan faktor. Ako je usmeno izlaganje dugo treba
napraviti pauze. I uenici su esto u poziciji izlagaa. Nastavnik ih u takvim
situacijama treba poticati i pomoi u svladavanju straha i sl. Nastavnikovo izlaganje je
najbolji uzor za slobodno izlaganje uenika.
MEUSOBNI ODNOS NASTAVNIH METODA
nastavni je proces sloen, cjelovit i dinamian, pa se to odnosi i na nastavne metode kao

metodiku stranu nastavnog sata. Cjelovitost metodikih postupaka odnosi s na meusobno
povezivanje nastavnih metoda za vrijem nastavnog procesa. Dinaminost nastavnih metoda
izraav se u njihovu izmjenjivanju koje mora biti smiljeno i svrsishodno.
X. IZVOENJE TOKA NASTAVNOG PROCESA (radila Iskra Tomi)

- svaka etapa nastavnog rada treba biti usklaena sinteza mnogih elemenata iz podruja
(materijalno tehniki, spoznajni, psiholoki i metodiki elementi)
- osnovne etape strukture nastavnog procesa: pripremanje uenika za nastavni rad, obrada
novih sadraja, vjebanje, ponavljanje i provjeravanje
1) Pripremanje ili uvoenje uenika u nastavni rad (priprava, uvoenje, odreivanje

zadataka)
- priprema prethodi svakom radu = sloenost procesa = sloenije pripreme
- opi zadatak pripreme: pripremanjem ili uvoenjem treba stvoriti povoljne objektivne ili
vanjske uvjete u uionici i subjektivne ili unutarnje uvjete u uenicima za izvoenjem daljnjeg
rada
- pripremanje ovisi o onome to slijedi i zbog ega se vri priprema zato to bolje definirati
pripremu prema strukturi nastavnog procesa
- materijalno tehnika strana pripremanja priprema nastavnih sredstava i pomagala,
raspodjela pri samostalnom radu, upoznati ih s materijalom, provjeriti funkcije ureaja i
mehanizama
- spoznajna strana dati uenicima osnovne informacije to e raditi, o emu e se uiti,
upoznati ih sa spoznajne strane o radu koji im predstoji
- psiholoka strana uenike motivirati za rad, aktivirati ih, razviti intelektualnu radoznalost i
interes; dakle staviti njihov psihiki, intelektualni i emocionalni mehanizam u funkciju
- sve se to radi prikladnim metodikim postupcima = metodika strana ove etape
31

- pripremanjem = prevladati negativan i indiferentan odnos uenika i postii njihov aktivan
odnos
- sadraj pripreme ovisi o glavnom dijelu rada i pronicljivosti nastavnika o izboru efektnog
sadraja
- sadraj i nain pripremanja ovise o mnogim faktorima:
1. etapi koja slijedi nakon pripremanja (npr. obrada novih nastavnih sadraja,
ponavljanje, provjeravanje)
2. vremenu koji stoji na raspolaganju za cijeli nastavni rad
to ekonominije i smislenije
to prije uvesti i dovesti do glavnog rada
- pogreke:
neadekvatno pripremanje ( dugotrajan oblik razgovora s isjeckanim pitanjima i

odgovorima umara uenike)
nefunkcionalno pripremanje (nova tema koja je nejasna promaena priprema)
nepotrebno normiranje na standardno vrijeme ((5-10min)nije potrebno duiti ako

osjetimo da su uenici spremni)
uvodna etapa ne moe se normirati za sve situacije podjednako (razliiti rad, dob,
razliito radno vrijeme u toku dana, tjedna)
2) Obrada novih nastavnih sadraja

- jedna od temeljnih strukturnih komponenata nastavnog procesa od koje u velikoj mjeri ovisi
uspjeh u nastavi
- nazivi uih dijelova obrade = izraavaju nune elemente prouavanja novih nastavnih
sadraja
- spoznajna strana nastave promatranje, miljenje, analiza, sinteza, shvaanje
- psiholoka strana nastave asocijacija, doivljavanje, prihvaanje
- metodiki elementi izraavanje, izlaganje, izrada, objanjavanje
- organizacijska pitanja podjela zadataka, podjela radnih grupa
- pri provedbi ove etape bitno je obogatiti na potrebnoj materijalno tehnikoj bazi, brojnim
socijalnim, psiholokim i metodikim elementima
- nekoliko didaktikih problema:
1. proces usvajanja znanja usvajanje novog znanja
izvori znanja: primarni intenzivno doivljavanje
32

sekundarni
- generalizacije (miljenjem)
- to je dijalektiki proces koji se podreuje dijalektikim
zakonima
2. dimenzioniranje znanja: ekstenzitet kvantitet injenica i generalizacija (nekoliko
injenica ini nekoliko generalizacija)
intenzitet dubina ralanjivanja nastavnih sadraja
strukturu logiko sreivanje injenica i generalizaciji
pri obradi sadraja
3. graduiranje etape obrade novih nastavnih sadraja postupno proirivanje znanja
izlaganjem i usvajanjem novih injenica i generalizacija i istodobno produbljivanje te
stvaranje logikog pregleda, odnosno strukture
3. Vjebanje
- ostvaruje se samo dio obrazovnih zadataka nastave uglavnom materijalnih (stjecanje
znanja)
- povezati s funkcionalnim zadatkom nastave razvijanje radnih sposobnosti
- sistematski i organizirani proces u nastavi koji u sklopu cjelokupnog nastavnog procesa ima
karakter relativno samostalne nastavne etape ili komponente
- struktura radnje obuhvaa odreeni broj elemenata iz razliitih podruja aktivnosti
praktinih, senzornih, izraajnih, misaonih
- vie aktivnosti = sloenija radnja
- rezultat vjebanja (mozga) = intelektualne sposobnosti razliitog stupnja
a) predradnje za vjebanje
- pripremiti radno mjesto
- pribor
- pouiti izvoenje radnje (instruktaa)
- demonstracija
- uzorak ili model radnje
b) proces vjebanja
- samostalno vjebanje
- tempo i uinak
- faze: poetna poetno ili uvodno vjebanje
- uenici sami pristupaju izvoenju radnje
33

- paziti na pravilnost izvoenja radnje
- u koli
sredinja osnovno ili temeljno vjebanje
- kontinuirani ponavljanje
- kvalitativne promjene: bre i tonije izvoenje
vjetina = sposobnost pravilnog i brzog izvoenja
praktine radnje
intelektualne sposobnosti = steena kvaliteta u pravilnom
i brzom izvoenju intelektualne radnje
- u koli i izvan kole
zavrna zavrno ili dopunsko vjebanje
- primjenjivanje u svakodnevnom ivotu
- automatiziranje i formiranje navike
navike = automatizirane komponente svjesne djelatnosti
koje se formiraju u dugotrajnom procesu te djelatnosti
- korektivno vjebanje
- organizira se za one koji su za vrijeme vjebanje formirali pogrene
vjetine i navike
vrijeme za vjebanje (50% cjelokupnog nastavnog vremena)
proces vjebanja se temelji na zakonitosti svjesne i smiljene
djelatnosti
stjecanje vjetina podrazumijeva intenzivno razmiljanje s
primjenom misaonih operacija
u toku vjebanja = analizirati radnju, uoavati kritina mjesta,
usporeivati, sreivati, provjeravati, eliminirati
4. Ponavljanje
- zadatak je nastave da steena znanja postanu trajno vlasnitvo uenika, tj. da se sprijei
proces zaboravljanja = ponavljanje
VRSTE PONAVLJANJA:
1) s obzirom na raspored: koncentrirano i raspodijeljeno

2) s obzirom na vrijeme: u okviru jednog nastavnog sata; u okviru
kolske godine
34

3) s obzirom na opseg obuhvaenih nastavnih sadraja: fragmentarno,
tematsko, kompleksno
4) s obzirom na kvalitetu: - reproduktivno ( brojno reproduciranje
sadraja iz nekog izvora bez promjena)
- produktivno (ponavljanje prouenih sadraja
na primjenu misaonih aktivnosti)
- produktivne misaone aktivnosti:
1. usporeivanje (stavljanje u odnos dva predmeta)
2. analogija (A:B ~X:Y)
3. sintetiziranje (brojnost injenica i generalizacija te sadraja sjediniti u cjelinu)
4. sistematiziranje (razgraivanje i reorganiziranje sadraja te izgraivanje novih struktura
5. mijenjanje ili preinaivanje
6. rjeavanje hipoteze
7. konkretiziranje
8. rjeavanje praktinih problema
5. provjeravanje i ocjenjivanje
- provjeravanjem se utvruje kako su ostvareni materijalni, funkcionalni i odgojni zadaci
- funkcija ove etape je prilino sloena jer proizlazi iz dvostrane aktivnosti (aktivnosti
nastavnika i uenika)
a. Samoprovjeravanje i samoocjenjivanje nastavnika
- nastavnik kontrolira efikasnost svog naina rada
- isto tako samokritiki ocjenjuje u emu je uspio a u emu nije
b. Samoprovjeravanje i samoocjenjivanje uenika
- uenici kritiki provjeravaju i ocjenjuju svoj rad
- razvija se osjeaj odgovornosti
c. Uenikovo provjeravanje i ocjenjivanje nastavnika
- uenici provjeravaju i ocjenjuju svoje nastavnike
d. Nastavniko provjeravanje i ocjenjivanje uenika
- najdominantniji oblik koji zahtijeva odreeno nastavno vrijeme
- relativno zasebna nastavna etapa
- donekle zavrni karakter nastavnog rada
-provjeravanje funkcionalnog zadatka nastave, provjeravanje sposobnosti miljenja
(najtee i najdelikatnije)
35

- vie naina provjeravanja:
USMENO
izravni dodir s uenikom, provjera

kvalitete
- unaprijed odabrati dio programa za provjeru
- unaprijed odabrati koje znanje i koje
sposobnosti provjeravamo
PISMENO - vie oblika:
pismena zadaa na temu (poznavanje sadraja, sposobnosti miljenja, sposobnosti

pismenog izraavanja)
pismeni kontrolni zadaci (zajedniki ili diferencirani)
nizovi zadataka objektivnog tipa (otvorena ili zatvorena pitanja)
testovi znanja i testovi sposobnosti (izrauju strunjaci)
-ekonominije je od usmenog ispitivanja

-nedostatak: nedostaju ponekad dopunska pitanja koja je mogue postaviti kod usmenog
PRAKTINO PROVJERAVANJE
-provjeravanje praktinih sposobnosti uenika

-ocjenjivanje postupak kojim se na ugovoreni nain izraava uspjeh uenika (povezano s
povjerenjem)
-skala ocjena:
OCJENA
grafiki znaci
rijei : - saetije
- opirnije
opisno ili analitiko ocjenjivanje
- kriterij za objektivno ocjenjivanje ?
XI. DIDAKTIKI SISTEMI NASTAVE (radila Zrinka Kolakovi)

izraivali su se brojni sistemi kojima se odreivala struktura rada u nastavi, a spominje
se i izraz nastavna strategija
ukidaju se zastarjeli nastavni sistemi: diktiranje, majeutika nastava, dociranje ex catedra, a
razvijaju se suvremeni nastavni sistemi
didaktiki sistemi nastaju variranjem odnosa izmeu uenika, nastavnika i nastavnih
sadraja
36

1. HEURISTIKA NASTAVA
a. obrazovnu vanost imaju samo oni sadraji koje uenici razumiju

b. nastavnici svojim nainom pouavanja misaono vode uenike do shvaanja
obraivanih sadraja
c. dominantno mjesto ima pouavanje nastavnika, uenike cijeli sat sigurnim
putem vodi nastavnik
d. o shvaenim sadrajima uenici se mogu izraavati
e. znanje
zasnovano
na
razumijevanju
dobiva
kvalitetu
operativnosti,
aplikativnosti, funkcionalnosti, primjenjivosti tj. moe se korisno

upotrijebiti
f. podrazumijeva svestrano pripremanje nastavnika
g. slabosti:
i. teko je sve uenike dovesti do potpunog razumijevanja
ii. dominacija nastavnika ne pridonosi osamostaljenju uenika
2. PROGRAMIRANA NASTAVA
a. nastala u periodu nakon II. svj. rata kao pokuaj intenziviranja i

individualiziranja pouavanja i uenja
b. prethodi joj izrada programiranog materijala, to je najtei dio posla na
kojemu treba angairati predmetne strunjake i pedagoga
c. o kvaliteti materijala ovisit e i kvaliteta uenja
d. programirati se mogu samo neki dijelovi nastavnog programa ili program u
cijelosti
e. radu na programiranom materijalu prethodi priprema uenika (upute im kae
nastavnik ili su one navedene na samim materijalima)
f. oblikovanje lanaka kao osnovnog dijela programiranog materijala:
i. priopavanje informacije poetni dio lanka kojim se uenicima
izraava nova spoznaja
1. moe biti izraena direktno/indirektno
ii.
usvajanje
informacije
razumijevanje
ponavljanje
radi
zapamivanja
1. eksplicitno/implicitno
iii. formuliranje i rjeavanje zadatka uenicima se daje zadatka koji
nuno obuhvaa i prethodnu formulaciju
37

1. u zavrnim lancima zadatak moe biti sloeniji i obuhvaati
vie inform. iz prethodnog lanka
2. rjeavanjem zadatka uenici izvode radnju, to se s obzirom na
strukturu nastavnog procesa odnosi na vjebanje
iv. povratna informacija programer uz svaki lanak izrazi tono
rjeenje radi informiranja uenika o ispravnosti njegova rjeenja
1. ako je uenikovo rjeenje pogreno mora se vratiti na rjeenje
prethodnog lanka ili na nekoliko prethodnih lanaka
2. povratna je informacija regulatoru u samostalnom uenju u
programiranoj nastavi
3. potrebno sprijeiti uenike da proitaju rjeenje prije nego su
sami rijeili zadatke
g. osniva se na strukturi nastavnog procesa, njezina je struktura koncipirana po
lancima kao niz kratkih koraka
h. prednosti:
i. uenici se putem kratkih koraka sigurno vode do konanog cilja
ii. uspjeh u nastavi osiguran je u visokom postotku
i. potekoe:
i. zbog
individualnih
razlika
ne
mogu
se
koraci
podjednako
dimenzionirati za sve uenike

ii. nastoje
se
prevladati
kombinacijom
linearnog
razgranatog
programiranja
1. po linearnom programu lanci su rasporeeni u niz koji
moraju svi uenici prijei
2. po razgranatom programu uz pojedine osnovne lanke dodaje
se jo nekoliko dopunskih lanaka, njih prouavaju oni uenici
kojima su osnovni koraci preveliki i me mogu ih svladati bez
meu koraka
iii. sistem sa strogim voenjem uenika, uenik ne smije skrenuti izvan
onoga to mu je odredio programer
iv. nedostatak interpersonalnih odnosa nastavnika i uenika pa i izmeu
uenika
3. EGZAMPLARNA NASTAVA
38

a. nastala nakon II. svj. rata u zemljama s intenzivno znanstveno-tehnikom
revolucijom
b. naziv kazuje da se ova nastava ograniava na bitno
c. koraci u egzamplarnoj nastavi:
i. nastavnik prouava program i izdvaja sadraje koji su jako slini
ii. iz mnotva slinih sadraja po odreenom kriteriju izdvaja ono
osnovno, odnosno reprezentativno na taj je nain nastavni sadraj
podijelio u 2 skupine egzamplarno (ue) i analogno (ire)
iii. obraivanje egzamplarnog sadraja na egzamplaran nain (virtuozna
heuristika nastava)
iv. uenici moraju shvatiti obraeni nastavni materijal
v. uenici usvajaju model o obraenom sadraju
vi. uenici prelaze na samostalno obraivanje analognih sadraja taj
njihov rad moe biti nediferenciran ili diferenciran
vii. samostalni se rad moe kombinirati s radom u koli i izvan kole
viii. produktivno ponavljanje obraenih sadraja i egzamplarnih i
analognih
ix. provjeravanje
d. prikladna za opirne dijelove nastavnog programa u kojima ima mnogo
slinosti
4. PROBLEMSKA NASTAVA
a. bit i smisao je osposobljavanje uenika za rjeavanje brojnih ivotnih i

radnih problema
b. dijalektika bipolarnost problema poznato/nepoznato; dano/zadano;
otkriveno/neotkriveno
c. ako nastavnik rjeava znanstveni problem i istodobno misaono vodi uenike
tada je to heuristika, programirana i egzamplarna nastava
d. ako uenici sami rjeavaju uoeni problem uz pomo nastavnika tada je to
problemska nastava
e. uenici kao subjekti koji rjeavaju problem su u prvom planu, dok je
nastavnikova pomo u drugom planu
f. uenici rjeavaju probleme koji su u znanosti ve rjeeni, to je ponovno
otkrivanje ve otkrivenog
g. polazi se od poznatih injenica i kree prema nepoznatom
39

h. razvija se stvaralako ili kreativno miljenje
i. uenici prije ove nastave moraju ovladati irokim spletom suptilnih misaonih
operacija
j. mora potivati strukturu nastavnog procesa
i. pripremni dio razvijanje psiholoke potrebe za samostalnim
rjeavanjem uoenih problema
ii. rjeavanje problema najsloeniji i najtei dio
iii. ponavljanje ve obraenih sadraja i tijekom samog rjeavanja
problema kako bi pomou starog lake otkrili novo
k. u samovoenju uenika iskazuju se i prednosti i tekoe problemske nastave
5. MENTORSKA NASTAVA
a. po koncepciji i unutranjoj mikrostrategiji vrlo je slina problemskoj

b. pouavanje nastavnika smanjeno na povremene konsultacije
c. povean samostalan rad uenika, od izbora problema pa sve do njegova
rjeavanja
d. pri izradi referata, seminarski, maturalnih, diplomskih radova
e. kod prakse
f. uenici na konsultacije obavezno dolaze s radnim materijalom (radnim
mapama) iz kojih mentor moe vidjeti to su radili
g. potreban visok stupanj samodisciplnie i sposobnosti i svladana tehnika
intelektualnog rada
XII.
BROJANE
NASTAVNOG RADA
FORMACIJE
UENIKA
SOCIOLOKI
OBLICI
(radila Zrinka Kolakovi)
brojana formacija moe biti obrazovna grupa, razred, odjeljenje, radne grupe, parovi
uenika
brojana je formacija uenika subjekt, odnosno nositelj rada
1. DIREKTNO POUAVANJE FRONTALNIM RADOM
a. primjenjuje se u sistemima u kojima dominira istovremeno zajedniko

pouavanje svih uenika
b. zajedniki, kolektivni, razredni rad (drugi nazivi)
c. nastavnik je u direktnom odnosu s uenicima i nastavnim sadrajem, on
posreduje izmeu ta 2 elementa
40

d. sistem direktnog pouavanja pouavanje je direktna pomo uenicima u
uenju
e. prednosti:
i. najekonominiji
ii. nastavnik kontrolira ueniko praenje nastave
iii. slabiji uenici potiu se na dinaminiji tempo rada
iv. razvijanje kolektivne discipline
f. nedostatci:
i. teko je provesti individualizaciju nastave
ii. stupanj razumijevanja moe se provesti samo na malom broju uenika
iii. teko je aktivirati sve uenike na rad
iv. monotonija
v. psihologija gotovanstva kod uenika jer im sve gotovo daje nastavnik
vi. takav rad umara nastavnika
2. SAMOSTALAN RAD UENIKA
uenici su subjekti, odnosno nositelji rada u veem ili manjem dijelu nastave
uenici se mogu samostalno pripremiti na obradu novih nastavnih sadraja
nastavnik nije posve iskljuen, on zadaje uenicima zadatke, motivira ih, preporuuje im
izvore
uenici su stavljeni u direktan odnos prema nastavnim sadrajima
tri osnovna tipa grupnog rada:
a. grupni rad uenika
i. unutar uenikog kolektiva formiraju se manje skupine uenika koje
samostalno rade na odreenim zadatcima i s rezultatima svoga rada
upoznaju ostale uenike i nastavnika
ii. meusobna suradnja zajedniki rad svih uenika, a ne zajedniko
sjedenje
iii. organizacija grupnog rada
1. nastavnik upoznaje sve uenike s programom rada, tj.

konkretnim zadatcima koje e samostalno raditi po grupama
2. nastavnik upuuje uenike u tehnike rada, uporabu razliitih
materijala i izvora
41

3. formiraju se grupe uenici se trebaju odluiti za odreenu
grupu prema vlastitim afinitetima, premda nastavnik ima pravo
odrediti konaan sastav grupe
4. razmjetanje razrednog namjetaja
5. svaka grupa dobiva unaprijed pripremljen zadatak
6. sve grupe u razredu mogu imati iste zadatke grupe se natjeu
tko e bre i tonije rijeiti zadatke
7. zadatci mogu biti diferencirani
8. uenici prelaze na samostalan rad unutar grupe uenici mogu
izvriti daljnju podjelu radnih zadataka
9. grupa moe izabrati i voditelja koji snosi odgovornosti za rad
10. nastavnik obilazi grupe, kontrolira rad, daje dopunske upute
11. predstavnici pojedinih grupa izvjetavaju o rezultatima svog
rada izlaganje uenika koje nastavnik dopunjava
iv. izvodi se u kombinaciji s frontalnim nastavnim oblikom
v. prednosti:
1. nositelji nastavnog dijela su uenici, stavljeni su u direktan
odnos prema nastavnom sadraju
2. stalna direktna suradnja meu uenicima
3. vea individualizacija nego u frontalnom obliku tempo rada
prilagoen njihovim sposobnostima
vi. nedostatci:
1. uenici esto lutaju u radu jer im nedostaje direktno voenje
nastavnika
2. manja ekonominost toga rada
3. potrebni objektivni uvjeti: kolski namjetaj nevezanog tipa,
materijalna oprema kole za samostalan rad uenika
b. rad u parovima
i. neke je djelatnosti u nastavi najprikladnije da ih uenici samostalno
obavljaju u paru
ii. prikladno za ponavljanje sadraja, voenje dijaloga
iii. vaan i izvan uionice, npr. pri izradi domaeg rada
iv. preduvjet je radna disciplina oba partnera
42

c. individualni rad uenika
i. odnosi se na pojedinani samostalni rad uenika, svaki uenik sam za
sebe rjeava dobiveni zadatak
ii. zadatci mogu, ali i ne moraju biti diferencirani
iii. prethode mu upute nstavnika o zadatcima rada, nainu rada, pravilima
rada upute mogu biti i na tiskanome materjialu
iv. uenici rade svojim individualnim tempom
v. prednosti:
1. uenici su pojedinano stavljeni u direktan odnos prema
odreenim zadatcima nastavnih sadraja
2. krajnji uspjeh ovisi o angairanosti pojednica
vi. nedostatci:
1. uenici nemaju prilike verbalno se izraavati
2. teak
3. manje efikasan, manje ekonomian
vii. ekonominost i efikasnost se nastoji postii programiranjem
individualnog rada uenika
viii. ako su zadatci jenostavni i nediferencirani najekonominije je da ih
nastavnik usmeno formulira s popratnim uputama za rad
ix. ako su zadatci sloeni i nediferencirani tada trebaju biti ispisani na
ploi, papirima, prozirnici i nastavnik daje usmene upute
x. ako su zadatci sloeni i diferencirani tada je najprikladnije da upute za
rad stoje na nastavnom listiu
xi. nastavni listi mora sadravati:
1. zadatak osnovne informacije o tome to se mora raditi
2. materijal na kojim e sredstvima uenici raditi
3. nain rada
xii. strategija osamostaljivanja uenika za individualan rad:
1. N N: nastavnik odabire radnju i izvodi je pred uenikom, sve
ono to elimo da uenik samostalno radi moramo ga prethodno
nauiti uenici upoznaju model radnje
2. N U: nastavnik odabire radnju koju izvode uenici
(polusamostalan rad)
43

3. U U: uenik sam odabire radnju i sam je izvodi
d. samostalan rad i nastavna tehnologija
i. samostalan rad uenika povezuje se s nastavnom tehnologijom
ii. posebno konstruiranje i programiranje nastavne opreme u koju se
ugrauje obrazovni sadraj i didaktika funkcija pouavanja i uenja
iii. nakon svakog samostalnog rada nastavnik mora provjeriti rezultate rade
XIII.
ORGANIZACIJA NASTAVE
(radile Iskra Tomi i Ana Klai)
VANJSKA I UNUTARNJA ORGANIZACIJA NASTAVE

VANJSKA
= smiljeno ureenje i koordiniranje odreenih vanjskih imbenika (izvan uenika i
nastavnika) da bi se njihovim usklaivanjem stvorili to povoljniji objektivni uvjeti za

normalno izvoenje nastave.
- problemi vanjske org. nastave
ureenje mjesta za izvoenje
pravilna adaptacija kolskog namjetaja
pripremanje i adaptiranje materijalne opreme
formiranje povoljne brojane formacije uenika
-vanjska org. nastave obuhvaa usklaivanje vanjskih faktora o kojima ovisi stvaranje
povoljnih objektivnih uvjeta za nastavni rad
UNUTARNJA
= organizacija samog toka procesa obrazovanja
- jedinstvo unutarnje i vanjske org. nastave podjednako pridonose ostvarivanju zadataka

nastave
- vanjska jednostavnija i laka s didaktikog stajalita
- unutarnja mnogo sloenija i delikatnija
A) VANJSKA ORGANIZACIJA NASTAVE
1) mjesto izvoenja nastave

- klasina uionica (stara), kola u prirodi, na suncu i sl. (nova)
- u suvremenoj koli prevladane jednostarnosti stare i nove te nastavu
izvoditi na razliitim mjestima u k. zgradi i izvan nje
44

a) kolske prostorije sredinje mjesto za izvoenje nastave u suvr. koli
dobiva novi oblik mjesto za raznovrsni rad uenika i nastavnika
(univerzalne, specijalne, kabineti, laboratoriji)
b) kolski objekti izvan kolske zgrade kolsko dvorite, vrt, k.
ekonomija (te povrine treba urediti i opremiti)
c) rad u radnim organizacijama potrebno dobro organizirati rad i uenje
("kola za ivot putem ivota")
d) nastavne ekskurzije prouavanje dijelova nastavnog programa;
izvoenje u prirodi, tvornici, muzeju; trajanje jednostavno, viesatni,
jednodnevno, tjedno i sl.; po etapi obrade: pripremne, u toku obrade,
zakljune. Potrebno ju je dobro isplanirati, cilj, vrijeme, program, izvoditi
prema planu uz pomagala i strunjake te na kraju zavrnim radom
sintetizirati i sistematizirati steena znanja (u uionici)
Didaktike znaajke ekskurzije prouavanje u prirodnim uvjetima,
povezivanje sa stvarnou, povremeno provoenje.
2) razred odijeljenje obrazovna grupa
RAZRED
stalna zajednica uenika koja se pod zajednikim nastavnim planom i programom
te vodstvom sistematski obrazuje i odgaja.

ODIJELJENJE
relativno stalna skupina uenika koju istodobno pouava jedan nastavnik ili
naizmjenice nekoliko njih (odijeljenje prostor; razred godina)

-
formiranje broja odijeljenja odluuje nastavniko vijee
stvoriti povoljne uvjete za rad
homogeni razredi = pedagoka utopija
heterogenost _ specifine individualne razlike
3) razredni i predmetni nastavnici

-
razredni nastavnici mlai razredi o.. (jedan nastavnik obuhvaa sva nastavna
podruja)
diferencijacija odgojno obrazovnih podruja od V razreda = predmetni nastavnici (+

strunost, - personalna izoliranost, slabo poznavanje uenika)
personalna koncentriranost predmetni nastavnik preuzme vei broj predmeta
metodika koncentriranost nastavnici razrednog vijea dogovaraju se oko

usklaivanja nastavnog rada
timski rad tj. timska nastava udruivanje strunjaka u zajednikom radu zbog
postizanja maksimalnog uinka
45

4) raspored sati
-
odreuje se pravilna izmjena nastavnih predmeta u kolskom danu i tjednu
regulira poetak i zavretak nastave, vrijeme rada i odmora, izmjena predmeta i

nastavnika
regulira ivot i rad u jednoj koli
moe biti simetrian i asimetrian
SIMETRIAN
simetrino rasporeeni predmeti po tjednu da postoji vremenski
razmak (pon-sri-pet; uto-et-sub)

-
ASIMETRIAN
isti predmeti u uzastopne dane zbog postavljanja veeg vremenskog
i sadrajnog kontinuiteta
-
Sim. se potuje zakonitost memoriranja na temelju raspodijeljenog ponavljanja a asim.

Zakonitost miljenja na bazi kontinuirane koncentracije
odreivanje broja predmeta tradicionalno (1 predmet 1 sat) ili suvremeno (elastiniji

raspore sati transformacijom klasinih rasporeda)
elastiniji raspored sati 0 povoljnije organiziranje uvjeta za moderniju nastavu
izbjegavati mehaniko redanje predmeta
najtee udovoljiti psiholokoj zakonitosti o razliitom stupnju psihikih snaga uenika

(preporuka prvi i zadnji sat laki predmeti)
na svakom satu je bitno iskoristiti psihike snage koje uenici imaju
ukljuiti i ostala zanimanja uenika izvan redovne nastave u raspored
VANJSKA ORGANIZACIJA NASTAVE
gdje?
koliko?
kada?
to su pitanja smiljene organizacije rada
1. ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA
* NASTAVNI SAT = najmanja vremenska organizacijska jedinica nastavnog rada
46

* problem unutarnje organizacije nastave tretira se u didaktikoj teoriji pod nazivom
ARTIKULACIJA NASTAVE
-
strukturiranje nastavnog procesa u odreenoj vremenskoj jedinici
njome se reguliraju etape rada u nastavi da bi se to racionalnijim putem postigao

postavljeni cilj
* u povijesti did. teorije razliito se odreivala osnovna vremenska jedinica za artikuliranje

nastave (npr. sat, dan, tjedan) pa se govorilo o MIKROARTIKULACIJI i MAKROARTIKULACIJI
nastave
* osnovna didaktika pitanja u vezi nastavnog sata:
nastavnog sata
TRAJANJE
UNUTARNJA ORGANIZACIJA
njegovo MJESTO u sklopu radnog dana i nastavnog procesa uope
nastavnog sata
prijelaz 19./20. st. = brojna ispitivanja da bi se ustvrdilo kako dugo uenici mogu neprekidno
efikasno
raditi
- Meumann = predlae za sedmogodinje dijete 30 min, osmogodinje 45 min, devetogodinje 60
min, a za starije i dulji nastavni sat
- reformni pokreti nove kole = smatraju da se nastavni rad ne moe tono regulirati kazaljkom
na satu, pa da prema tome ne moe biti ni vremenski normiranih nastavnih sati za sve situacije
= uvode tzv. PEDAGOKI SAT = trajanje mu je vrlo varijabilno, a regulira se s obzirom na dob
uenika, opseg nastavne cjeline, mjesto rada, interes uenika, pojavu umora i druge faktore
- zbog praktinih organizacijskih razloga nastave prevladalo je miljenje da je potrebno normirati
vremensko trajanje nastavnog sata (vie razrednih odjeljenja u istoj zgradi, spreavanje
proirivanja rada u jednom predmetu na tetu drugih, nesmetana izmjena predmetnih
nastavnika, itd.)
- u odreivanju trajanja uzeti su u obzir psiholoki faktori s obzirom na mogunost neprekidnog
nastavnog rada uenika i odabrano je trajanje od 45 min
- preporuka = u niim razredima za vrijeme jednog nastavnog sata izmjenjivati rad iz dva
nastavna predmeta
* ETAPE NASTAVNOG
SATA jesu
osnovne strukturne komponente u organizaciji nastavnog
= u viim razredima
blok-sati
sata (priprema uenika za nastavu, obrada novih nastavnih sadraja, vjebanje, ponavljanje i
provjeravanje)
= za svaki nastavni sat vano je odrediti broj etapa, njihov redoslijed, vremensko trajanje,
meusobno usklaivanje i integriranje
= rijetko koji sat sadri samo jednu, ali isto tako rijetko i sve od navedenih etapa
= redoslijed etapa moe se mijenjati
= vremensko trajanje pojedine etape je veoma varijabilno = najdue traje ona etapa koja se
prema zadatku sata odreuje kao dominantna, a prema njoj se odreuje i naziv sata (npr. sat
obrade novih sadraja, sat provjeravanja i ocjenjivanja, itd.)
47

= meusobno integriranje etapa u artikulaciji sata moe biti SUKCESIVNO, SIMULTANO, pa i
naizmjence
Jedna etapa se logiki

nadovezuje na drugu
Istodobno se
povezuju dvije etape
= svaka odabrana etapa, s obzirom na mjesto i trajanje u strukturi sata, mora odgovarati
adekvatnoj funkciji u cjelokupnom nastavnom procesu
-
pogreno je neke etape potpuno izostaviti ili im odrediti neadekvatno mjesto u

artikulaciji sata (npr. nakon obrade novih sadraja odmah prijei na provjeravanje)
= zbog raznovrsnih kombinacija etapa svaki nastavni sat imat e svoju posebnu strukturu
uvjetovanu razliitim nastavnim faktorima = time se otklanja opasnost stvaranja univerzalne
artikulacijske strukture nastavnog sata za sve nastavne situacije
-
naputa se i tendencija izrade tipologije nastavnih sati jer se tipom sata odreuje
neto to ima standardni oblik
blok-sat = ima jedinstvenu artikulaciju, s tim da su etape produene
artikulacija nastave ovisi o primjeni didaktikog sustava nastave (s obzirom na

vremensko dimenzioniranje direktnog pouavanja i samostalnog rada uenika)
* o organizaciji nastave odluuje sam nastavnik kao rukovodilac nastave i to s obzirom na

osnovni zadatak nastave, karakter nastavnog sadraja, stupanj kole, mjesto izvoenja
nastave, raspoloivo vrijeme i didaktiki sustav
= svaka artikulacijska struktura mora biti didaktiki opravdana s obzirom na
postavljeni cilj sata
2. ORGANIZACIJA KOLSKOG RADNOG DANA
= skup odreenog broja nastavnih sati to su iskazani u rasporedu sati

= usklaivanje = dominantne komponente nastave u toku dana izmjenjuju se po satima (ako
na jednom satu prevladava obrada novih sadraja, na drugom satu i predmetu prevladavat e
neka druga komponenta)
= takvo usklaivanje potrebno je i zbog provoenja korelacije nastave, ime se postie
njezina ekonominost i racionalizacija
48

= lake ga je ostvariti u razrednoj nastavi
3. ORGANIZACIJA NASTAVE U KOMBINIRANIM ODJELJENJIMA
= KOMBINIRANA ODJELJENJA nastaju spajanjem dvaju ili vie razreda u istoj uionici
= kole s takvim odjeljenjima zovu se nepodijeljene, nediferencirane, neralanjene,
nieorganizirane, patuljaste)
= formiraju se u manjim seoskim kolama koje imaju malo uenika
= broj takvih odjeljenja ogranien je preteno na mlae razrede osnovne kole
= u jednom kombiniranom odjeljenju moe biti razliit broj razreda = najee se radi o
kombinaciji s dva razreda
= dva osnovna miljenja o spajanju:
-
treba spajati uzastopne razrede (1. i 2., 3. i 4.)

-
razlozi = vea slinosti u nastavnom programu to omoguuje

povremeno organiziranje zajednikog rada; manja razlika u dobi
uenika,
prigovor = opasnost od niveliranja razlika meu razredima
treba spajati udaljenije razrede (1. i 3., 2. i 4.)

-
razlozi = zbog veih razlika u nastavnom planu i programu ne postoji

opasnost od niveliranja razreda; stariji uenici pozitivno djeluju na
mlae; sa starijim razredom lake je organizirati samostalan rad
prigovor = neekonominost; teina rada zato to je onemoguen bilo

kakav zajedniki rad sa svim uenicima
* na temelju praktinog iskustva prevladava uvjerenje o opravdanosti spajanja bliih razreda
= injenica je da je rad u kombiniranom odjeljenju mnogo tei od rada u istom odjeljenju, pa

nijedna kombinacija nije sama po sebi idealna
= bez obzira na to, na spajanje razreda esto utjeu objektivni faktori = broj uenika, veliina
uionice, broj nastavnika, podjednako optereenje nastavnika
= u takvom odjeljenju stalno se izmjenjuju direktno pouavanje i samostalan rad uenika
(i to najee po razredima = dok uitelj s jednim razredom radi direktno, uenici drugog
razreda rade samostalno)
49

= nastavnik sa svim razredima radi direktno samo na onim sadrajima koji se mogu do
odreene mjere zajedniki obraditi
= bit rada u kombiniranom odjeljenju sastoji se u vjetom primjenjivanju i izmjeni navedenih
mogunosti (o emu odluuje nastavnik)
= rad u kombiniranom odjeljenju iziskuje veliku spretnost i snalaljivost nastavnika u
organizaciji rada da bi nastavno vrijeme za sve uenike bilo potpuno iskoriteno
= samostalan rad uenika u kombiniranom odjeljenju ima svoje specifinosti:
-
mora biti to sadrajniji, svestraniji i produktivniji (a ne neko formalno

zapoljavanje uenika bilo ime)
nuno mu prethodi direktan rad radi upuivanja u sadraj i nain rada
rezultati samostalnog rada se moraju provjeriti
uenici moraju imati materijal na kojem e raditi (npr. nastavni listii) = to iziskuje
savjesno pripremanje nastavnika za nastavu
4. DOMAI RADOVI UENIKA
= aktivnosti uenika koje proizlaze iz svakodnevnih obveza prema radu u koli, pridonose
ostvarivanju nastavnih zadataka, ali se izvode izvan kolskog rada
* u staroj koli = ponavljanje zadanih lekcija radi memoriranja = reproduktivni karakter
* u novoj koli = samostalno stjecanje novog znanja = produktivni karakter
* cjelodnevni boravak u koli = smanjenje domaih radova, pa i potpuno ukidanje
= danas postoje veoma razliita miljenja o domaim radovima
-
protivnici dom.radova naglaavaju = slobodno vrijeme uenika; djeca su ionako

optereena kolskim radom; mnoga djeca kod kue nemaju uvjete za rad; uenici
zbog njih zamrze kolu
razlozi u prilog dom.radovima = zbog opirnosti nastavnih programa uenici ne

mogu sve svladati za vrijeme nastave; efikasno uenje ukljuuje i individualan rad;
individualizaciju rada (svaki uenik ima svoj tempo, nain i tehniku uenja)
mogue je provesti samo kod kue; razvija se osjeaj odgovornosti prema vlastitim
obvezama
= opseg i teinu dom.radova treba regulirati s obzirom na vremenski boravak uenika u koli
i ostvarene zadatke u koli
50

-
ukupan opseg rada u koli i domaeg rada treba biti u granicama doputenog
optereenja uenika
= po sadraju i zadacima domai rad se nimalo ne razlikuje od nastavnog rada

= zadaci se mogu i diferencirati radi vee individualizacije
= zadavanje domaeg rada u koli treba biti precizno, a to znai da nastavnik treba jasno i
odreeno formulirati zadatke, upozoriti na izvore i ostali materijal, tehniku i nain rada,
provjeriti jesu li uenici shvatili zadatak i ustanoviti mogu li samostalno raditi
= vrijeme zadavanja:
-
potkraj one etape kojoj e domai rad biti produetak
na kraju sata = treba paziti da to bude prije zavretka sata da se mogu smireno dati
i usvojiti sve obavijesti/upute o domaem radu
= uspjeh domaeg rada ovisi o odabiru koji je napravio nastavnik, (ne)dovoljnim uputama i
psiholokoj motiviranosti uenika za samostalan rad
= svaki samostalan rad uenika treba se kontrolirati

-
ne samo prezentiranje rezultata nego i objanjenje postupka
bez toga se domai rad svodi na formalno i nemarno ispunjavanje (i prepisivanje!)
nain kontrole moe se mijenjati
time se kod uenika stvara uvjerenje da nastavnik misli na njihov domai rad i da
ga cijeni
XIV. DIDAKTIKI PRINICIPI
(radila Ana Klai)
1. IZVOENJE DIDAKTIKIH PRINCIPA
= proces obrazovanja je sloena i delikatna djelatnost, pa je razumljivo da su u didaktici

formulirani brojni principi koje nastavnici moraju potovati da bi se postigli uspjesi
= princip = od lat. Rijei koja znai polazite, osnovno pravilo, primarni zahtjev.
51
Didaktiki principi su odreena naela kojima se rukovodi nastavnik u nastavnom radu da

bi uspjeno ostvario njegove zadatke.
= izvode se na temelju spoznate objektivne zakonitosti nastavnog procesa
= proces nastave ima izrazito sve oznake dijalektikog procesa, to dokazuje da je u njemu
sadrana dijalektika zakonitost (kretanje, kretanje po uzlaznoj liniji, kretanje na temelju
suprotnosti njihovih polova, te jedinstvo bipolariteta) koju didaktiki principi moraju
odraavati.
= vano je naglasiti da se did.principi kao rukovodea naela odnose na sve dijelove

nastavnog procesa (sadraj, metode, sredstva i pomagala, spoznajnu i psiholoku stranu
nastave)!
2. PRINCIP ZORNOSTI I APSTRAKTNOSTI
= principom zornosti osigurava se usvajanje injenica, a principom apstraktnosti usvajanje

generalizacija
= kao to je znanje jedinstvo usvojenih injenica i generalizacija, treba postojati i analogno

jedinstvo principa zornosti i apstraktnosti.
= ZORNOST znai cjelovito osjetno doivljavanje tj. perceptivno zahvaanje pomou

osjetnih organa objekta prouavanja radi usvajanja injenica i formiranja pravilnih
predodaba
= omoguiti uenicima da u nastavi osjetnim organima neposredno zahvaaju objektivnu
stvarnost koja se u nastavi prouava
= ljudska svijest djeluje integralno, pa osjetno doivljavanje intenzivira ostale psihike
funkcije
-
promatranjem zanimljivog objekta koncentrira se uenikova panja, razvija interes,

pamte se slike objekta, itd.
= ne svodi se samo na vizualno percipiranje nego obuhvaa i ostala osjetna podruja

= treba biti istaknuta napose kad uenici trebaju usvojiti injenice
52

= dominira u niim razredima osnovne kole
= ne treba pretjerivati = grijee nastavnici koji u razred donose puno zornih sredstava i
izmjenjuju ih velikom brzinom od ega u svijesti uenika ostane samo nekoliko povrnih
dojmova
= zornost je potrebna u tolikoj mjeri da uenici u svojoj svijesti akumuliraju dovoljnu
kvantitetu injenica kao materijalnu osnovu za apstrakciju tj. generalizaciju
= postoji dijalektiki odnos jedinstva izmeu zornosti i apstraktnosti kao i izmeu

injenica steenih na temelju zornosti i njihovih generalizacija
-
zornost je uvjet za izvoenje apstrakcija i ujedno ukljuena u apstrakciju, pa se

zato ne moe govoriti o zornosti mimo apstrakcije, niti o apstrakciji bez zornosti
= u nastavnoj praksi je vano uspostaviti odreene didaktike prijelaze izmeu zornosti i

apstraktnosti koji uenicima olakavaju taj prijelaz od konkretnog k apstraktnom (postupni
prijelazi, a ne mehaniki skokovi)
3. PRINCIP AKTIVNOSTI I RAZVOJA
= mijenjajui radom objektivnu sredinu, prirodnu i drutvenu, dajui toj sredini novu
kvalitetu, ovjek ujedno progresivno mijenja samoga sebe, stoga je aktivnost vaan faktor u
formiranju linosti
-
postoji uzrono-posljedina veza izmeu rada i razvoja linosti = zato je aktivnost

u nastavi takoer vaan imbenik u razvoju i formiranju linosti uenika
(odatle se izvodi princip jedinstava aktivnosti i razvoja)
= znanje i sposobnosti stjeu se vlastitom aktivnou = uspjeh u nastavi proporcionalan je

udjelu vlastitog rada
= kada govorimo o primjeni aktivnosti u nastavi, treba imati na umu svjesne aktivnosti, tj.
aktivnosti koje su rukovoene ljudskom svijeu
= didaktiko opravdanje ima samo ona aktivnost
koja pridonosi razvoju pojedinih sposobnosti uenika
senzorne, praktine,
izraajne i misaone
53
4. PRINCIP SISTEMATINOSTI I POSTUPNOSTI
= budui da je znanje sistem znanstvenih injenica i generalizacija koje su uenici usvojili i

trajno zadrali u svojoj svijesti, to je potrebno radi stjecanja znanja potovati princip
sistematinosti
= SISTEMATINOST = obraivanje nastavnih sadraja u odreenom logikom pregledu koji

e dovesti uenike do stupnja znanstvenog sistema kao logikog pregleda znanstvenih
injenica i generalizacija
-
sistematiziranje nastavnih sadraja po predmetima i razredima
strukturiranje uih dijelova sadraja prilikom obrade nastavnih tema i nastavnih

jedinica
= bit je sistematiziranja nastavnih sadraja u tome da se u mnotvu znanstvenih injenica i

generalizacija izdvoje odreeni sadrajni elementi kao uporita, da se ta uporita rasporede u
logiki red, a da se pri tom ostali sadrajni elementi koncentriraju oko odgovarajuih uporita
-
kriteriji za izdvajanje uporita mogu biti razliiti (ovisno o unutarnjoj strukturi

sadraja i njezinoj loginosti), a mogu se i mijenjati
= princip sistematinosti povezuje se s principom POSTUPNOSTI kojim se pokazuje da uenici

ne mogu odmah usvajati znanstvene sisteme u njihovu punom ekstenzitetu i intenzitetu, nego
ih do njih treba dovesti postupnim radom (zbog suprotnosti izmeu strukture znanosti i dobi
uenika)
= izraena je u posebnim pravilima koja glase:
-
od lakeg k teem
od jednostavnog k sloenom
od blieg k nepoznatom
od konkretnog k apstraktnom
= postupnost se ne iskazuje samo u postupnom proirivanju i produbljivanju nastavnih

sadraja iz razreda u razred, nego i unutar pojedinog razreda, pa ak i prilikom obrade
pojedinih nastavnih jedinica
54

= polazi se uvijek od onog to je uenicima lake, jednostavnije, blie, konkretno, pa se
prelazi na ono to im je tee, sloenije, apstraktno, dalje, nepoznato, a to je opet u
znanstvenom sistemu temeljno, osnovno, bitno (npr. polazi se od prouavanja viih ivih bia
da bi se postupnim putem dolo do jednostaninih ivotinja i stanice kao apstrakcije)
5. PRINCIP DIFERENCIJACIJE I INTEGRACIJE
= DIFERENCIJACIJA = ralanjivanje (u sadrajima, oblicima rada, aktivnostima, postupcima,

etapama rada, itd.) da bi se stvorili uvjeti za precizniji i efikasniji nastavni rad
= INTEGRACIJA = proces sjedinjavanja, sintetiziranja u nastavnom procesu
Da bi se dobila cjelina, nije dovoljna samo podjela na dijelove, nego i sjedinjavanje dijelova.
Zbog toga ova dva procesa uvijek prate jedan drugoga. Diferencijacija i integracija se
meusobno izmjenjuju i proimaju, ali u odreenoj ravnotei ako ravnopravni dijalektiki
polovi suprotnosti, pa govorimo o jedinstvenom principu diferencijacije i integracije.
* stara kola = dominirala je diferencijacija (stroga predmetna nastava)

* nova kola = dominirala je integracija (ukidanje predmetne nastave)
* suvremena kola = uspostavlja se dijalektiko jedinstvo i ravnotea izmeu diferencijacije i
integracije
= timski rad nastavnika je tipian primjer jedinstva integracije i diferencijacije (zajedniki rad
s unutarnjom podjelom posla)
6. PRINCIP PRIMJERENOSTI I NAPORA
= princip PRIMJERENOSTI (adekvatnosti) zasniva se na spoznaji da se dijete postupno razvija

(anatomski, fizioloki, psihiki) te da nastavni rad na pojedinom stupnju kolovanja treba
uskladiti s fizikim i psihikim snagama uenika pojedine razvojne dobi
= specifinosti pojedine dobi
= to bi znailo da nastava po sadraju i nainu rada ne bi smjela biti uenicima ni prelagana ni
preteka, da s pouavanjem pojedinih nastavnih sadraja ne bi trebalo poeti ni prerano ni
prekasno, da se psihofizike snage uenika ne bi smjele ni precjenjivati ni podcjenjivati
55

= zadaa je nastave da potpomae, unapreuje i intenzivira razvoj uenika do najveeg
mogueg stupnja, a to se postie ako nastavni rad ide korak naprijed, ispred trenutnog stanja
tj. ako se na adekvatnost nadovee princip NAPORA ili anticipacije
= time se stvaraju uvjeti da se u veoj mjeri angairaju snage uenika, a pojaani osobni
angaman uenika pridonosi intenziviranju njihova razvoja
= adekvatnost bez napora znaila bi prilagoavanje samosazrijevanju po biolokim zakonima,

a napor bez adekvatnosti bio bi sam po sebi pedagoka utopija !
7. PRINCIP INDIVIDUALIZACIJE I SOCIJALIZACIJE
= razredna zajednica uenika skup je razliitih individualiteta, to znai da se uenici

meusobno razlikuju po svojim fizikim, psihikim i moralnim karakteristikama
= zbog toga nastavu treba individualizirati, a to znai respektirati individualne
specifinosti, i to ne samo da se nastava adaptira prema njima, nego da se te
individualne psihofizike snage razviju do maksimuma
= individualizacija se najee provodi u dopunskoj, izbornoj i fakultativnoj nastavi
= u redovnoj nastavi se provodi individualnim radom uenika, pogotovo ako su zadaci
diferencirani
= variranje nastavnog rada izborom razliitih izvora znanja, izmjenom nastavnih metoda i
njihovih oblika, izmjenom razliitih aktivnosti pogoduje individualnim razlikama uenika
* pedagoka je zabluda da postoji najvei broj tzv. prosjenih uenika prema kojima treba
regulirati nastavni rad = to je tzv. univerzalizam ili konfekcionizam u nastavi
= dijete ivi i radi u odreenoj zajednici i sprema se za ivot i rad u drutvenoj zajednici.
Zbog toga razvoj individualnosti ne smije voditi razbijanju zajednice, pa se princip
individualizacije treba sjedinjavati s principom socijabilnosti ili socijalizacije kao njegovim
suprotnim dijalektikim polom
= prema tome, razvoj individualnosti u stalnoj je relaciji prema kolektivu = kolektiv e biti
snaniji ako su u njemu snane individualne linosti (ali ne i individualisti!)
* vaan je i razvoj interpersonalnih odnosa meu uenicima u razredu
56
8. PRINCIP RACIONALIZACIJE I EKONOMINOSTI
= naelo EKONOMINOSTI = postii najvei mogui uinak sa to manjim utrokom

vremena, sredstava i snaga
= potrebno je imati na umu da svaki nastavni postupak zahtijeva odreeni optimalni utroak
vremena, ali da mu time nije smanjena obrazovna i odgojna vrijednost.
= pretpostavka za dobru ekonominost u nastavi jest pravilno komponiranje nastavnog
programa po razredima da bi se obrada pojedinih sadraja smjestila u pravo vrijeme
kolovanja = svaki sadraj ima svoje optimalno vrijeme kad se obrazovni zadatak postie s
najmanje napora i vremena
= ekonominost nastave neposredno je povezana s racionalizacijom nastave
= RACIONALIZACIJA = provoenje smiljenih, odnosno racionalnih promjena u nastavnim

postupcima da bi se postigao kvalitetniji rezultat i vei uinak u propisanom nastavnom
vremenu (ime se ujedno postie i vea ekonominost)
= cilj je racionalizacije poveanje radnog uinka u predvieno nastavno vrijeme propisano
nastavnim planom
* racionalizacija nastave znai visok stupanj intelektualne sposobnosti nastavnika u

pronalaenju originalnih i boljih rjeenja, visok stupanj osmiljenosti nastavnih postupaka
9. PRINCIP HISTORINOSTI I SUVREMENOSTI
= znanstvene sadraje treba prouavati razvojno, u njihovu dijalektikom kretanju od prolosti

do sadanjosti
= sve pojave imaju svoju prolost, svoj povijesni razvojni tok do dananjice. Bez
poznavanja tog razvojnog kretanja koje je prethodilo suvremenosti uenici ne mogu potpuno
shvatiti suvremenost, jer ona nije nastala odjednom, bez svoje povijesti, bez obzira na to je li
57

to kretanje uvjetovano fizikalnim, kemijskim, biolokim zakonitostima bez intervencije
ovjeka ili pak posredstvom izravne intervencije ovjeka
* ponekad se s principom historinosti pretjerivalo = npr. Hckelov biogenetski zakon je

tumaio da uenici prouavanjem pojedinih kulturnih epoha i sami trebaju proi te epohe po
nainu ivota i rada
* zadravanjem samo na prolosti, bez obuhvaanja sadanjosti, dolazi se do historicizma u
nastavi, a time se uenici nedovoljno pripremaju za suvremeni ivot
= zbog toga historinosti kao povijesnom pristupu prouavanja pojedinih nastavnih problema
treba pridruiti suvremenost
* na to su upozoravali ve predstavnici nove kole naglaavajui povezivanje i usklaivanje
ivota i rada na koli sa suvremenim ivotom
Non scholae sead vitae discimus! = ne uimo za kolu nego za ivot
= suvremenost se odnosi na neprestano aktualiziranje i osuvremenjivanje nastavnih sadraja;

materijalno-tehniku opremu kole; modernizaciju nastavnog rada na temelju novih
pedagokih spoznaja
= kola jest i treba biti u slubi ivota, ali ne samo s obzirom na prilagodbu konkretnom
ivotu, nego i radi njegova mijenjanja na vii stupanj
* na kraju autor samo jo navodi neke od principa, ali ih ne razrauje detaljnije, npr. princip
jedinstva stjecanja znanja i razvijanja sposobnosti; jedinstvo intelektualnih i emocionalnih
doivljaja; jedinstvo svestranosti i egzemplarnosti
XV. PRIPREMANJE NASTAVNIKA ZA NASTAVU (radila Sanja Mireni)

Nastava je sloena i delikatna drutvena djelatnost na odgoju i obrazovanju mladog
narataja u njegovoj razvojnoj dobi, a uspjeh toga rada ovisi o nainu i kvaliteti pripremanja
nastavnika.
Pripremanje:
58

potrebno jer nastavnik svakodnevno provede nekoliko sati u razredu i pred sobom ima
veliku skupinu uenika razliitih individualnosti koje treba obrazovati i odgajati,
formirati linosti
jest permanentan proces koji se provodi paralelno s nastavnim radom i njegov je
sastavni dio.
poinje stupanjem nastavnika u to zvanje, odnosno nastupom nastavnike dunosti u
koli i traje dok nastavnik u tom zvanju radi zahtjev za pripremanje nastavnika za
nastavu kodificiran je u k.zakonu.
obzirom na predstojei nastavni rad u jednoj k.godini moe se razlikovati:
pripremanje za novu k.godinu - globalno ili godinje pripremanje
pripremanje u toku k.godine za pojedinu nastavnu temu - tematsko
pripemanje
pripremanje za pojedine nastavne jedinice, odnosno nastavni sat - lekcijsko
pripremanje
1. PRIPREMANJE ZA NOVU KOLSKU GODINU
obuhvaa:
prouavanje nastavnog programa po kojemu e nastavnik raditi,
prikupljanje potrebne strune literature,
upoznavanje udbenika i prirunika i njihov izbor za nastavni rad,
nabavljanje i izraivanje nastavnih sredstava i pomagala
svako pripremanje vremenski prethodi nastavnom radu pa tako i pripremanje za novu k.
godinu valja provesti prije poetka nove k. godine.
pripremanje za novu k. godinu
povezano je s izradom godinjeg plana rada,
tzv.makroplana.
planiranje je specifina intelektualna aktivnost kojom ovjek na temelju poznavanja
svoje domene rada snagom intelekta unaprijed projektira djelatnost s obzirom na rezultate
koje eli postii radom
planiranje predvieno za dulji rok, za jednu k. godinu je globalno, priblino, orijentacijsko
ili tzv. makroplaniranje radi izrade makroplana, globalnog plana, orijentacijskog plana,
godinjeg plana ili izvedbenog plana
obzirom na tematizaciju nastavnih programa to se godinje planiranje
praktiki ovako provodi:
59

1. najprije se iz slubenog teksta nastavnog programa izdvoji
osnovna tematika i
ukratko se formuliraju naslovi nastavnih tema

2. nakon toga se nastavne teme rasporede u logiki niz od prve do posljednje za
vremenski raspon od jedne k. godine (od rujna do lipnja), i to ravnomjerno po
mjesecima, imajui pri tom na umu trajanje nastave u pojedinom mjesecu
3. uz naslov nastavnih tema potrebno je saeto u obliku natuknica, teza, podnaslova i sl.
naznaiti okvirni sadraj izdvojenih tema da bi se dobila orijentacija o tome je li
obuhvaen cjelokupni sadraj propisan nastavnim programom i ujedno njegove
pribline dimenzije po temama
4. na temelju poznavanja ukupnog fonda godinjih sati odreuje se orijentacijski broj
sati za pojedinu temu, iskazujui pri tome broj sati za sve komponente nastavnog
procesa - pripremanje, obradu nastavnih sadraja, vjebanje, ponavljanje i
provjeravanje
uz sadraj i broj sati za pojedinu temu mogu se i radi orijentacije navesti neki specifini
izvori znanja na kojima e se sadraji prouavati, imenovati materijal na kojemu e uenici
raditi, eventualno navesti mjesto izvoenja nastave izvan uionice i dr. ime se dobije godinji
plan, a njime se dobije ujedno i plan rada za ua vremenska razdoblja k.godine-polugodita,
kvartale, mjesece
godinji plan izrauje svaki nastavnik za svoje predmete, ali je pri tome potrebna i
suradnja s ostalim lanovima razrednog vijea radi meusobnog usklaivanja redoslijeda
tematike i postizanja nune korelacije meu predmetima
nastavnoj praksi postoje razliiti naini u pismenom oblikovanju godinjih planova rada
najjednostavniji je nain da svaki nastavnik pregledno ispie svoj godinji plan po
razredima i predmetima na obinom papiru, a moe i na zidnom tabelogramu ili
kartogramu.
godinjem planu samo se ukratko formulira osnovna tematika, a u tematskom planu
detaljnije se razrauje plan za obradu pojedinih tema
2. PRIPREMANJE U TOKU KOLSKE GODINE
na temelju godinjeg i tematskog plana nastavnik ima toan pregled koju e tematiku za
vrijeme k.godine obraivati, kojim e redom, u kojem vremenu i koliko sati
prije prijelaza na obradu pojedine teme nastavnik mora dobro upoznati njezin sadraj i u
skladu s predvienim brojem sati odrediti joj dimenzije:
ekstenzitet,
60

intenzitet i
logiku strukturu nakon toga ralanjuje sadraj pojedine teme na nastavne jedinice
pripremanje za obradu nastavnih jedinica i tema provodi se za vrijeme k. godine i ono
neposredno prethodi njihovoj obradi
praktiki zapoinje na poetku k. godine i zavrava na kraju k. godine.
takvo pripremanje s planiranjem provodi svaki nastavnik sam za sebe jer e po tom planu
sam i raditi
obrada nastavnih tema i njezinih uih dijelova kao priprema za nastavu planira se znatno
detaljnije i preciznije, pa od toga dolazi i naziv mikroplan, detaljni plan, precizni plan,
operativni plan, kratkoroni plan i sl.
1. Struna ili sadrajna priprema
a.
temeljito upoznavanje sadraja koji e se u nastavi izlagati i s uenicima

obraivat
b. izlagati nastavne sadraje uenicima, objanjavati i obrazlagati u

pojedinostima svu njihovu sloenost, odgovarati uenicima na brojna pitanja,
pouavati tako pristupano da uenici sadraje potpuno razumiju i usvoje
moe samo onaj nastavnik koji nastavne sadraje zaista poznaje i njima
suvereno vlada
c. razvojem znanosti i tehnike u nastavne programe unose se novi sadraji koje
je nastavnik tijekom studija kadkada manje prouavao ili ih uope nije prouio,
pa ih zbog aktualizacije nastave mora samostalno upoznati
d. izvori za struno pripremanje jesu struna literatura razliitih vrsta, poevi
od lanaka u strunim asopisima sve do strunih monografija. Ueniki
udbenici i prirunici ne mogu biti prikladan izvor za struno pripremanje
nastavnika jer su oni namijenjeni uenicima, premda ih nastavnik mora
poznavati da bi uskladio svoje izlaganje s interpretacijama u udbeniku
e. osnovna orijentacija za struno pripremanje jest slubeni nastavni program
2. Pedagoka priprema
a. odnosi se na pedagoko projektiranje nastavnog rada
b. njome se odreuju najefikasniji naini u obraivanju nastavnih sadraja na
pojedinim etapama nastavnog procesa
c. namee se itav kompleks didaktikih postupaka:
didaktiko preraivanje naunih sadraja
61
organizacijsko strukturiranje nastavnog procesa i sadraja pojedine

etape
izbor adekvatnih znanja za upoznavanjem nastavnih sadraja
izbor sadraja za produktivno ponavljanje
projektiranje izvoenja pojedine etape s obzirom na spoznajnu

psiholoku i metodiku stranu nastave
predvianje didaktikih sistema nastave
pripremanje zadataka za samostalan rad uenika u nastavi i izvan

nastave
d. treba
niz pojedinosti o kojima ovisi efikasnost naina rada itd.

pokazati
stvaralake
sposobnosti
nastavnika
pedagokom
oblikovanju nastavnog rada

e. pretpostavlja pedagoko obrazovanje steeno u nastavnikoj koli, kao i
stalno pedagoko usavravanje praenjem pedagoke literature i pedagokog
periodikog tiska
f. ne znai upoznavanje osnovnih pedagokih postupaka za pojedini sat, nego
efikasno operiranje ve steenim pedagokim znanjem i sposobnostima, a
u tome je bitna razlika izmeu strunog i pedagokog pripremanja
3. Organizacijska i materijalno-tehnika priprema
a. predradnje nastavnika radi stvaranja povoljnih objektivnih uvjeta za normalno
izvoenje nastavnog rada, npr:
ureenje radnog mjesta za izvoenje nastave,
pripremanje, provjeravanje i araniranje nastavnih sredstava i

pomagala
provjeravanje raznovrsnih tehnikih ureaja koje e nastavnik

upotrebljavati
izraivanje jednostavnih nastavnih sredstava i pomagala itd.
4. Psiholokom pripremom
a. trebaju se prevladati pretjerano neugodna uzbuenja za predstojei nastavni
rad i stvoriti osjeaj sigurnosti.
struna, pedagoka, organizacijska i materijalno-tehnika priprema uvjetuje i dobru
psiholoku pripremu.
62

spoznaja i uvjerenje nastavnika da dobro poznaje sadraj, da ima jasnu orijentaciju u tok
rada na pojedinoj etapi, da su izvrene sve potrebne predradnje, da sva sredstva i ureaji
pravilno funkcioniraju - stvaraju osjeaj sigurnosti, a to je vaan psiholoki initelj za
uspjean rad
3. TEHNIKA PRIPREMANJA
1. radne su mape nastavna pomagala u koja nastavnici unose raznovrsni tekstovni,

grafiki i slikovni materijal. Zbog raznovrsnosti grae i zbog bolje preglednosti
radne mape mogu se izraivati po predmetima - predmetne mape, ili po temama tematske mape. Neprestanim prikupljanjem i uvanjem akumuliraju se u mapama
neobino dragocjeni podaci za aktualizaciju nastave, a ujedno se omoguuje da
nastavnik sauva svoje biljeke, pa i koncepte obraenih nastavnih jedinica ili tema.
2. biljenice takoer slue nastavnicima da za vrijeme pripremanja unose u njih
raznovrsne podatke o nastavnom sadraju, skiciraju obradu nastavnih jedinica,
izrauju pregled podataka, rade skice za crtee na k. ploi, stavljaju napomene o
didaktikim postupcima, formuliraju zadatke za samostalan rad itd.
3. pismena priprava za sat (plan rada, koncept, nacrt rada i sl.) slui nastavniku kao
pismeno projektiranje nastavnog rada za pojedini nastavni sat. Pismena priprava
moe biti opirnija i detaljnija ili pak kraa i saetija.
a. u opirnoj pripravi nastavnik pismeno formulira cijeli tijek nastavnog rada na
predvienim etapama nastavnog procesa i to s obzirom na sadraj koji e
izlagati i metodiki nain rada
b. u saetoj pismenoj pripravi ispie se u obliku skice u nekoliko teza ili
natuknica, pa ak grafikim znacima opa struktura rada na pojedinim
etapama, ispiu se neki vaniji podaci, te se oznae jo i neke druge pojedinosti
kao podsjetnik i orijentacija u radu
c. pisanje opirnih priprema ne znai pisanje skripata iz kojih e nastavnik itati i
diktirati za vrijeme sata
d. da bi nastavnik uspjeno radio, mora imati osnovnu koncepciju rada prije
svega u svojoj svijesti, a ne samo na papiru
budui da je nastava iv proces s velikim brojem uenika, moe se dogoditi da za vrijeme
rada nastavnik mora djelomino odstupiti od svog pripremljenog plana jer to zahtijeva
situacija u razredu.
63

nastavnik se samostalno priprema za nastavu, ali prema potrebi trai pomo od k.
pedagoga, ostalih nastavnika, razrednog, odnosno strunog aktiva, ravnatelja kole pa i
lanova prosvjetno-pedagoke slube
budui da je pripremanje nastavnika za nastavu obavzeno, ravnatelji kole i prosvjetni
savjetnici provjeravaju kvalitetu nastavnikova rada u nastavi i kvalitetu nastavnikova
pripremanja, stoga ravnatelji kole i kolski pedagozi moraju paziti da se dobro organizira rad
na kolskoj, odnosno pedagokoj dokumentaciji s preglednim sistemom evidencije
raznovrsnih izvora kojima se nastavnici slue prilikom pripremanja
vremenski se ne moe normirati trajanje priprema, ali i prosjeno ono treba trajati upravo
toliko koliko i rad u nastavi, pogotovo za nastavnike poetnike
neprestanom popratnom kontrolom izvoenja rada, kao i samokritinom analizom
postignutog uspjeha nastavnik treba ustvrditi dobre i loe strane svoga rada u pojedinostima, a
to e mu u pripremanju daljnjeg rada posluiti kao orijentacija u eliminiranju negativnog i
unoenju i razvijanju pozitivnog
Pismena priprava nije uvijek pouzdani pokazatelj i stvarne pripreme nastavnika;
pokazatelj dobre pripreme je krajnji uinak nastavnog rada
XVI. METODOLOGIJA DIDAKTIKE
(radila Sanja Mireni)
Didaktika metodologija odnosi se na otkrivanje jo neotkrivenih spoznaja o zakonitosti

procesa obrazovanja.
metodoloki pristup nastavi zapoinje izborom problema za prouavanje:
o kad nastavnik ustanovi da je neki problem aktualan te osjea elju i potrebu da ga
temeljitije proui, istrai i rijei, ve na samom poetku mora najprije definirati,
odnosno formulirati problem da bi jasno precizirao na to e se orijentirati u svom
prouavanju
o potrebno je odmah na poetku odrediti mjesto gdje e i na koji nain taj cjelokupni
materijal postupno skupljati radi njegova konanog obraivanja
o nakon toga nastavnik pristupa prouavanju i rjeavanju problema
1. HISTORIJSKI PRISTUP PROBLEMU
a. nastavnik mora prikupiti potrebnu bibliografiju i temeljitim prouavanjem tih
izvora pratiti kako se rjeavao taj problem kroz dulje ili krae povijesno
razdoblje na razliitim mjestima i u razliitim uvjetima
64

b. bez takvog poznavanja moglo bi se dogoditi da nastavnik otkriva neto to je
ve davno otkriveno ili da pronalazi rjeenja koja su posve promaena
c. ne moe se napredovati dok se ne upozna to je u vezi odabranoga problema
ve otkriveno i rijeeno
2. EMPIRIJSKI PRISTUP PROBLEMU
a. nastavna teorija i praksa trebaju napredovati i razvijati se u pronalaenju
kvalitativno novih rjeenja
b. odnosi se na prouavanje konkretnog problema u nastavnoj praksi
c. to je tzv. egzaktan put prouavanja
d. potrebno je da praktini nastavni rad bude na nivou dotadanje nastavne teorije
e. problem mora biti sadran u nastavnoj praksi jer u protivnom ono to ne
postoji u praksi ne moe se u praksi ni prouavati
f. s obzirom na egzaktnost empirijsko prouavanje moe imati vie stupnjeva:
i. najnii stupanj jest jednostavno nastavnikovo promatranje rada u
nastavi s obzirom na odabrani problem i evidentiranje svih injenica do
kojih se dolazi npr. aktivnosti uenika, njihovo regairanje, intenzitet
doivljaja, mogunost miljenja, spretnost u praktinom radu itd.
Nastavnik mora unaprijed odrediti svoj plan promatranja, tj. to e
promatrati, u kojoj situaciji, kako e evidentirati rezultate promatranja
itd. Takvo promatranje nastavnik dopunjava i razgovorom na temelju
ega dolazi do injenica koje ne moe vizualno spoznati.
ii. vii stupanj moe biti egzaktno snimanje stanja u nastavi
posredstvom nekih pomagala, odnosno instrumenata, kao to su ankete,
upitnici, testovi, skale sudova, kontrolni listii itd. Njih konstruira
sam nastavnik prema potrebama prouavanja odabranog problema.
Didaktiki
eksperiment
jest
najvii
stupanj
empirijskog
istraivanja. Nastavnik e u vezi s odabranim problemom namjerno i

planski izvriti neke promjene u svom nastavnom radu pa e na
temelju dobivenih rezultata prouiti koliko su te promjene utjecale
na dobivene rezultate. Da bi se bolje prouio efekt, tzv. varijabilnog
faktora, odnosno faktora promjene, nastavnik odabire najmanje dva
odjeljenja, i to kontrolno i eksperimentalno. U kontrolnom
65

odjeljenju radi na uobiajeni nain, a u eksperimentalnom unosi
varijabilni faktor.
iii. komparira uspjeh u kontrolnom i eksperimentalnom odjeljenju i
utvruje u kojoj je mjeri varijabilni faktor pridonio boljem ili
eventualnom slabijem rezultatu. Potrebna je i statistika obrada
dobivenih rezultata.
3. TEORIJSKI PRISTUP PROBLEMU
a. omoguuje da misaono krene jo korak dalje prema otkrivanju rjeenja

problema kao vie kvalitete
b. na temelju podataka historijskog i empirijskog prouavanja sada se
racionalnim, tj. misaonim putem izvode generalizacije
c. znatno
mu
pridonosi
prouavanje
suvremene
literature,
odnosno
tzv.hermeneutika.
u istraivanju treba uvijek sjedinjavati u jedinstvo historijsko, empirijsko i teorijsko

prouavanje
zadatak je istraivanja u podruju didaktike neprestano proirivanje postojeih
didaktikih spoznaja i unapreivanje njezina spoznajnog radijusa
66

DIDAKTIKA-Skripta Označeno

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

DIDAKTIKA-Skripta Označeno

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Zajedniki predmet Didaktika

I. O PREDMETU I ZADACIMA DIDAKTIKE (radila Barbara Kuevi)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika

teoriju obrazovanja ili didaktiku

Meutim, u prvim desetljeima 20. stoljea zapoinje znatno proirivanje sistematskog

Mi emo didaktikom obuhvatiti obrazovanje u cjelini pa stoga didaktiku definiramo kao

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika

II. POJAM OBRAZOVANJA (radila Barbara Kuevi)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika

Sposobnosti se mogu prouavati i s obzirom na organ koji obavlja aktivnost:

ljudski mozak kao unutranji organ mentalne (intelektualne, psihike) sposobnosti

III. OBRAZOVANJE I NASTAVA (radila Barbara Kuevi)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika

Ni ova premisa nije ispravna, jer da bi netko mogao razviti svoje

sposobnosti, kao temelj mora imati znanje.

Danas se naglaava materijalni zadatak nastave, a zapostavlja funkcionalni.

Vrste nastave i njihova bitna obiljeja

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika

Redovna nastava najea i najdominantnija nastava koja se odnosi na redovno kolovanje

Dopunska nastava organizira se uz redovnu nastavu, i to samo za onu skupinu uenika

Produna nastava posebna varijanta dopunske nastave, a organizira se na kraju kolske

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika

Izborna nastava uvodi se u kolu radi prikladnije diferencijacije u sadraju obrazovanja s

Fakultativna nastava nastava na principu dobrovoljnosti. Uenici se slobodno opredjeljuju

Teajevi / seminari posebna vrsta nastave koja se moe organizirati jo za vrijeme

Dopisna nastava / nastava na daljinu organizira se radi kolovanja posredstvom

Televizijska kola i radio-kola svojevrsna posredna nastava, i to posredstvom posebnih

Zajedniki predmet Didaktika

(radila Olja Jerosimi)

Sadraj obrazovanja u odreenoj koli propisuje se kolskim planom i programom, a u

-kolski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju:

-nastavnim planom propisuju se ponajprije odgojno-obrazovna podruja, odnosno nastavni

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika

ovako: -provedena je globalna podjela sadraja

obrazovanja na tzv. obrazovnu jezgru, to se odnosi na redovnu nastavu i obaveznu za sve

*SUKCESIVNI RASPORED PREDMETA

tipian primjer- srednjovjekovne kole, uenje septem artes liberales (najprije

Prednosti: u odreenom vremenskom razdoblju uenici se koncentriraju na samo

Mnogi nedostaci: po takvom rasporedu uenici bi morali prouiti jedan predmet u

Zajedniki predmet Didaktika

istodobno se prouava vie predmeta, pa se tim rasporedom uklanjaju nedostaci

*KOMBINACIJA SUKCESIVNOG I SIMULTANOG

koriste se njihove prednosti i prevladavaju slabosti

ima i specifian izraz- linijsko-spiralni raspored , to dobiva jo vee znaenje u

BROJ TJEDNIH SATI

-kolski dokument kojim se propisuje opseg, dubina i redoslijed nastavnih sadraja;

1.OPSEG ILI EKSTENZITET NASTAVNOG PROGRAMA

-odreuje se dubina obrazovanja, to znai dubina znanja i stupanj odnosno kvaliteta

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika

-kojim e se redom obraivati nastavni sadraj pojedinog predmeta u jednom razredu, pa i

linijski ili sukcesivni raspored